Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

............1......................2..... Promjena potrošačeve ravnoteže .........6.............2.......... Učinak dohotka i učinak supstitucije ................1................1..................usporedba ................. Krivulja indiferencije................SADRŽAJ 4.....72 4.................3...... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI.....1.......................60 4.5.......2....1..2. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.....2.... PROIZVOĐAČEV IZBOR ..... Potrošački probitak ............1......1............. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ...........1........2............69 4.............2.................83 5....4..................80 4......94 VIII ....51 4.... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje.....2.3.......... Dioničko društvo ................................... POTROŠAČEV IZBOR........ TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE...87 5......1...... Crta proračuna i relativna cijena..93 5.....2.........................2...53 4...........79 4..................................4..............2.............1........2... Zaključno o teoriji granične korisnosti .1.........1..................................63 4..........90 5... Cijena dionice ......................1................................51 4........5.75 4..... Potrošačeva ravnoteža .87 5......1................5............ Potrošačeva ravnoteža ... Oblici poduzeća ............................2.....57 4....1...........1........58 4... Korist i potrošačeva ravnoteža ......2............................3......1.91 5...........2................... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .................2..................................... Crta proračuna i realni dohodak . Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ....67 4.............65 4........... Vrste dionica .....2...............................1....62 4........77 4......................1...........................................

..................104 Zakon opadajućih prinosa.....2.........1........2....4....................2.................................. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ..............2.1.............107 5................1....2.....126 IX ......... Prinosi razmjera.2.....................................2....1....... Ukupni proizvod ....................... Relativna cijena inputa i crta izotroška.......................... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ............SADRŽAJ 5. 5....... CRTA IZOTROŠKA ...3........................3.................103 Prosječni proizvod ................................. 97 5. 5........94 5.101 Granični proizvod ....1............................. Cijena dionice kao eskontirana dividenda .....................................3.........1......1........................................................1...........4......3........... IZOKVANTA ...........122 6...................110 5...........................................125 6.... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ...2......... 5........ Jednadžba izotroška......KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ... Karta izokvanti ...2. Prosječni ukupni trošak ..2.............117 6....2..........................3.3..............3..114 5..... Granični trošak ..................117 6.2....... TROŠKOVI 5..................................2...3..................................1........ Ukupni trošak .............1.................. Prosječni trošak.................. Granična stopa supstitucije kapitala radom .......120 6.................2.101 5......... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE .......4.........2..106 .....2..........115 6....113 5..................1.......2......107 5.....................118 6. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ..........121 6.......2........124 6...........................1.4.......... Karta izotroškova....109 5.......

........2...........1......141 7.2....................... Granični prihod................ Maksimaliziranje profita.....8. Monopol i krivulja ponude ..2........2. Prijelomna točka u uvjetima monopola ..1.............131 7..................131 7..3..136 7.........1....4.............2.....1.143 7..................7...1..............................164 7.. granični trošak i profit ........................ Krivulja ponude savršenog konkurenta ...1........ Ukupni.........1..2............ Ukupni prihod.......1......5............ Ukupni prihod......2...........8......................1..................2... Prekidanje proizvodnje ...1......................................5....1............2..1........ SAVRŠENA KONKURENCIJA ........1.............................2.........165 7.......154 7..163 7............135 7. 137 7....144 7...... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ............ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.... Savršena diskriminacija cijena .......... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ............7.........6....169 X ...2..............2.6...... ukupni trošak i profit ..........146 7.....4.....................7.......2...............9.........167 7........ Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .3............................. granični i prosječni prihod monopola................................160 7...148 7..159 7..154 7.... Monopol i diskriminacija cijena .....146 7.. Usporedba monopola i savršene konkurencije ................ MONOPOL ................ granični trošak i profit . Potopljeni trošak ........2.3... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka...1........................................... Maksimaliziranje profita.......................................... ukupni trošak i profit .2......2.....SADRŽAJ 7... Pitanje izlaska sa tržišta.3................2....133 7..155 7..166 7............. Granični prihod.....1. Ukupni.. 159 7.2.. Pojam i oblici................ TRŽIŠTE DOBARA.....1.......149 7.........1..

..............173 7..........202 8...............174 7....4..184 8..........................1.4.. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE..198 8.......... Oligopol ................ Zatvorenikova dilema.. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ..............203 XI .2............................1...........4.......................177 7.....3..176 7.............2... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ........... oligopol........ NESAVRŠENA KONKURENCIJA................187 8....3................................................1...................... Input analiza ..........1..... Monopson ............3........... Output analiza.............2.........1.....1............ monopol)......4...............2... Dugo vremensko razdoblje.............................2..................3............3..2.....3..183 7...4....179 7................1. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE...........................2...3....181 7....... Profitno maksimilizirajući input ..........195 8.............2.......2.............1............. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija..187 8.... monopolistička konkurencija........1..2..3................173 7......2...............3...........3....................192 8....... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA........188 8. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ..3.........3......................202 8................2.......2.............175 7... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ..........1. Kratko vremensko razdoblje ...4...... Igra u duopolu .... PODJELA ČIMBENIKA .................... Monopolistička konkurencija ................. Teorija igara .183 7.......................2....179 7..............SADRŽAJ 7...............................

.1.....205 9.........................210 9....................3...............1........... DRŽAVA I TRŽIŠTE .... 209 9..... 231 10....1....217 9....227 10.... Necjenovne odrednice ponude.1.....1........................................ Subvencije i alokacijska efikasnost .215 Ponuda zajmova.....................4.......1......................1...............208 9.....3....... Ponuda zemlje..1.......................................1...........................223 10........................................................2..........1.................1.2..........2................. TRŽIŠTE RADA ......2....1.....1................................................................. Država i (prirodni) monopol.............1......2............................. 9. 224 10.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ....218 9....................2........SADRŽAJ 9.........................222 10..... Javna dobra ............211 9...2....... 230 10.221 10..............2........1...1.. Analiza troškova i koristi ..............3..219 9................2...... Porezi i alokacijska efikasnost .2......3.......1.. 9......2................................. Ponuda rada .3............................2...211 Potražnja za zajmovima. Necjenovne odrednice potražnje ...............internalizacija eksternalija..1.............. Zaključno o eksternalijama ..... 9.......... Država i eksternalije .............................228 10........................................................3.....216 Ravnoteža na tržištu zajmova ..1............................3......205 9.... Ravnoteža na tržištu zemlje....2.......1..................... Ravnoteža na tržištu rada.2........... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA......................2......1..205 PROZVODNJE 9...1......207 9.1........... TRŽIŠTE KAPITALA ..................... Uloga sindikata ......... TRŽIŠTE ZEMLJE ..2... Ukupna i granična korist javnog dobra ................. Potražnja za kapitalom.....233 XII .........2.......219 10........................221 10...1............

......4.........1.. NEZAPOSLENOST... Raspodjela nakon poreza i transfera ....2.........246 11....................... Phillipsova krivulja.......1..................... Pristup trošenja .. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ........................ POSLOVNI CIKLUS .........4............2.........273 XIII .........................................................266 11........ INFLACIJA ......2.238 11... Kvantitativna teorija novca......241 11. Stopa i oblici nezaposlenosti ... Jednakost pristupa..................2..... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.............2....1.............................262 11...SADRŽAJ 10......1.. Poslovni ciklus i nezaposlenost ......1............248 11.. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .................3..1.....................................253 11.....241 11..................250 11.................. Promjene agregatne potražnje ........269 12.......... 258 11.......1........... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ..2..250 11.................267 12...1...2.2.....2.1........1....3........... 260 11...4.............................................. Krivulja agregatne potražnje ..............2..............1.........................235 10...2.235 10.264 11....269 12.......2.....255 11........... Lorenzova krivulja........3.......................... Pristup dohotka .......................1..............................3............................................ Različita tumačenja jednadžbe prometa .1........1.......1.....1..... 261 11. Poslovni ciklus i inflacija ..... AGREGATNA POTRAŽNJA ...257 11.........3.....1....................................3.............. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .....3.................1..............269 12... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .....

......................................... Učinak smanjenja agregatne potražnje ..2.SADRŽAJ 12.3...........................293 13.283 12.... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..................................................................1.1.................4. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti..........2.....3..............................306 13. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže...................... Odrednice izvoza ..........3.............................2.. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...279 12....................................5.........3...289 12..4......... INVESTICIJE ..............3.....300 13...285 12........294 13............293 13...... Funkcija potrošnje i funkcija štednje.........281 12.1....funkcija agregatne potrošnje . Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže...5.3........2.....276 12.................................................1...........302 13...287 12....................1......................... DRŽAVNA POTROŠNJA ... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ..................................... Potrošnja i realni GNP ..2....................................... Promjene kratkoročne agregatne ponude ....................... AGREGATNA PONUDA........................................284 12.........1......2..........3.... NETO IZVOZ ....286 12............. Odrednice uvoza ................ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti..290 12..... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA..........309 XIV ..........3.....291 13....................2.......................3..3.........1.3............4......3............. Funkcija neto izvoza............1.......2...2......... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ...4.......305 13.......................................307 13.4.....276 12.... Učinak povećanja agregatne potražnje ........................................................5..2......................308 13.. POTROŠNJA ........

...5....313 14........4...... Multiplikator i granična porezna stopa ..................319 14....................... NOVČANA MASA...337 14................6...337 14................... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA..... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju....318 14................1..........330 14..................326 14............. Multiplikator autarkičnog gospodarstva ..........3........2..... BANKE I STVARANJE NOVCA ......341 15.313 RAVNOTEŽA 14...............343 15..... FISKALNA POLITIKA .... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ...........346 15..................321 14....4.........................339 14................1.......... PARADOKS ŠTEDNJE............... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a..3..................3.... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..... Multiplikator otvorenog gospodarstva.......1.................. Porezni multiplikator .......... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.....343 15....6............ Makroekonomska ravnoteža ................. NOVAC ............344 15.............. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA .......................2..334 14.......3.....................5................SADRŽAJ 14...............2..2.....6......324 14..324 14........................2...........................1.....2..........5...... OBLICI NOVCA..........1......... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .......SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA...2......338 14......................347 XV ....2..................................................................... FUNKCIJE NOVCA ....................neplanirana promjena zaliha..1.......................

Operacije na otvorenom tržištu .... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ..353 15....... 356 15..............................................1.................5....353 15................. Rezerva likvidnosti ...............1.....3............5................. Ekspanzivna monetarna politika.........358 15..5... Eskontna stopa ...............4.............369 XVI .....1.......... Restriktivna monetarna politika.... Instrumenti monetarne politike...........365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO... Monetarizam ...........SADRŽAJ 15...2...................5.......2...360 LITERATURA ...................1..........................3............5.1.....................5....5.....352 15......360 15................. 357 15.....................5.....

određivanju veličine outputa pojedinih dobara. Moguće ovakva. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. koncepcija udžbenika izaziva. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Sastoji se od petnaest poglavlja. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. mikroekonomskoj ulozi države. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. te fiskalne i monetarne politike. Autor. bruto nacionalni proizvod). pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. On nastoji studentu. ali koje će i provocirati njihov interes. Prvi su koraci uvijek najteži. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Dakako. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. tzv. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. sve dobronamjerne kritike i 1 . znanosti o ekonomiji. te vrijednih doprinosa domaćih autora. itd. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. i može izazvati.PREDGOVOR I. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. jest izuzetno delikatna zadaća. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. podjeli ekonomike. pri tome. neuravnotežena (ne i neuobičajena). formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. "novijoj". makroekonomske ravnoteže. određene kontroverze. nezaposlenost. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. i ekonomije. Udžbenik udovoljava ovakvoj.

sc. ma koliko skromna ona bila. međutim. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. naime. te prof. nego i sveobuhvatnijih znanja. doc. dobro doći. prof. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih.dr. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Prema tomu. Autor mora priznati izvjesno. Dr. za pruženu svekoliku potporu. Ekonomika. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. makar bila riječ i o njenim osnovama. dakako. Držim. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste".sc.primjedbe bit će pozorno razmotrene. svu makroekonomsku problematiku. mojim studentima. U Osijeku svibanj 1998. dr. Naime. Marijan Karić. dakako. prije svega.sc. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. Velika je moja zahvalnost. ne može pobjeći od svog sadržaja. nezaslužnim komplimentom. Branko Kovačević. Ivan Bilić. ne i neveliko. sc. Ivan Ferenčak 2 . prije svega. Ivan Mandić. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. On. Prof. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. sc. dr. da će pomoć i ove vrste. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji.dr.

Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Povećan je. dakako i prije svega. broj stranica. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. sc. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. sc. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. odnosno prvog izdanja ove knjige. godine. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Ali. dakako. sc. dr. Prof. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. Marijan Karić. U Osijeku veljača 2003.PREDGOVOR II. tržišne ravnoteže. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Branko Kovačević. Dr. Ovime je. ali one. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Ivan Ferenčak 3 . moguće. nadam se. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. od strane studenata.

.

Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz.1. 3. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. Macmillan Publishing Company. zajednica i najgore od svega. naravno. O EKONOMIJI. međusobno. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije).PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. nema računanja vremena. ipak. or the Matter. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. blagodatima civilizacije. a čovjekov bi život bio usamljenički.: The Economic Way of Thinking. New York. nema mjesta za industriju. opasnost od nasilne smrti. teško da bismo uživali u. 5 . na složen način povezanih i isprepletenih. EKONOMIJA ..: Leviathan. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. 1987. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. Dapače. ne postoji umjetnost. P. kratak. O EKONOMIJI. str.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. navedeno prema Heyne.1. pismo. siromašan i. T. kako veli Thomas Hobbes. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. Bez takvog mehanizma. postojao bi stalni strah.

1992.: Kapitalizam i sloboda. 24. između ostalog. dakle. dakle. s tim u svezi. država ili neki njen organ mora biti u stanju.socijalističkoj ekonomiji. manje ili više. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). Naime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. interesa. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. Drugi način.. grubo rečeno. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. načina.. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. kako ekonomisti vole reći. Drugo. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. proizvođača i preferencijama svih potrošača.1. O EKONOMIJI.metodi tržišta. alokacije resursa pretpostavlja. Dva su. kooperacije i. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". u kratkom vremenu. 6 . alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka.ekonomija. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. str. ali doista svih. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Globus-Školska knjiga. Zagreb. potreba itd. manje ili više eksplicitnu. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . druga ekonomija.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje.2 Što je to što. investicija i potrošnje. ljude različitih navika. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . Model centralizirane alokacije resursa . samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. prisilu. M.

O EKONOMIJI.tržišta. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. i tržište.1. nastoje realizirati. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. nego centralno planiranje.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. Ukratko. osobni.kapitalistička ekonomija . u uvjetima kronične oskudice koju. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. kao motiv. Međutim. potrebito je još nešto. uostalom. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Tržište pruža sve informacije. jednostavno. 7 . dakle. kolektivizam ili altruizam. Potrošači. Ne vlastita inicijativa. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Međutim. ne poduzetništvo već poslušnost. On je izuzetno zahtjevan. nije moguće. preko mehanizma cijena. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Komandna . poteškoće ovdje ne prestaju.3 Model decentralizirane alokacije resursa . kao mehanizam koordinacije. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Ovdje se. Ali. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Naime. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. I ne samo to. opet. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama.

mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Ni kapitalistička ekonomija nije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. 4 Vidjeti: Šik.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. javnih dobara. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. Globus. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. Nažalost. imali smo prilike vidjeti. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. dakle. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. da se proizvodnja.2. neprekidno uvećava. kojima altruizam nije stran. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. na sve kvalitetniji način..4 1. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. idealna. 8 . 1983. Ali. str. 174. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. Ono poznaje monopole.: Treći put. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. No. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. da se proizvodnjom. osobni interes jest i može biti u službi općeg . O EKONOMIJI.1. Zagreb. O. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. itd.

a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . 1970.. Beograd. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Zamjetna je.1. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. sasvim 5 Smith. Kultura. Dakako. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. znanost o ekonomiji. kada bi resursi (rad.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. 210. dakle.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. Ekonomika. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. 516."6 Eksplozija dobara i bogatstva. kapital. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. zemlja. sebični interes stavi u službu općeg. O EKONOMIJI. naime. A. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. Ali. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. njegova odbojnost prema monopolu. čak i za zabavu i razonodu. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. 9 . niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. str. Ali. ukoliko moć zavisi od bogatstva. "Bogatstvo i moć svake zemlje. Ona. 1776. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Kada tako ne bi bilo. 6 Isto. poduzetništvo) bili neograničeni. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. str. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime."5 Naravno.

Ekonomisti tu činjenicu . O EKONOMIJI. vide u pretjeranom množenju radnika. Spencer. Ali. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. 10 Galbraith.. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju.K. Zagreb. 438. 9 Isto. 1891. Zagreb. 121. kad je rijedak. Stvarnost. str. Benthamom. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. 1983. dakle. str. 121. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. Centar za kulturnu djelatnost. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. ni tada.11 7 Ricardo. tvrdili su utilitaristi.. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi." "Rezultati možda nisu bili najbolji. 10 . vele ekonomisti utilitaristi. da ih sebi pribave. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. str."9 Jasno se.: Anatomija moći. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". i s tim u svezi siromaštva. New York. D. na čelu s J.: Načela političke ekonomije. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti.1. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. a jeftin. Appletonand Co. 8 Isto. J. Ako stvari stoje kako stoje onda. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. H. str. Implicitna. 1983."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . D. "Rad je skup.nisu mogli ne uočiti. 110 11 Vidjeti: Spencer. H. a ni sada. 118."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. ali su bili najbolje što se moglo postići. ekonomski su teoretičari nudili i druga. str.. kad ga ima obilno.: The Study of Sociology. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva..

na ovaj ili onaj način. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). naslijedivši teoriju radne vrijednosti. u oskudici. neprekidno "sve revolucionira. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). Riječ je o alokaciji. rušeći 11 . tvrdi marksistička politička ekonomija. I naglasimo. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). Ukratko. Uostalom.1. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. kapitalističku ekonomiju. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. i oni u prirodi i oni na tržištu. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. druga ekonomija. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. u stanju su zadržati sve što proizvedu. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". drugi mehanizam alokacije. Predani egoisti. Npr. koja će se obavljati u uvjetima društvene . izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. Riječ je o neumoljivom procesu. O EKONOMIJI. na čemu bi inzistirali? Marx je. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. No. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. tako da "altruiste" čeka izumiranje. Dakle. razloge isticanja vlastitog. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu.

prema vlastitim riječima. 15 Marshall. Dakle. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. tom. Prosveta. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. str.nap. 1890. Oduzmite stvari tu društvenu moć. 63. 13 Marx. razvitak proizvodnih snaga. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. 1987. nasilnom kraju.1. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. Zagreb. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. godina) koji oko četrdeset godina. 261. str. A. Ugrađuje u nju. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 19. K. K. 12 . O EKONOMIJI.. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. MED. pak."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost."15 12 Ali. 14 Marx. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Povijest ga je demantirala. godine. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje..12 proširenje potreba. 25. eksploatacija.: Isto.: Načela ekonomike. 1979. vjeruje Marx."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . sve do svoje smrti 1924. Centar za kulturnu djelatnost. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. Beograd. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. str. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima.

"17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. 47-48. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike.nap. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. 31. a ne znanost i umijeće. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. I tako sada. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. str. 16 17 Isto. ekonomika se kloni političkih problema. Međutim. Isto. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. autora) koji . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. njenih istraživanja. a zbog pravednosti i opće sreće. čista i primijenjena.1. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. 13 . te je ona "znanost. O EKONOMIJI. str.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . kada su veće iskustvo.

a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. Isto. koja ne bi bila kapitalistička. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. Valjalo je. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Nećemo je prepričati. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. vremenima kapitalističke ekonomije (koja." 18 Prema tomu. taj stari problem. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. naime. 14 . dakle. 357. u slučaju Marxa. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. za nagradu za čekanje. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. 18 19 Isto.socijalističku ekonomiju). jer je zaključak sadržan u pretpostavci.nap. str. a ne rada i čekanja. 358. "Tvrdili su (Marx. riječ dobija John Maynard Keynes. O EKONOMIJI. međutim. Nezaposlenost. str.1. Velika će ekonomska kriza. U tim. proizvod onih koji njima rukuju. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . je problem koji Keynes pokušava riješiti. doista teškim. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. Rodbertus i drugi . To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala.

1987. 22 Keynes."21 Naime. 21 Harrod. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. kamate i novca.20 On smatra.: The Life of John Maynard Keynes. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca.: Opća teorija zaposlenosti. kamate i novca. 15 . str... J. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. 1987. str. smanjuje se proizvodnja. Centar za kulturnu djelatnost. str. Zagreb.F. O EKONOMIJI. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.: Opća teorija zaposlenosti. 1936.1. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. J. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. smanjuje se broj zaposlenih. London. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. Macmillan and Co. 213.. Terapija se nameće sama po sebi. 121. R.M. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Osim toga. Centar za kulturnu djelatnost. 1951. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. 213.M. kamate i novca.. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima."22 20 Vidjeti: Keynes. Zagreb.

Zagreb. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. niti ovo široko polje. vjeroispovijesti i mišljenja. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi." 23 24 Isto. Hayeka i M. vrlo važnu. 21. Naime."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. M. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. Friedman. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. Friedmana. "Prvo. str. 214. O EKONOMIJI. str. 14. str. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. 1992. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta.1. 25 Isto.spomenimo F. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . 16 . U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države."25 No. pohvalu slobodnom tržištu. Globus . a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti.: Kapitalizam i sloboda. tvrdi Keynes.. djelokrug vlasti mora biti ograničen.Školska knjiga. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti."23 No.

P. Samuelson. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. Zagreb. 1992.. str. MATE. 26 Samuelson.. P.1. A. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača."26 Ovdje se. 3. dakako. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.: Ekonomija. 17 . O EKONOMIJI. W. Nordhaus. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država).

.

zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). 19 . vrijedi i obrnuto. dakle. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Dakako. u najvećoj mjeri. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. POTRAŽNJA 2. POTRAŽNJA I PONUDA 2. uz ostale neizmijenjene uvjete.1. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu.2. Naravno. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra.1. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. POTRAŽNJA I PONUDA 2. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Usredotočimo se.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će.1. Međutim. obrnuto razmjerni. veća njegova potraživana količina.

2. 20 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.

znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. o cijenama drugih dobara. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. pak. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. ulijevo krivulju potražnje. Stanovništvo je. Neke su. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. također od bitnog utjecaja na potražnju. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. mogu izazvati promjenu potražnje. necjenovnih determinanti potražnje. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika.2. 21 . Dohodak. Riječ je. Vrijedit će i obrnuto. jesu ukusi ili preferencije potrošača. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. veličini stanovništva. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. POTRAŽNJA I PONUDA 2. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. dakle. dohotku. odnosno njegova veličina. Naime.2. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. naravno. Pitanje supstituta. njegovo povećanje ili smanjenje. tzv. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. prije svega. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. Cijene drugih dobara. odnosno njihova promjena.1. Veće stanovništvo. ceteris paribus.

POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Slika 2. Prema tomu. niže buduće cijene. dok promjena cijene nekog dobra znači.2. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. 22 . promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. uz ostale neizmijenjene uvjete. Obrnuto.

Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. veća ponuđena količina istog dobra. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). Dakako.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. Dakle.1. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.2. Vrijedi i obrnuto.2. 23 . 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. PONUDA 2. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. POTRAŽNJA I PONUDA 2. upravno razmjerni.

manja ponuđena 24 .2. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Međutim. a zbog djelovanja zakona ponude. kretanje niz krivulju ponude. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. stoga. Obrnuto. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Krivulja ponude je. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2.

U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. Dakle. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. dakle. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija.2. broj ponuđača. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. Međutim. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Ako cijena nekog dobra miruje.2. s punim pravom. Također. 25 . kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. njeno povećanje ili smanjenje. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. 2. POTRAŽNJA I PONUDA količina). Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. pak. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. cijene čimbenika proizvodnje. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. ovaj put u proizvodnji. očekivane promjene cijene dobra. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. dakako. znači veću ponudu. Naglasimo. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača.

2. Međutim. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete.2.3. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. rast ponuđene količine. s druge strane. u svakom slučaju. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. Pad cijene izazvat će obrnuta. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. jedina ima prilike potrajati duže vremena. 26 . dakle. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. stoga.

Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. dovesti do 27 . Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Tržišni će višak dobra. Ravnotežna cijena. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5.2. naime. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3.

slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. posredstvom nadmetanja kupaca. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. i u mogućnosti. nasilja i kronične oskudice. cijenu prema gore. U svakom slučaju. Ako je. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). "gura". pak. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. 28 . POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. slobodnom dobru. dakako. Oni koji to nisu u stanju.2. svaki onaj koji je spreman. potiskuje. U tome je bit tzv. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. poput plime. aktualna cijena niža od ravnotežne. neće doći u njegov posjed. Slično tomu. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. Riječ je o tzv. racionirajuće funkcije cijena. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. Evidentni će tržišni manjak dobra. Dakle. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro.

ceteris paribus. Rast potražnje.3. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. 29 . Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo.2. ukratko.1. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.

2. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Na djelu je. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Slika 8. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7.

POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Slika 9. ceteris paribus. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. Naime. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. promjene tržišne potražnje.2. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Rast tržišne ponude. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. u ovom slučaju. 31 .

djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). krajnji će rezultat. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. To će povećanje. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. naravno. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. Naime. tržišna potražnja. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Dakako.2. rast ili pad cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. 32 . Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. u ovom slučaju. pak.

ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. U ovom. međutim. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. naravno. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. ravnotežna će se količina dobra povećati. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. glede ravnotežne cijene. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. I ovdje su. učinci suprotstavljeni. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. 33 . smanjiti. u svakom slučaju.2. Vrijedi i obrnuto. Naime. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Konačni rezultat. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. glede promjene cijene. Ona će se. dakako. 2. cijena će porasti. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. istom cilju – smanjenju cijene.2. Vrijedi i obrnuto. Međutim.3. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju.

.: Kapitalistička revolucija. nešto detaljnije.. učinkovitijih tehnika proizvodnje. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. uistinu. 59. poduzetništva i motiva profita što. Obrnuto. O njemu. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. P.. zahvaljujući tomu. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. po naravi stvari. Zagreb. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. sa svojim signalima putem cijena. str. posredstvom sustava cijena. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. Dobra. Ali. Naime. tržišnih sila. 1995. 34 . povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. a time i volju proizvođača da ga proizvode. Na ovaj način. d. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. 29 Berger. "Naprijed". jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. L. Zašto? Stoga. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. postaju dostupna širem krugu ljudi. tržište je. Kao što je netko jednom primjetio. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. kasnije.2. ljepota je tržišne ekonomije. stvaranje i upotreba novih. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra.d.

Tržište je.: Capitalism. Otkazivanje sustava cijena No. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. savršen. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Naime. Nadalje. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Socialism and Democracy.2. J. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. reći ćemo. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. Postojanje eksternalija. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv.1. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. društveno poželjna ona nije profitabilna.2. 1947.3. 35 . javna dobra. New York. Racionalno je biti slobodni jahač. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. 67. koristimo. dakako. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Riječ je o dobrima koja svi. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa.. platili ili ne. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. međutim. koristi javno dobro."30 2. sustav cijena nije. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. surov mehanizam. Osim javnih dobara. str.

kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. Njena je namjera. inherentna razdoblja neravnoteže. poglavlja "Država i tržište". POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. dakle. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. dakle. stoga. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Ne čudi. 36 . Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. O ovome detaljnije u okviru 10.2. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). poboljšati performancije tržišta. Tržištu su.

Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . 37 . Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Prema tomu.1. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.3. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. između ostalog. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje.1. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.

Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Prema tomu. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa.3. stabilnoj elastičnosti potražnje. Dakle. riječ je o jediničnoj. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. 38 . a UP2 = 3 · 400 = 1200. UP1 = 1 · 800 = 800.

u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. neizmijenjeni ukupni prihod. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). i rast cijene dobra značit će. Ali. pad cijene ne tangira ukupni prihod. 39 . Zamjećujete.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda.

Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. kreće između 0 i ∞. Naime. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. 40 . neosjetljivu na promjene cijene. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Obratimo. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). pozornost i na one ekstremne slučajeve.3. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. međutim. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Dakle. dakle.

tek teorijski moguću. snažne reakcije potraživane količine. Dakle. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. Ovakvu. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu.3. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. primjerice. vrlo mala. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. 41 . infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. Poraste li. I obrnuto.

promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . 42 . a drugi puta na novu. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. izmijenjenu cijenu odnosno količinu.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. staru cijenu ili količinu. pozitivni broj. Nadalje. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC.

K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko .3. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. dakako. To će. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Neka poraste cijena dobra A.

1.2. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . sljedeći slučajevi: 44 . Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. dakako. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. 19 = 798 UP2 = 38 . što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Dakle. Provjerimo: UP1 = 42 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Stoga su karakteristični.3. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Potražnja. 21 = 798 3.

ali i skuplji supstituti. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom.1 = 2. Zaključujemo. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. ukoliko dohodak raste. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1.2. ali raste brže od dohotka. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. potražnja će za dobrom A porasti 2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Obrnuto. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. ukoliko dohodak raste.3. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Zanimljivo je. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima.. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. zamjenjuju superiorniji. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Ukratko. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. 45 .2% godišnje (naravno. Inferiornim u tom smislu da ih. Npr. međutim. potražnja također raste.1).

kada je Ek < 0. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. ili pak komplementarni karakter dobara. 46 .1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Obrnuto. Vrijedit će i obrnuto. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Ek > 0. Primjerice. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Sada. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. O komplementima. Primjerice. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Supstitucijski.3. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca.3. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. dakle. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. supstituirati. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima.

ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. ponuda je neelastična. Naime. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. odnosno rast ponuđene količine. a mali je rast cijene izuzetno povećava. U tom će slučaju pad. a Ep > 1. a Ep = 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene.2. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. ponuda je elastična. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. stabilno elastična. dakako. ponuda je jedinično. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. 47 . Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Vrijedi. i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. a 0 < Ep < 1.3.

48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. a njena je krivulja okomiti pravac. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. 49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

S.Wiesera. POTROŠAČEV IZBOR 4. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Ovaj zakon. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. ali raste sve sporije. A. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. K. marginalna) korisnost.4. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Evidentno. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Jevonsa. Prema tomu. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. 51 .H. Granična (dodatna. E. F. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. POTROŠAČEV IZBOR 4. potrošačev izbor.1. Gossena. Böhm-Bawerka.Marshalla i drugih. Mengera.

31 52 . Granične korisnosti. Dakle.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.s. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. kao uostalom sve granične veličine. jedinična promjena potrošnje . npr.

odnosno potrošačevu ravnotežu. Naravno.1. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Naime. 4. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Slika 19. Gossenov zakon. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .4.1. granična korisnost može biti i negativna. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada.potrošačeve ravnoteže. 53 . ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.

4. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. maksimalnu ukupnu korisnost. No.

maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. Tablica 7. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. potrošačevu ravnotežu. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. 55 . Ali.4. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost.

32 Drugim riječima. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. 1991. dakle. II. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene.. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. 32 Dragičević. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . str. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Zagreb. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. A. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". Na tragu smo II. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.4. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. maksimaliziranje ukupne korisnosti. 56 . Gossenovog zakona koji kaže da. 210. Informator.: Ekonomski leksikon. međutim.

83 4. Međutim.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. primjerice.4. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.50 4. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. uz ostale neizmijenjene uvjete. Ukoliko. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.1. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.67 6.33 5.33 = = Granična korisnost dobra B .1. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.1.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.korisnost po novčanoj jedinici 8. Cijena dobra B 6.33 6. pad cijene dobra A. 57 . Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.33 4.

4.2. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. i ovdje su. dakle. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. Naime. na višoj razini potrošnje. u pravilu. Nova. Potrošački probitak. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). baš kao i kod promjena cijena. posljednje koju namjeravamo kupiti. u slučaju obaju dobara. treće 7. moguće različite kombinacije. četvrte 6 i pete. Često se. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. 58 . kupac je. 5 novčanih jedinica. 4. druge jedinice 8.1. Ukoliko bismo. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. kupujući. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). pozitivan broj. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. u duhu teorije granične korisnosti. Dakako. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene.

u ovome slučaju. Njegov je probitak. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. 59 . Međutim. 10 novčanih jedinica.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje.

o subjektivnom konceptu. Zamjećujete. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. sa fiksnim dohotkom. naravno. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. 60 .1. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. podsjećamo. Pitanje je. Riječ je. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti.3. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. . Ukupna korist mjeri spremnost.

Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine.4. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. glasi: Cijena = Granična korist . prema tomu. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. 61 .

Doista. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. 62 . Teorija granične korisnosti. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. Kupujući.1. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. međutim. POTROŠAČEV IZBOR Slike22.4. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. 4. Prema tomu. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. pokušava objasniti potrošačev izbor. složit ćemo se s time. potrošač je u stanju povećati neto korist. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici.4.

predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. kao i u prethodnom slučaju. POTROŠAČEV IZBOR 4. Crta proračuna. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B.4.2. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. nedostupne potrošnje. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . Pretpostavit ćemo. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. naime. uz dani dohodak i cijene dobara. Drugim riječima. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. Tablica 9.

ali ne i na crti proračuna. pri tome. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Promjenljive veličine (varijable) o kojima je.4. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. 64 . Limite potrošačevog izbora.

Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. 5 = 0 i 4. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Pomoću nje smo.2.2 . Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. i obrnuto.. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak.1. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a .4. Kb = 10 .2 . odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Npr. naravno. 65 . Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f.nezavisna varijabla). Vrijedi. ponovimo to. međutim. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. 0 = 10 Kb = 10 .

. 2 = 8 itd. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.2 Ka . 66 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice.4. 0 = 12 Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. Kb = 12 -2 .

i obrnuto. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. područja potrošnje. a i pokazati. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. To je. nove granice potrošnje. pomoću jednadžbe proračuna. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . Ustvrdit ćemo.1 Ka. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. ceteris paribus. uz ostale neizmjenjene uvjete.2. omogućava osvajanje novog. 4. Vrijedi i vice versa. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. Prema tomu. naravno. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. prije nedostupnog. Utvrdimo. b = = . a dohodak 60.4. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. U obrnutom slučaju. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). a vrijedit će. 67 .2. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati.

budući da je oportunitetni trošak upola manji.2 = 8 Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 .4.10 = 0 Slika 25. Kao što rekosmo.4 = 6 itd. Kb = 10 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna. 68 .1 = 9 Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . Doista. vrijedi i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .

krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4. 69 . Dakle. Dakako.4. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Slika 26.3. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim.2. Prema tomu. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost.

krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. 70 . Slika 28.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27.

71 . U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. Ukoliko su. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B.4. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. U ovom će. I obrnuto. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. ekstremnom. dakle. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.1. 4.3.2. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.4. odnosno tri i tako dalje para cipela. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. vrijedit će i obrnuto. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Naravno.

Kako. 73 . Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. određuje kut krivulje indiferencije. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Naime. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. međutim. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost.4. Slika 31.

Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . 74 . granična stopa supstitucije. a vrijedi i obrnuto. Dvije stvari valja uočiti.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). kreće li se niz krivulju indiferencije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . krećemo li se niz krivulju indiferencije. Logično je to budući da potrošač. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 .5 1  = =  .4. I drugo. pokazuje tendenciju pada.

75 . Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.4.optimalni izbor potrošača.4. Slika 33. POTROŠAČEV IZBOR 4. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).2. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .

Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Prema tomu. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. odnosno oportunitetni trošak.4. Poželjnije. međutim. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Niže. Kako. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. pak. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Prema tomu.

Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.4. ceteris paribus. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 .5. povećan dohodak potrošača. njegovog optimalnog izbora. Slika 35. 6 4.2. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. Pretpostavit ćemo da je.

Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Povećat će se relativna cijena. Slika 36. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. a sa njom i kut nove crte proračuna. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. 78 . Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Ovo je najčešća situacija. a time i potrošačevu ravnotežu. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro.4.

Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.4.5. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .2.1. Slika 37. POTROŠAČEV IZBOR 4. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. nižu krivulju indiferencije. pak.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B.5. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Krivulja potražnje. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. R1 (Ravnoteža 1). kada je u pitanju potrošnja dobra B. Kada je. Naime. podsjećamo. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Improvizirajmo. a na osnovu prethodnog primjera. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije.2.2. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. 80 . u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Ona je. Zamjećujete da. Ona je. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A.4. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. Nasuprot tomu. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. pak. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. 4. pokazuje zakoniti.

81 .4. 40 jedinica dobra B. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. pretpostavimo.

veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto.4. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Te su iznimke od pravila da. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. znači njegovu veću potraživanu količinu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. a niža cijena dobra. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. ceteris paribus. 82 . Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. ceteris paribus. Na djelu je zakon potražnje.

ostaje ista. POTROŠAČEV IZBOR 4. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. dakle. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna.4. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. te da daju identične rezultate. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Ukupna korisnost. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A.6. Dakle. primjerice. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B .2. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .Granična korisnost dobra B . ∆ Ka .

∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . Prema tomu. međutim. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti).Granična korisnost dobra B . POTROŠAČEV IZBOR . postoji čvrsta veza između ovih teorija. nešto mlađa. Negativni predznak (Očigledno. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. Potrebito je. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti.4. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . dokazati da će teorija granične korisnosti i. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B.

odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B .4. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Dapače. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. 85 . Gossenovog zakona.

.

33 Ovako poduzeće definira 1889. 98. Istovremeno. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). 1990. Netko ili neki to moraju učiniti.1.. Parkin. str.. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. godine naš ekonomist Blaž Lorković. Zagreb. New York.o. stotinu i više godina. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. 207. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. B. M. str. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Addison-Wesley Publishing Company. (reprint). Bez. 34 87 .5. 33 Lorković.o.. netko ili neki snose rizik poslovanja.: Economics.: Počela političke ekonomije. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. 1993. dakle. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.

profit. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Cilj je. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. u oba slučaja. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. dakle. Valja. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Ali. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Često se. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni.5. naime. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Stopa je nataliteta. Riječ je o tzv. Naravno. grubo rečeno. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. 88 . Naime. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. ali i stopa mortaliteta. Na drugoj strani. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. i tržišna moć (bilo monopolska. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Nimalo laka zadaća. Ili. bilo monopsonska) poznaje granice. Život poduzeća nije nimalo lak. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. dakle. Naše je poduzeće. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. dvije prepreke. najveći mogući u datim uvjetima. ukoliko ste monopsonist.

Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. Zaključimo. ali ne i vice versa. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma.: Economics. naravno. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Standardni.35 Ponajprije. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. 35 Vidjeti: Parkin. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. cijene čimbenika proizvodnje. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost.5. Tehnološki neefikasna. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. 1990. Addison-Wesley Publishing Company. New York. M.. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. str. naime. 223-224. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Ali. u pravilu. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. ekonomske efikasnosti. ali ne i uvijek dostatna. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. 89 . Nekoliko je razloga tomu.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

2. Evidentno. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. Ovo je. a disažio 50%  ⋅100  . U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 .5.5% cijena dionice jest 500. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. 5  500  Dividenda sada iznosi 25.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. One su al pari. Ukoliko.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. Pojavio se ažio (agio). zamjećujete.2. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). Ako je d' 2.2. 5. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.1.5 = 500 . 5 Dividenda sada iznosi 50. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. dakako. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 ..

Priznat ćete. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . (1+r).21 (1 + r ) 2 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.12 = 1000 . (1+r)2 = 1000 .12 98 . (1 + r ) 1. Dakle. 1. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.21 = 1210.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje.  100  Obrnemo li stvari. 1. 100 10   . 1 +  = 1000 1. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa.5. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. gdje r = k' . Budući iznos = 1000 . Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . 1. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos .1 = 1100 .

Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. Ali... 216. Addison-Wesley Publishing Company. str. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.: Economics. a kamatna stopa 10%. dakle. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. M.1) (1.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.1 (1.. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje..1 2 3 n 1. Neka ta dividenda iznosi 10.. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj...1) (1. Međutim. New York. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. (1 + r ) n Ali.. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. 1990.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Dakako. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .1) (1. godinu dana po kupovini dionice. + + / : 1.1 = 1000 .5. dakle. Cijena dionice 45 99 .

. Dakle. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.5.1 1. CD CD 10 = /⋅ 1.1 CD – CD = 10 0.1) (1. 2 3 4 1. a nazivnik (0. Dakle. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. k' r k' 100 Evidentno. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1) (1. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.1) jest r..... No.. formula vam je poznata.1 1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 ..1 (1. Naravno.. + . Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1 1...1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0.1 Prema tomu. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1) (1.

5. Neprijeporno. 5. kapital). ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . zemlja) promjenljivog karaktera.5. dat će ukupni proizvod. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra.1. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. granični proizvod i prosječni proizvod. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. Dakle. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr.2. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Promjene ukupnog proizvoda.2. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. a raste veličina rada. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Niski. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). kapital. pak. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio).

Prema tomu. također. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . moguće i nemoguće proizvodnje. granicu između. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Tablica 10. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. te promjenljivu veličinu rada.5.

proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. Međutim. to je promjena. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže.2. Granični proizvod Granični (dodatni. a raste input zemlje). proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. 5. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . Tehnološka efikasnost znači.2. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. naime. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. dakle. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Ili. Ukoliko se. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost.5.

Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.5.3. Tablica 11.2. 104 . te izračunajmo granični proizvod rada.

s tim u svezi. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. taj rast. biva sve sporiji i sporiji. nakon početnog ubrzavanja (progresije). Uzrok je tomu početni rast. 105 .25 3. Međutim. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. uspješno dopuniti prethodni komentar.5. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Možda će sljedeća slika. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). a zatim pad graničnog proizvoda (rada).6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda.

Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi.5. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Upravo stoga. Istovremeno. Uopće. a vrijedi i vice versa. granični proizvod rada raste.2. 5. Naime. kao i u našem primjeru. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 .4. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. ova posljednja raste.

međutim. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. sve sporiji i sporiji. 5. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. 107 . Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. 5. Daljnji. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako.zakonom opadajućih prinosa. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda.3. Što se. prije ili kasnije.5. analizirajući potrošačev izbor. ali je taj rast.3. Kao što ranije.1. međutim. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Dakle. granični trošak i prosječni trošak. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. uz fiksne veličine ostalih inputa. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . ceteris paribus. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

također.2. ako hoćete. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Slika 44. međutim. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili.5. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Prema tomu. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Vrijedi. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi.4. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Naime. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Usredotočimo se. postaje varijabilan. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. dakle. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 .

PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukoliko. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. 116 . ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak opadati. konstantnim prinosima razmjera. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška.5. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Slika 45. Ukoliko je riječ o stalnim. dakle. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Optimalni izbor proizvođača. prikazat ćemo na grafički način. 6. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. 117 .6.1. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. slika 46).

6. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .1. 6.1. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.

Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 ⋅ 6 = 0. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. 119 . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. input će kapitala biti jednak nuli. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Ukoliko input rada iznosi šest.2 R .6. Ukoliko je input rada jednak nuli. Provjerimo: K = 12 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.

dakle. upola manji. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .6. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). mora biti razmjerno. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. sukladno našoj tvrdnji. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . a vrijedi i obrnuto. iznosi 20 novčanih jedinica.1. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. u novim uvjetima. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . Neka ona. jest relativna Ck cijena inputa. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Odredimo. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Kut crte izotroška. kao i cijena rada.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.

u našem će slučaju (Cr=20. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Ck=10) izgledati ovako: 121 . karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. Prema tomu.3. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška.1. kako rekosmo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. 6.6. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. i vice versa. nepotpuna. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Karta izotroškova. a vrijedi. naravno. Prema tomu.

Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.6. 122 . odnosno tehnika proizvodnje. 6. IZOKVANTA .2.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Dakle. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . s tim u svezi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. eventualno smanjenje inputa kapitala i. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0).6. Slika 49.

Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. 2. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda.2. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). npr. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.6.1. 124 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. 6. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada..

te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.2. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. a vrijedi i obrnuto. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Ponajprije.6. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Drugo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Dakle. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina.2. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .

veći ukupni proizvod.3.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. a veća. 6. dakako. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . Slika 51. budući da znači veći angažman inputa. Tablica 18. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.6. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.

međutim. Što je. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Isti će. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Prema  ∆R  tomu.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   .6. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . Naime. međutim. Slika 52.

∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Zanemarimo li negativni predznak. Prema tomu. npr. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način.6. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. 128 . ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada).

Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .6. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. a na drugoj. vladaju potrošnjom. nužno obara njegov granični proizvod). Zamjetna je. dakle. proizvodnoj. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). odnosno proizvodnjom. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. pak. 130 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. Proizvođač. Minimaliziranje ukupnog troška. uz neizmijenjene veličine ostalih. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa.6. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.

Naime. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. 7.1. jednostavnosti radi. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. monopol. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju.7. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. b) postojanje velikog broja kupaca. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . 50 Pojam dobra. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. monopolističku konkurenciju i oligopol. tj. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. TRŽIŠTE DOBARA 7.

"od šume ne vidite drvo". Horizont savršenog konkurenta moguće je. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. a savršeni konkurenti je. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. prihvaćaju. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. cijeni. Drugo. Naime. Naime. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. sasvim sigurno.7. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. nemajući drugog izbora. Ponajprije. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Naime. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. preuzimaju. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. tržišnu cijenu. dakle. prikazati na sljedeći način: 132 . Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Kada je cijena zadana veličina. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. tržišnoj. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. promjena. Umnožak je to. Ukupni. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. To je. dakle. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . Ukupni prihod. podsjećamo.1. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. utržene količine dobra i njegove cijene. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. prema tomu. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. Moguće ga je.7. 7.1. dakle.

TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. Proizlazi da je prosječni prihod. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. i to u svim tržišnim strukturama. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. cijenu određuje i nameće tržište). Dakle. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. 134 . jednak cijeni dobra.7.

pa i savršenog konkurenta. 135 . postoji druga opcija. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.7. Međutim. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.2. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. maksimalizirati profit .realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.

Ukupni prihod. ukupni trošak i profit Tablica 19. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit.1. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. 40 jedinica dobra. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. Prijelomna točka (break even point). Gubitak se.7. očigledno. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25.2. nakon druge prijelomne točke. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. 136 . prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. dakako. TRŽIŠTE DOBARA 7. bio zamijenjen gubitkom.1. ali ni gubitak. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest.

Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . 7. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Naime. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. Granični prihod.2. veća od graničnog troška. Dodatni je prihod. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava.granični prihod. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. 137 .1.7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. naime.2. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.

pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Naime. odnos 138 . Ispitajmo njegovu djelotvornost. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Dakako da ne. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30).7. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Tablica 20. Dakle. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . dakle. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku.

139 .7. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Slika 56. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. istovremeno.

5 9. 140 .92 13.7.75 9. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 9.5 11.64 Slika 57.625 10.

profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. iznosi 9. prosječni profit jednak je 2. Optimalna razina proizvodnje. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.1. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. prag rentabilnosti). Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. 141 .Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.7. prosječni profit je. Prosječni profit = Prosječni prihod . Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.625.375 ⋅ 40 = 95 7. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. kao što gornja slika pokazuje.3.5). Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka.375.

Ne postoji profit ali. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. na sreću. 142 .7. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. niti gubitak. vodi poduzeće u gubitak. Optimalni output sada iznosi 30. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. veći ili manji od optimalnog. svaki output. Zamjećujete.

TRŽIŠTE DOBARA 7. pri svim veličinama svog outputa. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . realizirati gubitak. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.1.4.5.7. Slika 59. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. savršeni će konkurent.

Moguće je da čudno zvuči. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. nije moguće izbjeći. prosječni je gubitak.5. prekidanja proizvodnje. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.8.7. Fiksni trošak. a to pokazuje i gornja slika.25 ⋅ 20 = 25 7. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.75 . iz navedenog primjera. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. makar i privremenog. dakle. savršenom konkurentu. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Našemu je poduzeću.5). U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Naime. međutim.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. proizvodili ili ne.1. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje.5 = 1. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.

25 = 25 Tablica 22. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5* 8.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. 25 145 .5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . To će se.7.4 8. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.5 = 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. Prema tomu. naravno.67 9 10 11. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .5 13. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.

TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. Stoga. 7. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Fiksni trošak se. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene).1. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. veseliti se pobjedi svoga kluba. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. može smatrati potopljenim troškom.7.6. imate li sreće. Dakako.7.1. u kratkom vremenskom razdoblju. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Ništa drugo vam i ne preostaje. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. 7. 146 . 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Naime. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka.

7. dakle. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. točka a na krivulji graničnog troška može. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. proizvodio ili ne. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Nije. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. u ovoj situaciji. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Naime. 147 .

Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .8. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Izlazak slijedi.7. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.1. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. U tome će slučaju prosječni prihod. 7. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .

odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .1. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.9. Cijena Ponuda. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. Slika 62. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.7. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.

a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Njihova će pojava. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. Naime. u dugom vremenskom razdoblju. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. profit (pozitivna razlika 150 . povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. dakle. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka.7. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Međutim. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Drugim riječima. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli.

Normalni profit postoji. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 .7. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Slike 64. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Dakako. dakle. dakle. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak.

U svakodnevnom životu. kao diplomirani ekonomist.7. realizirati odgovarajuću plaću.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Nadalje. Dakle. Konačno. TRŽIŠTE DOBARA trošak. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. Ponajprije. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . novčana ste sredstva. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. Vi ste. umjesto u vlastito poduzeće. Prema tomu. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . mogli ste se zaposliti i. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Vi vodite vaše poduzeće. dakako. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. pretpostavimo nadalje. propuštena plaća. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa.

Na kraju. društveni interes to nalaže. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak.7.PUT). Dugoročno. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Resurse nije potrebito realocirati. naime. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Kada je. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). vrjednijeg dobra. Koristiti kapacitet znači. Potrebito je. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. te postoji alokacijska efikasnost. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. 153 . Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. dakle. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. postoji alokacijska efikasnost.

patenti). Međutim. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. Ono je. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse.2. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak.1. Druga je monopol. u takvom slučaju. dakle. TRŽIŠTE DOBARA 7. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. MONOPOL 7. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je.2. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. vode itd. licence.7. električne energije. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. na ovaj ili onaj način. 154 . Povećavanje outputa. sposobno.

potraživana će količina dobara biti veća. povlaštenom položaju. 155 . Ukupni.7.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Dakako. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. zahvaljujući svom posebnom.2.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. određivati cijenu dobra. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. Pri tome. odnosno cijene dobra. postoje neka ograničenja. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. Naime. i obrnuto. Vrijedi. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopol je "price maker". Zbog čega je to tako? Monopol. Za razliku od savršenog konkurenta . Naime. Zbog toga se granični prihod monopola . manipulirajući vlastitim outputom. odnosno njegovom veličinom. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. njome upravlja zakon potražnje. posjeduje tržišnu moć. "pravi" cijenu. ipak. naravno. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. On je u stanju.2. dakle.

TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. on je maksimalan. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada.7. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . odnosno 0 < Ec < 1. Tablica 23. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. a Ec = 1.

157 .7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. kojim slučajem. 158 . koji. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. Ukoliko. dakle. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66.7.

Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.2. Tablica 24. Neprijeporno. Ukupni prihod.2. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7.3.3. 159 .7. Maksimaliziranje profita 7. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.

vrijedi i u uvjetima monopola. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7.2. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.3. Naime. analizirajući savršenu konkurenciju.2. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. 160 . Pravilo koje smo otkrili. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Granični prihod. Monopol će. Ukupni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. granični trošak i profit Output koji. u danim uvjetima. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.7.

Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. naravno. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).7. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Tablica 25.5 7 7. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Tablica 26. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.33 6. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku.67 161 . 3 jedinice dobra.

Prosječni profit (prosječni prihod .7. a prosječni ukupni trošak 6. outputu cijena dobra iznosi 9. To su. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. a mogu ga gurnuti i u gubitak.33. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. već spomenute. Međutim. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. Naime.67. Pri tom. a maksimalni (ekonomski) profit (2. povlašteni. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68.67 ⋅ 3) iznosi 8. 162 . tri jedinice dobra. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.

Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA 7.4. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. veći ili manji od optimalnog K. vodi monopol u gubitak.7. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. Slika 69.2. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. 163 . za razliku od savršene konkurencije. između ostalog. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. pri optimalnom outputu. Lošoj reputaciji monopola. Ali. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška.

Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. ukoliko je.2. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.5.7. 164 . prekinuti proizvodnju. dakle. baš kao i savršeni konkurent. makar i privremeno. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. Slika 70.

Dakako.2. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. 165 . 266. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. E. u različitim tržišnim situacijama. Slika 71..: Microeconomics.W. Podsjetimo. pri tome. New York 1991. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Vrijedi i obrnuto. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta.7. Viša cijena. Norton & Company. str. Monopolova krivulja ponude ne postoji. znači veću ponuđenu količinu.6. Međutim. krivulja ponude (bilo individualne. Monopol.55 Cijena . granični trošak. ceteris paribus. Inc. W. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine.

odnosno tržišnu moć. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. mada to posebno ne naglasismo.7. Proizvođač. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. 166 . kada je riječ o monopolu. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Dakako. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. značiti najrazličitije ponuđene količine. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. dakle. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. 7. Naime. Monopol.7. mora posjedovati monopolsku. međutim. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra.2. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. međutim. može prakticirati diskriminaciju cijena. naravno. jedna te ista cijena može. 2. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. On. biti u uvjetima savršene konkurencije.

A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. prosječni prihod Granični prihod K 167 . TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.7. Ali. odnosno usluge.2. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene.1. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. 7. Slika 72.7. Prema tomu.

način maksimalizira svoj profit. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. Stoga. Na taj. poznati nam. Ali. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. proizvodi output K. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . a ne i na sve prethodne jedinice. prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. 168 . Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Slika 73. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Monopol.7.

Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. te outpute koje odbacuje monopol. Ali. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . odnosno savršena konkurencija. znači proizvodnju većeg. b) Moguće ironično. alokacijski efikasnim outputom. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. ponajprije. osim posljednjeg. ali povećanje profita. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. ali i većim. Sada svi kupci. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Pretpostavit ćemo da je. posredovano savršenom diskriminacijom cijena.7.2. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. 7. prije svega.8. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Ne zaboravimo. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom.

monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Nije teško zaključiti da: 1. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Međutim. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti.7. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Slika 74.

Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Riječ je o traganju za rentom. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. dakako. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. to nije sve. poznata nam ekonomija razmjera. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Naime. Razlozi za to vjerojatno postoje. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. "rent seeking behavior". Zaštićeno od konkurencije. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. evidentno. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. u određenim slučajevima. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Monopol. većeg outputa jest X neefikasnost. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. a zbog zaštićenosti od konkurencije. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Ekonomije cilja se. Doista. pak. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy").7. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. 171 . izaziva dodatne troškove. aktivnosti koja. mogu monopolski output. Ali. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Međutim. učiniti većim od onog konkurencijskog.

7. proizvodnja bijele tehnike. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. zamjećujete. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. u nekim slučajevima. a monopolski output veći od konkurencijskog. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Ali. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. 172 . Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. itd.) obara prosječni ukupni trošak. Slika 75. Prema tomu. Sve to. monopol igra pozitivnu ulogu.

podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. baš kao i monopol. ponajprije. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. U drugom slučaju. Stvarna su tržišta.7. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć.3. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Drugo.1. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. s opadajućom krivuljom potražnje. 173 . Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. 7.3. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. konkurenti. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. U prvom. Novi se. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. dakle. TRŽIŠTE DOBARA 7. radi se o oligopolu. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. dakako. baš kao savršena konkurencija. dakle. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. ne identično dobro. monopolistička konkurencija. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Valja dodati. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Nesavršena. bez ikakvih ograničenja.

174 . Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Slika 76. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. 7. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.7. dakle.1.3. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. On. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.1.

potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Prema tomu. Naime. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Budući da je prosječni prihod. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. međutim. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. Ova je idilična situacija.2. Ekonomski profit se smanjuje. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. 7. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Nova će poduzeća privući dio kupaca. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će.7. sasvim sigurno.1. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. Slika 77. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . nove konkurente.3.

Ali. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Kapacitet je. neiskorištenog kapaciteta. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa.3. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Najčešće je to ekonomija razmjera. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. dakle. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. razlike ipak postoje. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Monopol i monopolistička konkurencija. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . naime. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. znači pojavu suvišnog. Nadalje. Drugim riječima. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra.2. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. međutim. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. i dobrim supstitutima. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača.7. Nadalje. istovremeno. Uopće. 7.minimalni prosječni ukupni trošak.

Očigledno. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu.7. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Manja poduzeća. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. On je "price searcher". također. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. On je "price maker". Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Ono određuje i mijenja cijenu. Ovdje ima mjesta i za sukob. najčešće ono najveće. Problem međusobne ovisnosti. 7. Prvi je tzv.2. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. itd. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. ali i za suradnju. a ostali ga u tome slijede. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. određuje cijenu. patenata. s tim u svezi. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Međutim.3. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Monopol "pravi". dominantno poduzeće. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. vodstvo u cijenama. Ovakvi su 177 . TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. preuzme vodstvo u cijenama. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina.1. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te.

Slika 78. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). povećavajući output iznad dogovorene kvote. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. najčešće. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Ne samo zbog toga što ih. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti.7. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. 178 . prestanak sporazuma. veličina outputa. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda.

Čvrstih dokaza. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. dakle. poštujući pravila igre.2.2. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. budući da je odbio priznati.2. Zatvorenikova dilema Igra se. dakako. Istražitelj stoga smjesti A. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. Tijekom istrage ustanovi se da su A. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.3. Svaka igra. zbog nedostatka dokaza. Teorija igara može se. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. ne mogu komunicirati i. A. osuđeni samo za posljednju provalu. Prilično složena situacija budući da A. i B." Zatvorenici. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. i B.2. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. 179 . 7. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. vjerojatno.A.A. TRŽIŠTE DOBARA 7. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. međutim. a tvoj partner to odbije učiniti.B. i B. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. U tom smislu svaki igrač. pretpostavljate.1. čeka zatvorska kazna od osam godina.A. odvija u prilično neugodnom ambijentu. i B.B. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.7.B.B. nema.A.3. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. a partnera.

ne prizna 4. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. i B. A. Ukoliko. Nash.A. I njemu se isplati priznati. strategije Ne priznati Ne priznati B. B. prizna.B.7. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. A. prizna tada. s punih osam godina. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. Prema tomu. 2 god.B.A.A.. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.B. A.A. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept.A. matematičar. Oba zatvorenika priznaju 2.B.B. 8 god. B. B. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. 180 . meni se isplati priznati. odnosno strategije.B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. 8 god. neprijeporno. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. prizna. 2 god. 1 god.B.B. B.B. konačni rezultat. 4 god. Svaki je od igrača odigrao igru. pak.B. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. ne prizna. A. a B. B. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.A. Na koji način razmišlja zatvorenik A. 4 god. Dakle. B. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B.B. ne prizna. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine.B. vodeći računa isključivo o 56 John F. strategije Priznati Priznati A. u svakom slučaju.A. B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.? Ukoliko B.A.A. A. A. 1 god.

TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. M.2. Naime. kao i u zatvorenikovoj dilemi. sljedeće četiri situacije: 1. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Oba poduzeća varaju 3. na račun konkurenta. mogu birati između dvije moguće strategije. grubo rečeno. varati) i pridržavati se sporazuma. 357.3. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. Oba poduzeća ne varaju 2. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". 7. dakle. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. u pitanju dva igrača koji. Inc. poduzeća B ne vara 4. poduzeće B vara. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Poduzeće A ne vara. ne varati. Ali. Addison-Wesley Publishing Company.7. New York 1990. I ovdje su. dakle. 181 .: Economics. str. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. Moguće su .. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada.2. Poduzeće A vara. Ali. veći ekonomski profit. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. baš kao u zatvorenikovoj dilemi.2.. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga).

Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. poduzeću B gubitak od dva milijuna. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. 182 . mora varati. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. I njegova najbolja strategija je varati. I opet. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Svaki "niski udarac". dakako. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši.7. Pokušajmo je otkriti. ukoliko poduzeće B ne vara. varati. pak. Izigravaju li. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. Dominantna strategijska. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. vremena da bi se profilirao. istovremeno. Poduzeću A se isplati. A naša ga poduzeća. tu doista nema dileme. naime. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Zajedničkom interesu treba. I konačno. imaju dovoljno. na sreću ili nesreću.

Jedna je od njih.4. 7. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza.1. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. T. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.7. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji.4. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. 1960. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Od vas se. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. međutim.58 Ukoliko. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. primjerice. dakle. 183 . ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Uopće. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. New York. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene.: The Strategy of Conflict. Oxford University Press. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. Prema tomu.

trošak Monopolski profit Cijena>min. slobodan ili otežan ulaz u granu itd.) vrijednosti ukupne prodaje.PUT Cijena>Gran. PUT Cijena=Gran.. Sljedeća će tablica pokušati. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. Tablica 27. trošak Ekonomski profit Cijena >min. 90% npr. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.7. na koncizan način.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. 7. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. monopolistička konkurencija.4. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . oligopol. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.PUT Cijena>Gran.2. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. trošak Normalni profit Cijena> min. pružiti potrebitu informaciju. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. PUT Cijena>Gran. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak.

koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. konkurencije jest idealan. najniži trošak i cijenu. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 .7. iste zapremine motora i iste boje. Ali. Ili. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Naime. a potrošači će. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. oligopol ili monopolistička konkurencija. Kada je prirodni monopol u pitanju. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. Ali. istoga kroja i iste boje.

.

preuzima rizik 187 . U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. poluproizvoda i sirovina čine kapital. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ne znači novac. rudna bogatstva. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. strojevi. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. Kapital. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). dakle. To su rad. dakle.8. najrazličitiji uređaji i oprema. zgrade. naime. Dakle. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. alati. kapital. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. vode itd. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Poduzetnik.1. Valja. novčana sredstva. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. zemlja i poduzetništvo. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. ali i zalihe gotovih proizvoda. odnosno čimbenika proizvodnje.

odnosno proces njihove proizvodnje. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit.2. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. a vlasnik zemlje rentu. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. vlasnik kapitala kamatu. onaj ekonomski. 188 . Vrijedi. odlučnim. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. dakle. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. Tržište. Renta. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. nije za bojažljive i nesklone riziku. naravno. Ali. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. Poduzetnici su. Vlasnik rada ostvaruje plaću. prije svega. a poduzeća ih kupuju. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. u prvi mah. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. naravno. Riječ je o samosvojnim. Poduzetnik. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. pak. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. 8. dakle. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje.8. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. naravno. Domaćinstva.

Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Prema tomu. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Dohodak = C ⋅ K. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. 189 . Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Slika 79. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje.8. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K).

dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. 190 .8. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. Ekonomska je renta. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. kako se to zna reći. To je onaj dio dohotka koji. U pravilu. Vrijedi i obrnuto. "kruh nad pogačom". TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Ili. za razliku od transferne zarade. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Slika 80.

Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu.8. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. dakle. njegova ponuda savršeno neelastična. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Slika 81. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. 191 . kada je. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. a vrijedi i obrnuto.

Zapitajmo se. 192 . POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. 8.8. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. kapital ili zemlja) izvedena. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. međutim. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. potražuju čimbenike proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. Poduzeća. derivirana potražnja.3. naime.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Čimbenik Ili.8. 193 . jednostavno. Ukoliko povećavate inpute rada. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . Prema tomu. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . a ostali su inputi fiksnog karaktera. Naime. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda.

8. po logici stvari. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. jednak cijeni inputa. 194 . jednostavno.

pak. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Količina zaposlenog inputa će se. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .3.1. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.8. Optimalna.

kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Prema tomu.8. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 .

Međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . U ovim naročitim uvjetima. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. uvjetima savršene konkurencije. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . Podsjećamo. Međutim. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Tržište je outputa savršeno konkurentno. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Naime.savršeni konkurent. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada.8. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru.

međutim. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada.3.kupac inputa .8. Slika 83. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.u stanju utjecati na cijenu inputa. Ukoliko poduzeće . Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. međutim. Monopson Razmotrimo. 198 . Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. 8.kupac inputa . Poduzeće.2.ima određenu tržišnu moć. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće .

Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. a cijena rada 15. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. krivulja ponude rada jest 199 . razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć.8. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Granični se trošak rada. međutim. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica).monopsonist. Uostalom. Međutim. naravno. Tablica 29. Prema tomu. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. iste veličine.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada.8. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Slika 84. 200 . Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada.

postojanje krivulje potražnje. I konačno. 201 . ne znači. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. dakle. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Dakle. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. međutim. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Naime. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom.8. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Ovakvo ponašanje ne znači. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda.

ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.4. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.4.1.8.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Ne postoji krivulja potražnje za radom. Prema tomu. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .

Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.8. Ukoliko je dotični input rad.4. 203 .2. = Granični trošak. granični prihod proizvoda rada se. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Dakle.

.

kada je u pitanju ponuđena količina rada.. Vrijedi i obrnuto. izazvati pad ponuđene količine rada. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu.1. kako ranije rekosmo. u pravilu i u prvi mah. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. suprotna. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.1. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. ponude rada.1. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. 9. i na tržištu čimbenika proizvodnje. prije svega. dva. ponuda rada ne postoji. a one se tiču. Inc. 391. 60 Vidjeti: Parkin.9. M.: Economics. Međutim. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Addison-Wesley Publishing Company. 205 . većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. Dakle. rast ponuđene količine rada. Daljnji rast cijene rada može. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. 1990. Rast cijene rada izaziva.. New York. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. str. međutim.

te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. To je bit učinka supstitucije. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. ceteris paribus.9. obrazovanje). ponuđena količina rada opada. povećava potražnju za normalnim dobrima.jest normalno dobro. rekreacija. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Upravo stoga. Uporni rast cijene rada. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Ali. Iz tih razloga. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. rast dohotka potrošača.prodajom rada. Prisjetimo se. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. pri relativno visokim cijenama rada. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Ponuđena količina rada raste. 206 . Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti.

207 .kupci rada -. Pojedina se poduzeća . Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. utjecati na cijenu rada. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. 9.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada.9. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji.1. međutim. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika.

i granični prihod poduzeća. raste. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.savršena konkurencija 9. granični prihod proizvoda rada. Raste li cijena dobra ili usluge. 208 . a) Poduzeće kupac .savršeni konkurent b) Tržište rada . Vrijedi i obrnuto. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Vrijedi i obrnuto. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a s njim i granični prihod proizvoda rada.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. Ukoliko se. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada).2. Raste. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. dakako.1. u tom slučaju.9. Podsjećamo. a sa njime.

raste li radna snaga. raste i ponuda rada. Dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. a krivulja ponude se pomiče ulijevo.2. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. 209 .2.1. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada.9. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto. Ponuda se rada smanjuje. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. 9. Vrijedi i obrnuto.

cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. 9. Primjerice. 210 . veća plaća znači i manji broj zaposlenih. M. ceteris paribus. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.9. 203.. McGraw-Hill Book Company... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. 62 Mabry.“62 Jednostavno rečeno.3.. str. Sindikati.. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. R. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. New York. povećanje cijene rada.. te nastojeći povećati cijenu rada. te stoga i manji broj članova sindikata.H. s tim u svezi. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.1. Smanjenje će ponude rada izazvati. Ulbrich. 1989.: Introduction to Economic Principles. Međutim. H. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.

itd. nemate. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom.2. pretpostavimo. osim troškova leasinga. 9. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite.1.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. 63 211 . Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.9. podizanje radnog morala. drugih troškova. postoji i druga opcija .2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo.. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). godinu dana) i. To ukratko. TRŽIŠTE KAPITALA 9.

I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Neprijeporno.

9. međutim. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. budući da ste ih uložili u banku. životni vijek svakog od njih neograničen. Što. donose kamatu od 10% godišnje. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. u ovoj novoj situaciji. Kako. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Investirate 213 . jednostavnosti radi.

budući da je tržišna kamatna stopa 10%.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. kada je u pitanju kupovina kapitala.3% 26.7% 20% 13. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.3% 6.3%. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.  1200  U oba slučaja. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.9. Tablica 31.

Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.2. Posuditi 215 . 9. te ste ih prisiljeni posuditi. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Slika 91. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos.9.2.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.

u pravilu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. dakle. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. posrednu proizvodnju. Ponuda zajmova Potrošači. koji. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. zaobilaznu. Posuditi više znači opet. Prema tomu. Upravo stoga. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. odnosno štednja omogućuje tzv.2. Slika 92. Uopće.9. granična efikasnost kapitala > k'. 216 . Kada. 9. Kamata je nagrada za čekanje. štede. a ne odgođena zadovoljstva. upravo ovo čekanje. koji čekaju. Međutim. za odgođenu potrošnju.3. u tom slučaju. dakle. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. moraju biti nagrađeni.

pretpostavimo. 9.9. Slika 93. na ovaj posredni način. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. dakako. životna dob i. kamatna stopa. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. očekivani dohodak.4. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. 217 . Proizvedeni kapital omogućuje. ceteris paribus.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. veću proizvodnju potrošnih dobara. snažnoj savršenoj konkurenciji. Ukoliko.2. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova.

zaliha nafte. dakako. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće.. Slike 94. njezina je količina ograničena. drugo. itd. 218 . Kao što svaka općina. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. ona je imobilna i. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. potencijalni dužnik.9. Ponajprije. 9. ugljena itd. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu.3.

9.potencijalni zakupac . Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. dakle. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. 219 .1. moći zakupiti potrebitu.će.. Slika 95.2.) ostaje ista.3.3. npr. Zakupac se. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.9. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. tržištem određenu rentu. željenu količinu zemlje uz postojeću. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje.9. određuje visinu rente. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. zbog istog razloga. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. ekonomska renta.

ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. 4. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira.1. 10. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 2.10. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 221 . Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. Država obavlja preraspodjelu dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Stvarno. 1. Usredotočimo se. u ovom trenutku. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. Država realocira resurse. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. 3. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom).

posredstvom tržišta izvedenoj.1. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. na raspolaganju svima. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. Ukratko. ceteris paribus. miješana ili polujavna dobra. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. Nasuprot tomu. čisto javno dobro (npr. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. jednom proizvedeno.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra.1. pojava monopola. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. proizvodnji. pojava eksternalija 3. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. isključivo pravo njegove potrošnje. parkovi i slično. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. konačno.problem slobodnog jahača. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. parkirališta. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. Primjer takvih dobara su ceste. 222 . svjetionici itd. sustav nacionalne obrane. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da.10. "free rider" problem . 10.

pa. da je broj onih koji će se angažirati. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Dogodi li se suprotno.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. 10. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. i novčana sredstva. pak. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. besplatno koristiti javna dobra. "free rider" je osoba koja besplatno. Isplati se. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. te pokušava osigurati. Zbog toga država igra ulogu realokatora. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. Tržište. Zapravo. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . prema tomu. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Prema tomu. alokacijsku efikasnost. u boljem slučaju. koristi javno dobro. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. Ili. dakle. dakle.1. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra.1. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. ∆ Količina 223 . Graničnu korist moguće je.1. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra.

osoba A i osoba B.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.1. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .B Granična korist .2. Tablica 32.10. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.A Granična korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .A Ukupna korist . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. 10. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Količina javnog dobra Ukupna korist . Zamjećujete. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.1.

10. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 3 3.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 4 4.5 2 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 1 1.

Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Tablica 33. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. 226 . Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97.10. Međutim.

Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. 10. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. 227 . negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98.2.10. prosuti trošak. dakle.1. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Eksterni trošak. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Primjeri eksternog troška.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

između ostalog. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. preuzima. te cijenama čimbenika proizvodnje. To. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). dakako. vrijedi i obrnuto.1. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. Ukoliko. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. na primjeru zamišljene ekonomije.2. 10. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. Nažalost. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno.10. Ovakvo rješenje. bogatstvo ono što posjedujete. nejednaka je i raspodjela dohotka. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. 10. realizirat ćete i relevantni dohodak.2. dohodak je ono što zaradite. Država. Ukratko. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. Bogatstvo. dakle. u još većoj mjeri. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. osim visokokvalificiranog rada. ovise o količini inputa kojima raspolažu. kao kompromisno rješenje. 235 . proizvedena količina je KR. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje.

a to su one s najnižim dohocima. 40% obitelji realizira 15% dohotka. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Kumulativno. Prva petina obitelji. 236 . dakle. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka.10. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. dakle. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Druga petina. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče.

20% obitelji realizira 20% dohotka.10. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Obrazovanje. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Dakle. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Ljudi 237 . 40% obitelji 40% dohotka itd. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. također.

10. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane.A. N.: Ekonomija. 1985. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Tako je. npr. Ukoliko se. New York. pa čak i sreća.. W.A. J. 238 . nije moguće zaobići problem siromaštva. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. granica siromaštva. godini.2. 362. P. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. Macmillan Publishing Company. 10. str. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini.2. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Zagreb. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.. Oporezujući visoke dohotke.D.: Basic Economics. 343. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. makar i na sažeti način. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. Karatjas. "Mate". 2000.. Dyal. str. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. 71 72 Samuelson. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. a nije jednaka niti raspodjela šansi. raspravlja o raspodjeli dohotka.. Nordhaus....

Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).10. 239 . Dakle.

.

Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73.: Basic Economics. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. 1985. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . inflare . razina cijena miruje. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. 73 Dyal. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. Makroekonomika. J. međutim. određivanje veličine outputa pojedinih dobara..11. određivanje cijena inputa. A. odnosno stopa ekonomskog rasta. 241 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. stopa nezaposlenosti. 11. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. stopa inflacije. New York. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. 176. jednostavno. Macmillan Publishing Company.naduti. Naime.potrošača i poduzeća. proučava posebni ekonomski entitet .. itd.. INFLACIJA Inflacija (lat. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena.ekonomiju u cjelini. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. Karatjas. str.1. N.

.: Introduction to Economic Principles. 1989. str...H.. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. n označavaju pojedine artikle košare dobara... odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto.. 293. Inc. Ulbrich. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. New York. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. McGrawHill. a 0 baznu godinu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena..+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.b.H. Dakako.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.CPI). R.11. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . a a... Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice... H. 74 Vidjeti: Mabry.. 242 ..

stopa inflacije jest postotna promjena. 4. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. u petoj 22. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.5%.5 122.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. U četvrtoj godini. 243 .87%. treća je godina bazna godina.3 100 112. 2. povećanje prosječne ili opće razine cijena.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .9 137. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. Prema tomu.5 Zamjećujete. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . Godina 1. u odnosu na baznu godinu. 6. 5.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. međutim.9% a u šestoj godini 37. 3.5%. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. u odnosu na petu godinu. iznositi 11. Kako.

Naime. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. Pretpostavit ćemo. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. 244 .11. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. novčana. međutim. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. sveobuhvatnija. dakako. jedne godine. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom.87% 122 . jednostavnosti radi. Ukratko. u pravilu. Nasuprot tomu. mjera inflacije.5 − 122 . još jedna.9 · 100 = 11.9 Postoji. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih.

Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . odnosno stopa inflacije iznosi 18.5 1500 1900 7600 900 18000 0.24. u odnosu na baznu godinu. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Gornja formula upućuje na to da je. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. upotrebom GNP-deflatora. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.11.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.24 29600 U tekućoj je godini.24%. GNP .deflator 245 . a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.24%. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.

odnosno količina novca u optjecaju.1. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. te psihološkim teorijama inflacije. Mnogi će. David Hume i David Ricardo. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. 246 . Međutim. Novac. svakako. nije jedini uzrok inflacije ali je. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje.1. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. dakako. stoljeća. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. najvažniji. prije svega. monetarni fenomen. reći će oni. međutim. Inflacija može. primjerice.11. biti posljedica kombinacije različitih uzroka.

povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. i obrnuto. Q Udvostručite li količinu novca.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Možda će to jasnije predočiti tzv. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. dakako. U tom je slučaju. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. međutim. fiksne veličine. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11. udvostručit ćete i razinu cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi.

ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. M·v 200. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam.000 = P·Q 200.1.000.000 .1. te kompromisne. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Kakve će posljedice. posredstvom jednostavnog primjera. 11. u pravilu.11. M = 50. a time i manju brzinu novca. Ovo povećava brzinu novca. znači i nižu kamatnu stopu.000. Ukratko. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. v=4.1. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Naime. Prema tomu. te brzina novca opada. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. te će rast nominalnog bruto 248 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.

000 I konačno.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11. M·v = 100. M·v = 100. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. ne i razmjernog povećanju količine novca.000 · 4 P·Q 400. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. Postoji.000 · 3 P·Q 300. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle.000 · 2 P·Q 200. M·v = 100. Doći će do izvjesnog. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. Međutim.000 249 . taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.

strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost.2.11. Međutim. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. koje. obeshrabrenih radnika. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. S tim u svezi. te je. niti kao dio radne snage. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. međutim. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike.1. NEZAPOSLENOST 11. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. žele raditi. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. stoga. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. prije svega. Nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. pak. sezonsku nezaposlenost. ali i nezaposlenih radnika. misli na nezaposlenost rada. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Različiti su uzroci nezaposlenosti. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. budući da su prestali aktivno tražiti posao. ne smatraju nezaposlenima a. valja spomenuti kategoriju tzv. s tim u svezi. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih.2. 250 .

Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. a povećati potražnju za drugima. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. ne treba posebice zabrinjavati. turističkih radnika. dakle. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovaj tip nezaposlenosti. građevinskih radnika itd. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. pad agregatne potražnje i. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Sve osobe koje. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. tzv. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Naime. 251 . Dok frikcijska. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. frikcijska. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. dakle. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. ciklička nezaposlenost. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. međutim. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Potražnja postoji. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. ali ne i odgovarajuća ponuda. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.) čine sezonsku nezaposlenost. nažalost. koji.11. s tim u svezi. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost.

AddisonWesley Publishing Company. u tom slučaju. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. 1990. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. naziva prirodna stopa nezaposlenosti.11.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska.: Economics. Vidjeti: Parkin. 252 . ljudskog kapitala 76. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. New York. kriminala.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. riječ je o punoj zaposlenosti. itd. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. M. Ukratko. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. smanjivanje vrijednosti tzv. a stopa nezaposlenosti se. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti.). pri datoj kamatnoj stopi. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. međutim. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. Osim one neposredne .

Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A.W. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Slika 104. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju.2. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Obrnuto. 253 . ustvrditi kako izravni. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Proizlazi.2. naime. međutim.11. Dakako. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Suvremena će ekonomska pozicija. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. vrijedi i obrnuto. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Ponovimo. stopa inflacije manja od očekivane (2%). u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. a vrijedi i obrnuto. Nasuprot tomu. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). odnosno postoji puna zaposlenost. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti.11. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Ukoliko je stopa inflacije. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. U dugom vremenskom razdoblju. prirodnoj stopi 254 . jednaka očekivanoj. Ukoliko je. pak.

dakle. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . 11. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. koje se.3. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga.11. kao inputi. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Slika 106. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). najčešće tijekom jedne godine. dvostrukog računanja. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač.

Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. kao što znamo. 256 . On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.+ Kn · Cn Dakako. dakle. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.Realni GNP u 1995. dakako. koje. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. znači ekonomski rast. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. dakle. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti.. Realni bruto nacionalni proizvod. Upravo stoga.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. Realna stopa rasta u 1996. unatoč većim ili manjim oscilacijama.11. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. bilježi tendenciju rasta. Bruto nacionalni proizvod se. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. Realni bruto nacionalni proizvod. Ona. dakle. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + .

Obratimo pozornost na gornji kružni tok. nažalost. 11. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.3. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. izabrali smo pristup dohotka. Oba će pristupa. 257 . značiti isti rezultat. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz.1. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope).11. Slika 107. Odlučimo li se za donji kružni tok. dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali.

Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . olovaka itd. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. ceteris paribus.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. automobili itd. 258 . hladnjaci. i promjene zaliha i to kako inputa. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. ekonomist.1. pak. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. poluproizvoda. mlijeka. Pristup trošenja Ovaj pristup. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. Dakle.11. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda.1. alata. ponovimo. Ova. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori.3. za razliku od uobičajenog poimanja. međutim. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. najrazličitijih uređaja i opreme. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. međutim. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. tako i outputa. Smanje li se. i investicije. finalnih dobara i usluga.

11. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. istrošenog.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). međutim. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. neto izvoz može biti i negativan. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. državne su investicije dio državne potrošnje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. 259 . ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. transferna plaćanja. I konačno. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Isključena su. naime. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. radi se o domaćim investicijama. funkcioniranje obrazovanja itd. Riječ je i o privatnim investicijama. Dakako. Zamjećujete. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. dobit ćete neto privatne domaće investicije. Naime. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Neto izvoz (Ex . stoga. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Transferna plaćanja nisu. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. provedbu zakona. amortiziranog dijela realnog kapitala.

Neizravni porezi predstavljaju. Agregatni dohodak će. svakako. Stoga ih. Tri su moguća načina njegova korištenja. naime. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. renti. bit će oporezovan. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. 260 .3. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. prema tomu. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze.1. Zapitajmo se. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. dohodak države.11. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda.2. dijelom biti potrošen (C). Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. dakako. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije.

prihode. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.Im = GNP = C + S + T. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. 11.3. 261 . Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.Im = S + T. C + I + G + EX .11. imovinu) poreznih obveznika. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.3.Transferna plaćanja). Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Prema tomu.1.bruto nacionalnog proizvoda. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.

N. Valja izjednačiti aktualne investicije. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Boston . Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. str. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. istovremeno.. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman.1989. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. Irwin. Stabilnu razinu vode. 262 . D.2."79 11.3. na drugoj ističe. Inc. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.: Economics. neto porezima i uvozom.GDP).GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product .. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. 548. Pri tome. rast će njena razina.. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.

GNP . Prema tomu.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Dakle. amortizirane elemente realnog kapitala.11. Nasuprot tomu. On. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . 263 . razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. dakle. Riječ je. o bruto privatnim domaćim investicijama.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku.

predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. Događa se to. ali su primljeni. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . o doprinosima za socijalno osiguranje. 11. u pravilu. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. ali primljene dohotke. Od osobnog dohotka (PI). valja oduzeti osobne poreze. kamate na javni dug. raspodijeljeni dioničarima itd.DI) preostaje samo jedan korak. mirovine. ali ne i primljen. Istovremeno. itd).11. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. Riječ je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. PI . Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. kao što mu i ime kaže. te dodate nezarađene. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. posredstvom transfera. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti.PI). o korporacijskim profitima koji nisu.4. u obliku dividende. 264 . NI -Zarađeni. ali ne i primljene dohotke. primjerice.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. To su ekspanzija. Slika 108. ali ih je lako uočiti. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . vrh. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. kontrakcija i dno. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. 265 .. naravno.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. nije lako predvidjeti.11.. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.

U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. str. Okunov zakon. D. u kontrakcijskoj fazi. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. međutim. Nazvan prema prezimenu autora. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. A. Washington. New York. A.80 Kada.. Macmillan Publishing Company. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti).11. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti.: Basic Economics. Karatjas. čije nas promjene zanimaju. N.. Jedna od važnijih. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija.. 11.: The Political Economy of Prosperity. M. kada vi. 81 Okun. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. s tim u svezi.C. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. govorimo o dnu. 192. Ponovimo. 266 .1. te postoji puna zaposlenost. J. 1970. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. izgubite zaposlenje tada je to depresija". zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. jest nezaposlenost.4. The Brookings Institution. 1985. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Spomenimo. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa..

Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. s visokim stopama inflacije. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. izuzetke.4. pa čak i nulte. dakle o kontrakciji koju. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. ruku pod ruku. Riječ je. Niske. Međutim. u odnosu na potencijalni.2.11. stopu inflacije. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. eventualno i negativnu. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. prati inflacija. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. 267 . 11. tijekom vremena. a kontrakcija nižu. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. ne tako rijetke. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. pak. Naime. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. iznimno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda.

.

agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. Model. kontrakcije.12. GNP = C + I + G + (EX . 12. agregatna potraživana količina 269 .1. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. između ostalog. nezaposlenosti i inflacije. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. Ili. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. poduzeća. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.Im) pri danoj razini cijena. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX .1.1. država.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Kao i krivulja individualne ili. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . izražen kao realni GNP. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. Višoj razini cijena. mjerene GNP-deflatorom. Slika 109. Naime.12. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. uslijed promjene razine cijena. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. pak. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.

Obrnuto. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Ukoliko razina cijena poraste. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. što gotovog. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. ceteris paribus. Ukoliko razina cijena raste. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Pad kupovne moći. smanjivanje količine realnog novca. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. pad razine cijena znači. Dodatna će kupovna moć. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena.12. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Dakle. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. što depozitnog novca. za 25%.

Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. ceteris paribus. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. te rast uvoza. Potrošači. smanjuje količinu realnog novca i. 3. Rezultat su niže realne kamatne stope. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. te se povećava agregatna potraživana količina. ceteris paribus. obara kupovnu moć stanovništva. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Vrijedi. dakako. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. s tim u svezi. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. i obrnuto.i njihovu veću potražnju. te investicijsko trošenje.12. 272 . "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2.zajmovnih fondova . jeftinijim inozemnim dobrima. Pad cijena. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. Ovakva situacija znači pad izvoza. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. dakako. Obrnuto. naime. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Rast cijena.

Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena.12. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Brojni su. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje.1. međutim. izazivaju promjene agregatne potraživane količine.2. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. te učinkom vanjske trgovine. Slike 110.

Dakako. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. ceteris paribus. ceteris paribus. pak. Porezi Rast poreza će. izaziva pad raspoloživog dohotka. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. 5. Veći broj ljudi. Rast poreza. Naravno. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. stanovima i kućama. vrijedi i obrnuto. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. znači i povećanje agregatne potražnje. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. te brojnim drugim dobrima i uslugama. ceteris paribus. pad agregatne potražnje. a time i agregatne potražnje. praćen rastom raspoloživog dohotka. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Dodajmo. Pesimistička će. Naime. 274 . 4. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. očekivanja izazvati. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. Pad poreza. naime. vrijedi i vice versa. znači i rast agregatne potražnje. uz ostale neizmjenjene uvjete. izazvati pad agregatne potražnje. 2. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. 3. znači i veću potražnju za hranom. ceteris paribus.12. odjećom.

međutim. Rast transfernih plaćanja. kamatne stope zabilježe rast. Pad raspoloživog dohotka. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. ceteris paribus. Vrijedi i obrnuto. dodatni. stoga. Pad će kamatnih stopa. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. izazvan padom državnih transfera. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6.12. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. koje su posljedica promjene razine cijena. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Promjene količine novca izazivaju. povećati agregatnu potražnju. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Međutim. uz ostale neizmjenjene uvjete. znači i manju agregatnu potražnju. S druge strane. 7. 8. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. na novčanu masu. uz ostale neizmijenjene uvjete. a time i na agregatnu potražnju. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. 275 .

pod utjecajem promjena razine cijena.2. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. mjerenog realnim GNP-om. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. isključuje cikličku nezaposlenost. 12. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. AGREGATNA PONUDA 12. s tim u svezi izazvane. 276 . Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.12. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. postoji i samo jedna. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. Puna zaposlenost. predstavljene GNP-deflatorom. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost.2. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.1. s druge strane.

12. a posebice cijene rada (plaće). u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Dakle. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Primjerice. konstantne veličine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Naime. Očigledno. njegov output ostaje neizmijenjen. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. 277 . poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora.

12. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. uz neizmijenjene cijene inputa. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. 278 . izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. Pri tome se angažiraju i suvišni. Rast cijena finalnih dobara i usluga. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. do tada neiskorišteni kapaciteti.

3.12. ceteris paribus. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. i kvaliteta radne snage. 1. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. 2. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . oprema. zbog razumljivih razloga. i agregatna ponuda.2. Riječ je. 12. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.2. Više kompetentnih. strojevi.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Važna je. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. a s njime i agregatna ponuda. dakako. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . o "pregrijanoj ekonomiji". Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda.

Rastu agregatne ponude pogoduje. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. 280 . povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. dakle. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. tj. povećanje agregatnog outputa. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a.12. 5. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. 6. Naravno. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. ceteris paribus. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. u pravilu.

3.2. 281 . 1. ceteris paribus. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. Rast plaća. Vrijedi i vice versa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. 12.12. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena.

Rast cijena sirovina. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. ceteris paribus. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Pad cijena sirovina. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Dakle. promjene cijena inputa. pak. u dugom 282 . Slika 114. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Zamjećujete. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. znači pad kratkoročne agregatne ponude.12.

Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. 12. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.12. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a.3. 283 . Međutim. Slika 115. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine.

Agregatni manjak dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. poput plime. i rast nezaposlenosti. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.3. između ostalog. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute.12. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Neplanirano smanjenje zaliha. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. podiže razinu cijena. 284 .1. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. 12.

dakle. odnosno potencijalnog GNP-a. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. 12.2. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.12. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. 285 .3. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.

nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. 286 . dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.12.3.3. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. 12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.

Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. kamate i novca (The General Theory of Employment.M. and Money) objavljeno 1936. Isti uzrok.4.3. nefleksibilne. Interest. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. dakle. Najznačajnije životno djelo J. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. 12. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike.12. prije svega. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). plaće rigidne. prekomjerne nezaposlenosti. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. godine 287 .

a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. u smislu povećanja agregatne potražnje. može biti neposredna i posredna.potrošnje (C) i investicija (I). pak. pada agregatne potražnje. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Slika 119. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. prije svega. Posredna. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Državna intervencija. 288 . plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje .12.

Poznat i kao "francuski Adam Smith". s tim u svezi. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha.5. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". 121. Ova. kao što ranije naznačismo. str.. 85 Harrod. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost..12. Prema tomu. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Spomenimo. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. R. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju.. 289 . Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti.: The Life of John Maynard Keynes. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći .F.85 zovu ekonomika potražnje. Saya i drugih. 1951. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. London.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Macmilann and Co.3. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 12. Ricarda.

Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će.1. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.. D.: Economics. Richard D.5. N. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Boston. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. MA 1989. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Slika 120.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. pad cijena inputa.3. 290 .12. uslijed pojave nezaposlenosti. 623. str. Nova. Inc. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. s tim u svezi. 2. 87 Vidjeti: Hyman..Irwin.

5. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.3. 12. D. Slika 121. i ciklička nezaposlenost. Rast nezaposlenosti . Inc. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.javlja se. Boston. Richard D. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.Irwin. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. MA 1989. 624. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3.. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. uspostavlja u točki R 2. u uvjetima pune zaposlenosti. naime. N.88 88 Vidjeti: Hyman. 4. 291 .: Economics.12. te se ravnoteža. s tim u svezi.. str.2. rast cijena inputa.

Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces.12. 3. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. 4. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Nova. 292 . Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.

Naša je. Prema tomu. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. kao što rekosmo ranije. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. Naime. životna dob članova domaćinstava. itd. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. Našu ćemo pozornost. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak.Im).1. Međutim. istovremeno.13. Ona. dakle. odluka o tome koliko štedjeti. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva.model agregatnog trošenja . državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. 293 . 13. očekivani (budući) dohodak. investicije (I). POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. držeći razinu cijena stalnom veličinom.istraživat ćemo. na sljedećim stranicama. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. u pravilu i u prosjeku. Ili. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. upravno razmjerni odnos.1.13. granična sklonost potrošnji jest promjena. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. 294 .1. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. štednja je negativna. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Ili. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena.13. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.40 -0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.13 0.05 0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.05 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .93 0.40 1.3. U tom je slučaju štednja negativna.07 0. a granična sklonost štednji 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.13. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.7. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .87 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.84 Prosječna sklonost štednji -0.

rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.13. ušteđena. Granična sklonost potrošnji = 1 . dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Upravo stoga. 297 .Granična sklonost štednji. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Podsjećamo.Granična sklonost potrošnji . Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Granična je sklonost štednji (0. pak. Dakako. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Naime.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. vrijedi i obrnuto. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . stoga. Trećega nema. Prema tomu.3) veća od prosječne sklonosti štednji i.

13. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). Taj pravac. naime. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. 298 . U slici 122.

7 DI S = . čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. jest autonomna potrošnja (Ca).C. 299 . Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. Na slici 122.7 ⋅ DI).3 DI .13. Ovaj dio potrošnje. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. glasi: Štednja (S) = DI . Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. dakle.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.0. dakako.7 + 0. budući da je S = DI . Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. korespondirajuća funkcija štednje. vrijedi i obrnuto.7 . Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.

gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. dakako.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast dohotka. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Naime. Potrošnja i realni GNP . odnosno bruto nacionalni proizvod raste. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .ukupnog raspoloživog dohotka. Vrijedi. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.1.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). 300 . i obrnuto. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Dakako. Istovremeno. međutim.2. Može li se.8 raspoloživog dohotka. također. GNP = C + S + T. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo.13.

6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. Slika 123. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.4 novčane jedinice.4 = = 0.13.8 realnog raspoloživog dohotka.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.8 1. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.5 2 2. odnosno 0.5 1 1. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.2 1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 0. 301 .

kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. dakle.graničnu efikasnost kapitala. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. kada. 302 . najrazličitijih uređaja i opreme). odnosno investicija.2. poluproizvoda i sirovina). alata. Slika 124. strojeva.13. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. Kupovina. Podsjećamo. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . te promjene zaliha (gotovih proizvoda.

dakle. primjerice. općenito. i obrnuto. Vrijedi. neki su čimbenici (očekivani profit. Međutim. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. veličina amortizacije. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. ceteris paribus. npr. Ukoliko. ceteris paribus. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. krivulja potražnje se pomiče udesno. Prema tomu. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. i obrnuto. Međutim. očekivani pad profita. dakako. veličina amortizacije. Vrijedit će.profitabilan. Obrnuto. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Prema tomu. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. poduzeća očekuju. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. ekspanziju sljedeće godine te rast profita.). Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije.13. 303 . njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. pri datoj realnoj kamatnoj stopi.

304 . dakle. Činjenica je. Možda očekujete da će investicije.13. Budući da je. međutim. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. dakle. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. baš kao i potrošnja. Upravo stoga. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” .očekivanom profitu. suvišnih kapaciteta. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Investicije ćemo.

provedbu zakona. 305 . Državnu potrošnju. određuju političke odluke nadležnih skupština. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. funkcioniranje školstva.3. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. zdravstva. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. dakle. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje.13. pa. 13. itd.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.4. 13. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. 306 .13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.

Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. 307 . Izvoz nije funkcija domaćeg. Tečajevi.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . revalvacija . i obrnuto. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Devalvacija. ceteris paribus. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. rastu i primjerice.4.smanjuje izvoz. izvozne mogućnosti Hrvatske. Veći inozemni realni GNP značit će. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Austriji. Vrijedi.13. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. veći izvoz. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. izvoz će biti veći. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. naime. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Njemačkoj itd. naravno. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Suprotno tomu.1.

Veći domaći realni GNP znači. ima za posljedicu rast uvoza. Prema tomu.4. veći uvoz. ceteris paribus.2. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. veći uvoz. 308 . 13. Tečajevi. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus.13. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. međutim. Uvoz će. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast domaćeg agregatnog dohotka.

budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Pretpostavimo li da se povećava. Obrnuto. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a.13. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Uvoz. Zaključujemo. da je i neto 309 . postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. međutim.3. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. naime. Revalvacijom se. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle.

13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 310 . Slike 130.

devalvacija. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. ceteris paribus. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno.13. pak. Kao što je već rečeno. Slika 131. ceteris paribus. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. te neto izvoz postaje negativan. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. 311 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. npr.. rast će izvoza. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. rast će uvoza. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. nadolje i ulijevo. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Nasuprot tomu. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. neto je izvoz pozitivan. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo.

.

nazivamo funkcija agregatnog trošenja. 313 . Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. međutim.14. Sada smo. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja.1. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. 14. pri datoj razini cijena. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. U pretposljednjoj koloni tablice 39. 314 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. stoga i neto izvoz. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. pa.14. dobit ćete agregatno trošenje. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. te su predstavljene kao fiksne veličine. potrošnja su i uvoz. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica.

izvoz. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). naime. To je. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX).14. iznosi 200 novčanih jedinica. samosvojna trošenja. pri svim razinama realnog GNP-a. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. ali i (autonomni) dio potrošnje. Izvjesna. Autonomna potrošnja. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Prvu skupinu čine autonomna. 315 . Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Ovdje valja ubrojiti investicije. u našem primjeru. naravno. državnu potrošnju.

po jediničnom povećanju realnog GNP-a.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. Dakle. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. upozoravamo na to. 316 . Prema tomu. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.2. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Oduzmete li.2 novčane jedinice.5. Ili. određuje kut C+I+G+EX krivulje. Ili. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.2 = 0. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Razlika. ponavljamo. iznosi 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.14.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. to je promjena. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Uvoz.7. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). pak. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.7 0.7 novčanih jedinica.

317 . izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . Dakle. skraćeno. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. odnosno krivulje agregatnog trošenja. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Graničnu sklonost trošenju moguće je. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. Ne zaboravimo.5.14. odnosno agregatnog trošenja.5 kuna porasta induciranog.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. 90 91 Ubuduće. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. granična sklonost trošenju. dakle. međutim.

naime. 14. Tablica 39. 318 .14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133.2. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. Taj pravac. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.

te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža . Ove će disproporcije. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. osim u točki ravnoteže.1. Podsjećamo.2.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. zalihe se. 14. Prije presjecišta. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. 319 . odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. niti rastu. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. niti padaju kada je agregatno 320 . stoga. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. Zalihe (gotovih proizvoda.14. poluproizvoda i sirovina). povećanje realnog GNP-a.

konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . dakle. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). Makroekonomska ravnoteža . Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju.tzv. 321 . Stabilni. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. paušalni porezi (lump sum taxes). Tablica 41.2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Koristeći podatke iz tablice 39.I + G + EX = S + T + Im. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. pa. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. 14. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.2. moguće je objasniti i pomoću.14. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Obrnuto. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). ravnotežni realni GNP.

stoga. 322 . ravnotežni realni GNP iznosi 400.14. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). Slika 136. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te.

(Proračunski deficit) .Im) + ( G .T) .30 = 70 .NX = S . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. zbroj investicija.30 Dakako. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". investicije. te proračunskog deficita.T) = S . neto poreza i uvoza. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .60 . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . kada je.I . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.40 . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Deficitarna trgovačka bilanca = S . Posljedica je rast zaliha. Kada je realni GNP veći od 400. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. neto poreza i uvoza. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. Dakle.14.I . dakle.30 = . 323 .I .(G .

ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. 14.14. a zbog očekivanja viših profita. ali koje ne mijenjaju njen kut. Tablica 43. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. državne potrošnje. povećaju za 100 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.1. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.3. Neka se planirane investicije. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Promjene autonomnog trošenja (investicija. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.3.

Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137.14. u obama slučajevima. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. Vrijedit će. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. i obrnuto. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Također. naravno. 325 . pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100).5.

pad granične sklonosti potrošnji. obrnuto razmjeran. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. ceteris paribus. granična sklonost uvozu 3. manju graničnu sklonost potrošnji i. uz ostale neizmijenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. granična porezna stopa. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara.3. Obrnuto. Naime. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Ovo. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a.14. izaziva pad granične sklonosti trošenju. manju graničnu sklonost trošenju. pa. znači manji raspoloživi dohodak.2. Rast granične sklonosti uvozu. ceteris paribus. dakako. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Raste li. uz ostale neizmijenjene uvjete. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. 326 . Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. znači pad granične sklonosti trošenju. dakle. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji .granična sklonost uvozu. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. granična sklonost potrošnji 2.

Ravnotežno agregatno trošenje. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.2. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.875  . kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Granična 5 20 = 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.7  . Tablica 44. te graničnu sklonost potrošnji. Međutim.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.875 raspoloživog dohotka. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.

42 60.43 182.5. 8.14. graničnu poreznu stopu i. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.9143 = 0.5).58 640.28 42.71 34. međutim. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). dakle.2) = 0.t)] ⋅ Realni GNP. Granična porezna stopa neka iznosi 0.0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.t) ⋅ Realni GNP.57% realnog GNP-a.t)] = 0.29 365.7.2=0.57 17. udio poreza u realnom GNP-u. [ GSP ⋅ (1 .875 ⋅ 0. Budući da je DI = (1 . Potrebito je.0857.72 457. Ili. Neto porezi su.5. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. Tablica 45.0857) = 0. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.8 328 . Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. možda.875 (1 . ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.875 ⋅ (1-0. stoga.00 91.875 ⋅ 0.7-0.86 274. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .15 548.14 25.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.8 = 0.85 51.

∆ Potrošnja 80 = = 0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.5 ona skače na 0.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. kut krivulje agregatnog trošenja.dakle. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.GSU (0.7 realnog GNP-a. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. Raste.875 raspoloživog dohotka. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.8. bilježi rast i iznosi 0. stalna veličina (0.8.6. 329 . a zbog rasta potrošnje. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0.8 ⋅ Realni GNP. Ili. C = 30 + 0. S prvobitnih 0. Uočili ste.2) ]. stoga. međutim. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. ravnotežno agregatno trošenje. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. 0. s .6.8) .14. granična sklonost potrošnji iznosi 0. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.6 [ GSP (0. u obama slučajevima. odnosno ravnotežni realni GNP. ravnotežni realni GNP iznosi 500.8 realnog GNP-a. Budući da granična sklonost uvozu jest. u prvom slučaju.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. uloživši je u banku.14.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .4. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.1143 realnog GNP-a. smanjili potrošnju i povećali štednju. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Pretpostavimo da ste. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . Što će se. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. međutim.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. 14.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Granična je sklonost štednji iznosila 0. naplatiti odgovarajuću kamatu.875 raspoloživog dohotka.

štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.2344⋅ (1 0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. odnosno 0.86 274. Predstavimo novu situaciju. ∆ Štednja 11. a funkcija štednje S = . međutim. ceteris paribus.9143 = 0.0857) = 0.0857) ] ⋅ Realni GNP.0857)] ⋅ Realni GNP.125  . 331 .30 + [ 0.14 4.72 27.29 365.0857)] ⋅ Realni GNP.00 91.15 38. = = 0.42 60. stoga.28 42. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. poveća granična sklonost štednji i.43 Naime.58 640.2344 raspoloživog dohotka.125 ⋅ (1 . korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .0.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.1143.875 ⋅ (1 .15 548.125 ⋅ (1 .1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.43 182. Što će se.0857) ] ⋅ Realni GNP.30 + [ 0.85 51. dogoditi ukoliko se.57 -7.71 34.14. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.43 = 0.72 457. Prema tomu.125 ⋅ 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .0. Tablica 46.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .0.7656 ⋅ (1 . U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.00 110 190 270 350 430 510 590 -18. Provjerimo navedene tvrdnje.14 25.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.0.29 15.57 17.

za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.71 34.7 .14. uz ostale neizmijenjene uvjete. odnosno 0.7656 ⋅ (1 − 0.72 457. a ravnotežni realni GNP 400. Granična sklonost trošenju iznosi 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.72 77.7656 raspoloživog dohotka.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.0857) = 0.85 51. Rast štednje ima.15 548.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.58 640. ceteris paribus.57 17.86 34. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.86 274.43 182.28 42. kao što ranije rekosmo.9143 = 0.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.29 365. iznosi 0.14 25. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.7 ili 0.57 12.15 98.5.7656 ⋅ 0. Granična sklonost potrošnji.29 55.42 60. 332 .00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.

U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Do paradoksa. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. naziva se paradoks štednje. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. 333 . a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. znači rast njegovog dohotka. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. kada je o pojedincu riječ. međutim. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina.14. ceteris paribus. povećanja štednje.

jednostavno. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. Multiplikator autonomnog trošenja ili. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Slika 140. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. dakako. 334 . Vrijedi. multiplikator. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5. Pogled će nas na sliku 140. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja.

odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP .GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. Prema tomu. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je.14. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. multiplikatorski učinak. međutim. 1 . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. Naime.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan.

Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). 1 − 0 . Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.14.7.67. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. a granična sklonost uvozu 0. Multiplikator = 1 − 0 .2). Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. multiplikator će biti: 1 = 1.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.

. 14.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. 337 . U tom će slučaju. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. autarkičnom gospodarstvu. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. budući da je riječ o zatvorenom. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. granična sklonost uvozu = 0.1. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji.2. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. Pretpostavimo nadalje da je.5.5. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. 1 .14. Međutim. kao što zamjetismo ranije.

14. Koristeći sljedeće formule.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. 1 Multiplikator = 1 .Granična sklonost trošenju . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. dakle.Granična sklonost trošenju.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.6. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. primjerice. Država može 338 .14. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. Dakle. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. . Granična sklonost štednji = 1 .

Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.9. Obrnuto. i obrnuto. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. efikasnost državne potrošnje. Promjena autonomne potrošnje ovisi. naime. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. dakako. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. autonomnim porezima. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Međutim. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Vrijedi.9). kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike.14. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Međutim. o graničnoj sklonosti potrošnji. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. nažalost. Upravo stoga. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. 339 . U praksi je. posredstvom državne potrošnje.6.1.

koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . a porezni multiplikator 3. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. dakle. dotle dodatna kuna. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Valja zaključiti da država jest u stanju. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Naime. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.realnog GNP-a.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . autonomnim porezima.33. varirajući veličinu paušalnih 340 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .9.14.2. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. u cijelosti u potrošnju. Kao što zamjećujete. ne ide. a granična sklonost uvozu 0. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.7 0 .9 = − ⋅ 0 . postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.

odgovarajuću graničnu poreznu stopu.6. kao u prethodnom primjeru.2).9 ⋅ 0. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Međutim. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. iznosi 0.9 (1 .9].45 341 .2] 1 − 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .2] 1 − [0.33 1 − [0.45 − 0.25 0. i veličinu induciranih poreza. s tim u svezi. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.t) = 0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.5 (t=0. dakle. država može. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. 14. Granična sklonost uvozu.5) = 0.0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.5).5) − 0.14.9(1 − 0.2. (GSU = 0.5 = 0.2.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.

odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.5 = 0. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. Stoga je i multiplikatorski učinak. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.9 tada je GSŠ(DI) = 0.75 Međutim. Multiplikator = 1 1 = = 1. Ako je GSP(DI) = 0.5 + 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .2 = 0. što su. postoji još jedna mogućnost.2 0 . veći inducirani porezi. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .75 Pojava je granične porezne stope. 342 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.Granična sklonost trošenju . Što je veća granična porezna stopa.25 0 .45 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .0. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.05.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .GSU = 0.33 1 − GST 1 − 0 .33 0 .1.t) = 0.1 ⋅ 0.14.05 + 0 .Granična sklonost trošenju Prema tomu. dakle.

odgođenih. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. bez obzira kako nastali. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac je. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. dvostruko podudaranje želja.1. Novac kao obračunska jedinica. budućih transakcija. Zahvaljujući tomu. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. On olakšava i ubrzava razmjenu. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. međutim. obračunska jedinica. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Kao što rekosmo. podmirite u 343 . Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje.15. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i.

U vremenima inflacije. 344 .zlato i srebro. djeljivost. Međutim. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. unutarnju vrijednost. trajnost. krzna. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje.). U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Sredstvo razmjene.2. Prednosti su plemenitih metala. bile očigledne: laka prenosivost. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. duhana. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. Razlog držanja novca. u najgorem slučaju. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . npr. pri tome će. Dakako. novac je ono što funkcionira. Prema tomu.konzervator vrijednosti. Kao i prethodna.15. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. 15. itd. kao sredstvo razmjene. istovjetnost kvalitete. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. poput stoke. pšenice. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Najrazličitije su stvari. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. prije svega. a potom i kao obračunska jedinica. Štednja je. kao novca. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene.. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. služi i kao zaliha vrijednosti . svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom.

Trajao je sve do I. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. rezervne valute (dolar. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. svjetskog rata. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. etablirani nakon I.15. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. u početku bijaše konvertibilan. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. koja glasi na donositelja. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). Riječ je o mjenici koju izdaje banka. U Engleskoj je. godine. 345 . svjetskog rata. funta). Papirni novac. imala je zlatnu podlogu. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. taj prvi oblik papirnog novca. taj drugi oblik novca. Banknota. ipak ograničavali. Metalistička teorija. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica.44 kg. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. naime. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote).

Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. 346 . jednostavnije. Unatoč nekim lošim iskustvima. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Ili. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). a nalazi se na računima banaka. dakle. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. Riječ je. 15. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. I konačno. ne posjeduje materijalni oblik. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. zlatni se standard napušta. spomenimo posljednji oblik novca . o novcu koji nije konvertibilan za zlato. ceteris paribus. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. dakle. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija.15. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja.nevidljivi. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. ovisi o količini novca u optjecaju. depozitni novac. Depozitni novac (knjižni. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. za razliku od papirnog i kovanog novca.3.

“Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. BANKE I STVARANJE NOVCA .4. međutim. I. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. A. 1992. njihova ih namjena . Ovdje. 347 ..štednja diskvalificira. namijenjena štednji. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. prije svega. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. kao komponente novčane mase (M1). Zagreb.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju.”94 15. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. a vista). smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. “near” novca. Šokman.15. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. Međutim. Naime. Pokušajmo objasniti cijeli proces. Informator. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita.: Monetarno-kreditna politika. str. 60. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. 94 Perišin. te depozita s rokom kraćim od jedne godine.. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove.

imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. određeni. po sili zakona. 39.97 Prema tomu.15.rezervu likvidnosti. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. str. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku.: Monetarno-kreditna politika. drži. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku.5 dolara. Addison-Wesley Publishing Company. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. u obliku rezerve. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. 1992. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. Šokman.4 na jedinicu depozita. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. tipična američka banka. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. str. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. u svakom trenutku. 96 Parkin.. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. I. M. minimalne likvidnosti ili tzv. Zagreb. 717. Prema Parkinu96. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. 1990. 97 Perišin. manje od 2. obliku rezerve likvidnosti. nadalje. Informator.. Banka B će 95 Ali. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. Iznos ovih sredstava je neophodna. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku.. Ovaj će depozit. posjedovati određenu rezervu . na svakih 100 dolara depozita. banku B. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. A. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0.: Economics. Pretpostavimo. New York. No. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. 348 . budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.

Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).6 32.4 8. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.64 12. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.96 100 349 . itd. način: Tablica 48.4 na jedinicu depozita).96 19. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.4 250 Novi krediti 60 36 21.15. itd.6 12. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.44 150 Nove rezerve 40 24 14..6 novčanih jedinica. možda pregledniji.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. za 150 novčanih jedinica. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. potencijalni) novčani multiplikator. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. Macmillan Publishing Company. 350 .. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. kako ga još zovu.5 98 Prema: Dyal.5. Karatjas.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa.A. 1985.: Basic Economics. 4 = 2. Naime. New York. 249. Zašto? Zato što (jednostavni ili.15. N. str. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. J. dakle. iznosi 2. u našem primjeru.

tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica.4). u obliku gotovine. Dakle. u obliku depozita. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. kao u našem primjeru. može teći i u suprotnom smjeru.15.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . 351 .5 ⋅ ( − 60) = −150] . depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. Oni mogu biti zadržani.5. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). u banke stvarajući novi višak rezerve. Proces.5 = 250). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. odnosno količinu novca. Istina. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. novčani multiplikator iznosi 2. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. izvan računa banaka. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. dakako. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen.

100 Perišin. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Informator. 99 352 . A. 101 Vidjeti: Stigum. M.: Monetarno-kreditna politika. broj 35. svojim djelovanjem. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Konkretnije. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. 26.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. u svezi toga. Ona. str. 1992.. kontrolira banke. te je sada Hrvatska narodna banka. Dow Jones-Irwin.5. izdaje novčanice i kovani novac. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Zagreb. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. svibnja 1995. 1983.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Šokman. I. Homewood. te odgovara za realizaciju monetarne politike..15. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. Illinois. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. Narodne novine.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. utvrđuje opću likvidnost banaka.: The Money Market.. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. 178. itd.

U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 102 353 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa.15. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.1.5.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.5. 15.1. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

15. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. posredno.M1) veća što je kamatna stopa manja. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). angažirati na način da zarađuje kamatu. Neki ekonomisti .monetaristi . naplatiti kamatu. kao što već rekosmo. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. pri kamatnoj stopi (k’0). ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. dakle. obveznice. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. do rasta investicija i agregatne potražnje. Međutim.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. Kupovat će. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. dakako. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. 361 . a potom. primjerice. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . i agregatnu potražnju. vrijednosne papire kao što su. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . nominalni GNP. W. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. str. M poraste za 5% tada će. porasti za 5%. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. primjera radi. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. 362 . povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Cincinnati 1988..: Economics -A Contemporary Introduction. također. uz pretpostavku da se v ne mijenja. SouthWestern Publishing Co. Ukoliko. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. A. Prema tomu.. 104 Vidjeti: McEachern. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). Milton Friedman. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. Kao što znamo. 337. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava.15. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca.

kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Ili. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. pratiti promjene realnog GNP-a. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Ključno monetarističko pravilo. Njezin je. ako se v mijenja.15. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. količina novca mora. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. 363 . naime. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. a te je promjene moguće anticipirati. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. nakon potrebitih prilagodbi. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a.

prema njihovomu dictumu. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. u pravilu. padom privatnih investicija. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. pad privatnih investicija. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija.15. stoga. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Naime. u velikoj mjeri. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. Rast je državne potrošnje (G). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Svakako. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. po agregatnu potražnju i realni GNP. Ukoliko je. učinak istiskivanja. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. pak. 364 . Učinci rasta državne potrošnje.

Dragičević. Bilić. Black. Karatjas. Homewood..: Basic Economics.: Ethics. Pravni fakultet u Splitu.... 4.: Macroeconomics. Zagreb. Houghton Mifflin Company. and the Market. W. 365 . 10. Clarendon Press.. Lj. Friedman. 1991. 5.. Dyal. Buchanon. Boston. 6. vol.: The Problem of Social Cost. Sichel. W.A. Financial Markets. M. M.: Kapitalistička revolucija.LITERATURA LITERATURA 1. T. Informator.d. Oxford. A.: Ekonomski leksikon. BPI.: Politička ekonomija. Homewood. Gardner. Inc. 1996. and the International Sector. Coase. D. Richard D.P. A. Berger. Split. 1988. N. I. R. Baban. 1985.: Tržište. 1991. J. d. 1995.Irwin. Irwin. 8. Journal of Law and Economics.. Zagreb. Zagreb.: Money and Banking.3. 2. 1987. October 1960. Daniel. 7. Baily. 1991. New York.. "Naprijed". Školska knjiga... L. Efficiency. 1985. Macmillan Publishing Company. 3. N.: Macroeconomics. P. 9. Bronfenbrenner.

.. 23. Zagreb. Henderson. 15..: Almost Everyones Guide to Economics... J. Macmillan Publishing Company. 21.Školska knjiga. 13.: Kapitalizam i sloboda.: Introduction to Macroeconomics. Friedman..: Principles of Macroeconomics. Performance and Policy.o. L. S. F. Galbraith. R. 1987. 22.Theory. D. 1951.K.. 1986. W. R. Penguin Books Ltd. 19.. 1995. Heath and Company. Leftwich. M. R. 1984. R.: Ekonomija za svakoga. M. Zagreb. Zagreb. Thurow.C. New York.. Inc. D.: Free to Choose. 1988. Heyne. 1988. Macmillan Publishing Company. L.: The Life of John Maynard Keynes.: Macroeconomics . Eckert. R.. 1981. E.LITERATURA 11. Stvarnost. Avon. R. 1981.. T. Mc Graw-Hill Book Company. Hall. 1992.: The Price System and Resource Allocation. Schmalensee. Zagreb. Lexington. V.: The Economic Way of Thinking. Friedman.. Stvarnost.. 366 .. New York. R. Friedman. C. 14. 1991.. W. 16. P.. Galbraith. Heilbroner. Harmondsworth. Dornbusch.: Macroeconomics-Theories and Policies.. Hilferding. Beograd. R.: Financijski capital. Taylor. 12. Globus . Kultura.. 1958. H. London.. Galbraith. 1986. New York. 1983. 20.: Anatomija moći. K. R.: Doba neizvjesnosti. 17.. New York.. 24. J. J.. 18. Froyen.. R. J. New York. "Mate" d.W. Macmillan and Co. The Dryden Press. K. Fischer. Norton & Company. Poole. Harrod. J.B.o.

o.. A. 1989. D. H.. 35. W. Marx. Kovačević.A Contemporary Introduction. 37. 1992.. E. Zagreb. Hyman. R. New York. 29. Ulbrich.: Monetarno-kreditna politika. 1990.: Economics. Zagreb. B. 1987. New York.: Economics . Irwin.o. . 1991.Analysis and Applications. Šokman. Cincinnati. 36. 1989... 367 .. 1989.: Počela političke ekonomije. 32. Inc. 30. Mankiw. Centar za kulturnu djelatnost. Addison-Wesley Publishing Company. Inc. A. New York. 1993. kamate i novca. Mansfield. 1988. South-Western Publishing Co.: Economics. The Dryden Press.... 27. 34. D. M. Inc. Boston. Mc Graw -Hill Book Company. 1987. N. Zagreb. I.: Modern Microeconomics . Norton & Company. tom 19. MED. "Mikrorad" d. Prosveta. N.LITERATURA 25.o.. Informator. N. 31.: Uvod u ekonomiju. Keynes. 33..: Opća teorija zaposlenosti.H.. Irwin.G. M.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Boston. McEachern.: Introduction to Economic Principles. Mabry. New York. 26. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. B.. K.: Načela ekonomike. 1994.Ekonomski fakultet Zagreb. Perišin. W.: Microeonomics. 1998. 28. Lorković. Beograd. Centar za kulturnu djelatnost.o. A. Parkin. H. Hyman..W. (reprint). Zagreb.: Principles of Economics. Zagreb. Marshall. 1979. J.

"Mate". D.: The Money Market. Truett.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. D. Stigum. Centar za kulturnu djelatnost. Ricardo. M. Louis 1987.: Treći put. Wonnacott. D.A. Zagreb. Wonnacott. 1983. Šik. Schelling. J. 50. Zagreb. Socialism and Democracy. B. R.: Načela političke ekonomije. M. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. 1970. Masmedia. A. 2000. . Beograd 1970. John Wiley & Sons. The Brookings Institution. P.: The Political Economy of Prosperity. Zagreb.B. Oxford University Press.: Ekonomija. L. Zagreb. New York. Washington.. Smith. Dow Jones-Irwin. P. 1983. Nordhaus. Zagreb. 368 Poslovni rječnik. 1990. 43. New York. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. Narodne novine. 46. Truett.05. 1992.1995. 26. 1947. 42. 44. broj 35.: Essentials of Economics. 45. Homewood.: Economics.. 48. Sammuelson. 41.: The Strategy of Conflict.C. Schiller. Informator. Zakon o trgovačkim društvima. R..LITERATURA 38. Globus.: Capitalism. Zagreb. A. 39. 1996. McGraw-Hill. T.. St. 40. Okun. New York. 51. New York 1960. 1983. 47. Kultura. O. 1993. J.: Microeconomics.. 49... W.. Schumpeter.

266 dobra. 166-169 dno. 189 Coase. 256 deflacija. 187.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 45 privatna. 347 Bentham. 46 miješana. Jeremy. 264 realni. Eugen. 45 intermedijarna. 232 dominantna strategija. 258 komplementarna. 309 disekonomija razmjera. 6 centralizirana. 222 kapitalna. 9. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 203 output. 347 centralna. 27 dionice. finalna.223. 223 B banka. 263 osobni. 153. 51 bruto nacionalni proizvod. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 173 C cijena. 244 potencijalni. 114 diskriminacija cijena. 255 inferiorna. 244. 260 nacionalni. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 67 relativna cijena inputa. 221-222 pareto suboptimalna. 303 analiza. 63-64 alokacijska efikasnost. 256 realni. 187-188 D Darwin. 94-101 ravnotežna. 255-257 mjerenje. 6-7 decentralizirana. 265-266 devalvacija. 255 javna. 117-118 crta proračuna. 235 Böhm-Bawerk. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 228-231 amortizacija. 120 dohodak. 348 sekundarna emisija novca. Charles. 257-261 nominalni. 232 Coaseov teorem. 264 raspoloživi. 222 crta izotroška. 11 darvinizam (socijalni). Ronald. 202 troškova i koristi. 258. agregatni. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 307. 7-8 pareto optimalna. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 58 čišćenja tržišta.226. 181 369 . 259. 244 depresija. 10 bogatstvo. 222 slična. 222 normalna. input.

338 Friedman. 228. 6-7. 124 granični društveni trošak. 221 državna potrošnja. 190-191 ekspanzija. 154. 289 laissez faire. Hermann Heinrich. 241 godišnja stopa. 316-317 granična sklonost uvozu. 6-7 tržišna. 6. 224 granična efikasnost kapitala. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 229. 227 negativne. 265 eksternalije. ponude. 326 granična sklonost potrošnji. 33-34 ekonomija razmjera. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 213 granična korisnost. 7-8. 228-229 granični prihod. 51 Gossenovi zakoni. 114. 143-144 prosječni. 304-305 370 . 9 socijalistička. 9 kapitalistička. 9. 227. 246 F fiskalna politika. 193-194 granični privatni trošak. 362 I indeks potrošačkih cijena. 53. Thomas. 16 ekonomska renta. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 259 funkcija. 33-34 oskudica i. 60. 241-242 inflacija. 295. 258-259 bruto privatne domaće. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 16. 328 granična sklonost štednji. 9. 243 G Gossen. 116. 13 definicija. funkcije. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 274 funkcija. 194 gubitak. 294. Friedrich. 301. 357 H Hayek. 9 ciljevi. 331 granična sklonost trošenju. 143-144 elastičnost. 17 keynesijanska. 16 Hobbes. David. 233 ekonomika. 103-104 granični trošak. 230 granična korist. 171. 5 Hume. 181 E ekonomija. Milton. 229 pozitivne. 47-49 potražnje. 223 granična porezna stopa. 228 granični proizvod. minimalni. 8. 56 granična društvena korist. 37-47 eskontna stopa.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 305-306 duopol.187-188 investicije.

granična. 275 korisnost. 246 J javna dobra. 263 potražnja. 60-223 ukupna. 14. 51. 285-286 recesijski. 154. 64-65 Jevons. 302 korist. 214. John Maynard. Karl. 187 realni. 222 čista. 187 financijski. Karl. 222 L Lorenzova krivulja. 307 kvantitativna teorija novca. 289 nezaposlenost i. 248 jednadžba proračuna. William Stanley. 353 restriktivna. 180 Menger. 60 izvoz. 216 kamatna stopa. 308 odrednice. 173 monopson. 318 keynesijansko objašnjenje. 360 monopol. 287 klasično objašnjenje. Alfred. 51 K kamata. funkcija. 233 zakonski. 241 makroekonomska ravnoteža. 11 matrica isplata. 287 koeficijent koncentracije. 256. 346-347 M2. 121-122 karta preferencija. 275 kontrakcija. 272. 266 inflacijski. 275 realna. 241 monetarizam. 285 jednadžba izotroška. 347 makroekonomika. 217. 265. 283. 222 miješana. 347 M3. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 183 količina novca u optjecaju. 153. 154 monopolistička konkurencija. 53 ukupna. 318 agregatno trošenje i. Thomas Robert. 201 371 . 215. 70-72 Keynes. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 187 karta izokvanti. 358 instrumenti. 10 Marshall. 15. 303 kapacitet. 247 različite interpretacije. 51 mikroekonomika. 352 ekspanzivna. 246. 198 monopsonistička konkurencija.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 125-126 karta izotroškova. 362 monetarna politika. 12-14 Marx. 286-287 M M1. 286 puna zaposlenost i. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 51-52 Malthus. granična. 154 prirodni. 118-119 jednadžba prometa. 276 kapital.

53. 251 stopa. 251 poduzeće. 337 granična porezna stopa i. 326-327. 300-301 novčana baza. 266 Okunov zakon. 23 kratkoročna agregatna. 58 potrošačeva ravnoteža. 269-270 O Okun. 306 funkcija. 61. 263 neto izvoz. 309-310 P paradoks štednje. 264 neizravni. 339 inducirani. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 354 novčani multiplikator. 330 Phillipsova krivulja. 260. 276-277 elastičnost. 176 diferencirani. 334 autarkično gospodarstvo. 60. 23 agregatna. 321. 344 porezi. 19 tržišna. 269 elastičnost. 252 sezonska. 19-20 oligopson. 353 oskudica. 9 osobni dohodak. 251 frikcijska. 75 372 . 19 agregatna. 47-48 individualna. 20 agregatna. 205 neto korist. 263 "nevidljiva ruka". 263 neto. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 276 novac. 266-267 oligopol. 277-278 tržišna. 250 ciklička. 181 nesavršena konkurencija. 7-8 nezaposlenost. 188 suzdržavanja. 339 poslovni ciklus. 201 potrošački probitak. 187-188 ponuda. 37-47 individualna. Arthur. 19 zakon potražnje. autonomni. 226 neto nacionalni proizvod. 176 čisti. 251 prirodna stopa. 23 ponuđena količina. 264 N nacionalni dohodak. 173 neto investicijski dohodak.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. funkcije. 346. 263 Nashova ravnoteža. 146 potraživana količina. 87 poduzetništvo. 350 porezni multiplikator. 276 dugoročna agregatna. 23 zakon ponude. 343 oblici. 253-255 plaća. 342 izravni (osobni). 24 agregatna. 261. 176 potražnja. 259. 250 strukturna. 265 potopljeni trošak. 341 otvoreno gospodarstvo. 264 faze.

56. 246 problem slobodnog jahača. 116 rastući. 88 ekonomski. 177 subvencija. 183 tržišna. 235-237 dohotka. 46 R rad. bogatstva. 238 raspoloživi dohodak. 318 Nashova. 134 ukupni. 267 Smith. 221-222 prijelomna točka. 298 granična sklonost. 131-133 savršeni konkurent. 181 potrošačeva. 209. 331 prosječna sklonost. 140-141 S Samuelson. Paul Anthony. dominantna strategijska. 267 strategija. 136. 132 sindikat. 301. 101 slampflacija. David. 238 granica. 222-223 profit. 309 rezerva likvidnosti. 114. 295. 152 prosječni. 133-134 prosječni. 210 siromaštvo. 295. 103-104 prosječni. prekidanje. 188 revalvacija. 150-151 maksimalni. 300-301 funkcija. 153.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 316 prosječna sklonost. 283. granični. 294. 88 monopolski. 114 opadajući. 53. 114. 142. 162 normalni. 328 inducirana. 104-105 ukupni. 258. 298 granična sklonost. 250 raspodjela. granični. 205 Š štednja. "milo za drago". 294. 133 realokacija resursa. 101 u kratkom razdoblju. 356 Ricardo. 235-237 373 . 144 u dugom razdoblju. 76-77 suradnička. 238 proizvod. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 183 strategijska interakcija. 10. 37. 17 savršena konkurencija. 116 recesija. 221-222 država i. 114. 163 prinosi razmjera. 293-301 autonomna. 230 supstituti. 101-102 proizvodnja. 116 stalni. 295 funkcija. 238-239 tržišna. Adam. 264 ravnoteža. 265 renta. 307. 315 agregatna. 61. 294 nakon poreza i transfera. 181 makroekonomska. 187 ponuda. 295 radna snaga. 9 Stagflacija.

115 eksplicitni. 151 varijabilni. 206 istiskivanja. 284-285 tržišna moć. 354 vlasnička prava. 315 funkcija. 313-315 granična sklonost.53 zakon opadajućih prinosa. 151-152 prosječni. 265 vrijednost. 26-27 zatvorenikova dilema. 232 ukupni. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. čimbenika proizvodnje. 177-178 tehnika proizvodnje. 315-316 ravnotežno. 155. 79. 252. 131 ravnoteža. 51 teorija igara. 345 oblici. 309 granična sklonost. 364 X x neefikasnost. 316 odrednice. 316-317 inducirano. funkcija. 67. 126 tehnološki efikasna. 106-107 zakon ponude. 345-346 U učinak. 151-152 oportunitetni. 259 transferna zarada. 107. 197 trošak čimbenika proizvodnje. agregatno. 206 vanjske trgovine. 89 realne kamatne stope. 89. 109-110 implicitni. 89 ekonomski efikasna. 194 prosječni. 19 zaposlenost. 187 dobara i usluga. 250 puna. 190 trošak. 232 vodstvo u cijenama. 108 granični. 171 transferna plaćanja. 108 ukupni proizvod. 271 supstitucije. 151 fiksni.209. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 351. 110-111 transakcije. 230. dohotka. 89. 177 tržište. granični. 314-315 autonomno. 7-8 višak rezerve. 179 zemlja. dugoročni. 250 uvoz. 63 traganje za rentom. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 194-195 trošenje. 23 zakon potražnje. 308 V "vidljiva ruka". 318-319 Z zajam. 272 realnog bogatstva. 179. 187 zlatni standard. 132. 272 teorija granične korisnosti.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 179 teorija krivulje indiferencije. 177 vrh. 171 374 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful