Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.............1............1................. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI..................51 4...............77 4........63 4............. PROIZVOĐAČEV IZBOR ...2............ Dioničko društvo .............2..2. POTROŠAČEV IZBOR.....5..........1............65 4.. Učinak dohotka i učinak supstitucije .......... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ........ Potrošačeva ravnoteža ... Krivulja indiferencije...............91 5...1.......1.............1.87 5........1...2................. Vrste dionica .58 4.....................................1........................ Potrošačeva ravnoteža ..................... Korist i potrošačeva ravnoteža ......................67 4.................................4....................... Promjena potrošačeve ravnoteže ...2........ Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ......................2........62 4...............3...........2.5.........1.1...2..................3........... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE..........2.......usporedba ........................80 4....51 4...................2..................93 5................................. Crta proračuna i realni dohodak ...................... Potrošački probitak ...72 4.1..1................................ Cijena dionice ..........1.1............ Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ......90 5...........2............2...........1........2.........60 4............1...........2..................1...... Zaključno o teoriji granične korisnosti ...SADRŽAJ 4....................................2....75 4..3... Crta proračuna i relativna cijena......1...................94 VIII .. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI..2....79 4...6..............4.......53 4.........57 4....................87 5................69 4..................2...........1..... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje.. Oblici poduzeća .............5..................83 5..............

..............124 6....1................ PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .. Prinosi razmjera...............2......SADRŽAJ 5....1.2................2...........2......2............ 5...113 5...1..............2....................... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ... Prosječni trošak.....3.............3..............2...2.........2..1..........2..... IZOKVANTA ......................... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ..............................122 6...........117 6.................1..............1.2...............2...........115 6............................. Jednadžba izotroška...........103 Prosječni proizvod .......................... Prosječni ukupni trošak ........................1...104 Zakon opadajućih prinosa...120 6....125 6........1.........2................114 5.......2. 5.. 5.......4.1.................. CRTA IZOTROŠKA ...................................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ....126 IX ........107 5.................................4.3.......4... Relativna cijena inputa i crta izotroška..............................2.1.......2.......... TROŠKOVI 5................... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .....................3................. 97 5...................109 5.......3.............................1.................................4...................2......94 5.................................. Ukupni trošak .........3........101 Granični proizvod ..........3....118 6...........110 5.................... Granični trošak ..... Karta izokvanti ..... Granična stopa supstitucije kapitala radom ......3. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ......... Ukupni proizvod .101 5.......1............... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ..........................................................106 .... Karta izotroškova...............107 5.......121 6.........117 6.....2....

.2....1................ 159 7.2.. Ukupni.......159 7....... Monopol i diskriminacija cijena ........ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka....................2......1.. Ukupni prihod............................... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .1.. Usporedba monopola i savršene konkurencije ........3.2..................141 7. Monopol i krivulja ponude ................1.....2..164 7.2.4.1................... ukupni trošak i profit .1..... MONOPOL ...169 X .133 7.............131 7.............3................6.........1.......2........ SAVRŠENA KONKURENCIJA .144 7.... 137 7...... Prijelomna točka u uvjetima monopola ..135 7.........165 7............5... Prekidanje proizvodnje ..........8... Pitanje izlaska sa tržišta....2...7.... Granični prihod......1........2............. Maksimaliziranje profita. ukupni trošak i profit .......... Ukupni.3..........5............................2...... Krivulja ponude savršenog konkurenta ....1.. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ........131 7.1..8........................1...3.....................2...................... granični trošak i profit ............ Potopljeni trošak .....155 7...143 7..............1.....148 7.............................................163 7............2...160 7.6.... TRŽIŠTE DOBARA.....1...........7.........2........................................................ granični trošak i profit ..SADRŽAJ 7.......4.....................1......167 7.......................7.......................... granični i prosječni prihod monopola........ Ukupni prihod..... Maksimaliziranje profita........................136 7... Savršena diskriminacija cijena .154 7...........146 7..............1.........166 7.......146 7..149 7...2........2..................1...1..... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta .. Pojam i oblici.................................154 7.. Granični prihod..9.....................2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka....2........2......

......3.. Monopolistička konkurencija .....2................198 8............ Zatvorenikova dilema.4...4.177 7...1..........................183 7.... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija......................3...............................2.............174 7.2......179 7........2...........2......... Dugo vremensko razdoblje...184 8........3..................187 8.3.......1.................188 8...........................3...... Monopson ......1...................... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ..2.........2.....1.......3........176 7.......183 7...179 7.......................................2.. NESAVRŠENA KONKURENCIJA.1.................... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE... Output analiza...... Igra u duopolu . Profitno maksimilizirajući input ....175 7............ monopol).......202 8..................... Input analiza ...3....2..1..............3..SADRŽAJ 7....... Oligopol .. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.....203 XI .........173 7.......................................4........1... PODJELA ČIMBENIKA ....3..................1..181 7...........................2..........3..................................................173 7........ PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA...............192 8......... monopolistička konkurencija... Kratko vremensko razdoblje ............4.................. Teorija igara ........1.2.......... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA .................................................3.......3................. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ......2.4...........2.195 8............................1....2..... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ....................187 8.. oligopol...4........202 8....

....2................... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA...........3.........1.......................................................1..................................207 9..223 10..........................................................1..........2.......................233 XII ......211 Potražnja za zajmovima.................................1...........1..... 230 10...... Porezi i alokacijska efikasnost .......... 9... DRŽAVA I TRŽIŠTE ..............3.....2................2....1..215 Ponuda zajmova..... 224 10.205 9..........1.... Ravnoteža na tržištu zemlje.............. Ravnoteža na tržištu rada............1....205 9...............1..3....218 9..........221 10..........216 Ravnoteža na tržištu zajmova ....................................1........1........ Država i eksternalije ....2...........219 10.....................SADRŽAJ 9..........1.. TRŽIŠTE ZEMLJE .... Ukupna i granična korist javnog dobra .210 9......2......217 9....................... 9........................... Država i (prirodni) monopol.2.1..2......................... 231 10..... Necjenovne odrednice potražnje .... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ........1...219 9............. Uloga sindikata ....1....208 9... Necjenovne odrednice ponude.1........ TRŽIŠTE KAPITALA ..........3.... Javna dobra .........internalizacija eksternalija............2......211 9....1..2................ 209 9.......2...3.............................. Analiza troškova i koristi ........3......1... Zaključno o eksternalijama .........1..221 10........... Ponuda zemlje..2..... Potražnja za kapitalom..... Subvencije i alokacijska efikasnost . Ponuda rada ........1..4.............3.............................................2.....................................228 10......2.222 10.................1........1........................... TRŽIŠTE RADA .............2................1.2.205 PROZVODNJE 9...............1.............2......................................... 9...227 10.......................................................

...........2.....................2..............1..................273 XIII .............250 11.......................... INFLACIJA .... AGREGATNA POTRAŽNJA ......... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ... 261 11...235 10...........................................264 11.....3............ Različita tumačenja jednadžbe prometa ... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ...2.......1.............1..........1...............3.........1..............1.....269 12.........1... Jednakost pristupa............................... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .241 11.250 11..... NEZAPOSLENOST.257 11................................... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.......................... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ........................ POSLOVNI CIKLUS ..... Promjene agregatne potražnje .................................. Poslovni ciklus i nezaposlenost ....1......................2. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..................3............4........... 260 11.......269 12. Pristup trošenja ..2......3...................3......SADRŽAJ 10.................................... Pristup dohotka .....253 11...267 12...3............248 11.246 11.......................................4........ Poslovni ciklus i inflacija ...... 258 11....1....... Lorenzova krivulja.1.1.266 11.....1....................1......2......1..............255 11........2...2...4.1................235 10...2.262 11............... Stopa i oblici nezaposlenosti ......2.................3....................1......................... Phillipsova krivulja................ Raspodjela nakon poreza i transfera ................1........1....241 11.....269 12...2.........238 11....2..... Kvantitativna teorija novca..... Krivulja agregatne potražnje .......

.......290 12.................286 12.................................... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže...............2......1........3........... AGREGATNA PONUDA.........294 13.......3......................................... Odrednice uvoza . Potrošnja i realni GNP ....................................276 12.................2.. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti................1.................289 12... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže....... Odrednice izvoza ......................................................283 12.....1.............302 13..2..... NETO IZVOZ ........ INVESTICIJE .................4............1....................308 13..............305 13..4......................4.......276 12..........2...4.. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .....3..................2......4.. Učinak smanjenja agregatne potražnje ...................3.................3......2................................306 13...........1....... Funkcija neto izvoza..284 12. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .......5.......291 13..300 13................. DRŽAVNA POTROŠNJA ..........3.................309 XIV . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA.. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti..........................2.funkcija agregatne potrošnje ..................SADRŽAJ 12.......3......5....285 12.................................279 12...307 13..... Funkcija potrošnje i funkcija štednje.................. Promjene kratkoročne agregatne ponude ..................3.............2...................293 13....3......................................287 12..2.............. POTROŠNJA .. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ......3.. Učinak povećanja agregatne potražnje .........1..................3................. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ....5......1.........................281 12...........................2...................1...3.........293 13........

.......1............................................................ PARADOKS ŠTEDNJE..................6............................................................ BANKE I STVARANJE NOVCA .................... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ..................1.........337 14....343 15...339 14........ NOVČANA MASA..341 15.....338 14......................................318 14..............330 14.337 14........343 15.326 14..2............................346 15.4..........313 RAVNOTEŽA 14........5....347 XV ..................................1...........3... Multiplikator i granična porezna stopa ............... FISKALNA POLITIKA ................2..... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.....5..........2...... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..6................324 14.. Makroekonomska ravnoteža ............ NOVAC ..321 14........................ Multiplikator autarkičnog gospodarstva .....SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA.....334 14.......................2.......SADRŽAJ 14.........1...2..................3.2.................3.............6......... OBLICI NOVCA.324 14..........5.....................2...........319 14...............2..neplanirana promjena zaliha......................................1. FUNKCIJE NOVCA ............ Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.......313 14........... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.......... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ..344 15.3............ Porezni multiplikator .......... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a........4......1... Multiplikator otvorenog gospodarstva.........

...........352 15..5...358 15..................... Instrumenti monetarne politike........SADRŽAJ 15. Restriktivna monetarna politika................. 357 15............................. Eskontna stopa ..........2...5................360 LITERATURA .......353 15...........1................. Ekspanzivna monetarna politika......................................2..................1. 356 15..353 15.....3...........1....................5...5......4......369 XVI ...............5................365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO.5.............................1.. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ...... Monetarizam ....5................... Operacije na otvorenom tržištu .............5...1. Rezerva likvidnosti .....360 15.3....................

te vrijednih doprinosa domaćih autora. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Sastoji se od petnaest poglavlja. bruto nacionalni proizvod). neuravnotežena (ne i neuobičajena). Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. nezaposlenost. određene kontroverze. On nastoji studentu. Dakako. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. itd. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. ali i drugom zainteresiranom čitatelju.PREDGOVOR I. "novijoj". Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. te fiskalne i monetarne politike. sve dobronamjerne kritike i 1 . Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". i može izazvati. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. i ekonomije. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. znanosti o ekonomiji. pri tome. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. ali koje će i provocirati njihov interes. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. jest izuzetno delikatna zadaća. makroekonomske ravnoteže. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Moguće ovakva. Prvi su koraci uvijek najteži. koncepcija udžbenika izaziva. Autor. mikroekonomskoj ulozi države. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Udžbenik udovoljava ovakvoj. tzv. podjeli ekonomike.

Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. dakako. dr. U Osijeku svibanj 1998. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. Naime. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige.dr. Velika je moja zahvalnost. nego i sveobuhvatnijih znanja. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. da će pomoć i ove vrste. ne i neveliko.sc. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. prof. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. nezaslužnim komplimentom. dobro doći. Marijan Karić.sc. svu makroekonomsku problematiku. ma koliko skromna ona bila. sc. međutim. Ivan Mandić. prije svega. dakako. Ekonomika. On. mojim studentima. Ivan Bilić. Dr. Prof. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. dr. naime. prije svega. Držim. Prema tomu. za pruženu svekoliku potporu. Branko Kovačević.dr. doc. Autor mora priznati izvjesno.primjedbe bit će pozorno razmotrene. Ivan Ferenčak 2 . te prof. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. ne može pobjeći od svog sadržaja. makar bila riječ i o njenim osnovama. sc. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. sc.

sc. nadam se. sc. godine. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. odnosno prvog izdanja ove knjige.PREDGOVOR II. broj stranica. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Branko Kovačević. Dr. Povećan je. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. ali one. dakako i prije svega. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Ali. sc. dr. U Osijeku veljača 2003. Prof. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. tržišne ravnoteže. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. moguće. Marijan Karić. dakako. od strane studenata. dr. Ovime je. Ivan Ferenčak 3 . Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora.

.

međusobno. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. EKONOMIJA . opasnost od nasilne smrti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. Bez takvog mehanizma. zajednica i najgore od svega. ipak. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.. O EKONOMIJI. or the Matter. naravno. blagodatima civilizacije. New York. a čovjekov bi život bio usamljenički. P. Dapače. nema računanja vremena.1. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. 3.1.: The Economic Way of Thinking. 5 . u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. na složen način povezanih i isprepletenih. O EKONOMIJI. navedeno prema Heyne. nema mjesta za industriju. Macmillan Publishing Company.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. siromašan i. kratak. postojao bi stalni strah.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. pismo. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. 1987.: Leviathan. T. teško da bismo uživali u. kako veli Thomas Hobbes. ne postoji umjetnost.

Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. interesa. kako ekonomisti vole reći. druga ekonomija. Drugi način. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). O EKONOMIJI. načina. ali doista svih. 1992. grubo rečeno. između ostalog.1. Globus-Školska knjiga. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". Dva su. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Drugo. kooperacije i. manje ili više eksplicitnu.. dakle. Naime. investicija i potrošnje.metodi tržišta. 6 . samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. ljude različitih navika. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. M. str. prisilu. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. potreba itd. Zagreb. 24. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje.: Kapitalizam i sloboda. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. država ili neki njen organ mora biti u stanju. Model centralizirane alokacije resursa . manje ili više.ekonomija. dakle.2 Što je to što. alokacije resursa pretpostavlja.. u kratkom vremenu. s tim u svezi.socijalističkoj ekonomiji. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . proizvođača i preferencijama svih potrošača.

socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora.3 Model decentralizirane alokacije resursa . proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. opet. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. poteškoće ovdje ne prestaju. Komandna . budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. nije moguće. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. nastoje realizirati. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Ali.tržišta. potrebito je još nešto. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. Ne vlastita inicijativa. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem.1. preko mehanizma cijena.kapitalistička ekonomija . Naime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . jednostavno. Međutim. Međutim. Potrošači. u uvjetima kronične oskudice koju. dakle.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". kolektivizam ili altruizam. uostalom. ne poduzetništvo već poslušnost. O EKONOMIJI. i tržište. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. kao mehanizam koordinacije. kao motiv. Ukratko. nego centralno planiranje. I ne samo to. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. On je izuzetno zahtjevan. 7 . osobni. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. Ovdje se. Tržište pruža sve informacije.

ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. 4 Vidjeti: Šik. neprekidno uvećava. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. Ali. 8 . dakle. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. itd.1. imali smo prilike vidjeti. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". O. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. No. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv.4 1. Ni kapitalistička ekonomija nije. O EKONOMIJI. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije).društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. Zagreb. Ono poznaje monopole. 1983. javnih dobara. str. osobni interes jest i može biti u službi općeg . kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. Nažalost. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. Globus.: Treći put. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. idealna. 174. na sve kvalitetniji način.. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.2. da se proizvodnja. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. kojima altruizam nije stran. da se proizvodnjom. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama.

A. Zamjetna je. str. njegova odbojnost prema monopolu. kada bi resursi (rad. "Bogatstvo i moć svake zemlje."6 Eksplozija dobara i bogatstva. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. str. poduzetništvo) bili neograničeni. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda.1. O EKONOMIJI. čak i za zabavu i razonodu. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. 210. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. 9 . godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. znanost o ekonomiji.. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. Beograd. sasvim 5 Smith. Dakako. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Ona. Ekonomika. naime. kapital. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . Ali. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. Kultura. sebični interes stavi u službu općeg. ukoliko moć zavisi od bogatstva. 1776. 1970.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. dakle. 6 Isto. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Ali. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. zemlja."5 Naravno. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. 516. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. Kada tako ne bi bilo. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju.

"10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Zagreb. 121. 110 11 Vidjeti: Spencer. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. Benthamom. Ekonomisti tu činjenicu . vide u pretjeranom množenju radnika.1. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. str. Implicitna. i s tim u svezi siromaštva. kad ga ima obilno. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. D. 118. str. H. 8 Isto. ali su bili najbolje što se moglo postići. Centar za kulturnu djelatnost. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. J.. a jeftin. D.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . str. 438. na čelu s J. 9 Isto. 10 .. tvrdili su utilitaristi."9 Jasno se. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. dakle. 121. ekonomski su teoretičari nudili i druga. Zagreb.. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva.."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. Ali. str.: The Study of Sociology. da ih sebi pribave. Appletonand Co. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. Spencer. Stvarnost. 10 Galbraith. vele ekonomisti utilitaristi."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". New York. O EKONOMIJI. kad je rijedak.K. "Rad je skup. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju.nisu mogli ne uočiti. H.: Anatomija moći. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. 1983. str. a ni sada. 1983.: Načela političke ekonomije. ni tada. 1891. Ako stvari stoje kako stoje onda. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica." "Rezultati možda nisu bili najbolji.11 7 Ricardo.

a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. O EKONOMIJI. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. na ovaj ili onaj način.1. I naglasimo. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). Dakle. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). drugi mehanizam alokacije. koja će se obavljati u uvjetima društvene . na čemu bi inzistirali? Marx je. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). naslijedivši teoriju radne vrijednosti. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. Riječ je o neumoljivom procesu. rušeći 11 . zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. Npr. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. kapitalističku ekonomiju. Ukratko. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. u oskudici. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. i oni u prirodi i oni na tržištu. Uostalom. Predani egoisti. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. No. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. u stanju su zadržati sve što proizvedu. Riječ je o alokaciji. neprekidno "sve revolucionira. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. tvrdi marksistička politička ekonomija. druga ekonomija. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". tako da "altruiste" čeka izumiranje. razloge isticanja vlastitog.

Oduzmite stvari tu društvenu moć. godina) koji oko četrdeset godina. Dakle.nap. eksploatacija. godine. str. str. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. str. O EKONOMIJI. K. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. 12 . vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili."15 12 Ali. vjeruje Marx. pak. 19.: Isto. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti.: Načela ekonomike. Zagreb. 15 Marshall. nasilnom kraju. 14 Marx.. 1890. MED. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga..12 proširenje potreba. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. Beograd. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Prosveta. A. Ugrađuje u nju. 25. K. 13 Marx."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost.1. Povijest ga je demantirala. 1987."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . 1979. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. tom. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. Centar za kulturnu djelatnost. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. 63. razvitak proizvodnih snaga. prema vlastitim riječima. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. 261. sve do svoje smrti 1924.

kada su veće iskustvo. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja.1. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. 16 17 Isto. Međutim. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. 47-48. autora) koji . te je ona "znanost. čista i primijenjena. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima.nap. str. O EKONOMIJI. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. str. njenih istraživanja. 31. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. I tako sada. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. Isto."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . 13 .unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. ekonomika se kloni političkih problema. a zbog pravednosti i opće sreće. a ne znanost i umijeće. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu.obrađujući slične probleme u različitim zemljama .

zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. riječ dobija John Maynard Keynes. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru." 18 Prema tomu. u slučaju Marxa."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. Nezaposlenost. je problem koji Keynes pokušava riješiti. doista teškim. koja ne bi bila kapitalistička.1. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . međutim. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. Isto. naime. dakle. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. 357. Nećemo je prepričati. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. 18 19 Isto. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. Valjalo je. str. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. U tim. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. "Tvrdili su (Marx. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. za nagradu za čekanje. 358. 14 . O EKONOMIJI. taj stari problem. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. str. Rodbertus i drugi . vremenima kapitalističke ekonomije (koja. a ne rada i čekanja. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja.nap. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. proizvod onih koji njima rukuju. Velika će ekonomska kriza. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada.socijalističku ekonomiju).

1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti.20 On smatra. Macmillan and Co. Terapija se nameće sama po sebi. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. smanjuje se proizvodnja.M. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.. 213. Centar za kulturnu djelatnost."21 Naime.: The Life of John Maynard Keynes. 213.. str. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 1987. kamate i novca. 22 Keynes. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 21 Harrod. London."22 20 Vidjeti: Keynes.. Osim toga.: Opća teorija zaposlenosti. smanjuje se broj zaposlenih. Zagreb. Zagreb. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima.F. 121. 1987. J. 15 .M. 1936.: Opća teorija zaposlenosti. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. J. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. Centar za kulturnu djelatnost. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. str. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. str. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. kamate i novca. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. O EKONOMIJI. R. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. kamate i novca. 1951..

Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. 16 . 1992. Hayeka i M. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca.: Kapitalizam i sloboda. M. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. str. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti.spomenimo F. 25 Isto. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. Friedmana."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. vrlo važnu."23 No. 14. "Prvo. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. tvrdi Keynes. str. pohvalu slobodnom tržištu."25 No. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti.Školska knjiga. djelokrug vlasti mora biti ograničen. O EKONOMIJI. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. str.1. Friedman. 21.." 23 24 Isto. niti ovo široko polje. 214. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . Naime. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. Globus . Zagreb. vjeroispovijesti i mišljenja.

"26 Ovdje se. Samuelson. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. str. 1992. O EKONOMIJI.. 3. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. W. 26 Samuelson. Zagreb. P.: Ekonomija. Nordhaus. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država).. A. 17 . afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji.1. dakako. P. MATE.

.

POTRAŽNJA I PONUDA 2. Usredotočimo se.1.1. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.2. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. obrnuto razmjerni. Naravno. POTRAŽNJA I PONUDA 2.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. veća njegova potraživana količina. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. dakle. Dakako. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Međutim. 19 . u najvećoj mjeri.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. vrijedi i obrnuto. POTRAŽNJA 2. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra.

20 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. odnosno njihova promjena. prije svega. Riječ je. o cijenama drugih dobara. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Cijene drugih dobara. ceteris paribus. naravno. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. dakle. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. 21 . Vrijedit će i obrnuto.2. pak. također od bitnog utjecaja na potražnju. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. mogu izazvati promjenu potražnje. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. jesu ukusi ili preferencije potrošača. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Veće stanovništvo. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. njegovo povećanje ili smanjenje. ulijevo krivulju potražnje. Dohodak. dohotku. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju.2. veličini stanovništva. Pitanje supstituta. Neke su. Stanovništvo je. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Naime. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. odnosno njegova veličina. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. necjenovnih determinanti potražnje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. tzv.

manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. Obrnuto. Prema tomu. niže buduće cijene. dok promjena cijene nekog dobra znači. 22 . uz ostale neizmijenjene uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Slika 2.2.

2. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. upravno razmjerni.2. PONUDA 2. Dakle. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). uz ostale neizmijenjene uvjete. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Vrijedi i obrnuto. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. Dakako.2. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. veća ponuđena količina istog dobra.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. 23 . O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA 2. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu.1.

Obrnuto. stoga.2. niža cijena znači pad ponuđene količine i. manja ponuđena 24 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Međutim. a zbog djelovanja zakona ponude. kretanje niz krivulju ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Krivulja ponude je.

očekivane promjene cijene dobra. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. njeno povećanje ili smanjenje. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača.2.2. pak. Ako cijena nekog dobra miruje. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. Dakle. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. znači veću ponudu. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. dakako. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. POTRAŽNJA I PONUDA količina). s punim pravom.2. dakle. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. broj ponuđača. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. 25 . kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. 2. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Naglasimo. uz ostale neizmijenjene uvjete. Također. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Međutim. cijene čimbenika proizvodnje. ovaj put u proizvodnji.

rast ponuđene količine. stoga. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. 26 . Međutim. 2.2. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. u svakom slučaju. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. jedina ima prilike potrajati duže vremena. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. dakle.3. Pad cijene izazvat će obrnuta. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. s druge strane. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra.

Ravnotežna cijena. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.2. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. naime. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. dovesti do 27 . Tržišni će višak dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3.

28 . slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. aktualna cijena niža od ravnotežne. slobodnom dobru. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. dakako. U tome je bit tzv. cijenu prema gore. Oni koji to nisu u stanju. Slično tomu. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. svaki onaj koji je spreman. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. nasilja i kronične oskudice. pak. "gura". potiskuje. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. racionirajuće funkcije cijena. neće doći u njegov posjed.2. U svakom slučaju. Ako je. Dakle. posredstvom nadmetanja kupaca. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. Evidentni će tržišni manjak dobra. Riječ je o tzv. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. poput plime. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). i u mogućnosti. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti.

učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. ukratko. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.3. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. Rast potražnje. ceteris paribus.2.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. 29 . Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.

2. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. dakle. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. Slika 8. Cijena C C1 K1 K Količina 30 .

efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Na djelu je. 31 . izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra.2. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Rast tržišne ponude. u ovom slučaju. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Slika 9. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. Naime. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. promjene tržišne potražnje. ceteris paribus.

To će povećanje. tržišna potražnja. pak. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. krajnji će rezultat. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. rast ili pad cijene. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. u ovom slučaju. naravno. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Naime.2. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Dakako. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. 32 .

ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). 33 . Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. ravnotežna će se količina dobra povećati. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). učinci suprotstavljeni. međutim. u svakom slučaju. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. U ovom. naravno. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Naime.2. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. smanjiti. cijena će porasti. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). glede promjene cijene. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. glede ravnotežne cijene. Međutim. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Vrijedi i obrnuto. istom cilju – smanjenju cijene. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. dakako.2. I ovdje su. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Ona će se. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje.3. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. 2. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Vrijedi i obrnuto. Konačni rezultat. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja.

do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine.d. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. P. stvaranje i upotreba novih. L. posredstvom sustava cijena. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. prvi kompjuter koji je čovjek izumio... 59. Ali. kasnije. Zagreb. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. "Naprijed". Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. po naravi stvari. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. sa svojim signalima putem cijena. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti.2. 34 . što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Na ovaj način."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. Zašto? Stoga.. tržište je. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. a time i volju proizvođača da ga proizvode. postaju dostupna širem krugu ljudi. ljepota je tržišne ekonomije. poduzetništva i motiva profita što. zahvaljujući tomu. 29 Berger. d. tržišnih sila. O njemu. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. uistinu. Kao što je netko jednom primjetio. Obrnuto. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. str. nešto detaljnije. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Naime. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. učinkovitijih tehnika proizvodnje.: Kapitalistička revolucija. 1995. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. Dobra.

koristi javno dobro. sustav cijena nije. surov mehanizam. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa.: Capitalism. Osim javnih dobara. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Otkazivanje sustava cijena No. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. 1947. međutim. koristimo. New York. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. dakako.3. str. Postojanje eksternalija. 67. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena.2. reći ćemo. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. društveno poželjna ona nije profitabilna. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. Tržište je. 35 . Socialism and Democracy. J. Nadalje. savršen.1.2. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači."30 2. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. platili ili ne. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Racionalno je biti slobodni jahač. Riječ je o dobrima koja svi. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije.. javna dobra. Naime.

nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). Njena je namjera. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. poglavlja "Država i tržište". inherentna razdoblja neravnoteže. Ne čudi. O ovome detaljnije u okviru 10. stoga.2. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. 36 . Tržištu su. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. dakle. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. poboljšati performancije tržišta. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih.

Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Prema tomu. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. između ostalog. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje.1. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). 37 .1. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju.

riječ je o jediničnoj.3. Prema tomu. UP1 = 1 · 800 = 800. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. 38 . Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. a UP2 = 3 · 400 = 1200. Dakle. stabilnoj elastičnosti potražnje. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom.

pad cijene ne tangira ukupni prihod. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. 39 . zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. Zamjećujete.3. i rast cijene dobra značit će. Ali. neizmijenjeni ukupni prihod. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12.

pozornost i na one ekstremne slučajeve. Dakle. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. neosjetljivu na promjene cijene. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13.3. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Obratimo. kreće između 0 i ∞. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). međutim. Naime. 40 . dakle.

Poraste li.3. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. vrlo mala. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. Dakle. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. 41 . primjerice. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. snažne reakcije potraživane količine. Ovakvu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. tek teorijski moguću. I obrnuto.

Nadalje.3. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . a drugi puta na novu. pozitivni broj. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. staru cijenu ili količinu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. 42 .

To će.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .3. dakako.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Neka poraste cijena dobra A. izazvati promjenu potraživane količine dobra A.

Stoga su karakteristični.3. Provjerimo: UP1 = 42 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . sljedeći slučajevi: 44 . Dakle. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno.2. 21 = 798 3.1. Potražnja. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. 19 = 798 UP2 = 38 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. dakako.

Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. Zanimljivo je. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. 45 . zamjenjuju superiorniji. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.2% godišnje (naravno. ali raste brže od dohotka.. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka.3. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. Zaključujemo. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. ukoliko dohodak raste. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. Inferiornim u tom smislu da ih.2. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1.1). međutim. Obrnuto. Npr. ali i skuplji supstituti.1 = 2. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. potražnja će za dobrom A porasti 2. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. ukoliko dohodak raste. Ukratko. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. potražnja također raste.

supstituirati. 46 .3. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Primjerice. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek).3. Primjerice. Sada. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. O komplementima. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Obrnuto. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Ek > 0. kada je Ek < 0. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. ili pak komplementarni karakter dobara.1. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Vrijedit će i obrnuto. Supstitucijski. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. dakle.

stabilno elastična.3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. 47 . Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. a 0 < Ep < 1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. dakako. i obrnuto. Naime. odnosno rast ponuđene količine. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Vrijedi i obrnuto. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ponuda je neelastična. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. a mali je rast cijene izuzetno povećava. a Ep > 1.2. Vrijedi. a Ep = 1. ponuda je elastična. ponuda je jedinično. U tom će slučaju pad.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.3. 48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. a njena je krivulja okomiti pravac. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.

Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 .3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.

.

H. Prema tomu. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Evidentno.4.Marshalla i drugih. A. S. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Böhm-Bawerka. F. POTROŠAČEV IZBOR 4. Ovaj zakon. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. E.Wiesera. Jevonsa. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. potrošačev izbor. ali raste sve sporije. K. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu.1. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Granična (dodatna. Mengera. Gossena. 51 . Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. marginalna) korisnost.

31 52 . Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.s. Granične korisnosti.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. Dakle. npr. jedinična promjena potrošnje . kao uostalom sve granične veličine.4.

1.4. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Naravno. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Slika 19. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Gossenov zakon. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Naime. 4. 53 .1.potrošačeve ravnoteže. granična korisnost može biti i negativna. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. odnosno potrošačevu ravnotežu.

maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 .4. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. No. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.

Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ali. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. 55 . DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". Tablica 7. potrošačevu ravnotežu. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6.

POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. II. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . 32 Dragičević. 56 . omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. maksimaliziranje ukupne korisnosti. dakle. Informator. 210. Na tragu smo II. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. str. A. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.4. Zagreb. 1991.32 Drugim riječima.. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu".: Ekonomski leksikon. Gossenovog zakona koji kaže da. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. međutim.

33 6. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 4. Ukoliko. Međutim. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.67 6. Cijena dobra B 6.1. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.33 5. primjerice.50 4. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.1.1. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.83 4. 57 .33 = = Granična korisnost dobra B . uz ostale neizmijenjene uvjete.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.korisnost po novčanoj jedinici 8. pad cijene dobra A.4.

te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed).2. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju.4. na višoj razini potrošnje. u pravilu. Ukoliko bismo. u duhu teorije granične korisnosti. 4. druge jedinice 8. moguće različite kombinacije. baš kao i kod promjena cijena. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. Često se.1. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). dakle. pozitivan broj. kupac je. četvrte 6 i pete. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. Nova. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. Naime. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. posljednje koju namjeravamo kupiti. kupujući. 5 novčanih jedinica. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. 58 . predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. i ovdje su. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. Potrošački probitak. u slučaju obaju dobara. treće 7. Dakako. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra.

Međutim. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . 59 . Njegov je probitak.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. 10 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. u ovome slučaju. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica.4.

3. sa fiksnim dohotkom. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. Riječ je. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. o subjektivnom konceptu. Zamjećujete. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti.4. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. podsjećamo. Pitanje je.1. . 60 . Ukupna korist mjeri spremnost. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. naravno. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos.

Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. glasi: Cijena = Granična korist . 61 . POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist.4. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. prema tomu.

uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. složit ćemo se s time. Kupujući. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. 4. Doista. pokušava objasniti potrošačev izbor.4. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka.4. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Teorija granične korisnosti. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Prema tomu.1. 62 . Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. potrošač je u stanju povećati neto korist. međutim. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici.

TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. Drugim riječima. uz dani dohodak i cijene dobara. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. Tablica 9. kao i u prethodnom slučaju. naime. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Pretpostavit ćemo. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. nedostupne potrošnje.2. Crta proračuna. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 .

Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje.4. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. pri tome. Limite potrošačevog izbora. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. 64 . Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. ali ne i na crti proračuna. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 .

rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. naravno.nezavisna varijabla). Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. 65 . 0 = 10 Kb = 10 . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. međutim. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. Npr. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka.2. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5..2 . Kb = 10 .2 . Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se.1. ponovimo to. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava.4. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Vrijedi. 5 = 0 i 4. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Pomoću nje smo. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . i obrnuto.

Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.4. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 66 . 6 = 0 Slika 24. 1 = 10 Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice.2 Ka . 0 = 12 Kb = 12 -2 . .

omogućava osvajanje novog. Utvrdimo. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . Vrijedi i vice versa. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. Ustvrdit ćemo.2. a i pokazati.2. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. naravno. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). uz ostale neizmjenjene uvjete. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. 4. pomoću jednadžbe proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka.4. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. nove granice potrošnje. a dohodak 60. ceteris paribus. b = = . U našem primjeru on iznosi a = = 2 . Prema tomu. područja potrošnje. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.1 Ka. prije nedostupnog. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . i obrnuto. U obrnutom slučaju. 67 . a vrijedit će. To je. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna.

Doista.3 = 7 Kb = 10 . Kao što rekosmo. Kb = 10 .4 = 6 itd. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.4.0 = 10 Kb = 10 . vrijedi i obrnuto.2 = 8 Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji. 68 .10 = 0 Slika 25.

3.2. Dakle. POTROŠAČEV IZBOR 4. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim.4. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Dakako. 69 . potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Slika 26. Prema tomu.

Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. Slika 28. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. 70 .4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.

Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. Ukoliko su. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. dakle. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L.4. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. U ovom će. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. 71 . I obrnuto. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. ekstremnom.

Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). vrijedit će i obrnuto. Naravno.3. 4. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.2. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.1. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. odnosno tri i tako dalje para cipela.4.

POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. Naime. Slika 31. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. 73 . određuje kut krivulje indiferencije. Kako. međutim. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka.4. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka.

5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. kreće li se niz krivulju indiferencije. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . krećemo li se niz krivulju indiferencije. granična stopa supstitucije. I drugo. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).5 1  = =  . Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije.4. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Logično je to budući da potrošač. pokazuje tendenciju pada. 74 . Dvije stvari valja uočiti. a vrijedi i obrnuto.

2.4. Slika 33. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . POTROŠAČEV IZBOR 4.optimalni izbor potrošača. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). 75 . Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4.

Poželjnije. pak. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. međutim. Prema tomu. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. Niže. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Prema tomu. odnosno oportunitetni trošak. Kako. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna.4.

njegovog optimalnog izbora. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.5. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . 6 4.2.4. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. povećan dohodak potrošača. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Slika 35. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. ceteris paribus. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Pretpostavit ćemo da je.

Ovo je najčešća situacija.4. 78 . Povećat će se relativna cijena. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. a time i potrošačevu ravnotežu. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Slika 36. a sa njom i kut nove crte proračuna. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu.

5.4. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Slika 37. pak.2. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.1. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4. nižu krivulju indiferencije. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .

se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. Zamjećujete da. a na osnovu prethodnog primjera. Ona je. Kada je. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Naime. podsjećamo. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37.2. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. R1 (Ravnoteža 1). Improvizirajmo. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Nasuprot tomu. 4. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Ona je. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. pak.4. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B.5. pokazuje zakoniti. 80 .2. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Krivulja potražnje.

81 .4. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. pretpostavimo. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. POTROŠAČEV IZBOR recimo. 40 jedinica dobra B.

Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. a niža cijena dobra. Te su iznimke od pravila da. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt.4. ceteris paribus. znači njegovu veću potraživanu količinu. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Na djelu je zakon potražnje. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. 82 . ceteris paribus. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje.

∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . ostaje ista. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . POTROŠAČEV IZBOR 4. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0.2. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. te da daju identične rezultate. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Dakle. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .Granična korisnost dobra B . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. Ukupna korisnost. primjerice. ∆ Ka . dakle. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A.6.4.

Granična korisnost dobra B . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. POTROŠAČEV IZBOR . međutim. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. nešto mlađa. postoji čvrsta veza između ovih teorija. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). Potrebito je. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B.4. Prema tomu. dokazati da će teorija granične korisnosti i. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . Negativni predznak (Očigledno.

85 .4. Gossenovog zakona. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Dapače. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II.

.

Parkin. godine naš ekonomist Blaž Lorković. dakle. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.: Economics. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. 33 Lorković. 1993..5. 1990. 207. M. Bez. Zagreb. netko ili neki snose rizik poslovanja. Addison-Wesley Publishing Company. New York. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5... 34 87 . Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu.: Počela političke ekonomije. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". str. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".o. Netko ili neki to moraju učiniti.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). stotinu i više godina.o. B. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. str. 98. (reprint).1. Istovremeno.33 Ovako poduzeće definira 1889.

bilo monopsonska) poznaje granice. 88 . Ili. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Riječ je o tzv. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. i tržišna moć (bilo monopolska. dvije prepreke. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Život poduzeća nije nimalo lak. Stopa je nataliteta. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Ali. profit. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. ukoliko ste monopsonist. Na drugoj strani. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Valja. Cilj je. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. dakle. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Naše je poduzeće. dakle. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. najveći mogući u datim uvjetima. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Često se. Naime. Nimalo laka zadaća. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. u oba slučaja. Naravno. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. naime. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. grubo rečeno. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu.5. ali i stopa mortaliteta.

35 Vidjeti: Parkin. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. u pravilu.. Standardni. cijene čimbenika proizvodnje.5. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. M. str. Tehnološki neefikasna. Nekoliko je razloga tomu. ali ne i vice versa. naravno. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Ali. 1990. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. 223-224. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. Addison-Wesley Publishing Company. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. naime. ali ne i uvijek dostatna. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. ekonomske efikasnosti. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. New York. 89 . Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji.: Economics.35 Ponajprije. Zaključimo.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

2. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 .2. One su al pari. Pojavio se ažio (agio). Ako je d' 2. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .5 = 500 .  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. 5. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.2. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. Evidentno. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.5.1. 5 Dividenda sada iznosi 50.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.. Ovo je. Ukoliko. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. a disažio 50%  ⋅100  .5% cijena dionice jest 500. zamjećujete. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . dakako.

1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. (1 + r ) 1. 1 +  = 1000 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.1 = 1100 . (1+r). 1. Priznat ćete. 1.21 (1 + r ) 2 1.  100  Obrnemo li stvari. 1.21 = 1210. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. (1+r)2 = 1000 .12 98 . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.5. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. 100 10   . gdje r = k' .12 = 1000 . Dakle. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. Budući iznos = 1000 .

. Međutim. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice... na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Addison-Wesley Publishing Company. dakle. str. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Dakako. (1 + r ) n Ali.. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. dakle.1) (1.1) (1.1 = 1000 .1 2 3 n 1.: Economics. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. 1990. 216. M. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. New York.1 (1.. + + / : 1.1) (1. a kamatna stopa 10%. godinu dana po kupovini dionice. Neka ta dividenda iznosi 10.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .5. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli... Cijena dionice 45 99 . Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1.. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. Ali.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin.

a nazivnik (0. Brojnik (10) jest očekivana dividenda. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . + .1 1... No.. formula vam je poznata. Dakle.1 Prema tomu.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe..1 CD – CD = 10 0.. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1) jest r. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . CD CD 10 = /⋅ 1.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + ....1 1.1 1. Dakle.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.1) (1.1) (1. Naravno.1) (1. k' r k' 100 Evidentno.1 (1. 2 3 4 1..

Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. pak. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. a raste veličina rada. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. zemlja) promjenljivog karaktera. Niski. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.1. kapital. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). 5. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr.5. Neprijeporno. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja.2. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. dat će ukupni proizvod. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. kapital). Promjene ukupnog proizvoda. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. granični proizvod i prosječni proizvod. 5.2. Dakle. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio).

Prema tomu. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. također.5. moguće i nemoguće proizvodnje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Tablica 10. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. granicu između. te promjenljivu veličinu rada.

Granični proizvod Granični (dodatni. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. dakle. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni.5. 5. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. naime. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Ili. Međutim. a raste input zemlje).2. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Ukoliko se. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže.2. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . to je promjena. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. Tehnološka efikasnost znači. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje.

PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. 104 . Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. te izračunajmo granični proizvod rada. Tablica 11.5.2.3.

a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Uzrok je tomu početni rast. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. taj rast. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. 105 . Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4.25 3. uspješno dopuniti prethodni komentar. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.5. Međutim. biva sve sporiji i sporiji. Možda će sljedeća slika. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. s tim u svezi. nakon početnog ubrzavanja (progresije). Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada).

Naime. a vrijedi i vice versa. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41.2. ova posljednja raste. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Istovremeno. 5. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. granični proizvod rada raste. Upravo stoga.4. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . Uopće. kao i u našem primjeru. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave.5.

rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. analizirajući potrošačev izbor. međutim. Što se. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. sve sporiji i sporiji. 5. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru).5. granični trošak i prosječni trošak. 5. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). ali je taj rast. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. 107 . TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog.zakonom opadajućih prinosa. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. zbog činjenice da granični proizvod rada opada.3. ceteris paribus.3. prije ili kasnije. Kao što ranije. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. Daljnji. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako.1. uz fiksne veličine ostalih inputa. Dakle. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. međutim. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod.4. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . ako hoćete. Prema tomu. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. međutim. Usredotočimo se. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Vrijedi. postaje varijabilan. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Slika 44. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje.5. također. dakle. Naime. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku.2. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi.

konstantnim prinosima razmjera. prosječni će ukupni trošak opadati. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Slika 45. dakle. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Ukoliko je riječ o stalnim. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. ukoliko. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. 116 .5. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih.

1. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . prikazat ćemo na grafički način. Optimalni izbor proizvođača.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje.6. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. slika 46). 117 . Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.1.1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).6. 6. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.

input će kapitala biti jednak nuli. Ukoliko je input rada jednak nuli. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Provjerimo: K = 12 . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . 119 . UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Na taj način odredismo točku a crte izotroška.2 ⋅ 6 = 0. Ukoliko input rada iznosi šest. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2 R . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.

mora biti razmjerno. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut.2. Neka ona. u novim uvjetima. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . Odredimo. jest relativna Ck cijena inputa. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . sukladno našoj tvrdnji. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Kut crte izotroška.6.1. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. upola manji.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . iznosi 20 novčanih jedinica. a vrijedi i obrnuto. dakle. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. kao i cijena rada.

karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne.1. Karta izotroškova. Ck=10) izgledati ovako: 121 . kako rekosmo. Prema tomu. Prema tomu. 6. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. i vice versa. a vrijedi. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.6. u našem će slučaju (Cr=20.3.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. naravno. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. nepotpuna.

Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. IZOKVANTA . Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. 6.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.2. odnosno tehnika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. 122 . Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. s tim u svezi.6. Slika 49. eventualno smanjenje inputa kapitala i. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Dakle.

6. 124 ..EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R.6. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. npr. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. 2. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki.2. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.1. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.

Drugo.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. a vrijedi i obrnuto. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. Ponajprije. Dakle. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom.2. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. 6. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .6.

PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.6. Slika 51.3. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. budući da znači veći angažman inputa. veći ukupni proizvod. a veća. Tablica 18. dakako. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod.

izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. međutim. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Prema  ∆R  tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  .6. Slika 52.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. međutim. Naime. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Isti će. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Što je. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 .

Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. Prema tomu.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Zanemarimo li negativni predznak.6. npr. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. 128 . ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda.

49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.

6. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. uz neizmijenjene veličine ostalih. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. a na drugoj. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. pak. proizvodnoj. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . nužno obara njegov granični proizvod). Proizvođač. 130 . zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. Zamjetna je. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). vladaju potrošnjom. Minimaliziranje ukupnog troška. dakle. odnosno proizvodnjom. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak.

TRŽIŠTE DOBARA 7. b) postojanje velikog broja kupaca. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). tj. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. monopol. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra.7.1. jednostavnosti radi. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. Naime. monopolističku konkurenciju i oligopol. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. 50 Pojam dobra. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. 7. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća.

U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. tržišnoj. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. dakle. cijeni. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. tržišnu cijenu. preuzimaju. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. Naime. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Ponajprije. nemajući drugog izbora. Kada je cijena zadana veličina. Horizont savršenog konkurenta moguće je. a savršeni konkurenti je. prihvaćaju. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Naime. "od šume ne vidite drvo". budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. sasvim sigurno. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Naime.7. prikazati na sljedeći način: 132 . Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. Drugo.

granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. utržene količine dobra i njegove cijene. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . 7. Ukupni prihod. podsjećamo. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. Moguće ga je. dakle. dakle.1. prema tomu.1. Umnožak je to. promjena. To je.7. Ukupni.

∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. jednak cijeni dobra.7. cijenu određuje i nameće tržište). 134 . Proizlazi da je prosječni prihod. i to u svim tržišnim strukturama. Dakle. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena .

2.1. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Međutim. postoji druga opcija.7. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. 135 . Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. maksimalizirati profit . Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. pa i savršenog konkurenta.

ali ni gubitak.2.7. nakon druge prijelomne točke. 136 . dakako. TRŽIŠTE DOBARA 7. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. očigledno. Gubitak se. bio zamijenjen gubitkom. Ukupni prihod. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda.1. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. Prijelomna točka (break even point). To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. 40 jedinica dobra.1. ukupni trošak i profit Tablica 19.

1. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Granični prihod. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. Naime.7.granični prihod. naime. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška.2. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. Dodatni je prihod. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. veća od graničnog troška. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .2. 7. 137 . savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. savršeni će konkurent smanjiti svoj output.

pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Dakako da ne. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9).7. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Dakle. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Naime. Tablica 20. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). dakle. odnos 138 . Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40.

Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. istovremeno. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. 139 . Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i.7. Slika 56. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita.

140 .625 10. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.75 9.92 13.64 Slika 57. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.7.5 11.5 9.5 9.

prosječni profit jednak je 2. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. prag rentabilnosti). Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.375. iznosi 9.625. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka.5). ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. 141 . omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. kao što gornja slika pokazuje. prosječni profit je. Optimalna razina proizvodnje.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. Prosječni profit = Prosječni prihod .1.3. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57).375 ⋅ 40 = 95 7. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.7. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.

142 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 58.7. Zamjećujete. na sreću. Ne postoji profit ali. vodi poduzeće u gubitak. Optimalni output sada iznosi 30. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. svaki output. niti gubitak. veći ili manji od optimalnog.

7. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. savršeni će konkurent.1.5. TRŽIŠTE DOBARA 7. Slika 59. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. realizirati gubitak. pri svim veličinama svog outputa. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .4. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.

proizvodili ili ne. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. iz navedenog primjera. Moguće je da čudno zvuči. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. prosječni je gubitak. Našemu je poduzeću. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . dakle. savršenom konkurentu. makar i privremenog. Fiksni trošak. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. Naime.5 = 1. a to pokazuje i gornja slika. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.1. nije moguće izbjeći. Naime.5). međutim.8. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.25 ⋅ 20 = 25 7. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. prekidanja proizvodnje. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.75 . razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.5. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.7.

pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. naravno.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. 25 145 . U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. To će se.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . Prema tomu.5 = 8.5* 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.5 13. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .67 9 10 11. 25 = 25 Tablica 22.4 8.7.

51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. 7. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Stoga.1. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Naime. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka.7. 7. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak.1.6. 146 . Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Fiksni trošak se. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. u kratkom vremenskom razdoblju. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Ništa drugo vam i ne preostaje. Dakako.7. veseliti se pobjedi svoga kluba. može smatrati potopljenim troškom. imate li sreće. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška.

7. Nije. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. 147 . proizvodio ili ne. točka a na krivulji graničnog troška može. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. u ovoj situaciji. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. dakle. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak.

odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. 7.1.7. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. Izlazak slijedi. U tome će slučaju prosječni prihod. dakle.8.

krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.1. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Slika 62. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Cijena Ponuda.9.7. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.

Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. profit (pozitivna razlika 150 . povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Drugim riječima. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka.7. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. u dugom vremenskom razdoblju. dakle. Međutim. Naime. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Njihova će pojava.

potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. dakle. Normalni profit postoji. dakle. Slike 64. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Dakako. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati.7. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Odgovor je jednostavan: normalni profit. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu.

Vi ste. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Ponajprije.7. Nadalje. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. kao diplomirani ekonomist. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Konačno. Dakle.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. TRŽIŠTE DOBARA trošak. Prema tomu. propuštena plaća. novčana ste sredstva. umjesto u vlastito poduzeće. mogli ste se zaposliti i. pretpostavimo nadalje. dakako. Vi vodite vaše poduzeće. realizirati odgovarajuću plaću. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. U svakodnevnom životu.

valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Resurse nije potrebito realocirati. naime. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Potrebito je. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. društveni interes to nalaže. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. te postoji alokacijska efikasnost. postoji alokacijska efikasnost. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Kada je. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Koristiti kapacitet znači. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti.7. Dugoročno. Na kraju. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška.PUT). 153 . vrjednijeg dobra. dakle. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete.

zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. električne energije. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. patenti). Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je.1.7. Međutim. Ono je. Druga je monopol. dakle. Povećavanje outputa. 154 .2. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. sposobno. licence. u takvom slučaju. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA 7. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost.2. vode itd. na ovaj ili onaj način. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. MONOPOL 7.

Zbog toga se granični prihod monopola . TRŽIŠTE DOBARA 7.2. Zbog čega je to tako? Monopol. Naime. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Za razliku od savršenog konkurenta .javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. postoje neka ograničenja. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji).2. Vrijedi.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Monopol je "price maker". određivati cijenu dobra. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. i obrnuto. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Dakako. "pravi" cijenu. dakle. Naime. zahvaljujući svom posebnom. odnosno njegovom veličinom. On je u stanju. posjeduje tržišnu moć. povlaštenom položaju. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. manipulirajući vlastitim outputom. njome upravlja zakon potražnje. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. ipak. Ukupni. odnosno cijene dobra. potraživana će količina dobara biti veća.7. Pri tome. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. naravno. 155 . monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika.

odnosno 0 < Ec < 1. Tablica 23. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. on je maksimalan. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada.7. a Ec = 1. ukupni prihod monopola niti raste niti pada.

157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7.

znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. koji.7. 158 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Ukoliko. kojim slučajem. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. dakle.

Tablica 24.2. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Maksimaliziranje profita 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. 159 . Ukupni prihod. Neprijeporno. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.3.7.2.3.1. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.

ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.3. vrijedi i u uvjetima monopola. granični trošak i profit Output koji. u danim uvjetima. Pravilo koje smo otkrili. analizirajući savršenu konkurenciju.2. Monopol će.2. Granični prihod. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda.7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Naime. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. 160 . Ukupni prihod.

Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.5 7 7. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). Tablica 26. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. naravno. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. 3 jedinice dobra. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.67 161 . Tablica 25.33 6.7.

tri jedinice dobra. a maksimalni (ekonomski) profit (2.67. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. već spomenute. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. To su. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Prosječni profit (prosječni prihod . a prosječni ukupni trošak 6. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. outputu cijena dobra iznosi 9.33. 162 . optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.7. povlašteni. Naime. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. Pri tom.prosječni ukupni trošak) iznosi 2.67 ⋅ 3) iznosi 8.

odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. 163 . Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. veći ili manji od optimalnog K. TRŽIŠTE DOBARA 7.4. Ali. za razliku od savršene konkurencije. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. vodi monopol u gubitak. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. između ostalog. Slika 69. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita.7.2. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. pri optimalnom outputu. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. Lošoj reputaciji monopola.

Slika 70. prekinuti proizvodnju. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. ukoliko je. makar i privremeno. TRŽIŠTE DOBARA 7. dakle.5.2. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. 164 .7. baš kao i savršeni konkurent.

kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. znači veću ponuđenu količinu.6.7. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška.55 Cijena . ceteris paribus. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.: Microeconomics. TRŽIŠTE DOBARA 7.. Međutim. E. Inc.W. Norton & Company. 165 .2. pri tome. W. Podsjetimo. Viša cijena. u različitim tržišnim situacijama. Dakako. Monopol. str. Monopolova krivulja ponude ne postoji. New York 1991. krivulja ponude (bilo individualne. Slika 71. Vrijedi i obrnuto. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. 266. granični trošak.

međutim. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Dakako. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. kada je riječ o monopolu. Proizvođač. međutim. On. mora posjedovati monopolsku. jedna te ista cijena može. 166 . Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. 2. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. odnosno tržišnu moć. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa.7. Monopol.7. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. mada to posebno ne naglasismo. naravno. biti u uvjetima savršene konkurencije. može prakticirati diskriminaciju cijena.2. značiti najrazličitije ponuđene količine. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. 7. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Naime. dakle. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom.

7. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Slika 72.2. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. prosječni prihod Granični prihod K 167 . TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. odnosno usluge. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Prema tomu. 7. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .7. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit.1. Ali. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača.

Na taj. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Ali. Stoga. proizvodi output K. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. 168 . a ne i na sve prethodne jedinice.7. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. poznati nam. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . prosječni prihod. način maksimalizira svoj profit. Slika 73. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Monopol. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB.

krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.7. 7. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Pretpostavit ćemo da je. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije.2. prije svega. Sada svi kupci. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. alokacijski efikasnim outputom. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. odnosno savršena konkurencija. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. b) Moguće ironično. osim posljednjeg. znači proizvodnju većeg. te outpute koje odbacuje monopol. ali povećanje profita. Ne zaboravimo. ali i većim. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji.8. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. ponajprije. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ali.

osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Nije teško zaključiti da: 1. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3.7. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Međutim. Slika 74.

Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Razlozi za to vjerojatno postoje. u određenim slučajevima. Naime. učiniti većim od onog konkurencijskog. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Ali. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. izaziva dodatne troškove. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Zaštićeno od konkurencije. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. poznata nam ekonomija razmjera. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Međutim. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način.7. ali i ekonomije cilja (economies of scope). to nije sve. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. dakako. Doista. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. većeg outputa jest X neefikasnost. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. Ekonomije cilja se. "rent seeking behavior". Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". a zbog zaštićenosti od konkurencije. 171 . pak. aktivnosti koja. mogu monopolski output. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Riječ je o traganju za rentom. Monopol. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). evidentno.

172 . u nekim slučajevima. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. proizvodnja bijele tehnike. Slika 75. Sve to. Prema tomu. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. monopol igra pozitivnu ulogu. a monopolski output veći od konkurencijskog. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja.7. itd. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. zamjećujete. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Ali.) obara prosječni ukupni trošak. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija.

dakle. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopolistički konkurenti proizvode slično. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. Novi se. 7. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. U drugom slučaju. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. Drugo. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. 173 . tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. baš kao savršena konkurencija. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. radi se o oligopolu. U prvom. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. Valja dodati.3. s opadajućom krivuljom potražnje. ne identično dobro. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. Nesavršena. dakako.7. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. bez ikakvih ograničenja. ponajprije. dakle.3. konkurenti. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Stvarna su tržišta. monopolistička konkurencija.1. baš kao i monopol. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost.

Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. 174 .1.7. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva.3. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. On. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. Slika 76.1. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. 7. dakle. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol.

dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka.3. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Naime. 7. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Budući da je prosječni prihod. nove konkurente. Nova će poduzeća privući dio kupaca.2. Slika 77. Ova je idilična situacija. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Prema tomu. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. međutim. sasvim sigurno.1. Ekonomski profit se smanjuje. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K.7. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit.

2. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Nadalje.7. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Uopće.minimalni prosječni ukupni trošak. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. naime. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Najčešće je to ekonomija razmjera. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. 7. neiskorištenog kapaciteta. Kapacitet je. dakle. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku.3. i dobrim supstitutima. Brojni su uzroci formiranja oligopola. međutim. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. znači pojavu suvišnog. Nadalje. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Ali. istovremeno. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Monopol i monopolistička konkurencija. razlike ipak postoje. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Drugim riječima.

preuzme vodstvo u cijenama. najčešće ono najveće. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Očigledno. određuje cijenu.1. On je "price searcher". postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. itd. Ovdje ima mjesta i za sukob. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. s tim u svezi. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Ono određuje i mijenja cijenu. Međutim. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu.7. Prvi je tzv. Manja poduzeća. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Ovakvi su 177 . On je "price maker". proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. 7. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. vodstvo u cijenama. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. patenata.2. Problem međusobne ovisnosti.3. Monopol "pravi". također. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. dominantno poduzeće. a ostali ga u tome slijede. ali i za suradnju.

povećavajući output iznad dogovorene kvote. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. najčešće. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. a sve u cilju povećanja vlastitog profita.7. Ne samo zbog toga što ih. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. veličina outputa. prestanak sporazuma. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Slika 78. 178 . Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene.

nema. čeka zatvorska kazna od osam godina. Teorija igara može se.A. i B. U tom smislu svaki igrač.A. i B. 179 . dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. ne mogu komunicirati i. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. budući da je odbio priznati. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. Istražitelj stoga smjesti A. Prilično složena situacija budući da A. dakle.3. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. poštujući pravila igre. međutim. Tijekom istrage ustanovi se da su A.B. odvija u prilično neugodnom ambijentu. pretpostavljate. a partnera." Zatvorenici. dakako. Svaka igra. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. A. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. vjerojatno.1.7.B.3. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci.A. Zatvorenikova dilema Igra se.2. 7. Čvrstih dokaza.B. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu.B. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. i B.A. a tvoj partner to odbije učiniti. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.2.2. osuđeni samo za posljednju provalu. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. i B. TRŽIŠTE DOBARA 7.2. zbog nedostatka dokaza.

A.B. Nash. Na koji način razmišlja zatvorenik A. B. A. 8 god. I njemu se isplati priznati. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. B. ne prizna. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.A. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. prizna. ne prizna 4. u svakom slučaju.? Ukoliko B. A. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. Ukoliko. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B.B.B. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine.B. prizna tada.B. 2 god.A. 180 .7. prizna. odnosno strategije. A. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. matematičar. B.. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. pak.B. B. Prema tomu. B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept.B. vodeći računa isključivo o 56 John F.B.B. A. Dakle.A. B. A. 2 god. Svaki je od igrača odigrao igru. 1 god. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. Oba zatvorenika priznaju 2. 4 god. konačni rezultat. B. 8 god. neprijeporno. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.A. ne prizna. i B.A. s punih osam godina. 4 god. meni se isplati priznati. 1 god. A. strategije Ne priznati Ne priznati B.A.A.B. a B.B. strategije Priznati Priznati A.A.

7. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. I ovdje su. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Addison-Wesley Publishing Company. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). poduzeće B vara. str. Oba poduzeća varaju 3. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". varati) i pridržavati se sporazuma. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. poduzeća B ne vara 4. Poduzeće A vara. Naime. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. sljedeće četiri situacije: 1. kao i u zatvorenikovoj dilemi. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. veći ekonomski profit. New York 1990. Ali. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. ne varati. Inc.7.2. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. mogu birati između dvije moguće strategije. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. Oba poduzeća ne varaju 2.3.. u pitanju dva igrača koji. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. grubo rečeno.2.: Economics. dakle. 357. Ali. dakle. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme.2. M. Poduzeće A ne vara.. na račun konkurenta. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Moguće su . 181 .

dakako. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Poduzeću A se isplati. naime. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. na sreću ili nesreću. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Zajedničkom interesu treba. 182 . Pokušajmo je otkriti. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. istovremeno. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. I opet. Svaki "niski udarac". tu doista nema dileme. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. varati. vremena da bi se profilirao. pak. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. I konačno. mora varati. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. I njegova najbolja strategija je varati. A naša ga poduzeća. Izigravaju li. Dominantna strategijska. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. imaju dovoljno. ukoliko poduzeće B ne vara.7.

Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Prema tomu. New York.7.58 Ukoliko.1. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. Uopće.: The Strategy of Conflict. 7. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. T.4. Oxford University Press. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. 183 . te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. međutim. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža.4. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. Od vas se. primjerice. Jedna je od njih. dakle. 1960. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv.

7. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. na koncizan način. trošak Normalni profit Cijena> min. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Tablica 27. oligopol. trošak Ekonomski profit Cijena >min. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.PUT Cijena>Gran. PUT Cijena=Gran. trošak Monopolski profit Cijena>min. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. 90% npr.PUT Cijena>Gran. PUT Cijena>Gran.4. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.2. pružiti potrebitu informaciju. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da.) vrijednosti ukupne prodaje. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. Sljedeća će tablica pokušati. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. 7.. monopolistička konkurencija.

Ali. Kada je prirodni monopol u pitanju. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Ali. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. a potrošači će.7. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. oligopol ili monopolistička konkurencija. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. najniži trošak i cijenu. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Prema tomu. istoga kroja i iste boje. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. iste zapremine motora i iste boje. Ili. konkurencije jest idealan. Naime. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom.

.

vode itd. odnosno čimbenika proizvodnje. zemlja i poduzetništvo. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni.1. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. ne znači novac. kapital. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara.8. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. Dakle. rudna bogatstva. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. Poduzetnik. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. ali i zalihe gotovih proizvoda. Kapital. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. naime. dakle. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. preuzima rizik 187 . zgrade. dakle. najrazličitiji uređaji i oprema. To su rad. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. novčana sredstva. Valja. alati. strojevi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. poluproizvoda i sirovina čine kapital.

Poduzetnik. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. dakle. naravno. Vrijedi. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. a poduzeća ih kupuju. vlasnik kapitala kamatu. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada.2. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. 8. dakle. prije svega.8. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. onaj ekonomski. odnosno proces njihove proizvodnje. naravno. a vlasnik zemlje rentu. odlučnim. Riječ je o samosvojnim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. Vlasnik rada ostvaruje plaću. naravno. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Poduzetnici su. Tržište. pak. Renta. nije za bojažljive i nesklone riziku. u prvi mah. Domaćinstva. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. 188 . Ali. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje.

tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Slika 79. Vrijedi i obrnuto. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Dohodak = C ⋅ K. Prema tomu.8. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. 189 .

"kruh nad pogačom". Ekonomska je renta. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi.8. U pravilu. Ili. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. 190 . Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Slika 80. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. To je onaj dio dohotka koji. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. kako se to zna reći. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. za razliku od transferne zarade. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Vrijedi i obrnuto. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi.

8. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. 191 . a vrijedi i obrnuto. njegova ponuda savršeno neelastična. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. kada je. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. dakle. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Slika 81. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene.

Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. 8. potražuju čimbenike proizvodnje.3. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. derivirana potražnja. naime. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. Zapitajmo se. 192 . međutim. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. kapital ili zemlja) izvedena. Poduzeća.8.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . ∆ Čimbenik Ili. Prema tomu. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . 193 . jednostavno. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Naime. Ukoliko povećavate inpute rada.8. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . a ostali su inputi fiksnog karaktera. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod .

jednostavno. Prosječni je trošak inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. 194 .8. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. po logici stvari. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. jednak cijeni inputa.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.8.1. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Optimalna. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.3. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . pak. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Količina zaposlenog inputa će se.

Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6).8. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Prema tomu. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.

uvjetima savršene konkurencije.8. Podsjećamo. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru.savršeni konkurent. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Međutim. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Naime. Tržište je outputa savršeno konkurentno. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Međutim. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. U ovim naročitim uvjetima. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena.

8. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . međutim. 198 .2.u stanju utjecati na cijenu inputa. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Poduzeće.8.3. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.kupac inputa . Slika 83. međutim.ima određenu tržišnu moć.kupac inputa . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Ukoliko poduzeće . Monopson Razmotrimo. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.

ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Međutim. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su.monopsonist.8. međutim. iste veličine. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Uostalom. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Tablica 29. krivulja ponude rada jest 199 . naravno. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Prema tomu. Granični se trošak rada. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). a cijena rada 15.

200 .8. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Slika 84. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada.

Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. međutim. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Naime. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. dakle. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. ne znači. Dakle. postojanje krivulje potražnje. 201 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist.8. I konačno. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Ovakvo ponašanje ne znači.

8. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .8. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.1.4. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .4. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Prema tomu. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Ne postoji krivulja potražnje za radom.

granični prihod proizvoda rada se.2. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.4. 203 . Ukoliko je dotični input rad. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.8. Dakle. = Granični trošak. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada.

.

kada je u pitanju ponuđena količina rada. Dakle. međutim.. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. 391. M. 205 . 60 Vidjeti: Parkin. ponuda rada ne postoji. ponude rada. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. suprotna. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. izazvati pad ponuđene količine rada. New York. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. 9.: Economics. Addison-Wesley Publishing Company.9. dva. a one se tiču. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. i na tržištu čimbenika proizvodnje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Međutim.1.1. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. u pravilu i u prvi mah. str. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. Rast cijene rada izaziva. Inc. kako ranije rekosmo.. Daljnji rast cijene rada može. prije svega. rast ponuđene količine rada.1. 1990. Vrijedi i obrnuto. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje.

Prisjetimo se. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Ponuđena količina rada raste. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno.9. Uporni rast cijene rada. Ali. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. 206 . povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. obrazovanje). te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. ceteris paribus. Upravo stoga. rekreacija. Iz tih razloga.jest normalno dobro. ponuđena količina rada opada. rast dohotka potrošača. pri relativno visokim cijenama rada. To je bit učinka supstitucije. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije.prodajom rada. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. povećava potražnju za normalnim dobrima. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću .

sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. utjecati na cijenu rada. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu.9.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. 9. Pojedina se poduzeća . Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca.kupci rada -. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. međutim. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.1. 207 . sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Vrijedi i obrnuto. a) Poduzeće kupac .1. dakako. ceteris paribus. a s njim i granični prihod proizvoda rada. i granični prihod poduzeća.2. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. u tom slučaju. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Podsjećamo.savršena konkurencija 9. uz ostale neizmijenjene uvjete. 208 . granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. a sa njime.9. granični prihod proizvoda rada.1. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. raste. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). Ukoliko se.savršeni konkurent b) Tržište rada . Vrijedi i obrnuto. Raste. Raste li cijena dobra ili usluge.

2. 209 . Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto.1. Dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. Krivulja ponude rada pomiče se udesno.2. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. raste li radna snaga. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. 9.9. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Ponuda se rada smanjuje. raste i ponuda rada. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88.

“62 Jednostavno rečeno. s tim u svezi. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. ceteris paribus. R. 1989. 9. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. Smanjenje će ponude rada izazvati. H. 203. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. Sindikati... te nastojeći povećati cijenu rada. 210 ..: Introduction to Economic Principles. McGraw-Hill Book Company.H. str.. Međutim. te stoga i manji broj članova sindikata. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja..9. Primjerice.1. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. 62 Mabry. Ulbrich. M.. povećanje cijene rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. New York.3.

2. osim troškova leasinga. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara).. postoji i druga opcija . itd. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. podizanje radnog morala. To ukratko. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. 9. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite.1. nemate.9. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. godinu dana) i. 63 211 . Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. pretpostavimo.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. drugih troškova. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti.2.

Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Neprijeporno. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .

u ovoj novoj situaciji. Kako. Investirate 213 . međutim. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. budući da ste ih uložili u banku.9. životni vijek svakog od njih neograničen. donose kamatu od 10% godišnje. Što. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. jednostavnosti radi. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90.

Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.3%.3% 26. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.3% 6.  1200  U oba slučaja.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . budući da je tržišna kamatna stopa 10%. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.9. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.7% 20% 13. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. Tablica 31. kada je u pitanju kupovina kapitala.

U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). te ste ih prisiljeni posuditi.2. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Posuditi 215 .2. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. 9. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Slika 91.9. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.

upravo ovo čekanje.9. u tom slučaju. koji. Međutim. Kada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. štede. granična efikasnost kapitala > k'. u pravilu. dakle. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. zaobilaznu. dakle. Prema tomu. Uopće. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. Posuditi više znači opet. za odgođenu potrošnju. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. Kamata je nagrada za čekanje. Upravo stoga. moraju biti nagrađeni. a ne odgođena zadovoljstva. odnosno štednja omogućuje tzv. Slika 92. 216 . 9.2.3. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. posrednu proizvodnju. Ponuda zajmova Potrošači. koji čekaju. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja.

217 .9. ceteris paribus. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. dakako. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. životna dob i. očekivani dohodak. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Ukoliko.2. 9.4. veću proizvodnju potrošnih dobara. na ovaj posredni način. kamatna stopa. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . snažnoj savršenoj konkurenciji. Proizvedeni kapital omogućuje. Slika 93. pretpostavimo.

dakako. 218 . itd. ugljena itd. potencijalni dužnik. drugo. ona je imobilna i.. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. Kao što svaka općina. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema.9. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope.3. njezina je količina ograničena. Ponajprije. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. 9. zaliha nafte. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. Slike 94.

na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .će.1.2.potencijalni zakupac . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. dakle. 9.) ostaje ista.9. npr.. željenu količinu zemlje uz postojeću.3. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.3. Slika 95. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. tržištem određenu rentu. Zakupac se. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. 219 . moći zakupiti potrebitu. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96.9. određuje visinu rente. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. ekonomska renta. zbog istog razloga. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

221 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. Stvarno.1. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. Država realocira resurse. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10.10. 3. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 1. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. u ovom trenutku. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Država obavlja preraspodjelu dohotka. 2. 10. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. Usredotočimo se. 4.

Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. konačno. 10. parkovi i slično. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. pojava eksternalija 3. parkirališta. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2.10. pojava monopola. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. sustav nacionalne obrane. isključivo pravo njegove potrošnje. Primjer takvih dobara su ceste.1. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. čisto javno dobro (npr.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. 222 . Ukratko. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. posredstvom tržišta izvedenoj. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. ceteris paribus. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. na raspolaganju svima. jednom proizvedeno.problem slobodnog jahača.1. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. Nasuprot tomu. proizvodnji. "free rider" problem . svjetionici itd. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. miješana ili polujavna dobra.

posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. u boljem slučaju.1. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Tržište. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. koristi javno dobro. prema tomu. besplatno koristiti javna dobra. te pokušava osigurati. dakle. pak. pa. Prema tomu. da je broj onih koji će se angažirati. Zapravo. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže.1. 10. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Graničnu korist moguće je.1. Zbog toga država igra ulogu realokatora. Isplati se. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. alokacijsku efikasnost. Ili. ∆ Količina 223 . i novčana sredstva.10. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. "free rider" je osoba koja besplatno. Dogodi li se suprotno. dakle. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji.

1.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .A Granična korist . 10.2. Tablica 32.10. Količina javnog dobra Ukupna korist . Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost . Zamjećujete.B Granična korist .osoba A i osoba B. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.1. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.A Ukupna korist .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 5 Količina javnog dobra 225 .10.5 4 4.5 3 3. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 1 1.5 2 2.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Tablica 33. 226 . Međutim. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba.

1.2. dakle. 227 . prosuti trošak. 10. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. Eksterni trošak. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. Primjeri eksternog troška. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška.10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. Ukratko. na primjeru zamišljene ekonomije. realizirat ćete i relevantni dohodak. u još većoj mjeri. dakle.2. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). bogatstvo ono što posjedujete. dohodak je ono što zaradite. preuzima. ovise o količini inputa kojima raspolažu. dakako. kao kompromisno rješenje. Nažalost. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. Ovakvo rješenje. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. proizvedena količina je KR. nejednaka je i raspodjela dohotka. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. osim visokokvalificiranog rada. Bogatstvo.10. 235 . Država.2. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. To. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. Ukoliko. te cijenama čimbenika proizvodnje. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. vrijedi za raspodjelu bogatstva. između ostalog.1. vrijedi i obrnuto. 10. 10.

Druga petina. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. a to su one s najnižim dohocima. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka.10. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. dakle. 40% obitelji realizira 15% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Prva petina obitelji. Kumulativno. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. 236 . a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. dakle.

Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Ljudi 237 . u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. također. 40% obitelji 40% dohotka itd.10. Dakle. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. 20% obitelji realizira 20% dohotka. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Obrazovanje.

N. Ukoliko se. str. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.2.: Basic Economics. godini. pa čak i sreća.A. 10..10. Tako je. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. 362. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. Karatjas. makar i na sažeti način.. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. Oporezujući visoke dohotke..: Ekonomija. Nordhaus. W. Dyal. New York.. J. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. Macmillan Publishing Company. "Mate". nije moguće zaobići problem siromaštva.2. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija.D. raspravlja o raspodjeli dohotka.. granica siromaštva. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. 2000. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka.A. str.. Zagreb.. 71 72 Samuelson. 1985. P. npr. 343. 238 . te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule.

Dakle. Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). 239 .10.

.

međutim. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. 241 . odnosno stopa ekonomskog rasta. inflare .potrošača i poduzeća. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . Naime. 73 Dyal. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. stopa inflacije. 176. Macmillan Publishing Company. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. proučava posebni ekonomski entitet . stopa nezaposlenosti. 1985. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Makroekonomika.: Basic Economics. New York. itd. J. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. A. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije.. Karatjas. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". 11. jednostavno. INFLACIJA Inflacija (lat. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu.1. određivanje cijena inputa. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije.11. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili.. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. N.naduti. razina cijena miruje.ekonomiju u cjelini. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. str..

. H. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.. Ulbrich. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . New York. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.: Introduction to Economic Principles.H..+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.11.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.. 242 . str.. 1989... Inc. 74 Vidjeti: Mabry.. a a. n označavaju pojedine artikle košare dobara.. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100..b. McGrawHill. R..H. a 0 baznu godinu.. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. Dakako..CPI)... 293.

u petoj 22. povećanje prosječne ili opće razine cijena. Godina 1. Prema tomu. međutim. u odnosu na baznu godinu. stopa inflacije jest postotna promjena. Kako.87%. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.9 137.3 100 112.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.5 Zamjećujete. treća je godina bazna godina. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. 3. 5. 4. u odnosu na petu godinu.5%.11. U četvrtoj godini. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. 2.5%.5 122. 6. 243 .9% a u šestoj godini 37. iznositi 11.

sveobuhvatnija. jednostavnosti radi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 .9 Postoji. u pravilu. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. Ukratko. jedne godine. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. još jedna. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost.9 · 100 = 11. 244 . Pretpostavit ćemo. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom.11. Nasuprot tomu. mjera inflacije. međutim. dakako. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih.87% 122 . Naime. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. novčana.5 − 122 . odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.

prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. GNP .5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. Gornja formula upućuje na to da je.24%.24 29600 U tekućoj je godini. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. odnosno stopa inflacije iznosi 18. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.24%. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.deflator 245 . upotrebom GNP-deflatora.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .5 1500 1900 7600 900 18000 0. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. u odnosu na baznu godinu. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.24. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .

prije svega. svakako. dakako. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. Mnogi će. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje.11. Međutim. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. David Hume i David Ricardo. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest.1. Inflacija može. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. međutim. odnosno količina novca u optjecaju. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Novac. te psihološkim teorijama inflacije. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. 246 . nije jedini uzrok inflacije ali je.1. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. reći će oni. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. stoljeća. najvažniji. monetarni fenomen. primjerice. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije.

uz ostale neizmijenjene uvjete. Q Udvostručite li količinu novca. međutim. U tom je slučaju. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Možda će to jasnije predočiti tzv. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . fiksne veličine. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. dakako. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. i obrnuto. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. udvostručit ćete i razinu cijena. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) .u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.

Ukratko.1. te kompromisne. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).000. te brzina novca opada.000 = P·Q 200. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.1. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope.000 . poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. M = 50.000. 11. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. v=4. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.1. posredstvom jednostavnog primjera. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. znači i nižu kamatnu stopu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. te će rast nominalnog bruto 248 . u pravilu. Prema tomu.11. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. a time i manju brzinu novca. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. Kakve će posljedice. M·v 200. Ovo povećava brzinu novca. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Naime.

neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100.000 I konačno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. dakle. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 3 P·Q 300.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. Međutim.11. ne i razmjernog povećanju količine novca. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 249 . Doći će do izvjesnog. Postoji. M·v = 100.000 · 4 P·Q 400. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 2 P·Q 200.

Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. sezonsku nezaposlenost. NEZAPOSLENOST 11. međutim. Međutim. koje. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. pak. ne smatraju nezaposlenima a. S tim u svezi. s tim u svezi. ali i nezaposlenih radnika. budući da su prestali aktivno tražiti posao.1. te je. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. valja spomenuti kategoriju tzv.11. misli na nezaposlenost rada. Različiti su uzroci nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. žele raditi. 250 . stoga. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje.2. Nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika.2. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. prije svega. niti kao dio radne snage. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. obeshrabrenih radnika. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća.

pad agregatne potražnje i. Naime. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao.11. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. dakle. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Dok frikcijska. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao.) čine sezonsku nezaposlenost. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. nažalost. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. Ovaj tip nezaposlenosti. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. 251 . Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. koji. turističkih radnika. Potražnja postoji. ciklička nezaposlenost. Sve osobe koje. tzv. ali ne i odgovarajuća ponuda. građevinskih radnika itd. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. s tim u svezi. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. ne treba posebice zabrinjavati. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. a povećati potražnju za drugima. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. frikcijska. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. međutim. dakle.

Osim one neposredne . donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. ljudskog kapitala 76. New York. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. AddisonWesley Publishing Company. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 252 . upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. smanjivanje vrijednosti tzv. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Ukratko.). riječ je o punoj zaposlenosti. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. 1990. kriminala. u tom slučaju. M. pri datoj kamatnoj stopi.: Economics. Vidjeti: Parkin. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. međutim.11. a stopa nezaposlenosti se. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. itd.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost.

obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. međutim. Suvremena će ekonomska pozicija. ustvrditi kako izravni. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Dakako. Proizlazi. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije.W. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.2. Obrnuto. 253 . naime.11. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Slika 104. vrijedi i obrnuto.2. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.

odnosno postoji puna zaposlenost. u kratkom vremenskom razdoblju. Ukoliko je. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Nasuprot tomu. stopa inflacije manja od očekivane (2%). jednaka očekivanoj. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. pak. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Ukoliko je stopa inflacije. U dugom vremenskom razdoblju. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne.11. prirodnoj stopi 254 . (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Ponovimo. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). a vrijedi i obrnuto. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena.

dakle. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Slika 106. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. kao inputi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106).11. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. najčešće tijekom jedne godine. 11. koje se. dvostrukog računanja.3. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. . Ona. ovisi o fazi poslovnog ciklusa.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. znači ekonomski rast. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. 256 . dakako. koje. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena.Realni GNP u 1995.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995.11. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . Realni bruto nacionalni proizvod. Bruto nacionalni proizvod se. kao što znamo. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. Realna stopa rasta u 1996. dakle. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. dakle. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. bilježi tendenciju rasta. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Upravo stoga. dakle. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda.. Realni bruto nacionalni proizvod. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.+ Kn · Cn Dakako.

Oba će pristupa. značiti isti rezultat. 11. nažalost. Odlučimo li se za donji kružni tok. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope).11. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.3. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. 257 .1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. dakako. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. izabrali smo pristup dohotka. Slika 107.

mlijeka. za razliku od uobičajenog poimanja. ekonomist.3. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. i promjene zaliha i to kako inputa. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. Pristup trošenja Ovaj pristup. finalnih dobara i usluga. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva.1. međutim. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha.11. Ova. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. alata. ponovimo. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Dakle. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. olovaka itd. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. hladnjaci. automobili itd. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. i investicije. pak. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica.1. tako i outputa. 258 . međutim. Smanje li se. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. ceteris paribus. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. poluproizvoda. najrazličitijih uređaja i opreme. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara.

radi se o domaćim investicijama. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. državne su investicije dio državne potrošnje. Isključena su. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. stoga. međutim.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. dobit ćete neto privatne domaće investicije. I konačno. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza.11. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. naime. Neto izvoz (Ex . namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. amortiziranog dijela realnog kapitala. Naime. Riječ je i o privatnim investicijama. Transferna plaćanja nisu. Zamjećujete. 259 . transferna plaćanja. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. istrošenog. provedbu zakona. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. neto izvoz može biti i negativan. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Dakako. funkcioniranje obrazovanja itd. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje.

GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Neizravni porezi predstavljaju. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. dijelom biti potrošen (C). Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. svakako. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Stoga ih. Agregatni dohodak će. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti.2. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. renti. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. dakako. prema tomu. dohodak države. Tri su moguća načina njegova korištenja.11. 260 . a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. naime.3. Zapitajmo se. bit će oporezovan. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda.1.

11.3.3.11. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . 261 . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju.Im = GNP = C + S + T.bruto nacionalnog proizvoda. prihode.Im = S + T. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. imovinu) poreznih obveznika.Transferna plaćanja). pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.1. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. C + I + G + EX . Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Prema tomu. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.

a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Valja izjednačiti aktualne investicije.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. 548. Stabilnu razinu vode. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a."79 11.2. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.11. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. str. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. Pri tome. Inc. neto porezima i uvozom. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. N. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.GDP).: Economics. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . 262 .. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.. rast će njena razina. istovremeno. D.3.. na drugoj ističe. Boston .1989. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Irwin.

Riječ je. Prema tomu. Nasuprot tomu. dakle.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. dakle. amortizirane elemente realnog kapitala. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama.11. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. On. Dakle. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . o bruto privatnim domaćim investicijama. 263 . valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. GNP .

ali ne i primljen. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). valja oduzeti osobne poreze. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država.PI).DI) preostaje samo jedan korak. PI . o doprinosima za socijalno osiguranje. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. itd). ali primljene dohotke. u pravilu. 11. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. 264 . Od osobnog dohotka (PI). NI -Zarađeni. kamate na javni dug. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. te dodate nezarađene. primjerice. Istovremeno. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . ali su primljeni. u obliku dividende. raspodijeljeni dioničarima itd. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. Događa se to. posredstvom transfera. o korporacijskim profitima koji nisu. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. ali ne i primljene dohotke. mirovine.4. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. kao što mu i ime kaže. Riječ je.11. Do raspoloživog dohotka (Disposable income .

11. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija.. 265 .razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Slika 108. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". ali ih je lako uočiti. To su ekspanzija. naravno. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. nije lako predvidjeti.. vrh. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. kontrakcija i dno. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju .

1970. govorimo o dnu...4. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. kada vi. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Ponovimo.: Basic Economics.. Okunov zakon. New York. A. 1985. J. N. 81 Okun. s tim u svezi. A. 11. čije nas promjene zanimaju.C. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. te postoji puna zaposlenost. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti.80 Kada. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. str. Spomenimo. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste.1. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. izgubite zaposlenje tada je to depresija". Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.. The Brookings Institution. Nazvan prema prezimenu autora. 266 . Jedna od važnijih. M. u kontrakcijskoj fazi. Macmillan Publishing Company. D. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. 192. Karatjas.: The Political Economy of Prosperity. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. Washington. međutim.11. jest nezaposlenost.

2. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa.11. 267 .4. u odnosu na potencijalni. iznimno. tijekom vremena. Međutim. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. Naime. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. eventualno i negativnu. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. pa čak i nulte. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. a kontrakcija nižu. dakle o kontrakciji koju. ruku pod ruku. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. izuzetke. pak. ne tako rijetke. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. stopu inflacije. s visokim stopama inflacije. prati inflacija. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. Riječ je. 11. Niske.

.

Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. agregatna potraživana količina 269 .12. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. GNP = C + I + G + (EX . kontrakcije.Im) pri danoj razini cijena. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. država. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva.1. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . Model. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Ili. nezaposlenosti i inflacije.1. između ostalog. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. poduzeća.1. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.

mjerene GNP-deflatorom. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. izražen kao realni GNP. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Naime. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. pak. Kao i krivulja individualne ili. uslijed promjene razine cijena. Slika 109. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Višoj razini cijena.12.

Dodatna će kupovna moć.12. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. što gotovog. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Ukoliko razina cijena raste. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Obrnuto. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Dakle. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. ceteris paribus. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Pad kupovne moći. pad razine cijena znači. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. za 25%. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. smanjivanje količine realnog novca. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. što depozitnog novca. Ukoliko razina cijena poraste.

Rezultat su niže realne kamatne stope. ceteris paribus. dakako. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. obara kupovnu moć stanovništva. i obrnuto. 3. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. Potrošači. Rast cijena. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. ceteris paribus. naime.12. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju.zajmovnih fondova . Pad cijena. te rast uvoza. te se povećava agregatna potraživana količina. Vrijedi. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. te investicijsko trošenje. Obrnuto. jeftinijim inozemnim dobrima. 272 . dakako. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva.i njihovu veću potražnju. smanjuje količinu realnog novca i. s tim u svezi. Ovakva situacija znači pad izvoza. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda.

čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. te učinkom vanjske trgovine. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje.12.2. Brojni su. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . međutim. Slike 110.

znači i veću potražnju za hranom. Naravno. a time i agregatne potražnje. 4. 3. praćen rastom raspoloživog dohotka. te brojnim drugim dobrima i uslugama. odjećom. znači i povećanje agregatne potražnje. Rast poreza. pak.12. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Naime. vrijedi i obrnuto. vrijedi i vice versa. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. izaziva pad raspoloživog dohotka. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. stanovima i kućama. 274 . očekivanja izazvati. Porezi Rast poreza će. Pad poreza. ceteris paribus. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. ceteris paribus. vrijedi i obrnuto. znači i rast agregatne potražnje. izazvati pad agregatne potražnje. Dodajmo. 5. Veći broj ljudi. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. ceteris paribus. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. Dakako. ceteris paribus. naime. Pesimistička će. uz ostale neizmjenjene uvjete. pad agregatne potražnje. 2. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja.

sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje.12. 7. ceteris paribus. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. međutim. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. povećati agregatnu potražnju. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. Pad raspoloživog dohotka. Promjene količine novca izazivaju. a time i na agregatnu potražnju. Pad će kamatnih stopa. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. koje su posljedica promjene razine cijena. Međutim. uz ostale neizmjenjene uvjete. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. stoga. kamatne stope zabilježe rast. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači i manju agregatnu potražnju. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. Rast transfernih plaćanja. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. na novčanu masu. dodatni. 275 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. S druge strane. Vrijedi i obrnuto. izazvan padom državnih transfera. 8. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju.

Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. postoji i samo jedna. 12.12. predstavljene GNP-deflatorom. pod utjecajem promjena razine cijena. mjerenog realnim GNP-om.1. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Puna zaposlenost. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. 276 . AGREGATNA PONUDA 12.2. s druge strane. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. isključuje cikličku nezaposlenost.2. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. s tim u svezi izazvane. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena.

Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. a posebice cijene rada (plaće). Dakle. Naime. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. njegov output ostaje neizmijenjen. Primjerice.12. konstantne veličine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. 277 . Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Očigledno. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena.

a cijene inputa ostaju neizmijenjene. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Pri tome se angažiraju i suvišni. 278 . zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. do tada neiskorišteni kapaciteti. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. uz neizmijenjene cijene inputa. Rast cijena finalnih dobara i usluga. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112.12.

odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Riječ je. 2. o "pregrijanoj ekonomiji". Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. a s njime i agregatna ponuda. zbog razumljivih razloga.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Važna je. i kvaliteta radne snage. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. oprema.2. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. 3. ceteris paribus. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 .12. Više kompetentnih. i agregatna ponuda. strojevi. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije.2. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. 12. dakako. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. 1.

Naravno. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. u pravilu. Rastu agregatne ponude pogoduje. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. povećanje agregatnog outputa. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa.12. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. tj. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. 6. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. 280 . postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. dakle. 5. ceteris paribus.

2. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 281 .3. ceteris paribus. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. 1. 12. Vrijedi i vice versa.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Rast plaća.

smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu.12. ceteris paribus. Rast cijena sirovina. Dakle. Zamjećujete. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. u dugom 282 . pak. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Slika 114. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Pad cijena sirovina. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. promjene cijena inputa.

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine.3. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. 283 . Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Međutim. Slika 115.12. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. 12.

Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. poput plime. podiže razinu cijena. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. između ostalog. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. 284 . Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Neplanirano smanjenje zaliha. i rast nezaposlenosti. Agregatni manjak dobara i usluga. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. 12.3.12.

Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. odnosno potencijalnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. dakle.2. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.12. 12. 285 .3.

znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. 12. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.3.3. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. 286 .12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. dakle.

godine 287 . prekomjerne nezaposlenosti.M. Isti uzrok.4. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti.12. prije svega. Najznačajnije životno djelo J. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). dakle. nefleksibilne. Interest. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. plaće rigidne. kamate i novca (The General Theory of Employment. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi.3. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. 12. and Money) objavljeno 1936.

Slika 119. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje.12. pada agregatne potražnje. 288 . intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje .potrošnje (C) i investicija (I). pak. Državna intervencija. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. Posredna. prije svega. može biti neposredna i posredna. u smislu povećanja agregatne potražnje.

s tim u svezi. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 1951.5. Poznat i kao "francuski Adam Smith". R. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.3. Ova.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. 289 .ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. 85 Harrod. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.: The Life of John Maynard Keynes. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. Ricarda.. 121. str. kao što ranije naznačismo. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Prema tomu. Macmilann and Co. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Saya i drugih. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.85 zovu ekonomika potražnje. London. Spomenimo. 12.12. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći .F. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha...

str.12. N.Irwin. 290 . D.5. Richard D. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. pad cijena inputa. 623. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. MA 1989. Boston. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. Slika 120.3. s tim u svezi.. 87 Vidjeti: Hyman. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. 2.1. uslijed pojave nezaposlenosti.. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Nova.: Economics. Inc.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Slika 121.. 4. te se ravnoteža. uspostavlja u točki R 2. Rast nezaposlenosti . Boston. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. str.12. 624. s tim u svezi. D. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će.javlja se.88 88 Vidjeti: Hyman. MA 1989.3. Richard D. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog.Irwin. 12. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. naime.5. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje.2. rast cijena inputa. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.. i ciklička nezaposlenost. u uvjetima pune zaposlenosti.: Economics. Inc. 291 . N.

12. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Nova. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. 292 . Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. 3. 4.

odluka o tome koliko štedjeti. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja.model agregatnog trošenja . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. 293 . držeći razinu cijena stalnom veličinom. očekivani (budući) dohodak.istraživat ćemo. dakle. Naša je. istovremeno. kao što rekosmo ranije. Našu ćemo pozornost. investicije (I). Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Prema tomu. Međutim.Im). raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji.1. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . 13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. na sljedećim stranicama. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Ona.13. itd. Naime. životna dob članova domaćinstava. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C).

odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.1. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. upravno razmjerni odnos. 294 . Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. u pravilu i u prosjeku.1.13. granična sklonost potrošnji jest promjena. Ili. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.

Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Ili. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. štednja je negativna.

05 0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .40 1.13 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. a granična sklonost štednji 0.13. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.3. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.84 Prosječna sklonost štednji -0.93 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.40 -0. U tom je slučaju štednja negativna. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.07 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.05 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.7.87 0.

Dakako. Podsjećamo. 297 . Upravo stoga. pak.Granična sklonost potrošnji .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.13. Prema tomu. ušteđena. Granična je sklonost štednji (0.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Granična sklonost potrošnji = 1 . Naime. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. Trećega nema.Granična sklonost štednji. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. vrijedi i obrnuto. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . stoga. odnosno Granična sklonost štednji = 1 .3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0.

naime. 298 . Taj pravac.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. U slici 122. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.

prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. dakako.7 + 0.7 ⋅ DI). budući da je S = DI .7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Na slici 122. 299 . dakle. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. glasi: Štednja (S) = DI .13. Ovaj dio potrošnje. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.0. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 DI S = . Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka.C.7 .3 DI . korespondirajuća funkcija štednje. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. jest autonomna potrošnja (Ca). čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. vrijedi i obrnuto.

Dakako. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .2.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. rast dohotka. međutim. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Dakle. Potrošnja i realni GNP . potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. dakako. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . također. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Istovremeno.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.13. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.ukupnog raspoloživog dohotka.8 raspoloživog dohotka.1. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. i obrnuto. GNP = C + S + T. Vrijedi. Naime. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. 300 . Može li se. odnosno bruto nacionalni proizvod raste.

8 1. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.5 1 1. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. 301 .8 realnog raspoloživog dohotka.5 2 2. odnosno 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. Slika 123. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 novčane jedinice.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.4 = = 0.4 0.2 1.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.13. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.

Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika.2. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. strojeva.13. kada. Podsjećamo. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. Kupovina. najrazličitijih uređaja i opreme).graničnu efikasnost kapitala. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . Slika 124. 302 . dakle. poluproizvoda i sirovina). odnosno investicija. alata. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro.

optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno.). Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Prema tomu. Obrnuto. Međutim. veličina amortizacije. ceteris paribus. dakle. neki su čimbenici (očekivani profit. općenito. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. i obrnuto. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije.13. Međutim. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima.profitabilan. dakako. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. krivulja potražnje se pomiče udesno. npr. i obrnuto. poduzeća očekuju. očekivani pad profita. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Ukoliko. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. ceteris paribus. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. 303 . pri datoj realnoj kamatnoj stopi. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. primjerice. Vrijedi. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. veličina amortizacije. Vrijedit će. Prema tomu.

suvišnih kapaciteta. Budući da je. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja.13. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125.očekivanom profitu. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. dakle. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . Možda očekujete da će investicije. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Upravo stoga. 304 . baš kao i potrošnja. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Činjenica je. međutim. Investicije ćemo. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. dakle.

Državnu potrošnju. itd. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. funkcioniranje školstva. provedbu zakona. zdravstva. pa.13. dakle. određuju političke odluke nadležnih skupština. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. 305 .3. 13. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje.

306 . NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. 13.13. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.

4. veći izvoz. Suprotno tomu. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. naravno. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. i obrnuto.smanjuje izvoz. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Obrnuto.13. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. rastu i primjerice. Veći inozemni realni GNP značit će. Tečajevi. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. izvozne mogućnosti Hrvatske. 307 . Izvoz nije funkcija domaćeg. ceteris paribus. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara.1. Austriji. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. naime. Vrijedi. revalvacija . Njemačkoj itd. izvoz će biti veći. Devalvacija.

biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. veći uvoz. 13. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.2. Prema tomu.4. veći uvoz. Rast domaćeg agregatnog dohotka. ceteris paribus. 308 . Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. uz ostale neizmijenjene uvjete. međutim. ima za posljedicu rast uvoza. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Tečajevi. Veći domaći realni GNP znači. Uvoz će. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. ceteris paribus.13.

Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Revalvacijom se. da je i neto 309 . Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Obrnuto. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Pretpostavimo li da se povećava. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvoz. naime. uz ostale neizmijenjene uvjete. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. dakle. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz.4. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Zaključujemo.13. 13.3.

Slike 130.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 310 .

Slika 131. pak. npr. sve ono što povećava uvoz (revalvacija.13. neto je izvoz pozitivan. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. ceteris paribus. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. 311 . rast će uvoza.. devalvacija. rast će izvoza. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Obrnuto. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. nadolje i ulijevo. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. te neto izvoz postaje negativan. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. Kao što je već rečeno. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. Nasuprot tomu.

.

a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Sada smo. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja.14. međutim. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. 313 . Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. pri datoj razini cijena. 14.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.

dakako. potrošnja su i uvoz. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. U pretposljednjoj koloni tablice 39. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx).14. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. stoga i neto izvoz. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. pa. te su predstavljene kao fiksne veličine. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. dobit ćete agregatno trošenje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. 314 .

iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. u našem primjeru. samosvojna trošenja. pri svim razinama realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Ovdje valja ubrojiti investicije. naravno. Autonomna potrošnja. 315 . Prvu skupinu čine autonomna. iznosi 200 novčanih jedinica. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. državnu potrošnju. To je. ali i (autonomni) dio potrošnje. naime. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Izvjesna. izvoz. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine.14.

upozoravamo na to.2. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX).14.7 0. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Uvoz. pak. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. granična sklonost potrošnji iznosi 0. to je promjena. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. određuje kut C+I+G+EX krivulje.7. Razlika.2 novčane jedinice. 316 . Ili. Prema tomu. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. Oduzmete li. Dakle.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.5. ponavljamo. Ili. po jediničnom povećanju realnog GNP-a.2 = 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. iznosi 0. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.7 novčanih jedinica.

izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. odnosno agregatnog trošenja. granična sklonost trošenju. međutim. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0.5. Ne zaboravimo. odnosno krivulje agregatnog trošenja. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. skraćeno.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. dakle. 90 91 Ubuduće. Dakle. Graničnu sklonost trošenju moguće je.5 kuna porasta induciranog. 317 .

14. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Taj pravac. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. Tablica 39.14. 318 . pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.2. naime.

prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.14.1. Prije presjecišta. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Podsjećamo.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 319 . odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom.2. Makroekonomska ravnoteža . te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. zalihe se. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. Ove će disproporcije. osim u točki ravnoteže. 14. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.

Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. poluproizvoda i sirovina). stoga. niti rastu. niti padaju kada je agregatno 320 .14. Zalihe (gotovih proizvoda. povećanje realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40.

te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.14.I + G + EX = S + T + Im. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). Obrnuto. moguće je objasniti i pomoću. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Tablica 41. 321 . 14. Makroekonomska ravnoteža . i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Koristeći podatke iz tablice 39.tzv. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. ravnotežni realni GNP. pa.2.2. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. Stabilni. paušalni porezi (lump sum taxes). dakle.

Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). 322 . Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. stoga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Slika 136.14.

30 = .I . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. neto poreza i uvoza.30 Dakako. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .14. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".T) . Kada je realni GNP veći od 400.(G . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. dakle. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. te proračunskog deficita.T) = S .I . Posljedica je rast zaliha.40 . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. kada je. neto poreza i uvoza.60 . zbroj investicija.NX = S .Im) + ( G . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.30 = 70 . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). Dakle. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.I . Deficitarna trgovačka bilanca = S .(Proračunski deficit) . 323 . investicije. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.

Tablica 43. povećaju za 100 novčanih jedinica. državne potrošnje.14. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja.3. 14. a zbog očekivanja viših profita. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke.1. Promjene autonomnog trošenja (investicija. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Neka se planirane investicije. ali koje ne mijenjaju njen kut. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.3. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja.

Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0.5. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a.14. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. u obama slučajevima. i obrnuto. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Vrijedit će. Također. naravno. 325 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137.

uz ostale neizmijenjene uvjete. znači pad granične sklonosti trošenju. ceteris paribus. Vrijedi i obrnuto. Naime.3.granična sklonost uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. 326 . znači manji raspoloživi dohodak. granična porezna stopa. Raste li. manju graničnu sklonost trošenju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Ovo.14. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. dakle. granična sklonost potrošnji 2. manju graničnu sklonost potrošnji i. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. dakako. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. ceteris paribus. pa. Obrnuto. obrnuto razmjeran. granična sklonost uvozu 3. Rast granične sklonosti uvozu. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. pad granične sklonosti potrošnji. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi i obrnuto. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a.

) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.2.875 raspoloživog dohotka. Ravnotežno agregatno trošenje.7  .875  .7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. Međutim. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. Granična 5 20 = 0. Tablica 44. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. te graničnu sklonost potrošnji.14. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.

2) = 0.t)] = 0. [ GSP ⋅ (1 .0857) = 0.0.15 548. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.42 60.9143 = 0.71 34.2=0.57% realnog GNP-a. Granična porezna stopa neka iznosi 0. udio poreza u realnom GNP-u.86 274.8 = 0.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.29 365.5). Budući da je DI = (1 .t)] ⋅ Realni GNP.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.875 (1 . ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). dakle. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. 8.00 91.72 457.57 17.875 ⋅ 0. stoga. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .85 51. međutim.8 328 .43 182. možda. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.7. graničnu poreznu stopu i.58 640. Potrebito je.t) ⋅ Realni GNP.5.875 ⋅ 0. Neto porezi su. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.5.28 42.875 ⋅ (1-0.7-0. Tablica 45. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. Ili.14 25.0857.

S prvobitnih 0. Budući da granična sklonost uvozu jest. 0.6 [ GSP (0. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. stalna veličina (0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.14.2) ]. u prvom slučaju.8 realnog GNP-a. bilježi rast i iznosi 0.8. ravnotežni realni GNP iznosi 500.5 ona skače na 0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. a zbog rasta potrošnje. ∆ Potrošnja 80 = = 0.7 realnog GNP-a.6. u obama slučajevima.GSU (0.8) . ravnotežno agregatno trošenje. međutim. Uočili ste. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.6. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. odnosno ravnotežni realni GNP.875 raspoloživog dohotka. 329 . Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Ili. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. stoga. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. C = 30 + 0. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.8 ⋅ Realni GNP.dakle. Raste.8. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. granična sklonost potrošnji iznosi 0. kut krivulje agregatnog trošenja. s . Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.

Pretpostavimo da ste.4. Što će se.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0.14. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .875 raspoloživog dohotka.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. uloživši je u banku. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.1143 realnog GNP-a. naplatiti odgovarajuću kamatu. Granična je sklonost štednji iznosila 0. međutim. smanjili potrošnju i povećali štednju. 14. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.

2344 raspoloživog dohotka.0.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.0857) = 0. Predstavimo novu situaciju.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.43 Naime.7656 ⋅ (1 .0.14 25.29 15. poveća granična sklonost štednji i.2344⋅ (1 0. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .14 4. ∆ Štednja 11. stoga. Provjerimo navedene tvrdnje. a funkcija štednje S = . dogoditi ukoliko se.42 60.0857) ] ⋅ Realni GNP. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.71 34.125 ⋅ 0. međutim.14.29 365. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.57 -7.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .43 = 0.28 42.57 17.15 38.72 27. ceteris paribus.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .0.72 457.125  . Prema tomu.86 274.125 ⋅ (1 .875 ⋅ (1 .15 548. Što će se.0857)] ⋅ Realni GNP.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.00 91. odnosno 0.0857) ] ⋅ Realni GNP.58 640.43 182. = = 0.85 51.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.125 ⋅ (1 .0857)] ⋅ Realni GNP.1143. Tablica 46.30 + [ 0.9143 = 0. 331 . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.30 + [ 0.

29 55.57 17.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.15 548. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.5. Granična sklonost potrošnji.7656 ⋅ 0.7 . odnosno 0.57 12.86 34.7656 ⋅ (1 − 0.29 365.15 98. a ravnotežni realni GNP 400.43 182.7 ili 0.14 25.72 457. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47. kao što ranije rekosmo.86 274.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je. Rast štednje ima. iznosi 0.71 34.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. 332 .0857) = 0.14. uz ostale neizmijenjene uvjete.7656 raspoloživog dohotka.9143 = 0. ceteris paribus. Granična sklonost trošenju iznosi 0.85 51.72 77.42 60. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.58 640.28 42.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.

povećanja štednje. kada je o pojedincu riječ. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. 333 . ceteris paribus. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. znači rast njegovog dohotka. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. međutim. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka.14. naziva se paradoks štednje. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. Do paradoksa.

jednostavno. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Vrijedi.5. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. 334 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Slika 140. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. multiplikator.14. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pogled će nas na sliku 140.

odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).14. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. multiplikatorski učinak.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. 1 . međutim. Prema tomu. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . Naime. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je.

Multiplikator = 1 − 0 . a granična sklonost uvozu 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.7. multiplikator će biti: 1 = 1. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).2). 1 − 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.14.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.67.

U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. Pretpostavimo nadalje da je. Međutim.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. 14. 337 . te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1.5. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. granična sklonost uvozu = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.2. . 1 . o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.1. budući da je riječ o zatvorenom. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima.5. kao što zamjetismo ranije. U tom će slučaju. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. autarkičnom gospodarstvu. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.14.

Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 .6. Koristeći sljedeće formule. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. . 14. primjerice.14. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. Granična sklonost štednji = 1 . 1 Multiplikator = 1 . multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. Država može 338 .Granična sklonost trošenju . Dakle.Granična sklonost trošenju. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. dakle. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja.1. Obrnuto. autonomnim porezima. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. nažalost. Međutim. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. efikasnost državne potrošnje. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. dakako. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka.9). Vrijedi. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0.6. Promjena autonomne potrošnje ovisi. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.9. Međutim. Upravo stoga. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. 339 .14. i obrnuto. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. naime. o graničnoj sklonosti potrošnji. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. U praksi je. posredstvom državne potrošnje.

već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . varirajući veličinu paušalnih 340 .33.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.9.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.14. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.realnog GNP-a. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. dotle dodatna kuna. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . dakle. autonomnim porezima. Valja zaključiti da država jest u stanju. ne ide. Kao što zamjećujete. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . u cijelosti u potrošnju.7 0 . koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Naime. a porezni multiplikator 3.9 = − ⋅ 0 .2. a granična sklonost uvozu 0.

25 0.5) = 0.5 = 0. kao u prethodnom primjeru. država može. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. (GSU = 0. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.9 (1 .9 ⋅ 0. s tim u svezi.5) − 0.0. iznosi 0. Međutim.2). U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.33 1 − [0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.2] 1 − 0.6. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.9]. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.14. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.2] 1 − [0.45 341 . 14.2.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .9(1 − 0. Granična sklonost uvozu.2. dakle.45 − 0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5).5 (t=0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . i veličinu induciranih poreza.t) = 0.

Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. veći inducirani porezi. Što je veća granična porezna stopa.5 = 0. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. Stoga je i multiplikatorski učinak.2 0 .Granična sklonost trošenju Prema tomu.33 0 .1 ⋅ 0.t) = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .05.5 + 0 .14. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.25 0 .GSU = 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .0. Multiplikator = 1 1 = = 1. što su.2 = 0.75 Pojava je granične porezne stope. 342 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .05 + 0 . postoji još jedna mogućnost.Granična sklonost trošenju . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.33 1 − GST 1 − 0 . Ako je GSP(DI) = 0.75 Međutim.9 tada je GSŠ(DI) = 0.1.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.45 . dakle.

Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. budućih transakcija. podmirite u 343 . a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. bez obzira kako nastali. Novac kao obračunska jedinica. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. obračunska jedinica. odgođenih. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. On olakšava i ubrzava razmjenu. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Kao što rekosmo. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Zahvaljujući tomu. međutim.15.1. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac je. dvostruko podudaranje želja. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje.

upotrebljavane kao sredstvo razmjene. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. kao sredstvo razmjene. novac je ono što funkcionira. 344 . krzna. prije svega. Međutim. služi i kao zaliha vrijednosti . Prednosti su plemenitih metala.zlato i srebro. trajnost. Sredstvo razmjene.15. unutarnju vrijednost. poput stoke.). svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. npr. pšenice. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. kao novca. pri tome će. 15. Najrazličitije su stvari. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca.. u najgorem slučaju. U vremenima inflacije. istovjetnost kvalitete. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Dakako. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. itd. Prema tomu. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Štednja je. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. bile očigledne: laka prenosivost. duhana. Razlog držanja novca.konzervator vrijednosti. a potom i kao obračunska jedinica. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene.2. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Kao i prethodna. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. djeljivost. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje.

ipak ograničavali. 345 . svjetskog rata.44 kg. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). Metalistička teorija. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. koja glasi na donositelja. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga.15. naime. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. imala je zlatnu podlogu. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. taj prvi oblik papirnog novca. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. Banknota. U Engleskoj je. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. funta). Papirni novac. Trajao je sve do I. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). Riječ je o mjenici koju izdaje banka. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. taj drugi oblik novca. godine. etablirani nakon I. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. u početku bijaše konvertibilan. svjetskog rata. rezervne valute (dolar.

žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. jednostavnije. 346 . NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. Ili.15. zlatni se standard napušta. Unatoč nekim lošim iskustvima.3. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. depozitni novac. dakle. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. ceteris paribus. spomenimo posljednji oblik novca . te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). 15. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. a nalazi se na računima banaka. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija.nevidljivi. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. za razliku od papirnog i kovanog novca. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. dakle. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. Riječ je. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Depozitni novac (knjižni. ne posjeduje materijalni oblik. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. ovisi o količini novca u optjecaju. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. I konačno.

347 . smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava.. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. Naime.4.15.štednja diskvalificira. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. str. Međutim. 60. Ovdje. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. međutim. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. 1992. Informator. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. Zagreb. a vista). A.”94 15.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. prije svega.. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. Šokman. namijenjena štednji. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca.: Monetarno-kreditna politika. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. kao komponente novčane mase (M1). Novčani je agregat M2 šira mjera novca. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. “near” novca. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. I. BANKE I STVARANJE NOVCA . njihova ih namjena . 94 Perišin. Pokušajmo objasniti cijeli proces.

.5 dolara. 348 . rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”.: Economics. 1990. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. drži. Ovaj će depozit. određeni. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. I. 717. str.15.4 na jedinicu depozita. nadalje. Pretpostavimo. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. manje od 2.. Šokman. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. Addison-Wesley Publishing Company. obliku rezerve likvidnosti. na svakih 100 dolara depozita. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. 39. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Iznos ovih sredstava je neophodna. No. Informator. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. po sili zakona. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. M. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. 1992. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. 97 Perišin. banku B. minimalne likvidnosti ili tzv.97 Prema tomu.. u obliku rezerve. Prema Parkinu96. New York. str. 96 Parkin. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. posjedovati određenu rezervu . tipična američka banka.: Monetarno-kreditna politika. Zagreb.rezervu likvidnosti. u svakom trenutku. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. A. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. Banka B će 95 Ali.

15.44 150 Nove rezerve 40 24 14..6 12.6 32.96 19. itd.4 na jedinicu depozita). NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).6 novčanih jedinica. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. možda pregledniji. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.64 12. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. itd. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.96 100 349 . Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.4 250 Novi krediti 60 36 21.4 8. način: Tablica 48.

5.A. za 150 novčanih jedinica. New York. 350 . J. u našem primjeru. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica.: Basic Economics. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. Karatjas. kako ga još zovu.. Macmillan Publishing Company. Zašto? Zato što (jednostavni ili.5 98 Prema: Dyal. potencijalni) novčani multiplikator.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. 4 = 2. Naime. 249. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. iznosi 2. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. dakle.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. N. 1985. str.

U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. 351 . te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica.5 = 250).4).5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Istina. kao u našem primjeru. može teći i u suprotnom smjeru. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve.5. u obliku gotovine. Oni mogu biti zadržani.15. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. u obliku depozita.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). Dakle. odnosno količinu novca. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. dakako.5 ⋅ ( − 60) = −150] . novčani multiplikator iznosi 2. u banke stvarajući novi višak rezerve. izvan računa banaka. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Proces. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti.

U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. te odgovara za realizaciju monetarne politike. Ona.. svibnja 1995. Homewood. u svezi toga.. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. 26. str. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. I. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. itd. broj 35.: Monetarno-kreditna politika. izdaje novčanice i kovani novac. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.5.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. 178. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. Dow Jones-Irwin. Narodne novine. 1992. 99 352 .15. Zagreb. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. kontrolira banke. svojim djelovanjem. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka.. utvrđuje opću likvidnost banaka. 101 Vidjeti: Stigum. A. te je sada Hrvatska narodna banka. 1983. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. 100 Perišin. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Šokman. Konkretnije. Informator. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom.: The Money Market. M. Illinois.

Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. 102 353 .1. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 15. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa.1.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.15.5. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.5.1. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Međutim. Neki ekonomisti . pri kamatnoj stopi (k’0). do rasta investicija i agregatne potražnje. a potom. dakle. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. vrijednosne papire kao što su. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. 361 . te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . primjerice. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. angažirati na način da zarađuje kamatu.monetaristi .drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Kupovat će. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. kao što već rekosmo. i agregatnu potražnju. dakako. obveznice.M1) veća što je kamatna stopa manja. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). naplatiti kamatu. posredno.15.

Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. Milton Friedman. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. M poraste za 5% tada će. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. 362 . povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Ukoliko. Kao što znamo. porasti za 5%. str. A. primjera radi. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.15.. Prema tomu. uz pretpostavku da se v ne mijenja. 104 Vidjeti: McEachern. 337. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . SouthWestern Publishing Co. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). nominalni GNP. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma.. W.: Economics -A Contemporary Introduction. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). Cincinnati 1988. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. također.

ako se v mijenja. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. 363 . povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. naime. Njezin je. a te je promjene moguće anticipirati. Ključno monetarističko pravilo. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. pratiti promjene realnog GNP-a. Ili. količina novca mora. nakon potrebitih prilagodbi.15. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a.

Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. učinak istiskivanja. Učinci rasta državne potrošnje. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. pad privatnih investicija. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Ukoliko je. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. u pravilu. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. pak. 364 . praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). Svakako. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. Naime. u velikoj mjeri. padom privatnih investicija.15. prema njihovomu dictumu. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. stoga. Rast je državne potrošnje (G). po agregatnu potražnju i realni GNP.

. Homewood.. Friedman. W. J. Split..: Politička ekonomija... 365 .d.3. 1996. P. Zagreb. Macmillan Publishing Company. Black.LITERATURA LITERATURA 1. Pravni fakultet u Splitu. 3.. Školska knjiga. 1991.: The Problem of Social Cost..: Kapitalistička revolucija. M. 1985. Journal of Law and Economics. Daniel. vol. Dragičević. T. Dyal.: Tržište. 10. W. Informator.: Money and Banking. A. and the Market. 1995.: Macroeconomics. Oxford. Baban. Gardner. 1988. N. Houghton Mifflin Company.: Macroeconomics. 6. Bilić. and the International Sector. Zagreb. Irwin. Buchanon. 5. I. Berger. 1987.: Basic Economics. Inc. L.. 1991. Baily. Richard D. Homewood. "Naprijed". 7. Bronfenbrenner. Efficiency. Zagreb. Lj.. Karatjas. Financial Markets. D. R. 1985. 8. Sichel.: Ekonomski leksikon. 2. M. 4. Coase.: Ethics.P. 1991. 9. d. BPI. N. Boston.A. Clarendon Press.. A. October 1960.Irwin. New York.

. L.: The Price System and Resource Allocation.W.: Kapitalizam i sloboda.. New York. R. S. Macmillan Publishing Company. W. Macmillan Publishing Company. P. 13. 366 . Stvarnost. Hall.: The Economic Way of Thinking. R. Heath and Company. 1992. Zagreb.: Ekonomija za svakoga. Heyne..: The Life of John Maynard Keynes. J. M. London.o.B. 1986. Inc.: Macroeconomics-Theories and Policies. Galbraith. 1988. "Mate" d. 18. R.: Doba neizvjesnosti. New York. Fischer. R. Zagreb. 1958. Mc Graw-Hill Book Company.: Almost Everyones Guide to Economics.. 12. 24. R. R. Lexington. C. 1986.. J. Kultura. D. 1981. J..K. 1981.: Financijski capital. J. Beograd. 1988.. Performance and Policy..o... J. 1991. Avon.Theory. Galbraith. 20. Harmondsworth. 23. New York. Thurow. Norton & Company. Heilbroner. Penguin Books Ltd. K.. 16. Globus .. E.. Henderson. 17. New York. Eckert.: Free to Choose. W. Froyen.. Friedman. M. Leftwich.: Introduction to Macroeconomics. 15.. K.Školska knjiga. 1995.. L.. Friedman. Stvarnost. R.. Macmillan and Co. 1951.. Harrod. Galbraith.: Anatomija moći. V. Schmalensee. Zagreb.: Principles of Macroeconomics. Hilferding. R. T. Friedman.. F. 1987. Poole. The Dryden Press.. New York..C.. 19. Dornbusch. D. 1984.LITERATURA 11. 1983. 21. R. R. H. Zagreb. Taylor. 22.: Macroeconomics . 14.

A.: Osnovi kritike političke ekonomije I.. Zagreb. 1989. A. 1988. kamate i novca..: Economics. Mankiw. N. Marx.: Microeonomics. MED. Parkin. Zagreb. McEachern. 1989. Irwin.. 1979. 1989. 34. 36.. . 1987. Mabry. 1992.: Uvod u ekonomiju. Inc. 367 .H. Mc Graw -Hill Book Company. The Dryden Press. Šokman. I. B. 1998. Zagreb. 27. New York.o.: Monetarno-kreditna politika. B. D. Centar za kulturnu djelatnost. H. New York. Addison-Wesley Publishing Company.o. N. Inc.: Modern Microeconomics . Boston.o.W.. Informator. Cincinnati.Analysis and Applications. Zagreb. W.: Introduction to Economic Principles. D. N... Kovačević.: Economics.. Zagreb. 29. Irwin.LITERATURA 25. 1993. Norton & Company. 30.. Prosveta. Ulbrich. 33.: Opća teorija zaposlenosti.: Načela ekonomike. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. H.o. 1990. M. A. 35. Boston. R. 1994.Ekonomski fakultet Zagreb. 26. Mansfield.. 31. 37. (reprint).: Počela političke ekonomije. Keynes. Marshall. Beograd. M. Hyman.. Lorković. Hyman.: Principles of Economics. "Mikrorad" d. Centar za kulturnu djelatnost. New York. 1987.. New York... South-Western Publishing Co. W. 1991. Perišin. Inc. K.: Economics .G. 28. E.A Contemporary Introduction. J. tom 19. 32.

Louis 1987.. 1993. Schelling. 39.. T. 1990. Nordhaus. 42. "Mate". . Zakon o trgovačkim društvima..: Ekonomija. 1983. John Wiley & Sons.. Informator. New York. P. 49.. J. M. 1996. 48. 45. Sammuelson. B. D. St. Ricardo. 368 Poslovni rječnik. 1970.LITERATURA 38. 1983.A. A. Zagreb. New York.1995.: Economics. Truett. Masmedia. 2000. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. Zagreb.: The Money Market. Stigum. Zagreb. Oxford University Press. W.: Treći put. Zagreb. Šik. Washington.: The Political Economy of Prosperity. Globus. 43. 26. broj 35. L.. 51. A. J. Truett.: The Strategy of Conflict. M.: Essentials of Economics.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda.C. Centar za kulturnu djelatnost. 40. Narodne novine. R. 1992. Kultura. Beograd 1970. 46. Wonnacott. D. Okun.: Microeconomics. Smith. 50. McGraw-Hill. D. Schumpeter. 1983. New York 1960. Wonnacott. Schiller. Dow Jones-Irwin.B. Homewood. 44. Socialism and Democracy. New York. P.: Capitalism. 41. O.05. 47..: Načela političke ekonomije. Zagreb. R. Zagreb. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. The Brookings Institution. 1947..

agregatni. 264 raspoloživi. 307. 256 deflacija. 166-169 dno. 259. 45 intermedijarna. 117-118 crta proračuna. 187-188 D Darwin. 189 Coase. 222 slična. Eugen. 223 B banka. 347 centralna. 120 dohodak. 58 čišćenja tržišta. 222 crta izotroška. 235 Böhm-Bawerk. input. 232 dominantna strategija. Charles. 203 output. 255 javna. Ronald. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 7-8 pareto optimalna. 348 sekundarna emisija novca. 51 bruto nacionalni proizvod. 228-231 amortizacija. 221-222 pareto suboptimalna. Jeremy. 27 dionice. 244 potencijalni. 153. 260 nacionalni. 266 dobra. 232 Coaseov teorem. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 347 Bentham. 94-101 ravnotežna. 10 bogatstvo. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 255-257 mjerenje. 257-261 nominalni. finalna. 255 inferiorna. 258.226. 244 depresija. 46 miješana. 67 relativna cijena inputa. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 244. 114 diskriminacija cijena. 202 troškova i koristi. 263 osobni. 303 analiza. 11 darvinizam (socijalni). 256 realni. 63-64 alokacijska efikasnost.223. 6 centralizirana. 45 privatna. 222 normalna. 187. 173 C cijena. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 222 kapitalna. 309 disekonomija razmjera. 265-266 devalvacija. 258 komplementarna. 264 realni. 9.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 181 369 . 6-7 decentralizirana.

143-144 prosječni. 241 godišnja stopa. 289 laissez faire. 53. 274 funkcija. 241-242 inflacija. 224 granična efikasnost kapitala. 230 granična korist. 5 Hume.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 243 G Gossen. 221 državna potrošnja. Hermann Heinrich. 154. 17 keynesijanska. 326 granična sklonost potrošnji. 103-104 granični trošak. David. ponude. 9 ciljevi. 7-8. 357 H Hayek. 143-144 elastičnost. 13 definicija. 304-305 370 . 124 granični društveni trošak. 316-317 granična sklonost uvozu. 6-7 tržišna. 60.187-188 investicije. 213 granična korisnost. 228-229 granični prihod. 190-191 ekspanzija. 33-34 ekonomija razmjera. 305-306 duopol. 16. minimalni. 9. 56 granična društvena korist. 194 gubitak. funkcije. 301. Milton. 227. 33-34 oskudica i. 331 granična sklonost trošenju. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 233 ekonomika. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 223 granična porezna stopa. 116. 114. 47-49 potražnje. 171. 338 Friedman. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 229. 37-47 eskontna stopa. 229 pozitivne. 294. 181 E ekonomija. 295. 16 Hobbes. 246 F fiskalna politika. 228 granični proizvod. 265 eksternalije. 259 funkcija. Friedrich. 9 kapitalistička. 228. 6. 6-7. 9 socijalistička. 328 granična sklonost štednji. 8. 9. 227 negativne. 258-259 bruto privatne domaće. 16 ekonomska renta. 362 I indeks potrošačkih cijena. 51 Gossenovi zakoni. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 193-194 granični privatni trošak. Thomas. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje.

granična. 15. 303 kapacitet. 10 Marshall. 201 371 . 70-72 Keynes. 256. 360 monopol. 289 nezaposlenost i. 276 kapital. 266 inflacijski. Karl. 187 karta izokvanti. 51 K kamata. 215. 346-347 M2. 362 monetarna politika. 302 korist. 51 mikroekonomika. 12-14 Marx. 222 L Lorenzova krivulja. 286 puna zaposlenost i. 285-286 recesijski. 358 instrumenti. 183 količina novca u optjecaju. 275 kontrakcija. 214. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 222 čista. 286-287 M M1. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 154. Thomas Robert. 154 monopolistička konkurencija. 241 makroekonomska ravnoteža. 352 ekspanzivna. 222 miješana. 353 restriktivna. 233 zakonski. 263 potražnja. 275 realna. 121-122 karta preferencija. 60 izvoz. 154 prirodni. 287 klasično objašnjenje. 216 kamatna stopa. 318 agregatno trošenje i. 246 J javna dobra. Karl. 153. 272. 248 jednadžba proračuna. 198 monopsonistička konkurencija. 118-119 jednadžba prometa. 187 realni. 60-223 ukupna. 247 različite interpretacije. 180 Menger. 287 koeficijent koncentracije. Alfred. funkcija. 51-52 Malthus. 285 jednadžba izotroška. 246. 283. 125-126 karta izotroškova. 308 odrednice. 64-65 Jevons. 217. William Stanley. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. John Maynard. 11 matrica isplata. 187 financijski. 14. 265. 318 keynesijansko objašnjenje. 347 makroekonomika. 275 korisnost. granična.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 307 kvantitativna teorija novca. 347 M3. 51. 53 ukupna. 173 monopson. 241 monetarizam.

266 Okunov zakon. 264 N nacionalni dohodak. 341 otvoreno gospodarstvo. 344 porezi. 264 neizravni. 354 novčani multiplikator. 201 potrošački probitak. 173 neto investicijski dohodak. 53. 60. 260. 47-48 individualna. funkcije. autonomni. 276-277 elastičnost. 263 neto izvoz. 23 zakon ponude. 337 granična porezna stopa i. 250 ciklička. 19 agregatna. 188 suzdržavanja. 276 novac. 350 porezni multiplikator. 269 elastičnost. 259. 23 agregatna. 306 funkcija. 343 oblici. 253-255 plaća. 176 čisti. 263 Nashova ravnoteža. 226 neto nacionalni proizvod. 23 kratkoročna agregatna. 251 prirodna stopa. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 87 poduzetništvo. Arthur. 251 stopa. 261. 19 tržišna. 252 sezonska. 251 frikcijska. 75 372 . 19 zakon potražnje. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 264 faze.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 24 agregatna. 23 ponuđena količina. 187-188 ponuda. 250 strukturna. 269-270 O Okun. 61. 37-47 individualna. 20 agregatna. 58 potrošačeva ravnoteža. 277-278 tržišna. 265 potopljeni trošak. 276 dugoročna agregatna. 263 neto. 176 diferencirani. 353 oskudica. 334 autarkično gospodarstvo. 321. 309-310 P paradoks štednje. 326-327. 19-20 oligopson. 146 potraživana količina. 342 izravni (osobni). 263 "nevidljiva ruka". 346. 205 neto korist. 181 nesavršena konkurencija. 7-8 nezaposlenost. 339 inducirani. 330 Phillipsova krivulja. 176 potražnja. 251 poduzeće. 9 osobni dohodak. 339 poslovni ciklus. 266-267 oligopol. 300-301 novčana baza.

183 strategijska interakcija. 301. 238 raspoloživi dohodak. 295. David. bogatstva. 162 normalni. prekidanje. 114. granični. 114. 133-134 prosječni. 88 monopolski. 152 prosječni. 104-105 ukupni. 187 ponuda. 250 raspodjela. 298 granična sklonost. 101 slampflacija. 183 tržišna. 142. 295 radna snaga. 328 inducirana. 298 granična sklonost. 150-151 maksimalni. 295. 230 supstituti. 356 Ricardo. 10. 181 makroekonomska. 101-102 proizvodnja. 114. 144 u dugom razdoblju. 264 ravnoteža. granični. 267 strategija. 267 Smith. 9 Stagflacija. 17 savršena konkurencija. 318 Nashova. 283. 132 sindikat. 307. 163 prinosi razmjera. 61. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 53. 331 prosječna sklonost. 221-222 prijelomna točka. 56. 222-223 profit. 235-237 dohotka. 235-237 373 . 101 u kratkom razdoblju. 116 recesija. 205 Š štednja. 294. 88 ekonomski. 136. 309 rezerva likvidnosti. dominantna strategijska. 294 nakon poreza i transfera. 246 problem slobodnog jahača. 114 opadajući. 181 potrošačeva. 238-239 tržišna. 177 subvencija. 103-104 prosječni. 133 realokacija resursa. 188 revalvacija. 295 funkcija. 37.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 316 prosječna sklonost. 153. 209. Adam. 315 agregatna. 134 ukupni. 258. 221-222 država i. 294. 238 granica. 131-133 savršeni konkurent. 265 renta. Paul Anthony. 116 rastući. 210 siromaštvo. 76-77 suradnička. 293-301 autonomna. 116 stalni. 140-141 S Samuelson. 238 proizvod. 300-301 funkcija. "milo za drago". 46 R rad.

151-152 oportunitetni. 250 puna. 309 granična sklonost. funkcija. 51 teorija igara. 187 zlatni standard. 314-315 autonomno.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 19 zaposlenost. 26-27 zatvorenikova dilema. 108 ukupni proizvod. 232 ukupni.53 zakon opadajućih prinosa. 171 transferna plaćanja. 315 funkcija. 132. 179. 190 trošak. 265 vrijednost. 364 X x neefikasnost. 106-107 zakon ponude. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 107. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 179 zemlja. 271 supstitucije. 23 zakon potražnje. agregatno. 316-317 inducirano. 89. 126 tehnološki efikasna. 259 transferna zarada. 151-152 prosječni. 177-178 tehnika proizvodnje. 318-319 Z zajam. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). dugoročni. 194 prosječni. 171 374 . 89 realne kamatne stope. 315-316 ravnotežno. 110-111 transakcije. 155. 313-315 granična sklonost. 284-285 tržišna moć. 177 vrh. 187 dobara i usluga. čimbenika proizvodnje. 151 fiksni. 345-346 U učinak. 230. 63 traganje za rentom. 354 vlasnička prava. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 115 eksplicitni.209. 7-8 višak rezerve. 250 uvoz. 151 varijabilni. 351. 316 odrednice. 79. granični. 252. 108 granični. 89. 67. 131 ravnoteža. 177 tržište. dohotka. 179 teorija krivulje indiferencije. 206 vanjske trgovine. 109-110 implicitni. 345 oblici. 232 vodstvo u cijenama. 89 ekonomski efikasna. 272 teorija granične korisnosti. 206 istiskivanja. 272 realnog bogatstva. 194-195 trošenje. 308 V "vidljiva ruka".

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful