Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.......1..1...............2................................94 VIII ......53 4......1..... Crta proračuna i realni dohodak ........usporedba .......93 5.1........67 4.........2.......... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI.......1........57 4.......... Potrošački probitak ...........1......1.................2........2....51 4................ Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ........72 4......1..........2......2............................58 4.. Oblici poduzeća ...2...................2........ POTROŠAČEV IZBOR............1........2...........................1..... Potrošačeva ravnoteža ......5........63 4.................... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ..........3.. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE....................2.. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje........77 4........75 4..........91 5..........1...........1..............6.....2........SADRŽAJ 4.....2.... Zaključno o teoriji granične korisnosti ...1............87 5....................................................................................... Vrste dionica ... PROIZVOĐAČEV IZBOR .............................................1.....79 4.............69 4.2..1..5..............2.90 5...........51 4...65 4. Krivulja indiferencije....................................................................62 4............................... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI..1....60 4.............4. Promjena potrošačeve ravnoteže ....1............................87 5.....83 5...2.......................... Korist i potrošačeva ravnoteža .......3. Cijena dionice .......... Dioničko društvo .............. Učinak dohotka i učinak supstitucije .......... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor . Potrošačeva ravnoteža ..........5...2.4.............................3.....1.......... Crta proračuna i relativna cijena.........................2......................1..............80 4..

......................3........ 5....115 6............................... 5.....1...101 Granični proizvod ..........118 6....................2........ Granična stopa supstitucije kapitala radom ............ IZOKVANTA .............................................106 ......... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ........ PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .....120 6..........4...........................2..............101 5....113 5..3......2.....1..................SADRŽAJ 5.1.... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ..3.1......3........... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ...................................................103 Prosječni proizvod ...125 6..............122 6..........2.......................... TROŠKOVI 5.........1.. 97 5........................ CRTA IZOTROŠKA ...............124 6...2....2....2....... Karta izotroškova..110 5....... Ukupni trošak ... Relativna cijena inputa i crta izotroška.1............................1............2.2.............. Prosječni trošak..........................107 5.............. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ...2........................2...........................................2.....107 5.1.............3............4... Prinosi razmjera..126 IX ............117 6..........................3....2...... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE .............104 Zakon opadajućih prinosa...114 5..2.2..........121 6............................2...1..............3..........94 5..............1.2. Jednadžba izotroška...............2.3..............117 6...4......... Prosječni ukupni trošak .1.................... 5................... Karta izokvanti .................................1......... Granični trošak .................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ........................109 5........................... Ukupni proizvod ...................................4.

......... Prekidanje proizvodnje ...... Granični prihod..1....2......4.............1..........6........2..................2... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.1.. SAVRŠENA KONKURENCIJA ..........1.7.........165 7............. Prijelomna točka u uvjetima monopola .2.. Granični prihod........................4...........3.......2................................. TRŽIŠTE DOBARA...... Maksimaliziranje profita............9................................159 7...........154 7.3.164 7.. Potopljeni trošak ..........146 7.. Ukupni prihod......1.....146 7........1... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.....1...............5.........160 7.. 159 7..... granični trošak i profit ..1...... Pojam i oblici....148 7..... Monopol i krivulja ponude .........143 7.155 7............. Ukupni......2......6...2............... granični trošak i profit ............................. MONOPOL ..1..... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .........3....... ukupni trošak i profit .......1.....154 7..141 7.169 X .........................131 7..1........... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ........ 137 7........ Pitanje izlaska sa tržišta.........7.1..8...SADRŽAJ 7........ Ukupni.................2. Ukupni prihod....167 7........................ Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .............2.....................149 7....2.........2......144 7........................1......8...2.........2..................163 7..... Maksimaliziranje profita..................2.........................3..................... granični i prosječni prihod monopola....................... Monopol i diskriminacija cijena ................................136 7...1.....................1.......2...135 7...2.... Savršena diskriminacija cijena ..........5.......2..................131 7..133 7.... Usporedba monopola i savršene konkurencije ....1......2... ukupni trošak i profit ........7..............166 7.. Krivulja ponude savršenog konkurenta .......1.......

.......184 8.................. Zatvorenikova dilema............. Monopson ...... monopolistička konkurencija........4....SADRŽAJ 7...............2................3.......... Dugo vremensko razdoblje... Kratko vremensko razdoblje .............2...3....... PODJELA ČIMBENIKA ..203 XI ...4.2.....................................................2...............176 7................. Igra u duopolu ................................. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ...............................4.3..................1.............1..3..........................3....195 8..............3............. Monopolistička konkurencija .......188 8...3.......................2................. oligopol....175 7..........2..1...183 7.................4...4...1.............1.2......202 8...............181 7............4.......... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .....3........................173 7.....2..187 8...... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA...2...3........3......202 8....179 7.....3....2........................ Profitno maksimilizirajući input .. Output analiza...2............ NESAVRŠENA KONKURENCIJA......... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .................2.................173 7............. monopol).............183 7..174 7.3......... Oligopol ............................................. Input analiza ................1.. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.......1...................... Teorija igara ...177 7.179 7.......1..... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ..2....1.........2......................................... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija..........1.....192 8.....187 8.198 8........

..... 209 9.....223 10. 224 10........221 10.3....1... Porezi i alokacijska efikasnost .228 10..210 9..........2....... Subvencije i alokacijska efikasnost ............. Ravnoteža na tržištu zemlje..1...2..............3.................... TRŽIŠTE ZEMLJE ....2.....1.................................3...........219 9....219 10............. DRŽAVA I TRŽIŠTE ........... Država i eksternalije .......1.........222 10....1...1..1......................................2.....3....................205 9..221 10...................... TRŽIŠTE RADA ....216 Ravnoteža na tržištu zajmova ...........211 9............2................................1.. 230 10.... Zaključno o eksternalijama .............................1........... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .........................1..1..............2...3....2...227 10.....2.........2............................................205 PROZVODNJE 9.................1.......2...... Ponuda rada ............. Ravnoteža na tržištu rada....................208 9...................233 XII ..................... 9........................1.2.... TRŽIŠTE KAPITALA .....1..1... Ponuda zemlje....................3......1.. Ukupna i granična korist javnog dobra ....... Potražnja za kapitalom.............. 231 10.............................3...1..................2..................1.........internalizacija eksternalija.. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.................................1.1................................................207 9....1.... Javna dobra .............................. Necjenovne odrednice ponude..................1.........................2...2........................................... Necjenovne odrednice potražnje .....1..... Država i (prirodni) monopol.... 9...SADRŽAJ 9.......................211 Potražnja za zajmovima....2....218 9........... Analiza troškova i koristi ..215 Ponuda zajmova.217 9..........................................205 9................ Uloga sindikata ..........2.... 9............4...........1.2..............

.... Phillipsova krivulja.235 10...................1.................................2........ Stopa i oblici nezaposlenosti ..273 XIII ....1............4.. NEZAPOSLENOST................................1..2... 260 11............2.......SADRŽAJ 10....1.................1........................253 11...................3..........250 11...................1........ POSLOVNI CIKLUS ..............3...1.................................1.....3...269 12..................................1......... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .........4............ DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ................ Lorenzova krivulja.......266 11..269 12...... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ...............2.....238 11...........1.................248 11....241 11........255 11.......235 10.1............................1.2......241 11.............269 12.............. INFLACIJA ..........1......262 11.... 261 11........ AGREGATNA POTRAŽNJA .............3....267 12.... Promjene agregatne potražnje .....................................3.....................1.250 11.............. Kvantitativna teorija novca.......... Krivulja agregatne potražnje ....1.......3.............1....2.................1..2............ 258 11..........3....264 11... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .........................2.4............................. Pristup dohotka ...... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda...........2...... Poslovni ciklus i inflacija ..............257 11..... Pristup trošenja .......2..2................ Raspodjela nakon poreza i transfera ........................246 11.... Jednakost pristupa............. Poslovni ciklus i nezaposlenost ...1.. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ....... Različita tumačenja jednadžbe prometa ....2...........

..................2.........3.......1.. AGREGATNA PONUDA...308 13................2............................ INVESTICIJE ......293 13................5.......289 12......................3..... Učinak povećanja agregatne potražnje ...........305 13................1..............2...................2... Promjene kratkoročne agregatne ponude .........5...........4............5........291 13......4...294 13.SADRŽAJ 12.... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ...................3......... Odrednice uvoza ...................................................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...............1.279 12..................2................................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ...........286 12..................1..........1...2.. Učinak smanjenja agregatne potražnje ...281 12.......................... Funkcija potrošnje i funkcija štednje............285 12..1..4............... Odrednice izvoza ................. Potrošnja i realni GNP ..................................276 12..1......... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA.... DRŽAVNA POTROŠNJA ......3......................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti........2.........................283 12.....................3....................funkcija agregatne potrošnje ....3........ Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ........1.........3........................ POTROŠNJA .......... Funkcija neto izvoza......306 13........309 XIV ....................2......300 13........307 13. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže...302 13.............................3........287 12.. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti..............293 13............. NETO IZVOZ ..4.3..284 12..............2........................ Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže.....................3..290 12............4...3...................2...........3...........276 12........................................

. FISKALNA POLITIKA ............. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.......341 15...... Agregatno trošenje i autonomno trošenje............SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA............................................... FUNKCIJE NOVCA .1....334 14..............................................5...........................344 15......3......347 XV ... Multiplikator i granična porezna stopa ...............SADRŽAJ 14.........6......319 14...... Multiplikator otvorenog gospodarstva.2...........................................343 15...... BANKE I STVARANJE NOVCA ..............................neplanirana promjena zaliha............324 14.... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju...330 14...............5..... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .............2...............5...........6..1................. Multiplikator autarkičnog gospodarstva ...........4........6.337 14......2........ Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ...1.............................318 14.....324 14.............346 15..343 15. PARADOKS ŠTEDNJE.....338 14.4.........1......3....................3..................339 14..1.. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.2........321 14........................2..........3................................. Porezni multiplikator .....313 RAVNOTEŽA 14......2............. Makroekonomska ravnoteža .........2.326 14.... NOVAC ..... NOVČANA MASA................................ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA .......2...............1..313 14........................................337 14............................. OBLICI NOVCA.......

........... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ...............1......5..365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO....3.....5... Ekspanzivna monetarna politika.........................5.... 357 15...................................5..............3................................................1..369 XVI ....................5...................... Operacije na otvorenom tržištu .5...............5..4...1.. Restriktivna monetarna politika..1....... Instrumenti monetarne politike..................................... 356 15.................353 15.....360 LITERATURA ...352 15.SADRŽAJ 15............ Eskontna stopa .. Rezerva likvidnosti .....1.....2.......358 15.........2.5.............360 15..................353 15........... Monetarizam .......

izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. i može izazvati. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Prvi su koraci uvijek najteži. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Udžbenik udovoljava ovakvoj. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. koncepcija udžbenika izaziva. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. "novijoj". Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. makroekonomske ravnoteže. On nastoji studentu. tzv. nezaposlenost. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. podjeli ekonomike. određene kontroverze. i ekonomije. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. pri tome. mikroekonomskoj ulozi države. jest izuzetno delikatna zadaća. Moguće ovakva. ali koje će i provocirati njihov interes. neuravnotežena (ne i neuobičajena).PREDGOVOR I. itd. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. sve dobronamjerne kritike i 1 . unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. znanosti o ekonomiji. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Autor. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. Dakako. Sastoji se od petnaest poglavlja. te fiskalne i monetarne politike. bruto nacionalni proizvod). te vrijednih doprinosa domaćih autora. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Svijet je ekonomike prebogat i slojevit.

sc.primjedbe bit će pozorno razmotrene. Branko Kovačević. ne i neveliko. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Ivan Mandić. naime. Autor mora priznati izvjesno. Prema tomu. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. dobro doći. Ekonomika. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Držim. svu makroekonomsku problematiku. prije svega. Marijan Karić. dakako. Ivan Ferenčak 2 . Prof. mojim studentima. dr. makar bila riječ i o njenim osnovama. nego i sveobuhvatnijih znanja. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. On. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. Naime. sc. međutim. dakako.dr. te prof. Velika je moja zahvalnost. U Osijeku svibanj 1998. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. sc. za pruženu svekoliku potporu. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. doc. da će pomoć i ove vrste.sc. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. nezaslužnim komplimentom. Ivan Bilić. dr. prije svega.dr. ne može pobjeći od svog sadržaja. prof. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Njihov će sud biti od velike vrijednosti.sc. ma koliko skromna ona bila. Dr. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige.

i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. broj stranica. dakako. Dr. dakako i prije svega. Ali. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. godine. sc. tržišne ravnoteže. odnosno prvog izdanja ove knjige.PREDGOVOR II. Marijan Karić. U Osijeku veljača 2003. Ivan Ferenčak 3 . Ovime je. dr. nadam se. sc. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Branko Kovačević. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. dr. Povećan je. sc. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. od strane studenata. ali one. moguće. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. Prof. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof.

.

EKONOMIJA . Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. kratak. pismo. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.. O EKONOMIJI. New York. ipak. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. kako veli Thomas Hobbes.: Leviathan. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. or the Matter. naravno. P. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. O EKONOMIJI. teško da bismo uživali u. 3. str. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). opasnost od nasilne smrti. siromašan i. 5 .1. ne postoji umjetnost. a čovjekov bi život bio usamljenički. postojao bi stalni strah.1. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. 1987. nema računanja vremena.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja.: The Economic Way of Thinking. na složen način povezanih i isprepletenih. nema mjesta za industriju. Bez takvog mehanizma. Macmillan Publishing Company. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. Dapače. zajednica i najgore od svega.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. T. navedeno prema Heyne. međusobno. blagodatima civilizacije.

navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . kako ekonomisti vole reći.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. Dva su.2 Što je to što. između ostalog. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. u kratkom vremenu. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. interesa. Model centralizirane alokacije resursa . Drugi način. manje ili više. 1992. prisilu. investicija i potrošnje. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. 6 . grubo rečeno. ljude različitih navika. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. O EKONOMIJI. kooperacije i. Drugo. dakle. druga ekonomija. načina. dakle. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . država ili neki njen organ mora biti u stanju. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. ali doista svih. 24. proizvođača i preferencijama svih potrošača.1. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). učinkovito zadovoljiti potrebe društva. s tim u svezi. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. Naime. manje ili više eksplicitnu. Globus-Školska knjiga. Zagreb. potreba itd. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’.metodi tržišta. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . alokacije resursa pretpostavlja.ekonomija. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. str.: Kapitalizam i sloboda.socijalističkoj ekonomiji. M..

proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. ne poduzetništvo već poslušnost. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. Ali.tržišta. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Ovdje se. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. nije moguće. i tržište. Tržište pruža sve informacije. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. I ne samo to. Ne vlastita inicijativa. Međutim. opet.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". jednostavno. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). osobni. Međutim. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. kao motiv. nastoje realizirati. O EKONOMIJI. u uvjetima kronične oskudice koju. Komandna . proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Naime. poteškoće ovdje ne prestaju. nego centralno planiranje. 7 . On je izuzetno zahtjevan. preko mehanizma cijena. kolektivizam ili altruizam. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" .kapitalistička ekonomija . kao mehanizam koordinacije. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. potrebito je još nešto. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Ukratko.1.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. dakle.3 Model decentralizirane alokacije resursa . uostalom. Potrošači.

ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). Nažalost.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. str. osobni interes jest i može biti u službi općeg . informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. 174. neprekidno uvećava. idealna. na sve kvalitetniji način. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.1. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. dakle. da se proizvodnjom.: Treći put. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Globus. kojima altruizam nije stran. Ali. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. imali smo prilike vidjeti. javnih dobara. O EKONOMIJI. No.. itd. Ono poznaje monopole. 1983.4 1. 8 . O. 4 Vidjeti: Šik. da se proizvodnja. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. Zagreb. Ni kapitalistička ekonomija nije.

godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. Ona. "Bogatstvo i moć svake zemlje. kada bi resursi (rad. 210. A. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. čak i za zabavu i razonodu. zemlja. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. sasvim 5 Smith. kapital."5 Naravno. njegova odbojnost prema monopolu. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. 9 . istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Dakako. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. Kada tako ne bi bilo. O EKONOMIJI. Zamjetna je. 6 Isto. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. sebični interes stavi u službu općeg. poduzetništvo) bili neograničeni. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. dakle. 516. naime. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. str. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. aktivnosti vezane za alokaciju resursa.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Ali.."6 Eksplozija dobara i bogatstva. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. Ali. Kultura. znanost o ekonomiji. Ekonomika.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. Beograd. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. 1776. 1970. ukoliko moć zavisi od bogatstva. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. str. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni.1. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi.

: Načela političke ekonomije.. New York. vele ekonomisti utilitaristi.1. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. Implicitna. Zagreb.. 10 . 1983. vide u pretjeranom množenju radnika. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. Spencer. H. str."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu.nisu mogli ne uočiti. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. str. kad ga ima obilno. 1983. D.. Appletonand Co.11 7 Ricardo. Ekonomisti tu činjenicu . dakle. tvrdili su utilitaristi." "Rezultati možda nisu bili najbolji. 438. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. 10 Galbraith. O EKONOMIJI. kad je rijedak. str. ni tada.: The Study of Sociology. ali su bili najbolje što se moglo postići. 9 Isto. 1891. Benthamom. 121. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. J. da ih sebi pribave. Zagreb. H. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". str. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. 118."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. "Rad je skup.: Anatomija moći. 121. ekonomski su teoretičari nudili i druga."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. a ni sada.K. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu.. i s tim u svezi siromaštva.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod."9 Jasno se. 110 11 Vidjeti: Spencer. Centar za kulturnu djelatnost. D. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Ali. Stvarnost. Ako stvari stoje kako stoje onda. str. na čelu s J. 8 Isto. a jeftin. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju.

i oni u prirodi i oni na tržištu. Dakle. No. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. Riječ je o alokaciji. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". kapitalističku ekonomiju. Ukratko. neprekidno "sve revolucionira. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. Riječ je o neumoljivom procesu. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. Npr. koja će se obavljati u uvjetima društvene . nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). razloge isticanja vlastitog. u stanju su zadržati sve što proizvedu. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. na ovaj ili onaj način. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Predani egoisti. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. O EKONOMIJI. Uostalom. rušeći 11 . kako u prirodi tako i ljudskom društvu. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. na čemu bi inzistirali? Marx je. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). druga ekonomija. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. tako da "altruiste" čeka izumiranje. u oskudici. I naglasimo.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). drugi mehanizam alokacije. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije.1. tvrdi marksistička politička ekonomija. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu.

: Osnovi kritike političke ekonomije I. 1987. 13 Marx. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja.: Načela ekonomike. 25.: Isto. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života.12 proširenje potreba. 14 Marx. 63. 12 . pak."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . eksploatacija. str. str."15 12 Ali. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. Ugrađuje u nju."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. 15 Marshall. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika.. razvitak proizvodnih snaga. K. Oduzmite stvari tu društvenu moć. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. vjeruje Marx. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". O EKONOMIJI. Beograd. MED. godine. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. nasilnom kraju. sve do svoje smrti 1924. Povijest ga je demantirala. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. 19. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. Prosveta. Zagreb. tom. 1890.nap.1. prema vlastitim riječima. godina) koji oko četrdeset godina. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. 261. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari.. Dakle. 1979. str. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. K. A. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. Centar za kulturnu djelatnost.

autora) koji . a zbog pravednosti i opće sreće. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. str. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor.1. Međutim. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. str.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . te je ona "znanost. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. 16 17 Isto. čista i primijenjena. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. kada su veće iskustvo. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. njenih istraživanja.nap."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. ekonomika se kloni političkih problema. O EKONOMIJI. a ne znanost i umijeće. I tako sada. 13 . među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. Isto. 47-48. 31. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske.

kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. 357. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. str. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. Velika će ekonomska kriza. taj stari problem. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Rodbertus i drugi . Valjalo je. naime. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. Nećemo je prepričati. a ne rada i čekanja. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. u slučaju Marxa. "Tvrdili su (Marx." 18 Prema tomu. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. Nezaposlenost. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti.nap. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . str.1.socijalističku ekonomiju). Isto. 14 . koja ne bi bila kapitalistička. 358. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. doista teškim. je problem koji Keynes pokušava riješiti. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. U tim. međutim. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. riječ dobija John Maynard Keynes. za nagradu za čekanje. dakle. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. proizvod onih koji njima rukuju."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. O EKONOMIJI. 18 19 Isto.

Zagreb. 21 Harrod.F. str. Macmillan and Co. 1951.20 On smatra. smanjuje se broj zaposlenih. 1987. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 213. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. R.. Centar za kulturnu djelatnost. 1987. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 1936. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. 121.1.: The Life of John Maynard Keynes. 15 . J. O EKONOMIJI. kamate i novca. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. kamate i novca..M.: Opća teorija zaposlenosti. J. Zagreb. str. Osim toga. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. 213. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. kamate i novca. London.M. smanjuje se proizvodnja."21 Naime. str."22 20 Vidjeti: Keynes. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. Centar za kulturnu djelatnost..: Opća teorija zaposlenosti. 22 Keynes.. Terapija se nameće sama po sebi.

vjeroispovijesti i mišljenja. niti ovo široko polje. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. 21. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. tvrdi Keynes. 14. Hayeka i M. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. 1992.Školska knjiga. M. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. 25 Isto. str. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca.spomenimo F. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. Globus . Naime. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima ."23 No. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. "Prvo. 16 . O EKONOMIJI. 214. pohvalu slobodnom tržištu. Zagreb. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama."25 No. str." 23 24 Isto. Friedmana. djelokrug vlasti mora biti ograničen. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta.. Friedman."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora.: Kapitalizam i sloboda.1. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. vrlo važnu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. str.

1992.. P.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača."26 Ovdje se. 3. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). A.: Ekonomija. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. 26 Samuelson. Samuelson. MATE. Nordhaus. 17 . dakako. str.1. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. P. Zagreb. W. O EKONOMIJI.

.

vrijedi i obrnuto. Dakako. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. u najvećoj mjeri.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. 19 . odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. uz ostale neizmijenjene uvjete. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). Naravno. POTRAŽNJA 2.1. dakle.2. obrnuto razmjerni. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.1. Usredotočimo se.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. POTRAŽNJA I PONUDA 2. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Međutim. veća njegova potraživana količina. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra.

Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. 20 . Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. naravno. Neke su. veličini stanovništva. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. 21 . Riječ je. ceteris paribus.2. također od bitnog utjecaja na potražnju. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. Stanovništvo je. odnosno njihova promjena. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Cijene drugih dobara. ulijevo krivulju potražnje. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. odnosno njegova veličina. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. necjenovnih determinanti potražnje. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima.1. Naime. Pitanje supstituta. tzv.2. pak. dakle. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Dohodak. dohotku. o cijenama drugih dobara. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. Veće stanovništvo. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. prije svega. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Vrijedit će i obrnuto. njegovo povećanje ili smanjenje. mogu izazvati promjenu potražnje.

očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Slika 2. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. uz ostale neizmijenjene uvjete. Prema tomu. 22 .2. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. niže buduće cijene. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. dok promjena cijene nekog dobra znači. Obrnuto.

23 . O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. veća ponuđena količina istog dobra. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. Dakle. Dakako. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi.1.2. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. PONUDA 2. Vrijedi i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA 2. upravno razmjerni. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. uz ostale neizmijenjene uvjete.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.2. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra).2. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni.

manja ponuđena 24 . Krivulja ponude je. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. stoga.2. Obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. a zbog djelovanja zakona ponude. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. kretanje niz krivulju ponude. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Međutim.

"supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. broj ponuđača. s punim pravom.2. 2. Naglasimo. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Dakle. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. Ako cijena nekog dobra miruje. ovaj put u proizvodnji. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. pak. dakle. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. POTRAŽNJA I PONUDA količina). U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada.2. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Također. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. Međutim. njeno povećanje ili smanjenje.2. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. očekivane promjene cijene dobra. 25 . uz ostale neizmijenjene uvjete. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. cijene čimbenika proizvodnje. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. dakako. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. znači veću ponudu. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo.

rast ponuđene količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. u svakom slučaju. Pad cijene izazvat će obrnuta. dakle. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine.3. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. jedina ima prilike potrajati duže vremena. stoga. s druge strane. 2. 26 . izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu.2. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. Međutim.

ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. naime. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežna cijena. dovesti do 27 .2. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Tržišni će višak dobra.

slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. potiskuje. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. aktualna cijena niža od ravnotežne. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Evidentni će tržišni manjak dobra. 28 . Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. i u mogućnosti. Dakle. posredstvom nadmetanja kupaca. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). Slično tomu. svaki onaj koji je spreman. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. U tome je bit tzv. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Riječ je o tzv. poput plime. nasilja i kronične oskudice. neće doći u njegov posjed. slobodnom dobru. cijenu prema gore. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. Oni koji to nisu u stanju. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. racionirajuće funkcije cijena. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. dakako.2. pak. Ako je. U svakom slučaju. "gura".

ceteris paribus. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo.3. ukratko. 29 . dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. Rast potražnje. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.2. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.1.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. dakle.2. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Slika 8. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.

Naime. Na djelu je. 31 . uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. u ovom slučaju. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. ceteris paribus. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. promjene tržišne potražnje.2. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Rast tržišne ponude. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Slika 9.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. pak. 32 . Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). rast ili pad cijene. naravno. krajnji će rezultat.2. tržišna potražnja. Dakako. u ovom slučaju. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. Naime. To će povećanje.

Vrijedi i obrnuto. u svakom slučaju. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu.3. cijena će porasti. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. dakako. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. Konačni rezultat. međutim. Naime. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. ravnotežna će se količina dobra povećati.2. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). glede ravnotežne cijene. Ona će se. smanjiti. 2. glede promjene cijene. naravno. U ovom. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. istom cilju – smanjenju cijene. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. I ovdje su. Vrijedi i obrnuto.2. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. Međutim. učinci suprotstavljeni. 33 . POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine.

Naime. "Naprijed".d.: Kapitalistička revolucija. Zagreb. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. str. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. 59. Dobra. stvaranje i upotreba novih. uistinu. Kao što je netko jednom primjetio. kasnije.. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. Ali. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. 34 . nešto detaljnije. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. po naravi stvari. Na ovaj način. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. d. a time i volju proizvođača da ga proizvode. sa svojim signalima putem cijena. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje.. Obrnuto. Zašto? Stoga. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji.2. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. učinkovitijih tehnika proizvodnje. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. ljepota je tržišne ekonomije. 1995. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. O njemu. P. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. L. postaju dostupna širem krugu ljudi. zahvaljujući tomu. posredstvom sustava cijena.. poduzetništva i motiva profita što. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. tržišnih sila. tržište je. 29 Berger. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita.

Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice.2. društveno poželjna ona nije profitabilna. međutim. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Racionalno je biti slobodni jahač. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. 1947. reći ćemo. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. sustav cijena nije. Riječ je o dobrima koja svi. koristimo. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Postojanje eksternalija. javna dobra. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. dakako. Nadalje.. Naime. 67. Osim javnih dobara. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova.3. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. 35 . POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. platili ili ne.2. surov mehanizam. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. koristi javno dobro."30 2. Tržište je. Otkazivanje sustava cijena No. New York. savršen. str.1. Socialism and Democracy.: Capitalism. J.

što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. stoga. poglavlja "Država i tržište". 36 . kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. dakle. Njena je namjera. O ovome detaljnije u okviru 10. Ne čudi. inherentna razdoblja neravnoteže. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. dakle. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena.2. poboljšati performancije tržišta. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. Tržištu su.

1.1.1. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). 37 . Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Prema tomu. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. između ostalog.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.

riječ je o jediničnoj. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). Dakle. a UP2 = 3 · 400 = 1200. stabilnoj elastičnosti potražnje. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. 38 . UP1 = 1 · 800 = 800. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11.3.

3. i rast cijene dobra značit će. Zamjećujete. neizmijenjeni ukupni prihod. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). pad cijene ne tangira ukupni prihod. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. 39 . Ali.

Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Obratimo. neosjetljivu na promjene cijene. kreće između 0 i ∞. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača.3. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. međutim. Naime. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. 40 . Dakle. dakle. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene.

U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. 41 . smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. Poraste li. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. tek teorijski moguću. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. snažne reakcije potraživane količine.3. Dakle. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. I obrnuto. vrlo mala. Ovakvu. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. primjerice.

Nadalje. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. staru cijenu ili količinu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. 42 . pozitivni broj. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi.3. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. a drugi puta na novu.

Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .3.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . dakako. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Neka poraste cijena dobra A. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. To će. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.

Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Dakle. Potražnja. 19 = 798 UP2 = 38 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. dakako. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.2. sljedeći slučajevi: 44 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Provjerimo: UP1 = 42 . 21 = 798 3. Stoga su karakteristični. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 .3.1.

1).3. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. potražnja će za dobrom A porasti 2. Npr. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. ali i skuplji supstituti. Zanimljivo je. međutim. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. zamjenjuju superiorniji.2% godišnje (naravno. Inferiornim u tom smislu da ih. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. 45 . Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. potražnja također raste. Zaključujemo. ukoliko dohodak raste. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. ukoliko dohodak raste. ali raste brže od dohotka. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Obrnuto.1 = 2.2.. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Ukratko. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.

Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). 46 . Primjerice. Ek > 0. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra.3. supstituirati. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. dakle. Vrijedit će i obrnuto. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. Supstitucijski.1. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Primjerice. Obrnuto. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. kada je Ek < 0. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. ili pak komplementarni karakter dobara. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca.3. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Sada. O komplementima. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca.

a Ep > 1. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Vrijedi i obrnuto. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. ponuda je jedinično. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. ponuda je elastična.2. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. dakako. a 0 < Ep < 1. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. i obrnuto. U tom će slučaju pad. stabilno elastična. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. a Ep = 1. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. 47 . Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Naime.3. odnosno rast ponuđene količine. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. Vrijedi. ponuda je neelastična.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.3. 48 . a njena je krivulja okomiti pravac. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.

Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3.

.

1. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.H. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. F. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Evidentno. marginalna) korisnost. Gossena. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. S. 51 . potrošačev izbor. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Prema tomu. A. Ovaj zakon.Marshalla i drugih. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Granična (dodatna. POTROŠAČEV IZBOR 4. Jevonsa. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. POTROŠAČEV IZBOR 4. Mengera.Wiesera. Böhm-Bawerka. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. E. K. ali raste sve sporije.4.

jedinična promjena potrošnje .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti.s. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.4. npr. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. Granične korisnosti. Dakle. kao uostalom sve granične veličine. 31 52 .

Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. Gossenov zakon. granična korisnost može biti i negativna. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti.4. Naravno. 53 . Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 4. Naime. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I.potrošačeve ravnoteže.1. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. odnosno potrošačevu ravnotežu. Slika 19. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost.1.

maksimalnu ukupnu korisnost.4. No. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. Ove će kombinacije prikazati tablica 6.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. potrošačevu ravnotežu. Ali. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. 55 .4. Tablica 7. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno.

32 Drugim riječima. A. međutim. Informator. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. str. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene.. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge.: Ekonomski leksikon. 32 Dragičević. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Na tragu smo II.4. II. maksimaliziranje ukupne korisnosti. 210. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . Gossenovog zakona koji kaže da. 56 . POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Zagreb. dakle. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. 1991.

Međutim.4.1.67 6. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. uz ostale neizmijenjene uvjete.korisnost po novčanoj jedinici 8.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.33 4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.83 4. pad cijene dobra A.33 6.33 = = Granična korisnost dobra B . DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. 57 . promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.33 5. Ukoliko. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. Cijena dobra B 6. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. primjerice. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.1.1.50 4.

druge jedinice 8. u pravilu. na višoj razini potrošnje. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. dakle. 5 novčanih jedinica. treće 7.4. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed).2. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. četvrte 6 i pete. moguće različite kombinacije. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. u slučaju obaju dobara. Potrošački probitak. u duhu teorije granične korisnosti. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka.1. pozitivan broj. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Nova. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Često se. Ukoliko bismo. 4. kupujući. kupac je. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. Dakako. 58 . Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. i ovdje su. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. posljednje koju namjeravamo kupiti. baš kao i kod promjena cijena. Naime.

Njegov je probitak. Međutim. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 59 .25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica.4. 10 novčanih jedinica. u ovome slučaju.

4. Ukupna korist mjeri spremnost. POTROŠAČEV IZBOR 4. Zamjećujete. sa fiksnim dohotkom. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. podsjećamo. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. . ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. 60 . Pitanje je. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. o subjektivnom konceptu. naravno.3. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. Riječ je.1. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti.

glasi: Cijena = Granična korist .4. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. 61 . to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. prema tomu. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže.

1. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. 4. Kupujući. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. 62 . Teorija granične korisnosti. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi.4. pokušava objasniti potrošačev izbor. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. međutim. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. potrošač je u stanju povećati neto korist. POTROŠAČEV IZBOR Slike22.4. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. složit ćemo se s time. Prema tomu. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Doista. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka.

ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. kao i u prethodnom slučaju. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica.2. POTROŠAČEV IZBOR 4. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. nedostupne potrošnje. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. naime. Drugim riječima.4. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. Pretpostavit ćemo. Crta proračuna. Tablica 9. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. uz dani dohodak i cijene dobara.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. ali ne i na crti proračuna. 64 . Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje.4. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Limite potrošačevog izbora. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. pri tome. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 .

2. naravno. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina.1. Pomoću nje smo.. ponovimo to. Npr. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača.2 . 0 = 10 Kb = 10 . i obrnuto. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.2 . U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . 5 = 0 i 4. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Kb = 10 . mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Vrijedi. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. 65 . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna.nezavisna varijabla). Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. međutim.4.

66 . Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 .2 Ka . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 2 = 8 itd. 6 = 0 Slika 24.4. . 0 = 12 Kb = 12 -2 .

Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). a i pokazati. nove granice potrošnje. U obrnutom slučaju.2. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. omogućava osvajanje novog. 67 . Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. To je. i obrnuto.2. 4. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . Ustvrdit ćemo. Vrijedi i vice versa. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. pomoću jednadžbe proračuna. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . b = = . uz ostale neizmjenjene uvjete. a vrijedit će. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. naravno. U našem primjeru on iznosi a = = 2 .1 Ka. prije nedostupnog. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka.4. Prema tomu. Utvrdimo. područja potrošnje. ceteris paribus. a dohodak 60. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna.

10 = 0 Slika 25.2 = 8 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.4 = 6 itd.0 = 10 Kb = 10 . Doista.3 = 7 Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji. vrijedi i obrnuto. Kao što rekosmo.1 = 9 Kb = 10 . 68 . Kb = 10 .4.

3.4. 69 . Dakle. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 26. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.2. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Dakako. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim.

krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Slika 28. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. 70 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.4.

Ukoliko su. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. dakle. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. 71 .4. I obrnuto. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. ekstremnom. U ovom će.

Naravno. vrijedit će i obrnuto. 4. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.1.3. odnosno tri i tako dalje para cipela.2. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.4.

POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). međutim.4. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Naime. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Kako. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. 73 . Slika 31. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. određuje kut krivulje indiferencije. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka.

U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Logično je to budući da potrošač. granična stopa supstitucije. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. Dvije stvari valja uočiti. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 .5 1  = =  . pokazuje tendenciju pada. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). 74 .4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . I drugo. krećemo li se niz krivulju indiferencije. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. a vrijedi i obrnuto. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). kreće li se niz krivulju indiferencije.

4. Slika 33.2. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .4. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). 75 . Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). POTROŠAČEV IZBOR 4.optimalni izbor potrošača. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.

4. odnosno oportunitetni trošak. Prema tomu. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. međutim. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Prema tomu. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Poželjnije. pak. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Kako. Niže. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. a kut crte proračuna relativna cijena dobara.

Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. ceteris paribus. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Slika 35. povećan dohodak potrošača. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 .2. Pretpostavit ćemo da je. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. njegovog optimalnog izbora. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.5. 6 4. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.4.

Ovo je najčešća situacija. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Slika 36. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Povećat će se relativna cijena. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. a sa njom i kut nove crte proračuna. a time i potrošačevu ravnotežu. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. 78 .4. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B.

Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4.5.1.2. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Slika 37. nižu krivulju indiferencije.4. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . pak.

skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. pokazuje zakoniti. Kada je. Ona je. R1 (Ravnoteža 1). učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. 4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. podsjećamo. Zamjećujete da. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. a na osnovu prethodnog primjera.5. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A.2. 80 . Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Improvizirajmo. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B.2. Krivulja potražnje. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. Naime. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine.4. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. pak. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. Ona je. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Nasuprot tomu. kada je u pitanju potrošnja dobra B.

4. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. 81 . značila potrošnju 10 jedinica dobra B. 40 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. pretpostavimo.

inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. znači njegovu veću potraživanu količinu. 82 . Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje.4. ceteris paribus. a niža cijena dobra. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Na djelu je zakon potražnje. Te su iznimke od pravila da. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. ceteris paribus.

dakle. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ∆ Ka . ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0.2. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. Ukupna korisnost.Granična korisnost dobra B . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .4. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . Valja se prisjetiti da je granična korisnost. ostaje ista. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. POTROŠAČEV IZBOR 4. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . Dakle. te da daju identične rezultate. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .6. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. primjerice.

Potrebito je. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . nešto mlađa. Negativni predznak (Očigledno. postoji čvrsta veza između ovih teorija. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Prema tomu.4. međutim. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . dokazati da će teorija granične korisnosti i. POTROŠAČEV IZBOR . Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .Granična korisnost dobra B . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti.

85 . Dapače. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti.4. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Gossenovog zakona. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.

.

1990. 207. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. New York.5. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. Addison-Wesley Publishing Company. dakle. Netko ili neki to moraju učiniti. M.1. Istovremeno. 33 Lorković. Bez. godine naš ekonomist Blaž Lorković. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". 1993. Parkin. Zagreb. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. str. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". 34 87 . stotinu i više godina. (reprint).33 Ovako poduzeće definira 1889.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute).. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.o. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.: Economics. B. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 98. netko ili neki snose rizik poslovanja. str..: Počela političke ekonomije..o.

Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. grubo rečeno. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Naime. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. dvije prepreke. dakle. ali i stopa mortaliteta. Često se. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Naravno. Na drugoj strani. Život poduzeća nije nimalo lak. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. naime. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. profit. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. u oba slučaja. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. ukoliko ste monopsonist. 88 . Nimalo laka zadaća. bilo monopsonska) poznaje granice. najveći mogući u datim uvjetima. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Ali.5. dakle. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Riječ je o tzv. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Valja. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Stopa je nataliteta. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Cilj je. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Ili. i tržišna moć (bilo monopolska. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Naše je poduzeće. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge.

89 . Tehnološki neefikasna. Standardni. M.5. New York. Zaključimo. str. naime. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom.35 Ponajprije. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. cijene čimbenika proizvodnje. Addison-Wesley Publishing Company.: Economics. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. 35 Vidjeti: Parkin. 1990. u pravilu. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. Nekoliko je razloga tomu. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. ali ne i vice versa. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. 223-224.. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Ali. ali ne i uvijek dostatna. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. ekonomske efikasnosti. naravno.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . Ukoliko.1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. 5 Dividenda sada iznosi 50. zamjećujete. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.. Pojavio se ažio (agio). cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).2.5% cijena dionice jest 500. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. Ovo je. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. One su al pari.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. dakako. Evidentno.5 = 500 . a disažio 50%  ⋅100  . Ako je d' 2. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 .5. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. 5.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.2.2. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.

u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje.12 = 1000 . 1. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. (1 + r ) 1. (1+r).21 = 1210. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . 1 +  = 1000 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.5. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. (1+r)2 = 1000 . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos .21 (1 + r ) 2 1. 1. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . 1.12 98 . 100 10   .1 = 1100 . gdje r = k' .  100  Obrnemo li stvari. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. Dakle. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Budući iznos = 1000 . Priznat ćete.

1) (1.. dakle. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. Neka ta dividenda iznosi 10. (1 + r ) n Ali. Ali.5. str.. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. dakle.1 (1. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.1) (1..1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. Cijena dionice 45 99 .. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.. M. godinu dana po kupovini dionice. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. + + / : 1. Dakako. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. a kamatna stopa 10%.. Addison-Wesley Publishing Company. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%..44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate.1 = 1000 . New York. 1990.. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . Međutim. 216.1) (1.1 2 3 n 1.: Economics.. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.

. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. Dakle.5.1) jest r. formula vam je poznata.. CD CD 10 = /⋅ 1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .1 Prema tomu.. + .. Naravno.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Dakle. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. 2 3 4 1..1) (1. k' r k' 100 Evidentno.1 (1.1 1.1 1. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1 1. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica...1) (1. a nazivnik (0.. No. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi..1) (1. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1 CD – CD = 10 0.

dat će ukupni proizvod. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra.2. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. 5. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. granični proizvod i prosječni proizvod. kapital.1. pak. 5. kapital). uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. zemlja) promjenljivog karaktera. Neprijeporno.2.5. Niski. Dakle. a raste veličina rada. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. Promjene ukupnog proizvoda. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio).

PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . moguće i nemoguće proizvodnje. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Prema tomu. te promjenljivu veličinu rada. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Tablica 10.5. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. također. granicu između. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju.

marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Ili. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. to je promjena. 5. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu.2.2. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Granični proizvod Granični (dodatni. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. Ukoliko se. dakle. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. Međutim. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. a raste input zemlje). Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . naime.5. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Tehnološka efikasnost znači. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje.

Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.2. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. te izračunajmo granični proizvod rada. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Tablica 11.3. 104 .

Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda.25 3. Uzrok je tomu početni rast. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Međutim. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. s tim u svezi. nakon početnog ubrzavanja (progresije). Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. taj rast. Možda će sljedeća slika. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. biva sve sporiji i sporiji. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. 105 .5. uspješno dopuniti prethodni komentar.

5. ova posljednja raste. Naime.4. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. a vrijedi i vice versa. Uopće.2. kao i u našem primjeru. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Istovremeno. Upravo stoga. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . 5. granični proizvod rada raste.

107 . rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak.zakonom opadajućih prinosa. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako.3. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. sve sporiji i sporiji. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). prije ili kasnije. analizirajući potrošačev izbor. međutim. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. međutim. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. uz fiksne veličine ostalih inputa. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog.1. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. granični trošak i prosječni trošak.3. Dakle. 5. Kao što ranije.5. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. Što se. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). Daljnji. 5. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. ali je taj rast. ceteris paribus. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

5. Vrijedi. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. dakle. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Usredotočimo se. Slika 44. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. također. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. postaje varijabilan. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. ako hoćete.2. Naime. Prema tomu.4. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. međutim. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 .

5. dakle. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. ukoliko. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. 116 . Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Ukoliko je riječ o stalnim. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Slika 45. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. prosječni će ukupni trošak opadati. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. konstantnim prinosima razmjera.

U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. 6.1. Optimalni izbor proizvođača. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. slika 46). 117 . Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. prikazat ćemo na grafički način.

1.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. 6.1. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.6. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).

UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Provjerimo: K = 12 .2 R . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Na taj način odredismo točku a crte izotroška.6. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Ukoliko input rada iznosi šest. 119 . Ukoliko je input rada jednak nuli.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. input će kapitala biti jednak nuli. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2 ⋅ 6 = 0.

koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala.6. mora biti razmjerno. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . sukladno našoj tvrdnji. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . kao i cijena rada. Odredimo. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . upola manji. u novim uvjetima. Kut crte izotroška. Neka ona. dakle. a vrijedi i obrnuto. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R .1. jest relativna Ck cijena inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak.2. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . iznosi 20 novčanih jedinica.

Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. Prema tomu. Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. a vrijedi. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa.1. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. Ck=10) izgledati ovako: 121 . i vice versa. kako rekosmo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.3. naravno. u našem će slučaju (Cr=20. 6. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.6. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Karta izotroškova. nepotpuna.

Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.6. 122 . Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. odnosno tehnika proizvodnje. 6. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. IZOKVANTA .KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48.

s tim u svezi. Slika 49. Dakle. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). eventualno smanjenje inputa kapitala i.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .

2. 124 . Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. npr. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. 6. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. 2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R).1..6.

Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. a vrijedi i obrnuto. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.2. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. 6.6.2. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Dakle. Ponajprije. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Drugo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50.

budući da znači veći angažman inputa. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. 6. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. Tablica 18.3. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a veća. dakako. Slika 51. veći ukupni proizvod.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod.

Prema  ∆R  tomu. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. međutim. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Što je.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Slika 52. Isti će. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Naime. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. međutim.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu.

npr. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Prema tomu.6.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Zanemarimo li negativni predznak. 128 . Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.

Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .6. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .

Minimaliziranje ukupnog troška. vladaju potrošnjom. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost).6. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Proizvođač. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. nužno obara njegov granični proizvod). Zamjetna je. pak. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. proizvodnoj.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 130 . nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. a na drugoj. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. dakle. uz neizmijenjene veličine ostalih. odnosno proizvodnjom.

te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. monopol.7. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. monopolističku konkurenciju i oligopol. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja.1. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . tj. jednostavnosti radi. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. Naime. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. 7. 50 Pojam dobra. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. b) postojanje velikog broja kupaca. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle.

Bio bi to samoubilački korak budući da bi. a savršeni konkurenti je. dakle.7. Naime. Kada je cijena zadana veličina. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. tržišnu cijenu. tržišnoj. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. cijeni. Naime. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. "od šume ne vidite drvo". tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. preuzimaju. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Horizont savršenog konkurenta moguće je. prihvaćaju. sasvim sigurno. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Naime. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. prikazati na sljedeći način: 132 . Drugo. nemajući drugog izbora. Ponajprije. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć.

Umnožak je to. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. utržene količine dobra i njegove cijene. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. Ukupni prihod. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. 7. dakle.7.1. podsjećamo. prema tomu. promjena. To je. Moguće ga je.1. Ukupni.

TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. 134 . to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. cijenu određuje i nameće tržište).7. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Dakle. jednak cijeni dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . i to u svim tržišnim strukturama. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra.

2. Međutim.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. pa i savršenog konkurenta. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. 135 .7. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. postoji druga opcija. maksimalizirati profit .1. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.

2. dakako. Ukupni prihod. ali ni gubitak. ukupni trošak i profit Tablica 19. nakon druge prijelomne točke. 136 .1. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. bio zamijenjen gubitkom.1. 40 jedinica dobra. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. Gubitak se. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Prijelomna točka (break even point). očigledno. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest.

Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Naime. Dodatni je prihod. 7. veća od graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.2.7. naime. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit.granični prihod.2. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. 137 . savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Granični prihod.1. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.

Dakle. Naime. Tablica 20. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Dakako da ne. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. dakle. Ispitajmo njegovu djelotvornost. odnos 138 . Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12).7.

Slika 56. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja.7. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. 139 . omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. istovremeno.

Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.64 Slika 57.625 10. 140 .5 9.7. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 11.5 9.75 9.92 13. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.

Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. iznosi 9. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Optimalna razina proizvodnje. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). prosječni profit jednak je 2. Prosječni profit = Prosječni prihod . TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim.5). prag rentabilnosti). ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.375 ⋅ 40 = 95 7.375.3. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. 141 . kao što gornja slika pokazuje. prosječni profit je.1.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.7. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka.625. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.

Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Optimalni output sada iznosi 30. niti gubitak. Zamjećujete.7. Ne postoji profit ali. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. na sreću. veći ili manji od optimalnog. vodi poduzeće u gubitak. 142 . svaki output.

7.4. Slika 59. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .5. savršeni će konkurent.1. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. realizirati gubitak. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. pri svim veličinama svog outputa.

U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.5). pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. Moguće je da čudno zvuči. iz navedenog primjera.25 ⋅ 20 = 25 7.5. prosječni je gubitak. a to pokazuje i gornja slika.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. Našemu je poduzeću. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.1. međutim. Fiksni trošak.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. proizvodili ili ne. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. makar i privremenog. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . Naime. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. prekidanja proizvodnje. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . savršenom konkurentu. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje.7. nije moguće izbjeći. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. dakle.8.75 .5 = 1. Naime.

67 9 10 11.5 13.5* 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . To će se. 25 = 25 Tablica 22.5 = 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. Prema tomu. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. naravno.4 8.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.7. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. 25 145 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.

imate li sreće. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Fiksni trošak se.6.1. 146 . i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Dakako. može smatrati potopljenim troškom. 7. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Stoga. Ništa drugo vam i ne preostaje. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Naime. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili.7.7. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. veseliti se pobjedi svoga kluba.1. u kratkom vremenskom razdoblju. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). 7.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Nije. proizvodio ili ne. Naime. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. dakle. točka a na krivulji graničnog troška može. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. ali i ne mora značiti početak ponude budući da.7. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. u ovoj situaciji. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. 147 . jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu.

Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak.8. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Izlazak slijedi. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .7. 7. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.1. U tome će slučaju prosječni prihod. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška.

7. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. Slika 62. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.9. Cijena Ponuda. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.1. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .

TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Međutim. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. profit (pozitivna razlika 150 . Drugim riječima. Naime. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. u dugom vremenskom razdoblju. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Njihova će pojava. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. dakle. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju.7.

Slike 64. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. dakle. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. dakle. Dakako.7. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Normalni profit postoji. Odgovor je jednostavan: normalni profit. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli.

Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. realizirati odgovarajuću plaću. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. Vi ste. Konačno.7. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. Nadalje. Vi vodite vaše poduzeće. propuštena plaća. pretpostavimo nadalje. dakako. Dakle. TRŽIŠTE DOBARA trošak. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. umjesto u vlastito poduzeće.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. mogli ste se zaposliti i. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. novčana ste sredstva. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Prema tomu. kao diplomirani ekonomist. Ponajprije. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . U svakodnevnom životu.

Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. vrjednijeg dobra. te postoji alokacijska efikasnost. 153 . upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Potrebito je. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. dakle. Kada je. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Resurse nije potrebito realocirati. Koristiti kapacitet znači. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Dugoročno. postoji alokacijska efikasnost. naime. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti.7. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. društveni interes to nalaže. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Na kraju. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti.PUT).

Povećavanje outputa. TRŽIŠTE DOBARA 7. licence. Međutim.7. električne energije. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. dakle. na ovaj ili onaj način. MONOPOL 7. Druga je monopol. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Ono je. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. vode itd. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta.2. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. 154 . u takvom slučaju. patenti).1. sposobno. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je.2. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. izaziva pad prosječnog ukupnog troška.

odnosno cijene dobra. odnosno njegovom veličinom. On je u stanju. Za razliku od savršenog konkurenta . određivati cijenu dobra. Zbog toga se granični prihod monopola . Naime. Vrijedi. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Naime. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. naravno.7. Zbog čega je to tako? Monopol. Pri tome. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. posjeduje tržišnu moć. Dakako.2. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Ukupni. i obrnuto.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. njome upravlja zakon potražnje. "pravi" cijenu. ipak. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). potraživana će količina dobara biti veća. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. dakle. TRŽIŠTE DOBARA 7. 155 . Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. povlaštenom položaju. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Monopol je "price maker".prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  .2. postoje neka ograničenja. manipulirajući vlastitim outputom. zahvaljujući svom posebnom.

ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . odnosno 0 < Ec < 1. a Ec = 1. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Tablica 23.7. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. on je maksimalan.

157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7.

Ukoliko. dakle. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. koji.7. 158 . monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. kojim slučajem.

TRŽIŠTE DOBARA 7.2. Maksimaliziranje profita 7.1.3. 159 .2. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Neprijeporno.3. Ukupni prihod. Tablica 24. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.7. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.

vrijedi i u uvjetima monopola. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. u danim uvjetima. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. granični trošak i profit Output koji.2.7. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. analizirajući savršenu konkurenciju. 160 .2. Granični prihod. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Monopol će. Naime. Ukupni prihod. Pravilo koje smo otkrili. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.3.

Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). Tablica 25.7. 3 jedinice dobra. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice.33 6. naravno.5 7 7. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Tablica 26.67 161 .

a mogu ga gurnuti i u gubitak. a prosječni ukupni trošak 6. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita.67. a maksimalni (ekonomski) profit (2. tri jedinice dobra. Međutim.7. povlašteni. Prosječni profit (prosječni prihod . Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. Pri tom. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. outputu cijena dobra iznosi 9. već spomenute. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. 162 . Naime. To su.33.67 ⋅ 3) iznosi 8. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.

Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. za razliku od savršene konkurencije. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. pri optimalnom outputu. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. 163 . vodi monopol u gubitak. Slika 69. Ali.7. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. veći ili manji od optimalnog K. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA 7. Lošoj reputaciji monopola.4. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. između ostalog.2.

prekinuti proizvodnju. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. Slika 70. 164 . Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.5.2. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. makar i privremeno. baš kao i savršeni konkurent. ukoliko je. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.7. dakle.

. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. 165 .2. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. granični trošak. Međutim. znači veću ponuđenu količinu. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Inc. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Vrijedi i obrnuto. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. TRŽIŠTE DOBARA 7.: Microeconomics. Norton & Company. krivulja ponude (bilo individualne. Podsjetimo. str. pri tome. u različitim tržišnim situacijama. 266.55 Cijena . Slika 71.7. ceteris paribus. E. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji.W.6. W. Viša cijena. New York 1991. Dakako. Monopol. Monopolova krivulja ponude ne postoji. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine.

naravno. odnosno tržišnu moć. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. mora posjedovati monopolsku. Dakako. mada to posebno ne naglasismo. Naime. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. Monopol. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. jedna te ista cijena može. On. 2. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu.7. značiti najrazličitije ponuđene količine. 7. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. biti u uvjetima savršene konkurencije. 166 . Monopol i diskriminacija cijena Do sada. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Proizvođač. međutim. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima.7. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. međutim. dakle. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. kada je riječ o monopolu. može prakticirati diskriminaciju cijena.2.

Ali. prosječni prihod Granični prihod K 167 . Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.7.7. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Prema tomu. odnosno usluge. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Slika 72. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. 7.1.2. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .

zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . prosječni prihod. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. način maksimalizira svoj profit.7. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Monopol. 168 . Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. a ne i na sve prethodne jedinice. proizvodi output K. Stoga. Na taj. Ali. poznati nam. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Slika 73. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo.

alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. te outpute koje odbacuje monopol. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ne zaboravimo.8. osim posljednjeg. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit.2. prije svega. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. znači proizvodnju većeg. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Pretpostavit ćemo da je. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. Sada svi kupci. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. ponajprije. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Ali. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. b) Moguće ironično. 7. alokacijski efikasnim outputom. ali i većim. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. ali povećanje profita. odnosno savršena konkurencija.7. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . posredovano savršenom diskriminacijom cijena.

Međutim. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku.7. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Slika 74. Nije teško zaključiti da: 1.

Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. 171 . Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Naime.7. Doista. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. većeg outputa jest X neefikasnost. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). evidentno. ali i ekonomije cilja (economies of scope). monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. učiniti većim od onog konkurencijskog. u određenim slučajevima. a zbog zaštićenosti od konkurencije. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. izaziva dodatne troškove. pak. Riječ je o traganju za rentom. "rent seeking behavior". to nije sve. Ekonomije cilja se. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. Razlozi za to vjerojatno postoje. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. poznata nam ekonomija razmjera. Međutim. Ali. aktivnosti koja. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. dakako. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. Monopol. mogu monopolski output. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. Zaštićeno od konkurencije. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje).

TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. itd. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. 172 . monopol igra pozitivnu ulogu. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. zamjećujete. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske.7. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Ali. Sve to. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. a monopolski output veći od konkurencijskog. proizvodnja bijele tehnike. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. u nekim slučajevima. Slika 75.) obara prosječni ukupni trošak. Prema tomu. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika.

3. bez ikakvih ograničenja. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. dakako. Valja dodati.1. TRŽIŠTE DOBARA 7. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. baš kao i monopol. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. monopolistička konkurencija. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. Drugo. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. s opadajućom krivuljom potražnje. U drugom slučaju. dakle. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije.7. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. riječ je o monopolističkoj konkurenciji.3. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. U prvom. Monopolistički konkurenti proizvode slično. konkurenti. ponajprije. Nesavršena. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Novi se. dakle. Stvarna su tržišta. ne identično dobro. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. 7. 173 . radi se o oligopolu. baš kao savršena konkurencija.

1. dakle. On. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. 174 . Slika 76.7. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete.1.3. 7. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.

Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit.1. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. sasvim sigurno. Naime. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. 7. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Ova je idilična situacija. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Prema tomu. međutim.2. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje.3. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. Ekonomski profit se smanjuje. Budući da je prosječni prihod. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Slika 77. nove konkurente. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno.7. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka.

Kapacitet je. neiskorištenog kapaciteta. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Drugim riječima. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . međutim. dakle. Najčešće je to ekonomija razmjera. Nadalje.3. Ali.2. Nadalje. znači pojavu suvišnog. naime. 7. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Monopol i monopolistička konkurencija. i dobrim supstitutima. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Uopće. razlike ipak postoje. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. istovremeno. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra.minimalni prosječni ukupni trošak.7.

itd. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. 7. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Ovakvi su 177 . Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. dominantno poduzeće. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Ono određuje i mijenja cijenu.3.1. vodstvo u cijenama. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Očigledno. Problem međusobne ovisnosti.7. Manja poduzeća. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. a ostali ga u tome slijede. preuzme vodstvo u cijenama. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Prvi je tzv. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Ovdje ima mjesta i za sukob. Monopol "pravi". patenata. najčešće ono najveće. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. On je "price searcher". profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. s tim u svezi. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. On je "price maker". Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. ali i za suradnju. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. također. određuje cijenu. Međutim.2.

Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Slika 78. povećavajući output iznad dogovorene kvote. prestanak sporazuma. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. 178 .7. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. veličina outputa. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. najčešće. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Ne samo zbog toga što ih. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti.

B. čeka zatvorska kazna od osam godina. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. dakle. Zatvorenikova dilema Igra se. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. međutim. Istražitelj stoga smjesti A. zbog nedostatka dokaza. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. dakako. a partnera. i B. osuđeni samo za posljednju provalu. Prilično složena situacija budući da A. i B.A.B. pretpostavljate. Teorija igara može se.A. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. nema. U tom smislu svaki igrač. Čvrstih dokaza. 7. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.3. TRŽIŠTE DOBARA 7. a tvoj partner to odbije učiniti.A." Zatvorenici. A. Tijekom istrage ustanovi se da su A.2.2. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.A. budući da je odbio priznati. 179 .7. i B.2.1.B. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. odvija u prilično neugodnom ambijentu. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. ne mogu komunicirati i. poštujući pravila igre. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti.3. vjerojatno. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. i B.2.B. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Svaka igra.

A. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. 1 god. B.7. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. vodeći računa isključivo o 56 John F. pak. ne prizna. I njemu se isplati priznati. neprijeporno. Svaki je od igrača odigrao igru. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. B. ne prizna. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. meni se isplati priznati. A. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača.B.A. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. ne prizna 4.B. A. 1 god. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. B. prizna. 8 god. A. Prema tomu. B. u svakom slučaju. A.B.B.B. strategije Ne priznati Ne priznati B.B. B. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.A. Na koji način razmišlja zatvorenik A.B. 4 god. odnosno strategije. prizna tada. B.B. 8 god. Ukoliko.A. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.. Nash. 180 .B. Dakle. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine.B. a B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora.A. matematičar.? Ukoliko B.B.A.A. 2 god. A. strategije Priznati Priznati A. i B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. 4 god.A. konačni rezultat. prizna. A. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. 2 god. s punih osam godina. Oba zatvorenika priznaju 2.B.A. B.

sljedeće četiri situacije: 1. poduzeća B ne vara 4. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin.2. Poduzeće A ne vara. 181 . Ali. 7. dakle. kao i u zatvorenikovoj dilemi. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat.2.: Economics.2. u pitanju dva igrača koji. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. I ovdje su.7. Naime. Poduzeće A vara. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. mogu birati između dvije moguće strategije. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. New York 1990.. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Addison-Wesley Publishing Company. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži.. na račun konkurenta. varati) i pridržavati se sporazuma. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. poduzeće B vara.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Ali. Oba poduzeća ne varaju 2. ne varati. veći ekonomski profit. M. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. grubo rečeno. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Moguće su . ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). str. dakle. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. 357. Inc. Oba poduzeća varaju 3.3. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu.

Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Svaki "niski udarac". Dominantna strategijska. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. vremena da bi se profilirao. ukoliko poduzeće B ne vara. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši.7. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. tu doista nema dileme. na sreću ili nesreću. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. I opet. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. I konačno. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Poduzeću A se isplati. 182 . Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. I njegova najbolja strategija je varati. A naša ga poduzeća. imaju dovoljno. mora varati. naime. dakako. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Pokušajmo je otkriti. istovremeno. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. varati. Zajedničkom interesu treba. pak. Izigravaju li.

1960. Prema tomu. 183 . i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. 7. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv.: The Strategy of Conflict. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Jedna je od njih. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Oxford University Press. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Uopće. primjerice. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). dakle. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. međutim. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža.1.4.4.7. T.58 Ukoliko. Od vas se. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. New York. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.

oligopol. trošak Normalni profit Cijena> min.) vrijednosti ukupne prodaje.PUT Cijena>Gran. trošak Ekonomski profit Cijena >min. pružiti potrebitu informaciju. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. Tablica 27. PUT Cijena=Gran. 7. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .. monopolistička konkurencija. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.PUT Cijena>Gran. trošak Monopolski profit Cijena>min. na koncizan način. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min.7. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak.4.2.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. PUT Cijena>Gran. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. 90% npr. Sljedeća će tablica pokušati. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.

Ili. Prema tomu. najniži trošak i cijenu. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. Kada je prirodni monopol u pitanju. Ali. istoga kroja i iste boje. oligopol ili monopolistička konkurencija. Ali. konkurencije jest idealan. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. iste zapremine motora i iste boje. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje.7. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. Naime. a potrošači će.

.

Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Poduzetnik. dakle.1. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. poluproizvoda i sirovina čine kapital. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. kapital. Valja. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara.8. preuzima rizik 187 . zemlja i poduzetništvo. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. To su rad. zgrade. strojevi. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. dakle. alati. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. rudna bogatstva. odnosno čimbenika proizvodnje. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. ne znači novac. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. Dakle. naime. novčana sredstva. najrazličitiji uređaji i oprema. vode itd. Kapital. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ali i zalihe gotovih proizvoda.

Renta. dakle. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. 8. Vlasnik rada ostvaruje plaću. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. Domaćinstva. Vrijedi. prije svega. naravno. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. odnosno proces njihove proizvodnje. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. Poduzetnici su.8. vlasnik kapitala kamatu.2. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. naravno. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. nije za bojažljive i nesklone riziku. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. a vlasnik zemlje rentu. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. 188 . Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Tržište. Ali. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. a poduzeća ih kupuju. u prvi mah. onaj ekonomski. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Riječ je o samosvojnim. odlučnim. naravno. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. Poduzetnik. pak. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. dakle. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Dohodak = C ⋅ K. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Vrijedi i obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Slika 79.8. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. 189 . Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Prema tomu.

izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. To je onaj dio dohotka koji. Vrijedi i obrnuto. kako se to zna reći. 190 . U pravilu. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. za razliku od transferne zarade. Ili.8. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Slika 80. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Ekonomska je renta. "kruh nad pogačom". tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična.

Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Slika 81. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. kada je. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). a vrijedi i obrnuto.8. njegova ponuda savršeno neelastična. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. 191 . tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. dakle.

naime. derivirana potražnja.3. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. Poduzeća. 192 . međutim. kapital ili zemlja) izvedena. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad.8. potražuju čimbenike proizvodnje. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. Zapitajmo se. 8.

193 . jednostavno. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Ukoliko povećavate inpute rada. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . Prema tomu. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. Naime. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod .8. ∆ Čimbenik Ili. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. a ostali su inputi fiksnog karaktera. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod .

jednostavno. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa. po logici stvari. 194 . jednak cijeni inputa.8.

smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. pak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Optimalna. Količina zaposlenog inputa će se. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.1. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .3.8.

kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28.8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika.

i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Tržište je outputa savršeno konkurentno. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. U ovim naročitim uvjetima. Podsjećamo. uvjetima savršene konkurencije. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Međutim. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa.savršeni konkurent. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Međutim. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . Naime.8. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada.

kupac inputa .3. Slika 83. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.kupac inputa . 8.u stanju utjecati na cijenu inputa. Ukoliko poduzeće .8. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa.2. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. međutim. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. međutim. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Poduzeće.ima određenu tržišnu moć. Monopson Razmotrimo. 198 .

ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). a cijena rada 15. Granični se trošak rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Tablica 29. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. naravno. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. iste veličine. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. međutim. Prema tomu. krivulja ponude rada jest 199 . Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac.monopsonist. Uostalom. Međutim. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica).

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Slika 84. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. 200 . Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica.8. a pri onom inputu koji maksimalizira profit.

Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. ne znači. Ovakvo ponašanje ne znači. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. dakle. 201 . međutim. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. postojanje krivulje potražnje. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. I konačno. Dakle. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. Naime.8.

1.4. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Prema tomu. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.4. 8. Ne postoji krivulja potražnje za radom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.8. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.

8. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. Dakle. Ukoliko je dotični input rad. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada.4. granični prihod proizvoda rada se. 203 .2. = Granični trošak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom.

.

: Economics. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 391. New York. a one se tiču. M. 9. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika.1. prije svega. suprotna. Inc. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. kako ranije rekosmo.. Addison-Wesley Publishing Company. 1990.1.9.1. 60 Vidjeti: Parkin. rast ponuđene količine rada. Dakle. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. Daljnji rast cijene rada može. međutim. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. izazvati pad ponuđene količine rada.. 205 . Vrijedi i obrnuto. Rast cijene rada izaziva. u pravilu i u prvi mah. ponude rada. ponuda rada ne postoji. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. Međutim. dva. kada je u pitanju ponuđena količina rada. str. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Ali. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. 206 . Iz tih razloga. obrazovanje). Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. pri relativno visokim cijenama rada. To je bit učinka supstitucije. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Prisjetimo se. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Uporni rast cijene rada. rast dohotka potrošača. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Upravo stoga. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . rekreacija. Ponuđena količina rada raste. povećava potražnju za normalnim dobrima. ceteris paribus. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće.prodajom rada.9. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada.jest normalno dobro. ponuđena količina rada opada.

kupci rada -. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. utjecati na cijenu rada.9. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Pojedina se poduzeća . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86.1. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. 207 . Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. 9. međutim.

a s njim i granični prihod proizvoda rada. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. Ukoliko se. granični prihod proizvoda rada. raste. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada.2. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). a sa njime.1. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.savršena konkurencija 9.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. Vrijedi i obrnuto. Podsjećamo. 208 . a) Poduzeće kupac .savršeni konkurent b) Tržište rada . Raste. u tom slučaju.9. Raste li cijena dobra ili usluge. Vrijedi i obrnuto. i granični prihod poduzeća. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. dakako.

Ponuda se rada smanjuje. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. 9. Vrijedi i obrnuto. 209 .2. raste i ponuda rada. uz ostale neizmijenjene uvjete.9. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Dakle.1. raste li radna snaga. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Vrijedi i obrnuto. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.

povećanje cijene rada. 62 Mabry. ceteris paribus. 210 .. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.9. te nastojeći povećati cijenu rada. Ulbrich.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. Primjerice.3.H. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89..: Introduction to Economic Principles.. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. Smanjenje će ponude rada izazvati. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova.“62 Jednostavno rečeno. 203. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. Međutim. McGraw-Hill Book Company. 1989.. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. H.. Sindikati.1. te stoga i manji broj članova sindikata. M. New York. R. 9. str. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. s tim u svezi.

postoji i druga opcija . Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. godinu dana) i.1.9. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom.2. itd.2. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. pretpostavimo. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. TRŽIŠTE KAPITALA 9. podizanje radnog morala. 63 211 . 9. osim troškova leasinga. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). drugih troškova. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. nemate. To ukratko. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo.. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd.

Neprijeporno. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje.

životni vijek svakog od njih neograničen. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. u ovoj novoj situaciji.9. donose kamatu od 10% godišnje. međutim. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Što. Kako. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. budući da ste ih uložili u banku. jednostavnosti radi. Investirate 213 .

Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.9. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. kada je u pitanju kupovina kapitala. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.7% 20% 13. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.3% 26.  1200  U oba slučaja.3%.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . Tablica 31. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.3% 6.

Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Posuditi 215 .2. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Slika 91. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos.2. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.9. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. te ste ih prisiljeni posuditi.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%).

ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. dakle. Kada. za odgođenu potrošnju. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. dakle. posrednu proizvodnju. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. 9. u tom slučaju. Uopće. Prema tomu. koji čekaju. Posuditi više znači opet.9. moraju biti nagrađeni. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. a ne odgođena zadovoljstva. Međutim. granična efikasnost kapitala > k'. Kamata je nagrada za čekanje. upravo ovo čekanje. štede. koji. odnosno štednja omogućuje tzv. zaobilaznu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati.3. Ponuda zajmova Potrošači. Upravo stoga.2. u pravilu. 216 . Slika 92.

Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak.9.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. ceteris paribus. snažnoj savršenoj konkurenciji. 217 . veću proizvodnju potrošnih dobara. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova.2. životna dob i.4. očekivani dohodak. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. 9. Slika 93. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . pretpostavimo. Ukoliko. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. Proizvedeni kapital omogućuje. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. kamatna stopa. na ovaj posredni način. dakako.

dakako. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. Kao što svaka općina.9. zaliha nafte. 218 . itd. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. Ponajprije. 9. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema.. njezina je količina ograničena. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. ugljena itd. ona je imobilna i. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. potencijalni dužnik. drugo. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu.3. Slike 94.

64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. 219 . moći zakupiti potrebitu. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Zakupac se. Slika 95. dakle.3. željenu količinu zemlje uz postojeću.potencijalni zakupac .1.3. npr. 9.. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.) ostaje ista.2. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. tržištem određenu rentu. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba.će.9.

određuje visinu rente. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. ekonomska renta. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje.9. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . zbog istog razloga. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 10. 3. 4. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 2. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. Usredotočimo se. u ovom trenutku. Država realocira resurse. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Država obavlja preraspodjelu dohotka. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu.1. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 1. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. 221 . Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže.10. Stvarno.

posredstvom tržišta izvedenoj. svjetionici itd. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. 10.10. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. konačno. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. pojava monopola. parkirališta. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. Nasuprot tomu. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. Primjer takvih dobara su ceste. pojava eksternalija 3. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. 222 . isključivo pravo njegove potrošnje. parkovi i slično. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. Ukratko.1. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. sustav nacionalne obrane. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. proizvodnji. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. miješana ili polujavna dobra. ceteris paribus. "free rider" problem . na raspolaganju svima. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu.1. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno.problem slobodnog jahača. čisto javno dobro (npr.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. jednom proizvedeno.

10. ∆ Količina 223 . prema tomu. dakle. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Prema tomu. alokacijsku efikasnost. u boljem slučaju. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . Isplati se. "free rider" je osoba koja besplatno. Tržište. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. da je broj onih koji će se angažirati.1. pak. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. i novčana sredstva. dakle. 10. Dogodi li se suprotno.1. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Graničnu korist moguće je. pa. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. Ili. Zbog toga država igra ulogu realokatora.1. besplatno koristiti javna dobra. Zapravo. koristi javno dobro. te pokušava osigurati.

2. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.1.A Granična korist . Količina javnog dobra Ukupna korist .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost . raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.A Ukupna korist . Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . Tablica 32.osoba A i osoba B. Zamjećujete.B Granična korist . 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.1.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.10.

5 5 Količina javnog dobra 225 .5 3 3.5 2 2.5 4 4. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 1 1.10.

Međutim. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti.10. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Tablica 33. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. 226 .

Primjeri eksternog troška. prosuti trošak. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. 227 .2. 10. Eksterni trošak. dakle.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva.1. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

2. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. realizirat ćete i relevantni dohodak.1. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. Bogatstvo. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. između ostalog. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). te cijenama čimbenika proizvodnje. Država. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. Ukoliko. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. proizvedena količina je KR. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. nejednaka je i raspodjela dohotka. vrijedi i obrnuto. Nažalost. Ovakvo rješenje. bogatstvo ono što posjedujete. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. dakle. ovise o količini inputa kojima raspolažu. 235 . dakako. kao kompromisno rješenje. na primjeru zamišljene ekonomije. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. osim visokokvalificiranog rada. 10. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. To.2.10. u još većoj mjeri. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. 10. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. Ukratko. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. preuzima. vrijedi za raspodjelu bogatstva. dohodak je ono što zaradite.

Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. Druga petina.10. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. a to su one s najnižim dohocima. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. dakle. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Prva petina obitelji. 40% obitelji realizira 15% dohotka. dakle. Kumulativno. 236 . sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka.

Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva.10. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Dakle. također. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Obrazovanje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. 40% obitelji 40% dohotka itd. Ljudi 237 . 20% obitelji realizira 20% dohotka. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka.

Oporezujući visoke dohotke. Zagreb. Dyal..2. nije moguće zaobići problem siromaštva. pa čak i sreća. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. W.. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. raspravlja o raspodjeli dohotka. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. P. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. str. J. "Mate". 10. New York.. 1985.. N. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Macmillan Publishing Company. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. npr. 71 72 Samuelson. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. str. makar i na sažeti način. 343. 362. godini. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.A...A. 2000.10. Tako je.2. Karatjas. Nordhaus. Ukoliko se. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. 238 . granica siromaštva.D.: Ekonomija. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele.: Basic Economics. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.

Slika 103.10. Dakle. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. 239 .

.

11.. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. 241 .1. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. stopa inflacije. Karatjas. itd. stopa nezaposlenosti.ekonomiju u cjelini. određivanje cijena inputa.potrošača i poduzeća. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. Naime. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda.11. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. A. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . jednostavno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije.: Basic Economics. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. INFLACIJA Inflacija (lat. odnosno stopa ekonomskog rasta. Macmillan Publishing Company. razina cijena miruje.. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop".naduti. proučava posebni ekonomski entitet . vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. 73 Dyal. Makroekonomika. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. N. 1985. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. New York. međutim.. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. inflare . 176. J. str.

odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. a a.11.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.... Dakako. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .CPI).. a 0 baznu godinu. Ulbrich..H. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena... n označavaju pojedine artikle košare dobara. 74 Vidjeti: Mabry. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. 293...b. New York. 242 .. 1989.. McGrawHill. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. str.H. Inc. R..: Introduction to Economic Principles.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.. H. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom..

5%.5 Zamjećujete. u odnosu na petu godinu. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. 6.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. povećanje prosječne ili opće razine cijena.9% a u šestoj godini 37. stopa inflacije jest postotna promjena. 4. u petoj 22. iznositi 11. Prema tomu. 243 .Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.11.5 122.9 137.87%. međutim. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. treća je godina bazna godina. Godina 1. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. Kako. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . 3.5%. U četvrtoj godini. 2. u odnosu na baznu godinu. 5.3 100 112.

jednostavnosti radi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . sveobuhvatnija. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama.9 · 100 = 11. mjera inflacije. Ukratko. novčana. u pravilu. međutim. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra.87% 122 .11. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. jedne godine. Pretpostavit ćemo. još jedna. Naime. dakako.5 − 122 . bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih.9 Postoji. Nasuprot tomu. 244 . svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.

Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. Gornja formula upućuje na to da je.24%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. u odnosu na baznu godinu.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. GNP .24.24%.5 1500 1900 7600 900 18000 0. upotrebom GNP-deflatora. odnosno stopa inflacije iznosi 18. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.11. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.deflator 245 .24 29600 U tekućoj je godini.

razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka.11.1. 246 . te psihološkim teorijama inflacije. najvažniji. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Međutim. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. Inflacija može. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja.1. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Novac. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. reći će oni. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. odnosno količina novca u optjecaju. prije svega. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Mnogi će. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. nije jedini uzrok inflacije ali je. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. svakako. monetarni fenomen. dakako. međutim. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. stoljeća. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. David Hume i David Ricardo. primjerice.

Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Možda će to jasnije predočiti tzv. udvostručit ćete i razinu cijena. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. dakako. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. U tom je slučaju. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Vrijedi. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Q Udvostručite li količinu novca. i obrnuto.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v .11. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. fiksne veličine. uz ostale neizmijenjene uvjete. međutim.

znači i nižu kamatnu stopu.1. Ovo povećava brzinu novca.000 = P·Q 200.000. u pravilu. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. posredstvom jednostavnog primjera. Naime.1. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.1. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. 11. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine.000. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji.000 . ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Ukratko. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca.11. M·v 200. Kakve će posljedice. a time i manju brzinu novca. te će rast nominalnog bruto 248 . Prema tomu. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. v=4. te brzina novca opada. te kompromisne. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). M = 50. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca.

Međutim. ne i razmjernog povećanju količine novca.000 · 3 P·Q 300. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. M·v = 100. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 2 P·Q 200.000 249 .11. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Doći će do izvjesnog. M·v = 100. dakle.000 I konačno. Postoji.000 · 4 P·Q 400.

1. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. obeshrabrenih radnika. ali i nezaposlenih radnika.2. Različiti su uzroci nezaposlenosti. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. prije svega. s tim u svezi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. misli na nezaposlenost rada. stoga. niti kao dio radne snage. S tim u svezi. 250 .11. pak.2. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. žele raditi. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. NEZAPOSLENOST 11. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Nezaposlenost. Međutim. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. te je. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. sezonsku nezaposlenost. budući da su prestali aktivno tražiti posao. međutim. koje. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. ne smatraju nezaposlenima a. valja spomenuti kategoriju tzv. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici.

Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage.11. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Ovaj tip nezaposlenosti. Potražnja postoji. nažalost. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. ne treba posebice zabrinjavati. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. 251 . turističkih radnika. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Dok frikcijska. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. dakle. ciklička nezaposlenost. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. frikcijska. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. tzv. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. pad agregatne potražnje i.) čine sezonsku nezaposlenost. građevinskih radnika itd. s tim u svezi. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. koji. Naime. Sve osobe koje. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. ali ne i odgovarajuća ponuda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. dakle. a povećati potražnju za drugima. međutim. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem.

naziva prirodna stopa nezaposlenosti. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. međutim. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. M. 1990.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. riječ je o punoj zaposlenosti. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. New York. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. pri datoj kamatnoj stopi. Ukratko. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. smanjivanje vrijednosti tzv. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Osim one neposredne . ljudskog kapitala 76. u tom slučaju. Vidjeti: Parkin.: Economics. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. 252 . itd. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. kriminala. a stopa nezaposlenosti se.11. AddisonWesley Publishing Company.).

Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. Proizlazi. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. vrijedi i obrnuto. Dakako.11. Slika 104. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije.W.2. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.2. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Obrnuto. Suvremena će ekonomska pozicija. naime. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. 253 . ustvrditi kako izravni. međutim.

Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). odnosno postoji puna zaposlenost. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. stopa inflacije manja od očekivane (2%). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. U dugom vremenskom razdoblju. Ponovimo. pak. a vrijedi i obrnuto. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). prirodnoj stopi 254 . Ukoliko je. u kratkom vremenskom razdoblju. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Ukoliko je stopa inflacije. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). jednaka očekivanoj.11. Nasuprot tomu.

koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . dakle. dvostrukog računanja. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv.11. 11. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja.3. najčešće tijekom jedne godine. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. kao inputi. Slika 106. koje se.

Realni bruto nacionalni proizvod. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. znači ekonomski rast. dakako. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. kao što znamo. Realni bruto nacionalni proizvod. Upravo stoga. dakle. unatoč većim ili manjim oscilacijama.. dakle. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. ovisi o fazi poslovnog ciklusa.. dakle.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. koje. . Ona.+ Kn · Cn Dakako. 256 . Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti.11. Realna stopa rasta u 1996. Bruto nacionalni proizvod se.Realni GNP u 1995.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. značiti isti rezultat. 257 . dakako. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Odlučimo li se za donji kružni tok. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.3. 11. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. nažalost. izabrali smo pristup dohotka.1. Oba će pristupa. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. Slika 107.11.

258 .3. ponovimo.1. ceteris paribus. finalnih dobara i usluga. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Pristup trošenja Ovaj pristup. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. za razliku od uobičajenog poimanja. tako i outputa. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. Dakle. ekonomist. poluproizvoda. pak. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. međutim.11. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. Smanje li se. i promjene zaliha i to kako inputa. hladnjaci. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . alata.1. međutim. najrazličitijih uređaja i opreme. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. mlijeka. automobili itd. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Ova. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. i investicije. olovaka itd. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva.

dobit ćete neto privatne domaće investicije.11. amortiziranog dijela realnog kapitala. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. 259 . Neto izvoz (Ex . Zamjećujete. transferna plaćanja. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. državne su investicije dio državne potrošnje. I konačno. provedbu zakona. neto izvoz može biti i negativan. Riječ je i o privatnim investicijama. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Dakako. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. stoga. Naime. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Transferna plaćanja nisu. radi se o domaćim investicijama. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Isključena su. funkcioniranje obrazovanja itd. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. naime. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. istrošenog.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. međutim.

11. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Agregatni dohodak će. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. svakako. bit će oporezovan. prema tomu. Stoga ih.3. naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. dijelom biti potrošen (C). 260 . a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Neizravni porezi predstavljaju. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Zapitajmo se. dakako.1.2. renti. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. dohodak države. Tri su moguća načina njegova korištenja.

Transferna plaćanja). 261 . Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. 11. prihode. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.3.11. C + I + G + EX . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju.Im = GNP = C + S + T.1.Im = S + T. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. imovinu) poreznih obveznika. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. N. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.2."79 11. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom.. Boston . a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. D.. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod.GDP). str. Irwin..3. rast će njena razina. istovremeno. neto porezima i uvozom. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Valja izjednačiti aktualne investicije. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. na drugoj ističe. Stabilnu razinu vode. 548. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. Inc.1989. 262 . Pri tome.11. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.: Economics. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode.

mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. o bruto privatnim domaćim investicijama. Dakle. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. amortizirane elemente realnog kapitala.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. dakle. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. Riječ je.11.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. dakle. Prema tomu. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Nasuprot tomu. On. 263 . GNP . razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima).

4. kamate na javni dug. mirovine. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. ali primljene dohotke. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. u obliku dividende. te dodate nezarađene. valja oduzeti osobne poreze. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. ali su primljeni. Do raspoloživog dohotka (Disposable income .PI). predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. NI -Zarađeni. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen.DI) preostaje samo jedan korak.11. Od osobnog dohotka (PI). Istovremeno. posredstvom transfera. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. u pravilu. Događa se to. ali ne i primljen. o korporacijskim profitima koji nisu. o doprinosima za socijalno osiguranje. 264 . Riječ je. itd). Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. ali ne i primljene dohotke. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. 11. primjerice.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). PI . raspodijeljeni dioničarima itd. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. kao što mu i ime kaže.

Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju .razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad.. naravno.. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. To su ekspanzija. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Slika 108. ali ih je lako uočiti. vrh. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. nije lako predvidjeti. kontrakcija i dno.11. 265 .

Nazvan prema prezimenu autora. u kontrakcijskoj fazi. 266 . čije nas promjene zanimaju.C. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti).. The Brookings Institution. 81 Okun. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. str. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti..: The Political Economy of Prosperity. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza.. New York. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa.. kada vi. Jedna od važnijih. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. 1970. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste.4. A. J.: Basic Economics. Okunov zakon. 192.11. izgubite zaposlenje tada je to depresija". s tim u svezi.1. M. međutim. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Macmillan Publishing Company. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. D. N. govorimo o dnu. Ponovimo. Spomenimo. 11. Karatjas. jest nezaposlenost.80 Kada. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. A. te postoji puna zaposlenost. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. 1985. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. Washington. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti.

stopu inflacije. iznimno. ne tako rijetke. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. pa čak i nulte. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. pak. eventualno i negativnu. prati inflacija.11. izuzetke. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. Riječ je. ruku pod ruku. 267 . 11. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. a kontrakcija nižu. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. dakle o kontrakciji koju. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa.4.2. Međutim. s visokim stopama inflacije. u odnosu na potencijalni. tijekom vremena. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. Niske. Naime. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju.

.

Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. 12. Model. država.Im) pri danoj razini cijena.1. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena.12.1. poduzeća. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. kontrakcije. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. Ili. GNP = C + I + G + (EX . odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. između ostalog. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest.1. agregatna potraživana količina 269 . nezaposlenosti i inflacije. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.

Višoj razini cijena. mjerene GNP-deflatorom. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Kao i krivulja individualne ili. Naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Slika 109.12. uslijed promjene razine cijena. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . izražen kao realni GNP. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. pak. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.

za 25%. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Dodatna će kupovna moć. pad razine cijena znači. Obrnuto. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. što depozitnog novca. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Dakle. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. ceteris paribus. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Ukoliko razina cijena poraste. Ukoliko razina cijena raste. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže.12. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. što gotovog. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. smanjivanje količine realnog novca. Pad kupovne moći.

Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. Pad cijena. naime. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. jeftinijim inozemnim dobrima. i obrnuto. ceteris paribus. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju.i njihovu veću potražnju. Rast cijena. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. 3. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. obara kupovnu moć stanovništva. s tim u svezi. te rast uvoza.12. Ovakva situacija znači pad izvoza. smanjuje količinu realnog novca i. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. ceteris paribus. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Potrošači.zajmovnih fondova . te investicijsko trošenje. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. te se povećava agregatna potraživana količina. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Vrijedi. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Obrnuto. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. 272 . Rezultat su niže realne kamatne stope. dakako. dakako. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima.

2.1. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.12. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Slike 110. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Brojni su. međutim. te učinkom vanjske trgovine. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .

optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. Rast poreza. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. ceteris paribus. Naravno. 5. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. znači i veću potražnju za hranom. Veći broj ljudi. te brojnim drugim dobrima i uslugama. ceteris paribus. Naime. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena.12. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. Pesimistička će. Dakako. vrijedi i obrnuto. odjećom. vrijedi i obrnuto. praćen rastom raspoloživog dohotka. uz ostale neizmjenjene uvjete. ceteris paribus. a time i agregatne potražnje. stanovima i kućama. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. izaziva pad raspoloživog dohotka. 4. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. pad agregatne potražnje. 274 . 2. znači i rast agregatne potražnje. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. vrijedi i vice versa. naime. znači i povećanje agregatne potražnje. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. ceteris paribus. Dodajmo. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Pad poreza. izazvati pad agregatne potražnje. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Porezi Rast poreza će. pak. očekivanja izazvati. 3.

međutim. Pad raspoloživog dohotka.12. ceteris paribus. znači i manju agregatnu potražnju. Rast transfernih plaćanja. uz ostale neizmjenjene uvjete. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. 8. S druge strane. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Vrijedi i obrnuto. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. 7. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. kamatne stope zabilježe rast. Pad će kamatnih stopa. uz ostale neizmijenjene uvjete. izazvan padom državnih transfera. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Promjene količine novca izazivaju. koje su posljedica promjene razine cijena. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. stoga. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. na novčanu masu. Međutim. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. 275 . dodatni. a time i na agregatnu potražnju. povećati agregatnu potražnju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine.

Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje.2. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. 276 . pod utjecajem promjena razine cijena. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.2. mjerenog realnim GNP-om. 12. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.1. postoji i samo jedna. isključuje cikličku nezaposlenost. s tim u svezi izazvane. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. AGREGATNA PONUDA 12. s druge strane. Puna zaposlenost. predstavljene GNP-deflatorom.12. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti.

njegov output ostaje neizmijenjen. Primjerice. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Naime. 277 . poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Očigledno.12. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. a posebice cijene rada (plaće). promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. konstantne veličine.

Rast cijena finalnih dobara i usluga. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. 278 . navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. uz neizmijenjene cijene inputa. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. Pri tome se angažiraju i suvišni. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. do tada neiskorišteni kapaciteti.12. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada.

Više kompetentnih. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . o "pregrijanoj ekonomiji". oprema. dakako. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Važna je. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. i agregatna ponuda. 2. strojevi. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. i kvaliteta radne snage. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 12. 3.2. a s njime i agregatna ponuda.2. zbog razumljivih razloga.12. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. ceteris paribus. 1. Riječ je.

klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. 5. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. 280 . tj. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. u pravilu. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. dakle. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. povećanje agregatnog outputa. Naravno. 6.12. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Rastu agregatne ponude pogoduje. ceteris paribus.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 281 . povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Rast plaća. Vrijedi i vice versa.3. ceteris paribus. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 12. 1.12.2.

promjene cijena inputa. Slika 114. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. ceteris paribus. Dakle. Rast cijena sirovina. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Zamjećujete. u dugom 282 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Pad cijena sirovina. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu.12. pak.

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine.12. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. 283 . Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Međutim. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Slika 115. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. 12.

Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Agregatni manjak dobara i usluga. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. 284 . Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. između ostalog. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu.1.12. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. i rast nezaposlenosti. 12. Neplanirano smanjenje zaliha. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. podiže razinu cijena. poput plime.3. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.

Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.3. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. 12.2.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. odnosno potencijalnog GNP-a. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. 285 .

odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. 12. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. 286 .3.3. dakle. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.12. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.

M. plaće rigidne. 12. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. Interest. godine 287 . Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. Isti uzrok. kamate i novca (The General Theory of Employment. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. dakle.12. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost.4. and Money) objavljeno 1936. Najznačajnije životno djelo J. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti.3. nefleksibilne. prekomjerne nezaposlenosti. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. prije svega.

Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. može biti neposredna i posredna. Slika 119. Državna intervencija. pada agregatne potražnje. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.12. pak. 288 . te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje.potrošnje (C) i investicija (I). prije svega. Posredna. u smislu povećanja agregatne potražnje. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju.

budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Ova. 121.12. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.85 zovu ekonomika potražnje. kao što ranije naznačismo. Spomenimo... 85 Harrod. Macmilann and Co.: The Life of John Maynard Keynes. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Saya i drugih.. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Poznat i kao "francuski Adam Smith". jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. 289 . 1951. Ricarda. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. 12.3. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. s tim u svezi. London.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. str.5. R.F. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Prema tomu. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti.

Nova. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. str. Richard D.3. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.: Economics. Boston.12.Irwin. 623.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. pad cijena inputa. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. 87 Vidjeti: Hyman. 290 . D. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. 2. Slika 120..1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.5.. MA 1989. s tim u svezi. Inc. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. uslijed pojave nezaposlenosti. N.

Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. te se ravnoteža.12.. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Boston. Rast nezaposlenosti . rast cijena inputa.Irwin. uspostavlja u točki R 2. 291 .3.5. D. 624. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. naime. i ciklička nezaposlenost. 12. 4.javlja se. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.: Economics. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. MA 1989. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. Inc.2.88 88 Vidjeti: Hyman.. s tim u svezi. u uvjetima pune zaposlenosti. Richard D. str. Slika 121. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. N.

Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Nova. 292 . 4. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.12. 3. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.

293 .1. očekivani (budući) dohodak. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. odluka o tome koliko štedjeti. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. investicije (I). Ona. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. istovremeno. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. držeći razinu cijena stalnom veličinom. Naša je. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). Naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. životna dob članova domaćinstava.Im). Međutim. kao što rekosmo ranije. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex .istraživat ćemo. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. na sljedećim stranicama. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. itd. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Našu ćemo pozornost.13. Prema tomu. 13.model agregatnog trošenja . POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.

ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.13.1.1. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. Ili. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. 294 . granična sklonost potrošnji jest promjena. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. u pravilu i u prosjeku. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. upravno razmjerni odnos.

Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Ili. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. štednja je negativna. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.

Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.05 0.05 0.13 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. a granična sklonost štednji 0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.40 1.13.40 -0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.07 0.87 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. U tom je slučaju štednja negativna.7. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .3.84 Prosječna sklonost štednji -0.93 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.

Podsjećamo. ušteđena. stoga. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili.Granična sklonost potrošnji . rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Granična sklonost potrošnji = 1 . Trećega nema. Prema tomu. Upravo stoga. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Dakako. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .13. Naime. pak. 297 .7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. vrijedi i obrnuto.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Granična je sklonost štednji (0. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.Granična sklonost štednji.

naime. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom).13. Taj pravac. 298 . U slici 122. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.

glasi: Štednja (S) = DI . Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.7 ⋅ DI).C. budući da je S = DI . Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli.7 + 0. vrijedi i obrnuto. dakle. korespondirajuća funkcija štednje.7 DI S = .3 DI .0.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Ovaj dio potrošnje. Na slici 122. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.7 .13. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. jest autonomna potrošnja (Ca). dakako. 299 .

Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0.8 raspoloživog dohotka. Dakako. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. rast dohotka. također. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo.1. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S).13. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Istovremeno.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Naime. i obrnuto. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . Potrošnja i realni GNP . gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. dakako. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). GNP = C + S + T. Može li se. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. Vrijedi.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). 300 .2.ukupnog raspoloživog dohotka.

8 realnog raspoloživog dohotka.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. Slika 123.4 novčane jedinice.13.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 0.2 1. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.8 1.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. odnosno 0.5 1 1.5 2 2. 301 .4 = = 0. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.

dakle. odnosno investicija.graničnu efikasnost kapitala.2. poluproizvoda i sirovina). Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . Podsjećamo.13. najrazličitijih uređaja i opreme). će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. Slika 124. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. 302 . kada. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. alata. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. Kupovina. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. strojeva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.

ekspanziju sljedeće godine te rast profita. dakle. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. Prema tomu. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. općenito. Međutim. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. i obrnuto. krivulja potražnje se pomiče udesno. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . 303 .). Vrijedit će. Obrnuto. poduzeća očekuju. dakako. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Prema tomu. veličina amortizacije.profitabilan. primjerice. npr. očekivani pad profita.13. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. neki su čimbenici (očekivani profit. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. Ukoliko. Vrijedi. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Međutim. ceteris paribus. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. i obrnuto. veličina amortizacije. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. ceteris paribus. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija.

Činjenica je. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. suvišnih kapaciteta. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. Budući da je. Upravo stoga. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. dakle. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa.očekivanom profitu. Možda očekujete da će investicije. dakle. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. 304 . zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. baš kao i potrošnja. međutim. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Investicije ćemo. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. 13. provedbu zakona. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. zdravstva. 305 . Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. pa. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. funkcioniranje školstva. Državnu potrošnju.3. itd. dakle.13. određuju političke odluke nadležnih skupština.

NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. 306 . 13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.13.4. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. i obrnuto. veći izvoz. naravno. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Izvoz nije funkcija domaćeg. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.1. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. izvozne mogućnosti Hrvatske. Veći inozemni realni GNP značit će. Suprotno tomu. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. rastu i primjerice. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane .4. Vrijedi. Obrnuto. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. ceteris paribus. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Tečajevi. Devalvacija. Austriji. 307 .13. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. revalvacija . Njemačkoj itd. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj.smanjuje izvoz. izvoz će biti veći. naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.

ceteris paribus. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. veći uvoz. Rast domaćeg agregatnog dohotka.4. ceteris paribus.13.2. međutim. Prema tomu. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. veći uvoz. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Veći domaći realni GNP znači. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. ima za posljedicu rast uvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Tečajevi. 308 . Uvoz će.

reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Pretpostavimo li da se povećava. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Zaključujemo.4. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod.3. Uvoz. međutim. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Revalvacijom se. naime. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. da je i neto 309 .13. Obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. dakle.

Slike 130.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 310 .

izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. pak. npr. 311 . rast će izvoza. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. Obrnuto. Slika 131. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. neto je izvoz pozitivan. nadolje i ulijevo. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. ceteris paribus. ceteris paribus. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. uz ostale neizmijenjene uvjete. Nasuprot tomu.. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. devalvacija. rast će uvoza. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kao što je već rečeno.13. te neto izvoz postaje negativan.

.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja.14. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. Sada smo. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. međutim. 313 .1. pri datoj razini cijena. 14.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. te su predstavljene kao fiksne veličine. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. pa. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica.14. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. 314 . državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. dobit ćete agregatno trošenje. stoga i neto izvoz. dakako. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. potrošnja su i uvoz. U pretposljednjoj koloni tablice 39. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica.

onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. državnu potrošnju. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Ovdje valja ubrojiti investicije. izvoz. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). Izvjesna. iznosi 200 novčanih jedinica. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. naravno. pri svim razinama realnog GNP-a. naime. Autonomna potrošnja.14. To je. 315 . potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. u našem primjeru. Prvu skupinu čine autonomna. samosvojna trošenja. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. ali i (autonomni) dio potrošnje. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine.

pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Prema tomu. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. Dakle. ponavljamo.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. upozoravamo na to. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Oduzmete li. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. to je promjena. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. Ili. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.2 novčane jedinice. pak. Uvoz. po jediničnom povećanju realnog GNP-a.7 novčanih jedinica. Razlika. 316 .2.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa.2 = 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. iznosi 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . određuje kut C+I+G+EX krivulje.5. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.7. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX).7 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. Ili.14.

granična sklonost trošenju. Graničnu sklonost trošenju moguće je. skraćeno. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.5 kuna porasta induciranog. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. međutim. 317 . odnosno krivulje agregatnog trošenja. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Dakle. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . Ne zaboravimo. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. 90 91 Ubuduće. odnosno agregatnog trošenja. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja.14.5. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0.

pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. naime. 318 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133.14.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. 14. Taj pravac. Tablica 39.2. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o.

osim u točki ravnoteže. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.14. 14.1.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Podsjećamo.2. zalihe se. 319 . prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža . izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Prije presjecišta. Ove će disproporcije. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a.

Zalihe (gotovih proizvoda.14. niti rastu. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. stoga. niti padaju kada je agregatno 320 . povećanje realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. poluproizvoda i sirovina).

tzv. Stabilni.I + G + EX = S + T + Im. moguće je objasniti i pomoću. Koristeći podatke iz tablice 39.2. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. 321 .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.2. Obrnuto. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. Makroekonomska ravnoteža . i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .14. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). dakle. pa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. ravnotežni realni GNP. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. paušalni porezi (lump sum taxes). Tablica 41. 14.

322 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Slika 136.14. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). stoga. ravnotežni realni GNP iznosi 400.

neto poreza i uvoza.60 .NX = S . zbroj investicija.14.(Proračunski deficit) .40 . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . Posljedica je rast zaliha. te proračunskog deficita. Dakle.T) = S .30 = 70 . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.I . neto poreza i uvoza. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.Im) + ( G . kada je. dakle.30 Dakako.T) . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. investicije. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).I . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". Deficitarna trgovačka bilanca = S .(G . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. Kada je realni GNP veći od 400. 323 .I .30 = . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.

Tablica 43. ali koje ne mijenjaju njen kut. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.1. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. a zbog očekivanja viših profita.3. Neka se planirane investicije.14. državne potrošnje. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. 14. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Promjene autonomnog trošenja (investicija. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 .3. povećaju za 100 novčanih jedinica. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39.

325 . Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. i obrnuto. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137.14. Vrijedit će. Također. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. naravno. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. u obama slučajevima. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0.5.

Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. izaziva pad granične sklonosti trošenju. granična sklonost uvozu 3. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1.3. granična porezna stopa. Raste li. pad granične sklonosti potrošnji. dakako. pa. 326 . Ovo. manju graničnu sklonost trošenju.granična sklonost uvozu. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Vrijedi i obrnuto. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Naime.14. Obrnuto. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto.2. dakle. Rast granične sklonosti uvozu. znači pad granične sklonosti trošenju. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači manji raspoloživi dohodak. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . granična sklonost potrošnji 2. ceteris paribus. obrnuto razmjeran. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. manju graničnu sklonost potrošnji i.

porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična 5 20 = 0.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.14. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. te graničnu sklonost potrošnji.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka. Ravnotežno agregatno trošenje.7  . Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.875  .2. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Tablica 44. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. Međutim.

7-0.0857.0857) = 0. Potrebito je. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .875 ⋅ 0.875 (1 . Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). 8.2=0.72 457. Neto porezi su.5.29 365.t) ⋅ Realni GNP.85 51.58 640.7.2) = 0.43 182.5). stoga.71 34.875 ⋅ 0.875 ⋅ (1-0.t)] ⋅ Realni GNP.t)] = 0.9143 = 0.57% realnog GNP-a. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.28 42.8 328 .14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. Ili.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.0. [ GSP ⋅ (1 .86 274. udio poreza u realnom GNP-u. međutim.8 = 0.57 17. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.15 548.14 25. Granična porezna stopa neka iznosi 0. dakle.5. Tablica 45.00 91. možda. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.42 60. graničnu poreznu stopu i. Budući da je DI = (1 .

0. granična sklonost potrošnji iznosi 0.dakle.5 ona skače na 0. ravnotežni realni GNP iznosi 500. međutim. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. s . Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. Uočili ste.2) ]. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.6.8 ⋅ Realni GNP. kut krivulje agregatnog trošenja. a zbog rasta potrošnje. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. Budući da granična sklonost uvozu jest. ∆ Potrošnja 80 = = 0. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0.6. bilježi rast i iznosi 0. odnosno ravnotežni realni GNP.8.GSU (0. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.875 raspoloživog dohotka. Ili. stalna veličina (0.7 realnog GNP-a. Raste. u obama slučajevima.8. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.8 realnog GNP-a. C = 30 + 0.14. 329 . povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.8) . S prvobitnih 0.6 [ GSP (0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. u prvom slučaju.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. ravnotežno agregatno trošenje. stoga.

14. naplatiti odgovarajuću kamatu. međutim. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.1143 realnog GNP-a. Što će se. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .4. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. smanjili potrošnju i povećali štednju. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. Granična je sklonost štednji iznosila 0.14.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. uloživši je u banku.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.875 raspoloživog dohotka. Pretpostavimo da ste.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0.

2344⋅ (1 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. Predstavimo novu situaciju.0857) ] ⋅ Realni GNP.0.28 42.57 17. poveća granična sklonost štednji i.14. = = 0.43 Naime.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.15 38.0. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0. stoga.00 91. međutim.14 4.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda. ∆ Štednja 11.29 15.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. Tablica 46. ceteris paribus. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91. a funkcija štednje S = .1143.0857)] ⋅ Realni GNP.125 ⋅ (1 .72 27. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.0.0857) ] ⋅ Realni GNP.9143 = 0.30 + [ 0.30 + [ 0.125  .58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.86 274.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.7656 ⋅ (1 . dogoditi ukoliko se.85 51.42 60. 331 .0857)] ⋅ Realni GNP. odnosno 0.14 25.29 365. Provjerimo navedene tvrdnje.72 457.71 34.875 ⋅ (1 . Što će se.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .43 182.43 = 0.0.125 ⋅ 0.15 548.125 ⋅ (1 . Prema tomu.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .58 640.0857) = 0.57 -7.2344 raspoloživog dohotka.

iznosi 0.0857) = 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91. Granična sklonost potrošnji. Rast štednje ima.42 60. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.85 51.28 42.14 25.86 34.14.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.43 182.58 640. 332 . ceteris paribus.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.7 .7656 ⋅ 0.15 548. uz ostale neizmijenjene uvjete. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.29 55.29 365.72 77. kao što ranije rekosmo.9143 = 0.57 12.57 17. Granična sklonost trošenju iznosi 0.15 98.72 457.71 34.7656 ⋅ (1 − 0.7 ili 0. odnosno 0.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. a ravnotežni realni GNP 400.5. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.86 274.7656 raspoloživog dohotka.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.

Riječ je o paradoksu budući da rast štednje.14. Do paradoksa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. međutim. 333 . naziva se paradoks štednje. povećanja štednje. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. ceteris paribus. kada je o pojedincu riječ. znači rast njegovog dohotka. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.

da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. multiplikator. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi.5. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. dakako. Slika 140. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Pogled će nas na sliku 140. 334 . MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. jednostavno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14.

Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. 1 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. Naime. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. međutim. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Prema tomu.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . multiplikatorski učinak.14. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).

1 − 0 . Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. a granična sklonost uvozu 0.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.7.14.67. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Multiplikator = 1 − 0 .2). Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. multiplikator će biti: 1 = 1.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.

granična sklonost uvozu = 0. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. 337 .14. 1 . autarkičnom gospodarstvu. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. budući da je riječ o zatvorenom. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. . kao što zamjetismo ranije. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. Pretpostavimo nadalje da je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. 14.5. Međutim.2. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. U tom će slučaju.1. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.5.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji.

njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. . multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. dakle. primjerice.14.Granična sklonost trošenju. Granična sklonost štednji = 1 . 1 Multiplikator = 1 . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.6. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Koristeći sljedeće formule. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. 14. Država može 338 . Dakle.Granična sklonost trošenju .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 .

a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza.9). bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. naime. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Upravo stoga. i obrnuto.1. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. posredstvom državne potrošnje. o graničnoj sklonosti potrošnji. 339 . Međutim. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.9.6. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Obrnuto. Vrijedi. efikasnost državne potrošnje. dakako. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Promjena autonomne potrošnje ovisi. U praksi je.14. nažalost. autonomnim porezima. Međutim. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

9.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.9 = − ⋅ 0 . a granična sklonost uvozu 0. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.14. Valja zaključiti da država jest u stanju. dotle dodatna kuna.2. Kao što zamjećujete.realnog GNP-a. u cijelosti u potrošnju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .7 0 . Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. varirajući veličinu paušalnih 340 . a porezni multiplikator 3. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Naime. autonomnim porezima. ne ide. dakle.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.33.

odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.9].Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .5). država može. 14. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.0.5 (t=0.6.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Granična sklonost uvozu.2. i veličinu induciranih poreza.5 = 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.t) = 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.5) − 0. (GSU = 0. dakle. iznosi 0.25 0.45 341 . mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. kao u prethodnom primjeru.5) = 0.2] 1 − [0.9 ⋅ 0.2] 1 − 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.33 1 − [0. Međutim.2).45 − 0.2.9(1 − 0. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.9 (1 . s tim u svezi.14. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.

75 Pojava je granične porezne stope. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.0.75 Međutim. Ako je GSP(DI) = 0. što su.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .25 0 .14.GSU = 0.33 0 . Multiplikator = 1 1 = = 1. 342 .2 0 .33 1 − GST 1 − 0 .5 = 0. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.05.45 . Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .05 + 0 .t) = 0. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.9 tada je GSŠ(DI) = 0.2 = 0. veći inducirani porezi. postoji još jedna mogućnost. Što je veća granična porezna stopa. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.1 ⋅ 0. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . dakle.5 + 0 .Granična sklonost trošenju .1. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.Granična sklonost trošenju Prema tomu. Stoga je i multiplikatorski učinak.

odgođenih. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. dvostruko podudaranje želja. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Novac je. Novac kao obračunska jedinica. bez obzira kako nastali. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. On olakšava i ubrzava razmjenu. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. podmirite u 343 . Funkcije novca su: sredstvo razmjene. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. obračunska jedinica. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. međutim. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga.1.15. Zahvaljujući tomu. budućih transakcija. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. Kao što rekosmo.

Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . 15. služi i kao zaliha vrijednosti . krzna. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. Kao i prethodna. Prednosti su plemenitih metala. u najgorem slučaju. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Dakako. duhana. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. trajnost. Najrazličitije su stvari. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće.konzervator vrijednosti. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. Međutim. Štednja je. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. prije svega.zlato i srebro. kao sredstvo razmjene.). npr. Prema tomu.. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga.2. 344 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. unutarnju vrijednost. itd. U vremenima inflacije. poput stoke. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. bile očigledne: laka prenosivost. novac je ono što funkcionira. djeljivost. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. Sredstvo razmjene. Razlog držanja novca. a potom i kao obračunska jedinica. pšenice. kao novca. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. pri tome će.15. istovjetnost kvalitete.

etablirani nakon I. 345 . u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. Banknota. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. svjetskog rata. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. godine. koja glasi na donositelja. Trajao je sve do I. naime.15. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca.44 kg. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. funta). Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. Papirni novac. rezervne valute (dolar. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. taj prvi oblik papirnog novca. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). svjetskog rata. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. ipak ograničavali. U Engleskoj je. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. Metalistička teorija. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). taj drugi oblik novca. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. imala je zlatnu podlogu. u početku bijaše konvertibilan. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga.

ceteris paribus. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. dakle. dakle. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. I konačno. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Unatoč nekim lošim iskustvima. depozitni novac.3. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. za razliku od papirnog i kovanog novca. a nalazi se na računima banaka. ovisi o količini novca u optjecaju. Depozitni novac (knjižni. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac.nevidljivi. jednostavnije. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Riječ je. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. Ili.15. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. ne posjeduje materijalni oblik. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. 346 . zlatni se standard napušta. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. 15. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. spomenimo posljednji oblik novca . Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi.

Naime. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv.: Monetarno-kreditna politika. Pokušajmo objasniti cijeli proces.štednja diskvalificira. Zagreb. a vista). Šokman. 1992. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. str. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. BANKE I STVARANJE NOVCA . Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. Međutim... bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. “near” novca.”94 15. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Novčani je agregat M2 šira mjera novca.15. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. A. međutim. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. 60. 347 . Ovdje. I.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. 94 Perišin. Informator.4. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. njihova ih namjena . namijenjena štednji. kao komponente novčane mase (M1). NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. prije svega.

te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0.5 dolara. banku B. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. Šokman. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. manje od 2. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. 39. Pretpostavimo. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. obliku rezerve likvidnosti. određeni. 717. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. minimalne likvidnosti ili tzv. u svakom trenutku. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. M. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. No. u obliku rezerve. drži. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka.: Economics. str.15. New York..4 na jedinicu depozita. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. tipična američka banka. 348 . Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. Addison-Wesley Publishing Company. Ovaj će depozit. Prema Parkinu96. str. A. posjedovati određenu rezervu . Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. Zagreb. Iznos ovih sredstava je neophodna. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. nadalje. Banka B će 95 Ali. po sili zakona. na svakih 100 dolara depozita. I..: Monetarno-kreditna politika. 1990.97 Prema tomu..rezervu likvidnosti. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. 96 Parkin. 1992. Informator. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. 97 Perišin.

Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.4 8.6 novčanih jedinica. možda pregledniji. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.64 12.4 na jedinicu depozita).6 32.96 19. način: Tablica 48. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C..44 150 Nove rezerve 40 24 14.6 12. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).96 100 349 .4 250 Novi krediti 60 36 21. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. itd. itd. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.15.

str. 249. potencijalni) novčani multiplikator. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. iznosi 2. 4 = 2. N. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica.5 98 Prema: Dyal. New York. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. dakle..: Basic Economics.15.A. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. 1985. J.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. Karatjas. 350 . kako ga još zovu. Macmillan Publishing Company. za 150 novčanih jedinica.5. Zašto? Zato što (jednostavni ili. u našem primjeru. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. Naime.

tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. novčani multiplikator iznosi 2.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). može teći i u suprotnom smjeru. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Dakle. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Oni mogu biti zadržani. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.5 ⋅ ( − 60) = −150] . Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. u banke stvarajući novi višak rezerve.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen.5 = 250). Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. u obliku depozita. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. odnosno količinu novca. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. 351 . izvan računa banaka.15. kao u našem primjeru.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . u obliku gotovine. Proces.4). Istina. dakako.5.

15. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. utvrđuje opću likvidnost banaka. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. kontrolira banke. A. 99 352 . Informator.: The Money Market. izdaje novčanice i kovani novac. te je sada Hrvatska narodna banka. str. Homewood. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru.5. Ona. M. 101 Vidjeti: Stigum. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Illinois.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. I. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. 100 Perišin. te odgovara za realizaciju monetarne politike. 1992. Zagreb.: Monetarno-kreditna politika. Narodne novine. 1983. 26.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. itd. Konkretnije. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. broj 35. 178. utvrđuje količinu novca u optjecaju. svibnja 1995.. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. u svezi toga. Dow Jones-Irwin. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. Šokman.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. svojim djelovanjem...

102 353 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.5.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.15. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.1. 15.1. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.5. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.1. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

15. do rasta investicija i agregatne potražnje. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. primjerice. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. 361 .drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. obveznice. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. angažirati na način da zarađuje kamatu. Neki ekonomisti . vrijednosne papire kao što su. dakako. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . i agregatnu potražnju. Kupovat će. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. kao što već rekosmo. Međutim. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. pri kamatnoj stopi (k’0). dakle. a potom.M1) veća što je kamatna stopa manja. naplatiti kamatu.monetaristi . Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. posredno.

. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. str. A. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. 362 . Milton Friedman. M poraste za 5% tada će. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. nominalni GNP. SouthWestern Publishing Co. W. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). Kao što znamo. uz pretpostavku da se v ne mijenja. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. porasti za 5%. 104 Vidjeti: McEachern. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . primjera radi. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara.. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. Prema tomu. također.: Economics -A Contemporary Introduction. 337. Cincinnati 1988.15. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. Ukoliko.

Njezin je.15. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. pratiti promjene realnog GNP-a. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Ili. 363 . Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. naime. Ključno monetarističko pravilo. nakon potrebitih prilagodbi. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. ako se v mijenja. količina novca mora. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. a te je promjene moguće anticipirati. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike.

364 . Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. učinak istiskivanja. padom privatnih investicija. prema njihovomu dictumu. Učinci rasta državne potrošnje. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. po agregatnu potražnju i realni GNP. pad privatnih investicija.15. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. u velikoj mjeri. Ukoliko je. u pravilu. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. pak. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Svakako. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Naime. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Rast je državne potrošnje (G). stoga.

. Zagreb.: Ethics.: The Problem of Social Cost. Journal of Law and Economics. 2. New York. 5. d. Houghton Mifflin Company. N.. Macmillan Publishing Company. N. Financial Markets. R. Karatjas..P. Bronfenbrenner.. 10. 1996.: Macroeconomics. Gardner. Friedman. and the International Sector. Homewood.: Macroeconomics.. Sichel. T. and the Market.. A. W. D. 6. Baily.A.: Money and Banking. 4. "Naprijed". 365 . 1991. Split. Inc. 1987. 1985. Dragičević. Informator. BPI. 3. Boston.3.. Richard D.: Politička ekonomija. Školska knjiga. Zagreb. M. Berger. 1995. Buchanon. 7. Irwin. I..: Kapitalistička revolucija. 1991. Pravni fakultet u Splitu. Efficiency. Coase. W. Baban. October 1960. Oxford. 1991. Lj. A. Bilić. Clarendon Press. P. 1988. Zagreb.. vol.LITERATURA LITERATURA 1.d. Homewood. 1985. 9.: Ekonomski leksikon.. Daniel. Black. 8. M.: Basic Economics.: Tržište. J.Irwin. Dyal. L.

1991.. 1987.. D.: Macroeconomics-Theories and Policies... New York.. R.. New York. Kultura.: Free to Choose. J.. New York. Performance and Policy. 1986. Beograd. R. L. Poole. 1983.: Principles of Macroeconomics. Hall... Eckert. Globus . Harrod. Stvarnost. 13. Inc. K. Galbraith. L.. 16. Heyne. 14.. Fischer. M.. Galbraith. 18. Zagreb. Heath and Company. W.: Macroeconomics .: Introduction to Macroeconomics. F..: Almost Everyones Guide to Economics. Froyen. London...: Doba neizvjesnosti.: Financijski capital. Henderson.o. Hilferding. Penguin Books Ltd. Dornbusch. 1995. D. Zagreb.. 20. 1951. K. 1981. R. 17. Schmalensee.Školska knjiga. V.W.. Stvarnost. R. Taylor. 24. T. The Dryden Press. J. Norton & Company. 15.B. 1981.. 1984. R. J. 1988.: The Price System and Resource Allocation. Lexington. Leftwich. Zagreb. 1986. New York. H. P.: The Life of John Maynard Keynes.. R. R. 19. Friedman.o. New York. Mc Graw-Hill Book Company.: Anatomija moći. Thurow. E. C. Macmillan and Co..: The Economic Way of Thinking. Friedman. Friedman. Macmillan Publishing Company. Harmondsworth..: Kapitalizam i sloboda. W. J. 23. Zagreb. 366 . S. R. 1988. Galbraith. J.Theory. 21.K. 1992.C. Avon. R. 22. R. "Mate" d.: Ekonomija za svakoga.LITERATURA 11. Macmillan Publishing Company. M. 12.. 1958. Heilbroner..

Inc. 1988. B. A. Marshall. Perišin.: Economics . 27. Parkin.. 35. Kovačević.. N. Šokman. MED. New York. Centar za kulturnu djelatnost. D. Zagreb. N. Marx. 26. Mankiw.LITERATURA 25.o. Inc. N. New York.: Economics.. Zagreb.. 1993. 1994. Irwin.: Opća teorija zaposlenosti. 28. Informator.: Osnovi kritike političke ekonomije I. R. Irwin.Ekonomski fakultet Zagreb. The Dryden Press. Zagreb. 1987. 33. I.: Introduction to Economic Principles. Mc Graw -Hill Book Company. Centar za kulturnu djelatnost. H. Zagreb. Boston. Lorković. W. K. 34. Boston. J.: Načela ekonomike.H.. Beograd. 1998. E. . 37. (reprint). Cincinnati. 1991. 1992.A Contemporary Introduction.. Keynes. 29. 1989. Prosveta.. A. tom 19. 1990. 32. New York. W. 1979. M. Mabry.: Microeonomics. Addison-Wesley Publishing Company.o.W. Hyman. A.o. New York.. 31. "Mikrorad" d. South-Western Publishing Co.G. McEachern. 1989.: Principles of Economics.: Uvod u ekonomiju..Analysis and Applications.. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. D. kamate i novca.. Ulbrich. Hyman.: Počela političke ekonomije. 1987.: Monetarno-kreditna politika.. 367 .: Modern Microeconomics .. 30..o. Mansfield. H. Zagreb. 36. M.: Economics. Inc. B. 1989. Norton & Company.

Washington. Schumpeter. 1983. B. Informator.1995.: The Political Economy of Prosperity. 44. O. 42. 2000. L. Wonnacott. Zagreb.: Capitalism.. Dow Jones-Irwin. Stigum. Louis 1987. Wonnacott. 50. 49.. Beograd 1970. New York. Smith. Okun. W.B.: Načela političke ekonomije. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. Zagreb. 1996. broj 35. Kultura. 48. Šik.: Microeconomics.: Treći put. 51. 46. New York.. A. Oxford University Press. Globus. R. Sammuelson. J. J. Narodne novine. M. "Mate".05. Ricardo.. 39. 1947.: Ekonomija. 1993. Truett. Centar za kulturnu djelatnost. Zakon o trgovačkim društvima. New York. The Brookings Institution. New York 1960. Truett. Zagreb. 26..: Essentials of Economics. 1983. P. 1990.: The Strategy of Conflict. D. McGraw-Hill. P. Zagreb.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. Zagreb.C.: The Money Market. Homewood.. D. 1992. 47. 41. R. Masmedia. 368 Poslovni rječnik.. John Wiley & Sons. St. Schelling. . Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 43. 1983. M. Zagreb.A..LITERATURA 38. T. Nordhaus. 1970. 40. A. D. Schiller. Socialism and Democracy.: Economics. 45.

222 crta izotroška. 94-101 ravnotežna. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 187-188 D Darwin. 309 disekonomija razmjera. 11 darvinizam (socijalni). 203 output. 257-261 nominalni. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 27 dionice. 45 intermedijarna. 63-64 alokacijska efikasnost. 181 369 . 67 relativna cijena inputa. 255-257 mjerenje. 244. 120 dohodak. 235 Böhm-Bawerk. 303 analiza.226. input. 347 centralna. 173 C cijena. 46 miješana. 10 antimonopolno zakonodavstvo. Eugen. 9. finalna. 264 raspoloživi. 6 centralizirana. 244 depresija. 153. 263 osobni. 187. agregatni. 58 čišćenja tržišta. 255 inferiorna. 222 kapitalna. 232 Coaseov teorem. 244 potencijalni. 264 realni. 307. 260 nacionalni. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 222 slična. 258. 228-231 amortizacija. 258 komplementarna. 347 Bentham. 256 deflacija. Ronald. 189 Coase. 202 troškova i koristi. 259. 256 realni. 7-8 pareto optimalna. Charles. Jeremy. 255 javna. 45 privatna. 114 diskriminacija cijena. 10 bogatstvo. 221-222 pareto suboptimalna. 6-7 decentralizirana. 51 bruto nacionalni proizvod. 265-266 devalvacija.223. 117-118 crta proračuna. 166-169 dno.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 223 B banka. 232 dominantna strategija. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 348 sekundarna emisija novca. 266 dobra. 222 normalna.

331 granična sklonost trošenju. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 357 H Hayek. 6. 289 laissez faire. minimalni. 8. 51 Gossenovi zakoni. 229 pozitivne. 7-8. 16. 17 keynesijanska. 16 ekonomska renta.187-188 investicije. 33-34 ekonomija razmjera. 154. 316-317 granična sklonost uvozu. 9 socijalistička. funkcije. 328 granična sklonost štednji. 181 E ekonomija. 16 Hobbes. 259 funkcija. 246 F fiskalna politika. 56 granična društvena korist. 171. 304-305 370 . 338 Friedman. 326 granična sklonost potrošnji. 124 granični društveni trošak. 60. ponude. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. Milton. 9 kapitalistička. 143-144 prosječni. 53. 13 definicija. 114. 116.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 229. 227. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 224 granična efikasnost kapitala. 37-47 eskontna stopa. Thomas. 265 eksternalije. 274 funkcija. 194 gubitak. 5 Hume. 9. 305-306 duopol. Hermann Heinrich. 213 granična korisnost. David. 241-242 inflacija. 103-104 granični trošak. 190-191 ekspanzija. 295. 9 ciljevi. 230 granična korist. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 228. 233 ekonomika. 258-259 bruto privatne domaće. 6-7 tržišna. 227 negativne. 193-194 granični privatni trošak. 6-7. 33-34 oskudica i. Friedrich. 228 granični proizvod. 223 granična porezna stopa. 362 I indeks potrošačkih cijena. 243 G Gossen. 221 državna potrošnja. 228-229 granični prihod. 9. 301. 241 godišnja stopa. 143-144 elastičnost. 294. 47-49 potražnje.

121-122 karta preferencija. 154 monopolistička konkurencija. 215. 360 monopol. 12-14 Marx. 153. 272. 247 različite interpretacije. 286-287 M M1. 285-286 recesijski. funkcija. 70-72 Keynes. 187 financijski.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 308 odrednice. 283. 275 korisnost. 125-126 karta izotroškova. 154. 222 čista. 307 kvantitativna teorija novca. 60 izvoz. 318 agregatno trošenje i. 11 matrica isplata. 263 potražnja. 118-119 jednadžba prometa. 287 koeficijent koncentracije. 275 realna. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 14. Thomas Robert. 318 keynesijansko objašnjenje. 222 miješana. 284-285 zaposlenost veća od pune i. Alfred. 303 kapacitet. 51-52 Malthus. 216 kamatna stopa. 347 makroekonomika. 51 mikroekonomika. 180 Menger. 287 klasično objašnjenje. 64-65 Jevons. 289 nezaposlenost i. 60-223 ukupna. granična. 51 K kamata. 187 karta izokvanti. 347 M3. 222 L Lorenzova krivulja. William Stanley. 286 puna zaposlenost i. 246 J javna dobra. Karl. 214. 353 restriktivna. 346-347 M2. John Maynard. 358 instrumenti. 362 monetarna politika. Karl. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. granična. 173 monopson. 256. 248 jednadžba proračuna. 53 ukupna. 302 korist. 233 zakonski. 276 kapital. 198 monopsonistička konkurencija. 285 jednadžba izotroška. 217. 266 inflacijski. 241 monetarizam. 10 Marshall. 183 količina novca u optjecaju. 154 prirodni. 187 realni. 352 ekspanzivna. 201 371 . 265. 246. 275 kontrakcija. 241 makroekonomska ravnoteža. 51. 15.

326-327. 276 novac. 173 neto investicijski dohodak. 19 agregatna. 253-255 plaća. 61. 23 kratkoročna agregatna.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 205 neto korist. 261. 263 neto. 337 granična porezna stopa i. 342 izravni (osobni). funkcije. 344 porezi. 7-8 nezaposlenost. 146 potraživana količina. 263 "nevidljiva ruka". 334 autarkično gospodarstvo. 37-47 individualna. 260. 265 potopljeni trošak. 19 zakon potražnje. 201 potrošački probitak. 309-310 P paradoks štednje. 176 potražnja. 306 funkcija. 339 poslovni ciklus. 23 ponuđena količina. 276-277 elastičnost. 58 potrošačeva ravnoteža. 250 ciklička. 19 tržišna. 276 dugoročna agregatna. 263 neto izvoz. 266 Okunov zakon. 75 372 . 176 čisti. 350 porezni multiplikator. 339 inducirani. 300-301 novčana baza. 60. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 251 poduzeće. 251 stopa. 330 Phillipsova krivulja. 251 frikcijska. 187-188 ponuda. 263 Nashova ravnoteža. 23 zakon ponude. 23 agregatna. 354 novčani multiplikator. 9 osobni dohodak. 188 suzdržavanja. 87 poduzetništvo. 264 N nacionalni dohodak. 277-278 tržišna. 264 neizravni. 252 sezonska. 47-48 individualna. 269 elastičnost. 353 oskudica. 176 diferencirani. 264 faze. 53. 19-20 oligopson. Arthur. 181 nesavršena konkurencija. 250 strukturna. 24 agregatna. 20 agregatna. 251 prirodna stopa. 226 neto nacionalni proizvod. 259. 269-270 O Okun. 343 oblici. 346. autonomni. 341 otvoreno gospodarstvo. 266-267 oligopol. 321.

295. 53. 222-223 profit. 250 raspodjela. 238-239 tržišna. 265 renta. 221-222 država i. 235-237 dohotka. 267 Smith. 133-134 prosječni. 144 u dugom razdoblju. 114. 101 u kratkom razdoblju. 300-301 funkcija. 116 stalni. 183 strategijska interakcija. 46 R rad. granični. 246 problem slobodnog jahača. 17 savršena konkurencija. 298 granična sklonost. 150-151 maksimalni. 328 inducirana. 318 Nashova. 9 Stagflacija. 235-237 373 . 132 sindikat. 181 potrošačeva. prekidanje. 116 recesija. 209. 221-222 prijelomna točka. 10. 295 radna snaga. 61. 210 siromaštvo. "milo za drago". 183 tržišna. 188 revalvacija. 56. 37. 152 prosječni. 258.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 142. Adam. 283. 134 ukupni. 205 Š štednja. 264 ravnoteža. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 187 ponuda. 177 subvencija. 267 strategija. 294 nakon poreza i transfera. dominantna strategijska. 294. 162 normalni. 133 realokacija resursa. 104-105 ukupni. 238 granica. 131-133 savršeni konkurent. David. bogatstva. 307. 331 prosječna sklonost. 356 Ricardo. 136. 294. 114 opadajući. Paul Anthony. 316 prosječna sklonost. 295 funkcija. 116 rastući. 301. 101-102 proizvodnja. 230 supstituti. 238 raspoloživi dohodak. 315 agregatna. 238 proizvod. 103-104 prosječni. 153. 140-141 S Samuelson. 76-77 suradnička. 88 ekonomski. granični. 101 slampflacija. 293-301 autonomna. 114. 181 makroekonomska. 163 prinosi razmjera. 309 rezerva likvidnosti. 298 granična sklonost. 114. 295. 88 monopolski.

179. 108 ukupni proizvod. 206 vanjske trgovine. 232 vodstvo u cijenama. 89 realne kamatne stope. 89. 151 fiksni. 232 ukupni. 179 zemlja. 26-27 zatvorenikova dilema. 354 vlasnička prava. 284-285 tržišna moć. 259 transferna zarada. 250 puna. 271 supstitucije. dugoročni. 171 transferna plaćanja.53 zakon opadajućih prinosa.209. 315 funkcija. 250 uvoz. 151 varijabilni. 272 teorija granične korisnosti. funkcija. 364 X x neefikasnost. 179 teorija krivulje indiferencije. 345-346 U učinak. 51 teorija igara. 230. 351. 115 eksplicitni. 187 dobara i usluga. 126 tehnološki efikasna. 151-152 oportunitetni. 315-316 ravnotežno. 109-110 implicitni. 19 zaposlenost. 106-107 zakon ponude. 23 zakon potražnje. dohotka. 177 vrh.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 194-195 trošenje. 107. 67. 314-315 autonomno. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 79. 89 ekonomski efikasna. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 177-178 tehnika proizvodnje. 345 oblici. 190 trošak. 155. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 177 tržište. 308 V "vidljiva ruka". 187 zlatni standard. 194 prosječni. agregatno. 132. čimbenika proizvodnje. 316 odrednice. 316-317 inducirano. 108 granični. 7-8 višak rezerve. 318-319 Z zajam. 309 granična sklonost. 252. 313-315 granična sklonost. 265 vrijednost. 110-111 transakcije. 171 374 . 131 ravnoteža. granični. 63 traganje za rentom. 206 istiskivanja. 272 realnog bogatstva. 89. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 151-152 prosječni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful