Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

...65 4. Korist i potrošačeva ravnoteža ..................3.....1.............................2............2...................................SADRŽAJ 4...2.....2....... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ..............1..........3.....................5.. Potrošački probitak ... PROIZVOĐAČEV IZBOR ...............5....... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI......1....................... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.. Krivulja indiferencije.87 5... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije . Vrste dionica ..........80 4...........3.............2.......90 5.....1..1...............................4.5................... Učinak dohotka i učinak supstitucije ..87 5....2....................60 4........2. Cijena dionice ..62 4...... Dioničko društvo .1...................2....2.........1.77 4....1.2...2..................83 5.94 VIII ... Crta proračuna i realni dohodak .................................69 4....1.................63 4...............1.................1...............75 4......................57 4........... Potrošačeva ravnoteža .......................1..................................2.... Promjena potrošačeve ravnoteže .. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ........usporedba .....93 5.58 4..............................1........2..2.......1.........79 4........ Oblici poduzeća ...................... Potrošačeva ravnoteža ....2............72 4..........67 4.............51 4......................................6........................1......53 4.... POTROŠAČEV IZBOR..4. Zaključno o teoriji granične korisnosti ..........51 4............ Crta proračuna i relativna cijena.............1................................................... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje............... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.....1............91 5....1........................................2.......1.....................2...............

..... 97 5.117 6.......................3...................1.......................1.................................. Granična stopa supstitucije kapitala radom ...............1. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .... Granični trošak ....124 6...........121 6.2................................................126 IX ..........2................94 5...................4...............109 5..................2.........2.......101 Granični proizvod ..SADRŽAJ 5................. Karta izokvanti ...............................3...115 6........ 5.............2.......3.....................120 6...........2............... Prinosi razmjera.........1...................110 5....2............... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ...2..............101 5......107 5...... Ukupni proizvod ................2...3................... Relativna cijena inputa i crta izotroška..107 5...........KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .1.2.........2.....122 6........3...............2. 5....... Karta izotroškova...........................2. Prosječni ukupni trošak ... 5.......................................125 6....4........2.3. CRTA IZOTROŠKA ....114 5...106 .............................4............ Ukupni trošak ....103 Prosječni proizvod ... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .............. TROŠKOVI 5..........................2.. Jednadžba izotroška.........2......................... Prosječni trošak...........3..........1.................1...3..........118 6.............. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ...4.........................104 Zakon opadajućih prinosa....1.....1.................................................................2.................... IZOKVANTA ....1....113 5..............2...1.. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ........117 6....1.................................

....131 7...... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ....136 7...................... Ukupni.............. Potopljeni trošak ..2.......169 X ........... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .............2..............2..........2............ Savršena diskriminacija cijena .......159 7...1.........8........2........................ Prekidanje proizvodnje ....5......2........154 7........1......6........................166 7................................... granični trošak i profit ............................ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka................148 7.............................. Maksimaliziranje profita......... Monopol i diskriminacija cijena ......... ukupni trošak i profit .......... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka... Pitanje izlaska sa tržišta.. Usporedba monopola i savršene konkurencije ..3....135 7.......1.......7......3........ Pojam i oblici..............1..... MONOPOL .............163 7. Granični prihod.1............ TRŽIŠTE DOBARA...............1.....144 7..............SADRŽAJ 7...........................143 7........7........... Krivulja ponude savršenog konkurenta ......... granični trošak i profit .........1.............. Ukupni prihod.2..1... Ukupni..........2.1....................1... Prijelomna točka u uvjetima monopola ..........5....2..........2.3.......2........6....1.. Ukupni prihod..............133 7..................8.......... 159 7.2..2...........160 7......... SAVRŠENA KONKURENCIJA ..167 7.. 137 7....1...4.............1............4....... granični i prosječni prihod monopola................................2.......154 7.....7.131 7...146 7.............2..141 7....165 7....1.. Maksimaliziranje profita..2...164 7.1.......................3.............9.............1.2. Monopol i krivulja ponude .. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ...........155 7... Granični prihod..............149 7..........146 7..........1....... ukupni trošak i profit .......2..........

.....2....2....... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ....SADRŽAJ 7.1......... Kratko vremensko razdoblje ............... Igra u duopolu ......2. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .........3... Monopson .....3.. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE....................3..............184 8... Oligopol ...........181 7..........183 7..............................2.......1....195 8.174 7........2.........2.............4............1.................................. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ........1........ monopol)......2.....175 7........... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija....3............2......4......203 XI ..4...3.........183 7... Output analiza.............................. Monopolistička konkurencija .173 7.....2........1........4...198 8..4..................................1.202 8...3...................... monopolistička konkurencija...... Dugo vremensko razdoblje.......................3.....2............3..202 8...................192 8......................................187 8.............3................. oligopol..................2........ Profitno maksimilizirajući input .188 8......................1........173 7........3.....176 7....................179 7......2...... Teorija igara ..................2.....................179 7.......1.... NESAVRŠENA KONKURENCIJA. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE........4...... Zatvorenikova dilema................................................177 7......1....... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ....................................... Input analiza ...3.........2... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.................3.................187 8......1.... PODJELA ČIMBENIKA ...

.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ............ Potražnja za kapitalom.....3.2............1....................... Necjenovne odrednice ponude.......................216 Ravnoteža na tržištu zajmova .............. Javna dobra ................... Porezi i alokacijska efikasnost .215 Ponuda zajmova....4........222 10............... Ukupna i granična korist javnog dobra .2.........233 XII ...........228 10...............2.1........................1....................... 9.... Analiza troškova i koristi .......... Ravnoteža na tržištu rada......223 10..........1....2..............217 9..1............................... Uloga sindikata .....1.......... Zaključno o eksternalijama .. Ponuda rada ..........1......1.........1...............210 9...........205 PROZVODNJE 9................2....................... Država i (prirodni) monopol.............1........1........... TRŽIŠTE ZEMLJE .................................................internalizacija eksternalija...............1..1.2............208 9...3....................................................2.1..2..1......3.......................... Država i eksternalije ......211 9.................... 209 9.........2..................... 9....1......SADRŽAJ 9........................... Subvencije i alokacijska efikasnost .........2......218 9.................1...............1..... 9.........1...........219 10.........................................1.............2.......... 230 10..... TRŽIŠTE RADA .........1..............2...1........ DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA...2......... Ponuda zemlje......227 10........2.....207 9.2....2.. 231 10..........211 Potražnja za zajmovima.....1.............................205 9..1........................ DRŽAVA I TRŽIŠTE .219 9............... Necjenovne odrednice potražnje ........... TRŽIŠTE KAPITALA .........3..............................2.... Ravnoteža na tržištu zemlje.........221 10...3............ 224 10..3.......3.................205 9..........................................221 10.....

.1......... Pristup trošenja ...1..273 XIII ........... AGREGATNA POTRAŽNJA .........4..2..........253 11....241 11.. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ............ Lorenzova krivulja.. NEZAPOSLENOST..............238 11........ 261 11..........2........241 11..262 11.............................246 11..SADRŽAJ 10...................1............................................... 260 11..3.2.................266 11.269 12......1......................1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ...3..250 11.........................3..........................................3.......2.............1....................... INFLACIJA ...1.......................... Pristup dohotka .....2.........235 10........1.2......1....3.....................1...1.......................1.......2...1. Poslovni ciklus i inflacija ......248 11......................1.269 12.......... Promjene agregatne potražnje ........ Stopa i oblici nezaposlenosti ..2..... Raspodjela nakon poreza i transfera .....269 12.......... Jednakost pristupa....... Poslovni ciklus i nezaposlenost ...235 10..1...........................3.......3. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda...........4.....2..4..1................ OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ..................... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD . Različita tumačenja jednadžbe prometa ................... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ....1...........2.............250 11... Krivulja agregatne potražnje ......................................................................267 12......................2........ Phillipsova krivulja............................255 11......257 11..1....2.........264 11.. Kvantitativna teorija novca................... POSLOVNI CIKLUS ................................... 258 11...

290 12...............3........2............... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ...............4...............................300 13...3............................287 12....1............306 13.2.....3........................................................................2............ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ....3.....................293 13............1.............................SADRŽAJ 12.................4...294 13.........285 12.279 12...... Odrednice izvoza .................................. DRŽAVNA POTROŠNJA ................. Promjene kratkoročne agregatne ponude ....2.................................... POTROŠNJA .................. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .........................................................4.....5................2............302 13..funkcija agregatne potrošnje ............ Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .....1......................... AGREGATNA PONUDA...................... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže.1.............289 12.3........293 13... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.........3. Učinak smanjenja agregatne potražnje .........308 13.............. Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže..............................5... Funkcija potrošnje i funkcija štednje........1......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.......2.........4.....5...........1.....291 13........284 12...............................2.....276 12.. INVESTICIJE ........... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA...........3.....2.309 XIV .................276 12............2..1.. NETO IZVOZ ..281 12...........3........1.... Učinak povećanja agregatne potražnje ......................................4..3...............3..305 13..283 12........307 13........ Odrednice uvoza ...........................3....... Funkcija neto izvoza.......286 12..............3...................2......... Potrošnja i realni GNP .

......... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.................6..................................................................................326 14....SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA.......... FUNKCIJE NOVCA ...................2......... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ................ NOVAC ..324 14..................2.. Makroekonomska ravnoteža .... NOVČANA MASA..................5...334 14......330 14..343 15...... Porezni multiplikator ...................321 14...................................1.2..5.....2............337 14.................SADRŽAJ 14......5.. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .....3................ PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a......... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju....................... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ............ BANKE I STVARANJE NOVCA ..3.....1........ Multiplikator i granična porezna stopa .........339 14.....344 15.....1.............................. Multiplikator otvorenog gospodarstva...........341 15. FISKALNA POLITIKA .............1. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ........... PARADOKS ŠTEDNJE.........................313 RAVNOTEŽA 14...........319 14....338 14...347 XV ............337 14..................6..................4........................2... OBLICI NOVCA.....313 14..........................1...............6.4....343 15............. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ........................3........324 14........318 14............2.......346 15.....2.3..........neplanirana promjena zaliha...... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA..1.....................2..................

....... 356 15...1...1.2. Instrumenti monetarne politike.................3.......... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ................. Eskontna stopa .............1.4.....................358 15............... Ekspanzivna monetarna politika...5.....353 15..................5............................3... Restriktivna monetarna politika...............5................ Monetarizam .352 15..SADRŽAJ 15....5.......................353 15..5...5........ Rezerva likvidnosti ..................2.......5. 357 15...360 LITERATURA .....................5...360 15.....369 XVI ..............365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO................................1...................1................................. Operacije na otvorenom tržištu .....

podjeli ekonomike. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. On nastoji studentu. određene kontroverze. Dakako. "novijoj". ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit.PREDGOVOR I. koncepcija udžbenika izaziva. itd. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. znanosti o ekonomiji. Moguće ovakva. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. tzv. Autor. bruto nacionalni proizvod). ali koje će i provocirati njihov interes. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". te vrijednih doprinosa domaćih autora. makroekonomske ravnoteže. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. te fiskalne i monetarne politike. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Prvi su koraci uvijek najteži. Sastoji se od petnaest poglavlja. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. mikroekonomskoj ulozi države. nezaposlenost. jest izuzetno delikatna zadaća. i ekonomije. neuravnotežena (ne i neuobičajena). određivanju veličine outputa pojedinih dobara. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. i može izazvati. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. sve dobronamjerne kritike i 1 . U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Udžbenik udovoljava ovakvoj. pri tome. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija.

mojim studentima. dr. za pruženu svekoliku potporu. da će pomoć i ove vrste. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. Marijan Karić. te prof. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Branko Kovačević. Prema tomu.sc. ne može pobjeći od svog sadržaja. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore.dr. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. prof. Naime. U Osijeku svibanj 1998. dr. prije svega. makar bila riječ i o njenim osnovama. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. On. sc.primjedbe bit će pozorno razmotrene. dobro doći. nego i sveobuhvatnijih znanja. Ekonomika. svu makroekonomsku problematiku. ne i neveliko. Ivan Mandić. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. dakako. naime. Dr. Velika je moja zahvalnost. Držim. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige.sc. Ivan Ferenčak 2 .dr. međutim. sc. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. sc. Ivan Bilić. Autor mora priznati izvjesno. Prof. doc. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. ma koliko skromna ona bila. prije svega. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". nezaslužnim komplimentom. dakako.

nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. dr. nadam se. Ovime je. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Branko Kovačević. Dr. dakako i prije svega. dakako. odnosno prvog izdanja ove knjige. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. Ivan Ferenčak 3 . Ali. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Prof. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. tržišne ravnoteže. moguće. Povećan je. sc. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. dr.PREDGOVOR II. broj stranica. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Marijan Karić. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. ali one. godine. U Osijeku veljača 2003. sc. sc. od strane studenata. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude.

.

makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. međusobno.: The Economic Way of Thinking. or the Matter.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. naravno. nema računanja vremena. T. str. pismo.1. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. teško da bismo uživali u. Macmillan Publishing Company. a čovjekov bi život bio usamljenički. O EKONOMIJI. 5 . EKONOMIJA . Bez takvog mehanizma. New York. 3. opasnost od nasilne smrti. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. blagodatima civilizacije. 1987. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. ipak. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. kratak. Dapače.: Leviathan. navedeno prema Heyne. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). zajednica i najgore od svega. postojao bi stalni strah. nema mjesta za industriju. P. kako veli Thomas Hobbes. siromašan i. ne postoji umjetnost. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. na složen način povezanih i isprepletenih. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa.1. O EKONOMIJI..

između ostalog.1. država ili neki njen organ mora biti u stanju. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. interesa. O EKONOMIJI. Model centralizirane alokacije resursa . Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. načina. proizvođača i preferencijama svih potrošača. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. kako ekonomisti vole reći. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će.socijalističkoj ekonomiji. M.ekonomija.: Kapitalizam i sloboda.. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . ali doista svih. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. 1992. kooperacije i. 24. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . investicija i potrošnje. 6 . Dva su. grubo rečeno.. prisilu.metodi tržišta. str. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. manje ili više. Drugo. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. dakle. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). s tim u svezi. Drugi način. manje ili više eksplicitnu. Globus-Školska knjiga. dakle. druga ekonomija. Zagreb. u kratkom vremenu. Naime.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. potreba itd. alokacije resursa pretpostavlja.2 Što je to što. ljude različitih navika.

Komandna . Ukratko. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. kao motiv. u uvjetima kronične oskudice koju. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. On je izuzetno zahtjevan. Tržište pruža sve informacije. O EKONOMIJI. Ne vlastita inicijativa. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Naime.tržišta. potrebito je još nešto. nije moguće. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. Ovdje se. nego centralno planiranje. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. nastoje realizirati. preko mehanizma cijena. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. dakle.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. kolektivizam ili altruizam. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. kao mehanizam koordinacije. i tržište.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". opet. I ne samo to. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Potrošači. poteškoće ovdje ne prestaju. Međutim. ne poduzetništvo već poslušnost. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. 7 . Ali. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Međutim. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. uostalom. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. osobni.kapitalistička ekonomija . socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele.1. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. jednostavno. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim.

itd. Ono poznaje monopole.. str. osobni interes jest i može biti u službi općeg . 174. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). idealna. 4 Vidjeti: Šik.: Treći put. Ni kapitalistička ekonomija nije.2. O EKONOMIJI. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. Globus. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. da se proizvodnja. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. Nažalost. javnih dobara. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. imali smo prilike vidjeti. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne.4 1.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. 1983. dakle. kojima altruizam nije stran. Zagreb. Ali. na sve kvalitetniji način. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. 8 . Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". neprekidno uvećava. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. No.1. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. O. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. da se proizvodnjom.

A. "Bogatstvo i moć svake zemlje. str. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. Ona. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. kada bi resursi (rad. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. zemlja. sasvim 5 Smith.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. poduzetništvo) bili neograničeni.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. str. 516. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana."5 Naravno. dakle. Ekonomika. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. Ali. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. čak i za zabavu i razonodu. 6 Isto. Zamjetna je. znanost o ekonomiji. 210. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . naime. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Dakako. Ali. ukoliko moć zavisi od bogatstva. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. sebični interes stavi u službu općeg. 1970.1. kapital."6 Eksplozija dobara i bogatstva. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. 9 . Kada tako ne bi bilo. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju.. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. 1776. njegova odbojnost prema monopolu. Beograd. Kultura. O EKONOMIJI. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja.

vele ekonomisti utilitaristi. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. str. 121. vide u pretjeranom množenju radnika. ni tada. 110 11 Vidjeti: Spencer.. str. Ako stvari stoje kako stoje onda. a ni sada. H." "Rezultati možda nisu bili najbolji.1. Implicitna. Zagreb. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. Zagreb.nisu mogli ne uočiti. str. ekonomski su teoretičari nudili i druga. kad je rijedak. 1983.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . str.: Načela političke ekonomije. 121.K. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. 10 . Stvarnost.. Spencer. str. Centar za kulturnu djelatnost. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju.. Ekonomisti tu činjenicu . tvrdili su utilitaristi. O EKONOMIJI. ali su bili najbolje što se moglo postići. "Rad je skup. Ali. 438. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. 8 Isto.. H. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. dakle. Benthamom. Appletonand Co. a jeftin. 10 Galbraith."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. D.: Anatomija moći."9 Jasno se. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. 118. da ih sebi pribave. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. New York.: The Study of Sociology. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. 1891. i s tim u svezi siromaštva. D."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. J. 1983. 9 Isto. kad ga ima obilno. na čelu s J.11 7 Ricardo. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.

drugi mehanizam alokacije. No. u stanju su zadržati sve što proizvedu. razloge isticanja vlastitog.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. tako da "altruiste" čeka izumiranje. rušeći 11 . neprekidno "sve revolucionira. tvrdi marksistička politička ekonomija. koja će se obavljati u uvjetima društvene . Riječ je o neumoljivom procesu. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. druga ekonomija. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju.1. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. Riječ je o alokaciji. u oskudici. na ovaj ili onaj način. kapitalističku ekonomiju. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. i oni u prirodi i oni na tržištu. Npr. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. Uostalom. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). O EKONOMIJI. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. na čemu bi inzistirali? Marx je. Predani egoisti. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. I naglasimo. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. Dakle. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Ukratko. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika).

K. tom. sve do svoje smrti 1924. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. Centar za kulturnu djelatnost.: Osnovi kritike političke ekonomije I. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. pak. K. Ugrađuje u nju."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. str. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. 19. godina) koji oko četrdeset godina. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. str.1. 13 Marx. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje.. Povijest ga je demantirala. Prosveta. Oduzmite stvari tu društvenu moć. Dakle. 14 Marx.: Načela ekonomike. 1987.nap.. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. MED. 15 Marshall. 25. nasilnom kraju. 261. 1979. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. 1890. str. vjeruje Marx.: Isto. godine. O EKONOMIJI. Beograd. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci"."15 12 Ali. eksploatacija. 63. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika.12 proširenje potreba. Zagreb. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. A."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . prema vlastitim riječima. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. 12 . razvitak proizvodnih snaga. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare.

Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. O EKONOMIJI. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. a zbog pravednosti i opće sreće. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. 13 . sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. Međutim. 16 17 Isto. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . kada su veće iskustvo. str. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. Isto. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. a ne znanost i umijeće.1."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. te je ona "znanost. autora) koji . čista i primijenjena. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. I tako sada. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. ekonomika se kloni političkih problema. 47-48. njenih istraživanja. 31.nap. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . str.

taj stari problem. za nagradu za čekanje.1.nap. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. 14 . dakle. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. Velika će ekonomska kriza. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. proizvod onih koji njima rukuju. naime. str. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. a ne rada i čekanja. 18 19 Isto. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. Nećemo je prepričati."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . O EKONOMIJI. 358. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. u slučaju Marxa. Rodbertus i drugi . je problem koji Keynes pokušava riješiti. Isto. koja ne bi bila kapitalistička. Nezaposlenost. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. doista teškim." 18 Prema tomu. riječ dobija John Maynard Keynes. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate.socijalističku ekonomiju). EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. "Tvrdili su (Marx. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. međutim. 357. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. str. Valjalo je. U tim. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze.

i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći."21 Naime. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost.1. Terapija se nameće sama po sebi. London..M.: Opća teorija zaposlenosti.. 1951. 1936. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. 213. str. J. Centar za kulturnu djelatnost. R. Zagreb. kamate i novca. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.: The Life of John Maynard Keynes. J. str. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. O EKONOMIJI.20 On smatra. str. 1987."22 20 Vidjeti: Keynes. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. 21 Harrod.. 1987. 213. Osim toga. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti.. 121. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. kamate i novca.F. Centar za kulturnu djelatnost. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. smanjuje se proizvodnja. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. 15 . kamate i novca. Macmillan and Co.: Opća teorija zaposlenosti. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti.M. Zagreb. smanjuje se broj zaposlenih. 22 Keynes.

"24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. pohvalu slobodnom tržištu."23 No. djelokrug vlasti mora biti ograničen.: Kapitalizam i sloboda. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. Naime. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma."25 No. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. vrlo važnu. Globus . 21. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. Hayeka i M. tvrdi Keynes. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. 25 Isto. str. str.Školska knjiga.. niti ovo široko polje. 16 . 1992. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . M. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. Zagreb. O EKONOMIJI. vjeroispovijesti i mišljenja.1. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. 14. "Prvo. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije.spomenimo F. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti." 23 24 Isto. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Friedmana. Friedman. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. 214. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja.

: Ekonomija. MATE. 3. 26 Samuelson. 1992.. Nordhaus.. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). Samuelson. 17 . Zagreb. P. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. dakako. P. W. O EKONOMIJI. A. str."26 Ovdje se. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača.1.

.

Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu.2. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA 2. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Naravno. vrijedi i obrnuto. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. uz ostale neizmijenjene uvjete. Usredotočimo se. veća njegova potraživana količina. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). obrnuto razmjerni. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.1.1. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Međutim. u najvećoj mjeri. Dakako.1. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. POTRAŽNJA 2. 19 .

Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. 20 .2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

tzv. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. o cijenama drugih dobara.2. također od bitnog utjecaja na potražnju. Stanovništvo je. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. Dohodak. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra.2. necjenovnih determinanti potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA 2. odnosno njihova promjena. pak. 21 . Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro.1. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. odnosno njegova veličina. ceteris paribus. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. naravno. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. dohotku. Neke su. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. njegovo povećanje ili smanjenje. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. veličini stanovništva. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. prije svega. Pitanje supstituta. Riječ je. Cijene drugih dobara. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. dakle. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. ulijevo krivulju potražnje. Veće stanovništvo. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Vrijedit će i obrnuto. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Naime. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. mogu izazvati promjenu potražnje.

uz ostale neizmijenjene uvjete. 22 . promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju.2. Slika 2. niže buduće cijene. Prema tomu. dok promjena cijene nekog dobra znači. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice.

upravno razmjerni. Vrijedi i obrnuto.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.2. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. veća ponuđena količina istog dobra. Dakle.1. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). 23 . Dakako.2. POTRAŽNJA I PONUDA 2. uz ostale neizmijenjene uvjete. PONUDA 2. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine.2. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi.

Međutim. kretanje niz krivulju ponude. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Obrnuto. niža cijena znači pad ponuđene količine i. manja ponuđena 24 . a zbog djelovanja zakona ponude.2. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. Krivulja ponude je. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. stoga.

Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. znači veću ponudu. uz ostale neizmijenjene uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA količina). Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. pak. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. očekivane promjene cijene dobra. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. 2. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. njeno povećanje ili smanjenje. Ako cijena nekog dobra miruje. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. ovaj put u proizvodnji. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili.2. Naglasimo.2. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Dakle. dakle. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. 25 . Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Također. Međutim.2. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. cijene čimbenika proizvodnje. s punim pravom. broj ponuđača. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. dakako. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. utječu na spremnost proizvođača da proizvode.

u svakom slučaju. dakle. s druge strane. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine.2. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. stoga. 2. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. rast ponuđene količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. jedina ima prilike potrajati duže vremena. Međutim. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. Pad cijene izazvat će obrnuta. 26 .3.

Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. dovesti do 27 . Tržišni će višak dobra. Ravnotežna cijena. naime. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove.2. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.

Ako je. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. U tome je bit tzv. Riječ je o tzv. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. neće doći u njegov posjed. poput plime. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. cijenu prema gore. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. pak. slobodnom dobru. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. aktualna cijena niža od ravnotežne. 28 . svaki onaj koji je spreman. Slično tomu. dakako. U svakom slučaju. posredstvom nadmetanja kupaca. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Dakle. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. "gura". Evidentni će tržišni manjak dobra. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). Oni koji to nisu u stanju. potiskuje. i u mogućnosti. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu.2. nasilja i kronične oskudice. racionirajuće funkcije cijena. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti.

dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. 29 . ceteris paribus. Rast potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo.3. ukratko.2. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.

2. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . dakle. Na djelu je. Slika 8. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine.

Na djelu je. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje.2. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Naime. promjene tržišne potražnje. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Rast tržišne ponude. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. u ovom slučaju. 31 . Slika 9. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. ceteris paribus. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu.

Naime. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine.2. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. u ovom slučaju. naravno. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Dakako. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. pak. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. tržišna potražnja. To će povećanje. rast ili pad cijene. 32 . djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. krajnji će rezultat. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10.

ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka.3. učinci suprotstavljeni. ravnotežna će se količina dobra povećati. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Ona će se. 2. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. U ovom. privatni interes snažno reagira na promjene cijena.2. cijena će porasti. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje.2. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. 33 . naravno. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. međutim. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Konačni rezultat. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Vrijedi i obrnuto. glede ravnotežne cijene. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Naime. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Međutim. istom cilju – smanjenju cijene. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. dakako. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). smanjiti. I ovdje su. u svakom slučaju. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Vrijedi i obrnuto. glede promjene cijene. Ovo će povećanje ravnotežne cijene.

uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Dobra. 34 . pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. tržišnih sila. postaju dostupna širem krugu ljudi. Naime. uistinu. Na ovaj način. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. 29 Berger. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. sa svojim signalima putem cijena.2. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. stvaranje i upotreba novih. po naravi stvari.: Kapitalistička revolucija. Kao što je netko jednom primjetio. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. poduzetništva i motiva profita što. zahvaljujući tomu. O njemu. 59. tržište je. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. 1995.. Zagreb. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. Obrnuto. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. ljepota je tržišne ekonomije.d. posredstvom sustava cijena. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. Zašto? Stoga. "Naprijed".. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. str. d.. P. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. kasnije. učinkovitijih tehnika proizvodnje. Ali. L. nešto detaljnije. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. a time i volju proizvođača da ga proizvode.

društveno poželjna ona nije profitabilna.2. 67. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. 35 .3. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda.1.. Otkazivanje sustava cijena No.: Capitalism. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. reći ćemo. 1947. Nadalje. New York. Postojanje eksternalija. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. platili ili ne. Socialism and Democracy. Racionalno je biti slobodni jahač. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. sustav cijena nije. dakako. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Riječ je o dobrima koja svi. Osim javnih dobara. savršen. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. koristi javno dobro. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. koristimo. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati.2. međutim. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena."30 2. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. Tržište je. J. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. javna dobra. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. str. surov mehanizam. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Naime.

Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. stoga. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. 36 . dakle. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. poglavlja "Država i tržište".2. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. poboljšati performancije tržišta. Tržištu su. dakle. Njena je namjera. O ovome detaljnije u okviru 10. inherentna razdoblja neravnoteže. Ne čudi.

1. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Prema tomu. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. 37 .1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3.1. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). između ostalog.

Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda.3. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. 38 . Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Dakle. stabilnoj elastičnosti potražnje. UP1 = 1 · 800 = 800. a UP2 = 3 · 400 = 1200. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). riječ je o jediničnoj.

te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. i rast cijene dobra značit će. neizmijenjeni ukupni prihod. Ali. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. Zamjećujete.3. 39 . pad cijene ne tangira ukupni prihod.

40 . međutim. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Obratimo. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju.3. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Naime. dakle. kreće između 0 i ∞. neosjetljivu na promjene cijene. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Dakle. pozornost i na one ekstremne slučajeve.

cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. vrlo mala. Poraste li. I obrnuto. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. 41 .3. Ovakvu. primjerice. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. tek teorijski moguću. Dakle. snažne reakcije potraživane količine.

42 . Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. pozitivni broj. a drugi puta na novu. Nadalje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . izmijenjenu cijenu odnosno količinu.3. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. staru cijenu ili količinu.

∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Neka poraste cijena dobra A. dakako. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. To će. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.3.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 .Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . izazvati promjenu potraživane količine dobra A.

sljedeći slučajevi: 44 . odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . 19 = 798 UP2 = 38 . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Stoga su karakteristični. Dakle. 21 = 798 3. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. dakako.1. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Provjerimo: UP1 = 42 .3. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Potražnja. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje.2.

ukoliko dohodak raste. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. Inferiornim u tom smislu da ih.3.2. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje.1). Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. potražnja će za dobrom A porasti 2. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera.2% godišnje (naravno. Zanimljivo je. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Npr.1 = 2. potražnja također raste. ali i skuplji supstituti. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. zamjenjuju superiorniji. Zaključujemo. 45 . riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. ukoliko dohodak raste. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Ukratko.. međutim. Obrnuto. ali raste brže od dohotka. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje.

razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Primjerice. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. ± Postotna promjena potražnje dobra A . raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Supstitucijski. 46 . postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Primjerice. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti.3. Obrnuto. supstituirati.3. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima.1. ili pak komplementarni karakter dobara. Sada. Ek > 0. Vrijedit će i obrnuto. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . kada je Ek < 0. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. O komplementima. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. dakle.

Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . a Ep = 1. Vrijedi. dakako. Vrijedi i obrnuto. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. 47 . Naime. a mali je rast cijene izuzetno povećava. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. i obrnuto. odnosno rast ponuđene količine. ponuda je jedinično. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene.2. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. stabilno elastična. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. a Ep > 1. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. U tom će slučaju pad. ponuda je elastična.3. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. a 0 < Ep < 1. ponuda je neelastična. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.3. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. a njena je krivulja okomiti pravac. 48 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.

3. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.

.

Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. ali raste sve sporije. marginalna) korisnost. Prema tomu. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.1. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste.4. 51 . A. Jevonsa. Granična (dodatna. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra.H. F. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Mengera. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. POTROŠAČEV IZBOR 4.Wiesera. Ovaj zakon. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Evidentno. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H.Marshalla i drugih. E. Böhm-Bawerka. K. S. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Gossena. potrošačev izbor.

Granične korisnosti. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. 31 52 . Dakle. kao uostalom sve granične veličine. npr.4. jedinična promjena potrošnje .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.s.

4. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. 53 . Gossenov zakon. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Slika 19. Naime. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. granična korisnost može biti i negativna. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Naravno.potrošačeve ravnoteže.1. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19.4.1. odnosno potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.

DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. No. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 .4. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. maksimalnu ukupnu korisnost.

potrošačevu ravnotežu. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".4. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ali. 55 . Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. Tablica 7. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno.

Gossenovog zakona koji kaže da. Na tragu smo II. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. A. 56 .4. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.32 Drugim riječima. međutim. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara.: Ekonomski leksikon. Zagreb. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. 32 Dragičević. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. dakle. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . str.. 210. II. 1991. Informator. maksimaliziranje ukupne korisnosti. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu".

50 4. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. pad cijene dobra A. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.1.1.83 4.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Međutim. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 6.1.33 = = Granična korisnost dobra B .4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. uz ostale neizmijenjene uvjete. 57 . promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. Cijena dobra B 6. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.korisnost po novčanoj jedinici 8.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.33 4.67 6. primjerice. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.33 5. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. Ukoliko.

u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak.4. u duhu teorije granične korisnosti. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. treće 7. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. 4. moguće različite kombinacije. Ukoliko bismo.1. kupujući. na višoj razini potrošnje. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti.2. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). četvrte 6 i pete. u pravilu. Često se. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. Dakako. druge jedinice 8. posljednje koju namjeravamo kupiti. dakle. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. baš kao i kod promjena cijena. Nova. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. u slučaju obaju dobara. Potrošački probitak. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. 5 novčanih jedinica. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. kupac je. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. Naime. i ovdje su. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. pozitivan broj. 58 . ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju.

Međutim. u ovome slučaju. Njegov je probitak.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .4. 59 . stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 10 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20.

To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Pitanje je.1. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi.3. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti.4. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. 60 . sa fiksnim dohotkom. Ukupna korist mjeri spremnost. Riječ je. POTROŠAČEV IZBOR 4. podsjećamo. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. o subjektivnom konceptu. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. . naravno. Zamjećujete. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost.

to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. glasi: Cijena = Granična korist . Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. 61 . Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. prema tomu.4. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže.

4. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. međutim. 4.1. Prema tomu. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. pokušava objasniti potrošačev izbor. složit ćemo se s time. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Teorija granične korisnosti. potrošač je u stanju povećati neto korist. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Doista. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi.4. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Kupujući. 62 . uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu.

Crta proračuna. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4. Tablica 9. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. kao i u prethodnom slučaju.2. naime. Pretpostavit ćemo. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. uz dani dohodak i cijene dobara. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. nedostupne potrošnje. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Drugim riječima. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak.4.

pri tome. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka.4. Limite potrošačevog izbora. 64 . ali ne i na crti proračuna. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje.

pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5.2. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. ponovimo to. 5 = 0 i 4.. 65 . POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. 0 = 10 Kb = 10 . Pomoću nje smo.2 .2 . mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Vrijedi.nezavisna varijabla).4. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Npr. međutim. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). naravno. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Kb = 10 . i obrnuto. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.1. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna.

Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 0 = 12 Kb = 12 -2 .4.2 Ka . 2 = 8 itd. 66 . 6 = 0 Slika 24. . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.

Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. prije nedostupnog. U našem primjeru on iznosi a = = 2 .2. 67 . oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. uz ostale neizmjenjene uvjete. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. 4. i obrnuto. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2).1 Ka. Ustvrdit ćemo. To je.2. U obrnutom slučaju.4. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . a dohodak 60. Utvrdimo. a vrijedit će. naravno. Prema tomu. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. a i pokazati. ceteris paribus. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. omogućava osvajanje novog. b = = . nove granice potrošnje. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. pomoću jednadžbe proračuna. područja potrošnje. Vrijedi i vice versa. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.

POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 .4. Kao što rekosmo.3 = 7 Kb = 10 .4 = 6 itd. budući da je oportunitetni trošak upola manji. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.2 = 8 Kb = 10 . Doista. Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 . vrijedi i obrnuto. 68 .10 = 0 Slika 25.

Slika 26.2.4. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Dakle.3. Dakako. 69 . POTROŠAČEV IZBOR 4. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Prema tomu. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost.

krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. 70 . Slika 28. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.4. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27.

U ovom će. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L.4. I obrnuto. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. ekstremnom. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. dakle. 71 . a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. Ukoliko su. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni.

Naravno. 4. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.4.1.3. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. odnosno tri i tako dalje para cipela.2. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). vrijedit će i obrnuto. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra.

Kako. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule.4. međutim. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. određuje kut krivulje indiferencije. Naime. Slika 31. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. 73 . Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0).

5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . pokazuje tendenciju pada. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . 74 .5 1  = =  . kreće li se niz krivulju indiferencije. Logično je to budući da potrošač. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. krećemo li se niz krivulju indiferencije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. I drugo. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. granična stopa supstitucije. a vrijedi i obrnuto.4. Dvije stvari valja uočiti.

4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Slika 33. 75 .2. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).optimalni izbor potrošača. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .

Prema tomu. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Niže. Poželjnije. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34.4. pak. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . međutim. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Prema tomu. odnosno oportunitetni trošak. Kako. a kut crte proračuna relativna cijena dobara.

Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.4. Slika 35. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. povećan dohodak potrošača.5. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. njegovog optimalnog izbora. ceteris paribus.2. Pretpostavit ćemo da je. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . 6 4.

POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Slika 36. a time i potrošačevu ravnotežu. 78 . Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Povećat će se relativna cijena. a sa njom i kut nove crte proračuna. Ovo je najčešća situacija. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu.4.

POTROŠAČEV IZBOR 4.2. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Slika 37. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.1.4.5. pak. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. nižu krivulju indiferencije.

Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije.4. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Krivulja potražnje. Ona je. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Naime. pokazuje zakoniti. Nasuprot tomu. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Ona je. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A.5.2. Zamjećujete da. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Kada je. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. pak. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. podsjećamo. R1 (Ravnoteža 1). a na osnovu prethodnog primjera.2. 4. Improvizirajmo. 80 .

81 . pretpostavimo. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice.4. 40 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na.

veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. a niža cijena dobra. Na djelu je zakon potražnje. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Te su iznimke od pravila da. ceteris paribus. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Viša cijena znači manju potraživanu količinu.4. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. ceteris paribus. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. znači njegovu veću potraživanu količinu. 82 .

Dakle. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B .4. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. Ukupna korisnost. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. te da daju identične rezultate. primjerice. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .Granična korisnost dobra B . je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. dakle.2.6. POTROŠAČEV IZBOR 4. ∆ Ka . ostaje ista. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli.

uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). nešto mlađa. međutim. POTROŠAČEV IZBOR . dokazati da će teorija granične korisnosti i. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . Prema tomu. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B.4. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. postoji čvrsta veza između ovih teorija. Potrebito je. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . Negativni predznak (Očigledno.Granična korisnost dobra B . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate.

Gossenovog zakona. 85 . Dapače. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti.4.

.

B. Zagreb. Bez. netko ili neki snose rizik poslovanja. (reprint). 34 87 . PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Addison-Wesley Publishing Company. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".. Istovremeno. 1993.: Počela političke ekonomije. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). 33 Lorković. stotinu i više godina. Netko ili neki to moraju učiniti. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. M. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.. dakle. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.. 207. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. godine naš ekonomist Blaž Lorković. str. 1990.5. str.1.33 Ovako poduzeće definira 1889. 98.o. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".: Economics.o. New York. Parkin.

Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. naime. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Stopa je nataliteta. bilo monopsonska) poznaje granice. dvije prepreke. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Valja. Ali. ukoliko ste monopsonist. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. i tržišna moć (bilo monopolska. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Na drugoj strani. najveći mogući u datim uvjetima. Nimalo laka zadaća. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. grubo rečeno. Naime. dakle. profit. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Naravno. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. 88 . Cilj je. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Život poduzeća nije nimalo lak. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Ili. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. u oba slučaja. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. tržišnim i tehnološkim ograničenjima.5. ali i stopa mortaliteta. Riječ je o tzv. dakle. Naše je poduzeće. Često se.

Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. str. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. M. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. New York. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Zaključimo. 89 . 1990. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Tehnološki neefikasna. ekonomske efikasnosti. naime. ali ne i vice versa. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. ali ne i uvijek dostatna. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. 223-224..5. u pravilu. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera.: Economics. cijene čimbenika proizvodnje. Standardni. Ali. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. 35 Vidjeti: Parkin. Addison-Wesley Publishing Company. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. naravno. Nekoliko je razloga tomu. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje.35 Ponajprije. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

zamjećujete. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. Ukoliko. Evidentno. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. a disažio 50%  ⋅100  .2.2. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica.5 = 500 . dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). dakako..1. 5. One su al pari.2. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. Ako je d' 2. Ovo je.5. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. 5 Dividenda sada iznosi 50.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. Pojavio se ažio (agio).5% cijena dionice jest 500. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .

Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. (1 + r ) 1. 1.1 = 1100 .12 98 .5. 100 10   . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Budući iznos = 1000 . 1.  100  Obrnemo li stvari. Dakle. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.21 = 1210. Priznat ćete. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. 1. (1+r). 1 +  = 1000 1.12 = 1000 . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.21 (1 + r ) 2 1. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . (1+r)2 = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. gdje r = k' .

. str.1 = 1000 . Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća.1 2 3 n 1.1) (1.1) (1. 1990.: Economics. New York.5. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. a kamatna stopa 10%. Ali. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. Cijena dionice 45 99 . Dakako.. dakle. Addison-Wesley Publishing Company. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje... Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. (1 + r ) n Ali. godinu dana po kupovini dionice.. M. Međutim.1 (1. Neka ta dividenda iznosi 10. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.1) (1.. dakle. + + / : 1.. 216.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .1) n +1 44 Vidjeti: Parkin..

1 1. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. k' r k' 100 Evidentno. No.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0.1 1... Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .1) jest r. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . Dakle. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva..1) (1. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1) (1.. + . Dakle.1) (1.1 CD – CD = 10 0. a nazivnik (0. Naravno. formula vam je poznata....1 (1.5... priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. CD CD 10 = /⋅ 1. 2 3 4 1.. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1 Prema tomu.1 1.

a raste veličina rada. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. kapital). pak. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. Dakle. dat će ukupni proizvod. zemlja) promjenljivog karaktera.1. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr.2. Promjene ukupnog proizvoda. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. 5. 5. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). kapital. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. granični proizvod i prosječni proizvod. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Neprijeporno. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. Niski. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.5. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati.2. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 .

također. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Tablica 10.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. moguće i nemoguće proizvodnje. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). te promjenljivu veličinu rada. Prema tomu. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. granicu između.

marginalni) proizvod nekog promjenljivog. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Ili. to je promjena. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. dakle. Međutim. a raste input zemlje). moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Ukoliko se.5. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Tehnološka efikasnost znači. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Granični proizvod Granični (dodatni. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital.2. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. naime. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada.2. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. 5.

Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. 104 .3. Tablica 11.5. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. te izračunajmo granični proizvod rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.2.

25 3. biva sve sporiji i sporiji. taj rast. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda.5. 105 .6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. uspješno dopuniti prethodni komentar. s tim u svezi. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Možda će sljedeća slika. Uzrok je tomu početni rast. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Međutim. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. nakon početnog ubrzavanja (progresije).

vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne.4.5. Naime. ova posljednja raste. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Istovremeno. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. a vrijedi i vice versa. Uopće. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . Upravo stoga.2. granični proizvod rada raste. 5. kao i u našem primjeru.

1. Daljnji. Što se. međutim.3.5. Kao što ranije.zakonom opadajućih prinosa. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. ceteris paribus. 107 . Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. Dakle. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. 5. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru).3. prije ili kasnije. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . analizirajući potrošačev izbor. granični trošak i prosječni trošak. uz fiksne veličine ostalih inputa. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. 5. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. međutim. ali je taj rast. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. sve sporiji i sporiji. zbog činjenice da granični proizvod rada opada.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

također.2. postaje varijabilan. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Prema tomu.5. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . dakle. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi.4. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Naime. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Usredotočimo se. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. međutim. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Vrijedi. ako hoćete. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Slika 44. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.

stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. dakle. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. 116 . U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Slika 45. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška.5. ukoliko. prosječni će ukupni trošak opadati. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. konstantnim prinosima razmjera. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. Ukoliko je riječ o stalnim.

CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. Optimalni izbor proizvođača.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. slika 46). kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak.6. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 117 . U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.1. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. prikazat ćemo na grafički način.

6. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.1. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .1. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).6.

Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. input će kapitala biti jednak nuli. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck .2 ⋅ 6 = 0. 119 . Ukoliko je input rada jednak nuli.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.6.2 R . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Ukoliko input rada iznosi šest. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Provjerimo: K = 12 . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g.

6. Neka ona. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . upola manji. u novim uvjetima. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). mora biti razmjerno. a vrijedi i obrnuto. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Kut crte izotroška. kao i cijena rada.1. jest relativna Ck cijena inputa. iznosi 20 novčanih jedinica. dakle. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. sukladno našoj tvrdnji. Odredimo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.2. koji nalazimo u jednadžbi izotroška.

i vice versa. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška.6. naravno. kako rekosmo.3. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. Karta izotroškova. 6. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. Ck=10) izgledati ovako: 121 . a vrijedi. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Prema tomu. nepotpuna. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. Prema tomu. u našem će slučaju (Cr=20.

KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. 122 . Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.2.6. 6. odnosno tehnika proizvodnje. IZOKVANTA .

eventualno smanjenje inputa kapitala i. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Slika 49. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Dakle. s tim u svezi.6.

npr.1. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu.. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. 6. 124 . a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda.2. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.6. 2.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Drugo. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. a vrijedi i obrnuto. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Ponajprije.2. 6. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom.2. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. Dakle.6.

Slika 51. budući da znači veći angažman inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. Tablica 18. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 .6.3. 6. a veća. veći ukupni proizvod. dakako. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . međutim. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Naime. Slika 52. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Isti će. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . međutim. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . Što je. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.6. Prema  ∆R  tomu. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška.

48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. Prema tomu. Zanemarimo li negativni predznak. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. 128 . Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada).6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. npr. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda.

= Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .

zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. odnosno proizvodnjom. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. dakle.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Minimaliziranje ukupnog troška.6. Proizvođač. pak. a na drugoj. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . vladaju potrošnjom. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. uz neizmijenjene veličine ostalih. 130 . proizvodnoj. nužno obara njegov granični proizvod). Zamjetna je.

savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. b) postojanje velikog broja kupaca. 50 Pojam dobra. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). tj. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni.1.7. monopolističku konkurenciju i oligopol. Naime. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. TRŽIŠTE DOBARA 7. 7. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. jednostavnosti radi. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. monopol. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća.

Naime. sasvim sigurno. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). cijeni. a savršeni konkurenti je. Naime. nemajući drugog izbora. tržišnu cijenu. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Bio bi to samoubilački korak budući da bi. preuzimaju. dakle. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Naime. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. prihvaćaju. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Ponajprije.7. Kada je cijena zadana veličina. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. tržišnoj. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Drugo. Horizont savršenog konkurenta moguće je. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. prikazati na sljedeći način: 132 . "od šume ne vidite drvo".

dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. promjena. Umnožak je to. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. 7. utržene količine dobra i njegove cijene. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. Ukupni prihod. Ukupni. podsjećamo.7. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta.1. Moguće ga je.1. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. prema tomu. To je. dakle. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 .

jednak cijeni dobra. cijenu određuje i nameće tržište). Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. i to u svim tržišnim strukturama. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena.7. Proizlazi da je prosječni prihod. 134 . Dakle. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra.

Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. 135 .realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.7.1. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. postoji druga opcija. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. Međutim.2. maksimalizirati profit . te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. pa i savršenog konkurenta.

Ukupni prihod. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest.7. 136 . ali ni gubitak. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. dakako. ukupni trošak i profit Tablica 19.1.1. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. nakon druge prijelomne točke. očigledno. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. bio zamijenjen gubitkom. Prijelomna točka (break even point). Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao.2. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. 40 jedinica dobra. Gubitak se. TRŽIŠTE DOBARA 7.

2.1. Dodatni je prihod.7. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .granični prihod. 137 . savršeni će konkurent smanjiti svoj output. naime. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.2. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. 7. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Granični prihod. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. veća od graničnog troška. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Naime.

Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Tablica 20. dakle. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Dakle. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Ispitajmo njegovu djelotvornost. odnos 138 . Naime. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Dakako da ne. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output.7.

Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. istovremeno. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Slika 56.7. 139 .

Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. 140 .75 9.5 9.5 9.7.92 13. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.625 10. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 11.64 Slika 57.

375. prosječni profit je. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.625. 141 . prosječni profit jednak je 2. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.5). Prosječni profit = Prosječni prihod . Optimalna razina proizvodnje. iznosi 9.3. prag rentabilnosti). Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. kao što gornja slika pokazuje. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka.1. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57).Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.7.375 ⋅ 40 = 95 7. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.

veći ili manji od optimalnog. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 142 . vodi poduzeće u gubitak. Optimalni output sada iznosi 30. niti gubitak. Ne postoji profit ali. Zamjećujete. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. na sreću. svaki output. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.7.

4. realizirati gubitak. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7.1. savršeni će konkurent. pri svim veličinama svog outputa.7. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.5. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Slika 59.

8. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. dakle.1. iz navedenog primjera. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. međutim.75 . Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. Naime. prosječni je gubitak.25 ⋅ 20 = 25 7. Našemu je poduzeću. prekidanja proizvodnje.5. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. makar i privremenog. proizvodili ili ne. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Fiksni trošak. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. a to pokazuje i gornja slika.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. Moguće je da čudno zvuči.7. Naime. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 .5 = 1. nije moguće izbjeći.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. savršenom konkurentu.5).

25 = 25 Tablica 22. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.67 9 10 11. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. 25 145 . naravno. Prema tomu. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.5 13.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .7.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .5 = 8.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.5* 8. To će se. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.4 8.

Naime. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. imate li sreće. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. u kratkom vremenskom razdoblju. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Stoga. 7.1. Dakako.7. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Fiksni trošak se. može smatrati potopljenim troškom.6. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. veseliti se pobjedi svoga kluba. Ništa drugo vam i ne preostaje. 7.1. 146 .7.

točka a na krivulji graničnog troška može. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Naime. Nije. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. dakle. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. proizvodio ili ne.7. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. 147 . ali i ne mora značiti početak ponude budući da. u ovoj situaciji.

1. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. dakle.7. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .8. U tome će slučaju prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. Izlazak slijedi. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. 7.

odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Slika 62. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.7.9. Cijena Ponuda. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.1. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .

Njihova će pojava.7. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. u dugom vremenskom razdoblju. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Međutim. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Drugim riječima. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. profit (pozitivna razlika 150 . TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. dakle. Naime. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka.

TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Odgovor je jednostavan: normalni profit. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Dakako. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . dakle. To je trošak čimbenika proizvodnje koje.7. Slike 64. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. dakle. Normalni profit postoji.

vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Vi vodite vaše poduzeće. mogli ste se zaposliti i.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Prema tomu. propuštena plaća. Ponajprije. Nadalje. umjesto u vlastito poduzeće.7. Dakle. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. U svakodnevnom životu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. pretpostavimo nadalje. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Vi ste. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". dakako. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. realizirati odgovarajuću plaću. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . kao diplomirani ekonomist. novčana ste sredstva. Konačno. TRŽIŠTE DOBARA trošak.

cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Dugoročno. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Koristiti kapacitet znači. te postoji alokacijska efikasnost. 153 . valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. vrjednijeg dobra. Potrebito je. Kada je. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Na kraju. Resurse nije potrebito realocirati. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. postoji alokacijska efikasnost. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete.7. društveni interes to nalaže. dakle. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). naime. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog.PUT). Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti.

potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta.2. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je.1. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. vode itd. Međutim. na ovaj ili onaj način. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. sposobno. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Ono je. Povećavanje outputa. električne energije. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. MONOPOL 7.7. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška.2. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Druga je monopol. dakle. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. patenti). TRŽIŠTE DOBARA 7. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. licence. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. u takvom slučaju. 154 .

7.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . postoje neka ograničenja. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Ukupni. potraživana će količina dobara biti veća. Zbog čega je to tako? Monopol. zahvaljujući svom posebnom. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. Naime. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. povlaštenom položaju. ipak.2. dakle. Monopol je "price maker". Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Pri tome. i obrnuto. Vrijedi. odnosno cijene dobra. njome upravlja zakon potražnje. Za razliku od savršenog konkurenta . posjeduje tržišnu moć. određivati cijenu dobra. Zbog toga se granični prihod monopola . granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji).preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. On je u stanju. Naime. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. naravno. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. "pravi" cijenu. manipulirajući vlastitim outputom. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Dakako. odnosno njegovom veličinom. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra.2. 155 . TRŽIŠTE DOBARA 7.

Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. a Ec = 1. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. on je maksimalan. ukupni prihod monopola niti raste niti pada.7. Tablica 23. odnosno 0 < Ec < 1. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .

TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .7.

koji. Ukoliko. kojim slučajem. 158 . dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output.7. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje.

Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. Neprijeporno.2. Maksimaliziranje profita 7.7.3. Tablica 24.2.3. TRŽIŠTE DOBARA 7. 159 . ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Ukupni prihod. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.

3. Pravilo koje smo otkrili. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. vrijedi i u uvjetima monopola. u danim uvjetima. Monopol će. Ukupni prihod. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Naime. 160 . Granični prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. analizirajući savršenu konkurenciju. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.2. granični trošak i profit Output koji. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška.7. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.2.

7. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.67 161 . Tablica 25. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6.5 7 7. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).33 6. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. 3 jedinice dobra. Tablica 26. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. naravno. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.

Pri tom. a prosječni ukupni trošak 6. a mogu ga gurnuti i u gubitak.67. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. već spomenute. Prosječni profit (prosječni prihod .67 ⋅ 3) iznosi 8. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. outputu cijena dobra iznosi 9. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. povlašteni. a maksimalni (ekonomski) profit (2. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. 162 . Međutim. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. To su. tri jedinice dobra.7.33.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.

za razliku od savršene konkurencije.4. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. pri optimalnom outputu. TRŽIŠTE DOBARA 7. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška.2. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. vodi monopol u gubitak. veći ili manji od optimalnog K.7. Slika 69. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Ali. 163 . Lošoj reputaciji monopola. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. između ostalog. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku.

Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. dakle. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.7.5. ukoliko je. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). baš kao i savršeni konkurent. prekinuti proizvodnju. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. Slika 70. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. makar i privremeno. 164 . TRŽIŠTE DOBARA 7.2.

Međutim. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. granični trošak. str. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji.6. Vrijedi i obrnuto. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta.: Microeconomics. E. Podsjetimo. W.2. Dakako. krivulja ponude (bilo individualne. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. znači veću ponuđenu količinu. u različitim tržišnim situacijama. Monopolova krivulja ponude ne postoji. ceteris paribus. New York 1991. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. pri tome.W. Viša cijena. Inc. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine..55 Cijena . Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Norton & Company. 165 . nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.7. Slika 71. 266. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopol.

7. biti u uvjetima savršene konkurencije. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra.2. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. 166 . međutim. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. naravno. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. mora posjedovati monopolsku. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. međutim. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. kada je riječ o monopolu. dakle. Dakako. 2. jedna te ista cijena može. Monopol. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. odnosno tržišnu moć. može prakticirati diskriminaciju cijena.7. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu.7. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. mada to posebno ne naglasismo. značiti najrazličitije ponuđene količine. Proizvođač. On. Naime.

odnosno usluge.2. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. prosječni prihod Granični prihod K 167 . U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.1. Slika 72.7. Ali. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti.7. Prema tomu. 7. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge.

TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Slika 73. 168 . način maksimalizira svoj profit. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. prosječni prihod. proizvodi output K. Monopol. Stoga. a ne i na sve prethodne jedinice. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda.7. Na taj. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. poznati nam. Ali. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .

povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. znači proizvodnju većeg. te outpute koje odbacuje monopol. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude.7. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. ponajprije. Ali. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. prije svega. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. b) Moguće ironično. osim posljednjeg. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. ali i većim. ali povećanje profita.2. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. odnosno savršena konkurencija. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Pretpostavit ćemo da je. 7.8. alokacijski efikasnim outputom. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Ne zaboravimo. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. Sada svi kupci. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška.

cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Nije teško zaključiti da: 1. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Međutim.7. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. Slika 74. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4.

monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. pak. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. većeg outputa jest X neefikasnost. Monopol. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. aktivnosti koja. u određenim slučajevima. to nije sve. "rent seeking behavior". Ekonomije cilja se. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Riječ je o traganju za rentom. Razlozi za to vjerojatno postoje. mogu monopolski output. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. evidentno. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. poznata nam ekonomija razmjera. Naime. Zaštićeno od konkurencije. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Međutim. 171 . a zbog zaštićenosti od konkurencije. Ali. ali i ekonomije cilja (economies of scope). izaziva dodatne troškove.7. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Doista. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). dakako. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. učiniti većim od onog konkurencijskog.

odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. Slika 75. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja.) obara prosječni ukupni trošak. Sve to. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. u nekim slučajevima. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Ali. itd. zamjećujete. monopol igra pozitivnu ulogu. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. a monopolski output veći od konkurencijskog.7. Prema tomu. proizvodnja bijele tehnike. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. 172 .

Novi se. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava.1. monopolistička konkurencija. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta.7. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Stvarna su tržišta. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Drugo. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. dakle. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. ne identično dobro. U prvom. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. U drugom slučaju. ponajprije. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola.3. dakle. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. radi se o oligopolu.3. Nesavršena. TRŽIŠTE DOBARA 7. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. 7. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. baš kao i monopol. bez ikakvih ograničenja. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Valja dodati. konkurenti. 173 . dakako. s opadajućom krivuljom potražnje. baš kao savršena konkurencija. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali.

On. 174 . 7.7. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.3. Slika 76. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva.1. dakle. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit.1.

7. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Ekonomski profit se smanjuje. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. sasvim sigurno. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju.1. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . međutim. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Slika 77. Naime. Ova je idilična situacija. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje.3. Prema tomu. 7.2. nove konkurente. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Budući da je prosječni prihod.

međutim. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. 7. znači pojavu suvišnog. Najčešće je to ekonomija razmjera. razlike ipak postoje. Brojni su uzroci formiranja oligopola. neiskorištenog kapaciteta. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Drugim riječima. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. i dobrim supstitutima. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. naime. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. dakle. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. istovremeno. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Uopće. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Nadalje. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra.7.2.minimalni prosječni ukupni trošak. Monopol i monopolistička konkurencija. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Kapacitet je. Ali. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak.3. Nadalje.

proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. dominantno poduzeće. Problem međusobne ovisnosti. ali i za suradnju. 7. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata.7. Manja poduzeća.3. preuzme vodstvo u cijenama. Međutim. Monopol "pravi". Očigledno. Prvi je tzv. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene.2. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. itd. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. određuje cijenu. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. patenata. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. s tim u svezi. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. a ostali ga u tome slijede. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Ono određuje i mijenja cijenu. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. vodstvo u cijenama. On je "price searcher". On je "price maker". Ovakvi su 177 . ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. također. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. najčešće ono najveće. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista.1. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Ovdje ima mjesta i za sukob.

Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene.7. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. veličina outputa. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. 178 . Slika 78. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. najčešće. povećavajući output iznad dogovorene kvote. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Ne samo zbog toga što ih. prestanak sporazuma. a sve u cilju povećanja vlastitog profita.

međutim.A. čeka zatvorska kazna od osam godina. dakako. pretpostavljate.B. 7.3. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.7. 179 .3.A.1. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. nema. Tijekom istrage ustanovi se da su A. Teorija igara može se. Zatvorenikova dilema Igra se.2. Prilično složena situacija budući da A. Istražitelj stoga smjesti A. dakle. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. Svaka igra. ne mogu komunicirati i. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. vjerojatno. U tom smislu svaki igrač. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. i B. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.2.A. budući da je odbio priznati." Zatvorenici. i B. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.B. a partnera.2. Čvrstih dokaza. TRŽIŠTE DOBARA 7.B. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. A. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora.A. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. poštujući pravila igre. i B. a tvoj partner to odbije učiniti. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. zbog nedostatka dokaza. odvija u prilično neugodnom ambijentu.B. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. osuđeni samo za posljednju provalu. i B. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti.2.

konačni rezultat.A. A.A.B. B.B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. Na koji način razmišlja zatvorenik A. B. Nash. prizna tada. 8 god.A. A.B. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. s punih osam godina.B. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B. Dakle. B.A. 2 god.. pak.B. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. Oba zatvorenika priznaju 2. ne prizna. meni se isplati priznati. A.B. strategije Priznati Priznati A. 1 god. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.B. i B. A. B. Svaki je od igrača odigrao igru. strategije Ne priznati Ne priznati B.7. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. Prema tomu.A. matematičar. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A.B. prizna. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.A.? Ukoliko B. ne prizna.B. 2 god. A.A. odnosno strategije. prizna.A. B. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. ne prizna 4. u svakom slučaju. a B. 180 . B. 4 god. Ukoliko.B. I njemu se isplati priznati. 8 god. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora.A. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. neprijeporno. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. B.B. 1 god. vodeći računa isključivo o 56 John F. 4 god. A.

New York 1990. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". veći ekonomski profit. sljedeće četiri situacije: 1. str. kao i u zatvorenikovoj dilemi. Addison-Wesley Publishing Company. Ali. Inc. 357. Poduzeće A vara. varati) i pridržavati se sporazuma.. baš kao u zatvorenikovoj dilemi.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme.7. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. dakle. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati.: Economics. Oba poduzeća ne varaju 2. poduzeće B vara. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. 181 .2. ne varati. poduzeća B ne vara 4. Poduzeće A ne vara.. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. u pitanju dva igrača koji. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Moguće su . grubo rečeno.2. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. Naime. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. M. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga).2. Oba poduzeća varaju 3. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. na račun konkurenta. 7. dakle. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. mogu birati između dvije moguće strategije.3. I ovdje su. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. Ali.

Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. I opet. ukoliko poduzeće B ne vara. I konačno. poduzeću B gubitak od dva milijuna. istovremeno. Svaki "niski udarac". 182 . Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Dominantna strategijska. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Izigravaju li. naime. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. pak. Poduzeću A se isplati. varati. dakako. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. tu doista nema dileme. imaju dovoljno. A naša ga poduzeća. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. mora varati. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. I njegova najbolja strategija je varati. Zajedničkom interesu treba. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. Pokušajmo je otkriti. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B.7. vremena da bi se profilirao. na sreću ili nesreću. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom.

primjerice. 7. Prema tomu. 183 . "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).4. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža.58 Ukoliko.4. Od vas se. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. međutim. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7.1. T. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. dakle. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv.: The Strategy of Conflict. New York. 1960.7. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Uopće. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Oxford University Press. Jedna je od njih. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.

slobodan ili otežan ulaz u granu itd. trošak Monopolski profit Cijena>min.4. na koncizan način. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.) vrijednosti ukupne prodaje. trošak Normalni profit Cijena> min. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Sljedeća će tablica pokušati. 7. PUT Cijena>Gran. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.PUT Cijena>Gran. trošak Ekonomski profit Cijena >min. monopolistička konkurencija.2.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. oligopol.. Tablica 27. pružiti potrebitu informaciju. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju.PUT Cijena>Gran. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . PUT Cijena=Gran. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.7. 90% npr. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da.

ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . najniži trošak i cijenu. Kada je prirodni monopol u pitanju. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje.7. Ali. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. konkurencije jest idealan. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Prema tomu. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Naime. Ali. oligopol ili monopolistička konkurencija. Ili. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. iste zapremine motora i iste boje. a potrošači će. istoga kroja i iste boje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol.

.

PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ne znači novac. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. rudna bogatstva. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik.1. Dakle. dakle. Kapital. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. odnosno čimbenika proizvodnje. preuzima rizik 187 . dakle. ali i zalihe gotovih proizvoda. naime. Valja. zemlja i poduzetništvo. najrazličitiji uređaji i oprema. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. vode itd. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. strojevi. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. kapital. alati. zgrade. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. To su rad. Poduzetnik. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. poluproizvoda i sirovina čine kapital. novčana sredstva.8. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara.

a poduzeća ih kupuju. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. u prvi mah. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. naravno. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. Tržište. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. Vrijedi.2. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Riječ je o samosvojnim. naravno. dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. Vlasnik rada ostvaruje plaću. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. odlučnim. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Poduzetnici su. Domaćinstva. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Renta. naravno. odnosno proces njihove proizvodnje. Poduzetnik. dakle. pak. onaj ekonomski. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. vlasnik kapitala kamatu. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. a vlasnik zemlje rentu. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. 8. nije za bojažljive i nesklone riziku. prije svega. 188 .8. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Ali.

189 . Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Slika 79. Vrijedi i obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto.8. Dohodak = C ⋅ K. Prema tomu. Vrijedi i obrnuto.

Vrijedi i obrnuto. Ili. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. U pravilu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. 190 . Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje.8. To je onaj dio dohotka koji. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. za razliku od transferne zarade. Slika 80. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Ekonomska je renta. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. kako se to zna reći. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. "kruh nad pogačom". izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje.

Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. dakle. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Slika 81. njegova ponuda savršeno neelastična. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. kada je.8. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. 191 . a vrijedi i obrnuto.

192 . 8. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad.8. Zapitajmo se. Poduzeća. međutim. derivirana potražnja. kapital ili zemlja) izvedena. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje.3. naime. potražuju čimbenike proizvodnje.

a ostali su inputi fiksnog karaktera. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod .8. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. 193 . Prema tomu. Naime. jednostavno. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. ∆ Čimbenik Ili. Ukoliko povećavate inpute rada. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo.

jednostavno. 194 . Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.8. Prosječni je trošak inputa. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. po logici stvari. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. jednak cijeni inputa.

Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. Količina zaposlenog inputa će se. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.3.1. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . pak.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Optimalna.

8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Prema tomu. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Podsjećamo. Međutim. Naime.savršeni konkurent. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa.8. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Tržište je outputa savršeno konkurentno. uvjetima savršene konkurencije. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. U ovim naročitim uvjetima. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Međutim. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu.

u stanju utjecati na cijenu inputa. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće .kupac inputa . Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Slika 83. Monopson Razmotrimo. 198 .8. 8. Ukoliko poduzeće . ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. međutim.3.2. međutim. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Poduzeće.ima određenu tržišnu moć. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.kupac inputa .

Tablica 29. a cijena rada 15. međutim. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. naravno.8. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Uostalom. Prema tomu. krivulja ponude rada jest 199 . iste veličine. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Međutim. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Granični se trošak rada. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada.monopsonist.

8. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Slika 84. 200 . a pri onom inputu koji maksimalizira profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada.

Naime. Dakle. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. 201 . postojanje krivulje potražnje. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Ovakvo ponašanje ne znači. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda.8. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. ne znači. I konačno. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. međutim. dakle. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa.

8.8. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.4. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Ne postoji krivulja potražnje za radom. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.1. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Prema tomu. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.4.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.4. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. Dakle. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa.8.2. 203 . ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. granični prihod proizvoda rada se. = Granični trošak. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Ukoliko je dotični input rad.

.

Addison-Wesley Publishing Company. a one se tiču. 1990.1. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. Međutim. str. i na tržištu čimbenika proizvodnje. rast ponuđene količine rada. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. Inc.1. 205 . izazvati pad ponuđene količine rada. Vrijedi i obrnuto. ponuda rada ne postoji. suprotna. međutim. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.: Economics.9. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. M. 391. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. u pravilu i u prvi mah.. 9. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. New York. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. Daljnji rast cijene rada može. kako ranije rekosmo.1. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. kada je u pitanju ponuđena količina rada. Rast cijene rada izaziva. 60 Vidjeti: Parkin. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. prije svega. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. ponude rada.. dva. Dakle.

povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Ponuđena količina rada raste. ceteris paribus. To je bit učinka supstitucije. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Uporni rast cijene rada.9. Upravo stoga. ponuđena količina rada opada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Ali. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada.jest normalno dobro. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. 206 . Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Prisjetimo se. rekreacija. rast dohotka potrošača. pri relativno visokim cijenama rada. Iz tih razloga. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem.prodajom rada. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. povećava potražnju za normalnim dobrima. obrazovanje).

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji.1.kupci rada -. 207 . sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. 9. međutim. Pojedina se poduzeća . utjecati na cijenu rada. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada.9.

2. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Vrijedi i obrnuto.savršena konkurencija 9. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). ceteris paribus. Ukoliko se. uz ostale neizmijenjene uvjete. a) Poduzeće kupac .1. a s njim i granični prihod proizvoda rada. 208 . Raste li cijena dobra ili usluge. a sa njime. raste. Vrijedi i obrnuto. u tom slučaju. granični prihod proizvoda rada.savršeni konkurent b) Tržište rada . i granični prihod poduzeća. Podsjećamo.1. dakako. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Raste. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.

Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. 209 . uz ostale neizmijenjene uvjete. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto.1. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista.9. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. raste li radna snaga. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. raste i ponuda rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Ponuda se rada smanjuje. Vrijedi i obrnuto. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. 9.2.2. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Dakle.

“62 Jednostavno rečeno. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. te stoga i manji broj članova sindikata. Međutim. 203. McGraw-Hill Book Company. New York. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. s tim u svezi.. Primjerice.. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. R. te nastojeći povećati cijenu rada. 1989. Smanjenje će ponude rada izazvati.1.: Introduction to Economic Principles.... veća plaća znači i manji broj zaposlenih. 62 Mabry. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. str. 210 . Sindikati. H.H.3. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. Ulbrich..9. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. M. 9. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. povećanje cijene rada. ceteris paribus.

. To ukratko. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. TRŽIŠTE KAPITALA 9. 9. osim troškova leasinga. nemate. 63 211 . Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. drugih troškova. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali.2.1. pretpostavimo.2. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. itd.9. podizanje radnog morala.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. postoji i druga opcija . Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. godinu dana) i. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu.

Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Neprijeporno. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80).

9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. međutim. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. u ovoj novoj situaciji. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. Kako. životni vijek svakog od njih neograničen. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. budući da ste ih uložili u banku. donose kamatu od 10% godišnje. Što. Investirate 213 . jednostavnosti radi.

3%. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.3% 6.7% 20% 13.3% 26. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.9.  1200  U oba slučaja. Tablica 31. kada je u pitanju kupovina kapitala. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.

Slika 91. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.2. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. te ste ih prisiljeni posuditi.2. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Posuditi 215 .9.

Slika 92.3. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. koji čekaju. 216 . u pravilu. Prema tomu. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. zaobilaznu. Ponuda zajmova Potrošači. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. za odgođenu potrošnju. Posuditi više znači opet. a ne odgođena zadovoljstva. koji. dakle. Upravo stoga. Međutim. štede. u tom slučaju. moraju biti nagrađeni. Kada. upravo ovo čekanje. posrednu proizvodnju. dakle. Uopće.9. 9. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. granična efikasnost kapitala > k'. Kamata je nagrada za čekanje. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'.2. odnosno štednja omogućuje tzv.

raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. Proizvedeni kapital omogućuje. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu .4. veću proizvodnju potrošnih dobara.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. snažnoj savršenoj konkurenciji. Ukoliko. 217 . životna dob i. pretpostavimo.9. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. dakako.2. očekivani dohodak. ceteris paribus. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. 9. kamatna stopa. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. na ovaj posredni način. Slika 93.

Ponajprije. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu.9. Slike 94. zaliha nafte. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. 218 . Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. Kao što svaka općina. drugo. dakako. 9. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. itd..3. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. ugljena itd. potencijalni dužnik. njezina je količina ograničena. ona je imobilna i.

sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. Slika 95. 9. tržištem određenu rentu.9. 219 .3. Zakupac se. željenu količinu zemlje uz postojeću. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.potencijalni zakupac . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.3.) ostaje ista.će. dakle. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.1. moći zakupiti potrebitu.. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .2. npr.

9. određuje visinu rente. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. ekonomska renta. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. zbog istog razloga. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 .

na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 1. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 4. Država realocira resurse. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 10. u ovom trenutku.10. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike.1. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. Usredotočimo se. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. Stvarno. 2. 221 . 3. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Država obavlja preraspodjelu dohotka.

"free rider" problem . parkirališta. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. 222 .1. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. čisto javno dobro (npr. isključivo pravo njegove potrošnje. miješana ili polujavna dobra. posredstvom tržišta izvedenoj. Nasuprot tomu. proizvodnji. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv.1. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. sustav nacionalne obrane.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. jednom proizvedeno. ceteris paribus. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1.problem slobodnog jahača. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. Primjer takvih dobara su ceste. parkovi i slično. na raspolaganju svima. konačno. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost.10. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. 10. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. svjetionici itd. pojava monopola. Ukratko. pojava eksternalija 3. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba.

Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. pak. i novčana sredstva.1. da je broj onih koji će se angažirati. Ili. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. dakle.10. 10. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Prema tomu. alokacijsku efikasnost. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Dogodi li se suprotno. dakle. prema tomu.1. ∆ Količina 223 . Zbog toga država igra ulogu realokatora. besplatno koristiti javna dobra. te pokušava osigurati. Zapravo. u boljem slučaju.1. Tržište. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. Graničnu korist moguće je. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. "free rider" je osoba koja besplatno. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. Isplati se. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. pa. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. koristi javno dobro. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist .

DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.1.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.1. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Tablica 32. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .osoba A i osoba B.2.B Granična korist . Količina javnog dobra Ukupna korist .A Granična korist . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost . 10. Zamjećujete.A Ukupna korist .10.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .

5 5 Količina javnog dobra 225 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 4 4.5 3 3.5 1 1.10.5 2 2.

alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. Međutim. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. 226 . c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. na ovu optimalnu razinu proizvodnje.10. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. Tablica 33.

maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.1. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Primjeri eksternog troška. Eksterni trošak. 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. prosuti trošak. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. dakle.2. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. 227 .10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

bogatstvo ono što posjedujete. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. Bogatstvo. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. kao kompromisno rješenje. 10. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. dakako. Država. osim visokokvalificiranog rada. na primjeru zamišljene ekonomije. vrijedi i obrnuto. To. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka.10. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. nejednaka je i raspodjela dohotka. između ostalog. ovise o količini inputa kojima raspolažu. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. 10. dohodak je ono što zaradite. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. preuzima. Ovakvo rješenje.2. proizvedena količina je KR. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. Ukoliko. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). realizirat ćete i relevantni dohodak. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. Nažalost. u još većoj mjeri. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. te cijenama čimbenika proizvodnje. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. dakle. 235 . primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška.1.2. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Ukratko.

Kumulativno. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. a to su one s najnižim dohocima. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Prva petina obitelji. 236 . dakle. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka.10. dakle. 40% obitelji realizira 15% dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Druga petina. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka.

Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka.10. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Dakle. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Obrazovanje. 40% obitelji 40% dohotka itd. Ljudi 237 . Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. 20% obitelji realizira 20% dohotka. također. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti.

343.A.2. str.. makar i na sažeti način. 2000. J. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. 1985.D.. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. P. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele..: Basic Economics. str.. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. Macmillan Publishing Company.10. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.. Tako je.. raspravlja o raspodjeli dohotka. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. godini. 10. npr. granica siromaštva. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Nordhaus.2. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja.: Ekonomija. N. Oporezujući visoke dohotke. Dyal. 238 . pa čak i sreća. nije moguće zaobići problem siromaštva. Ukoliko se.. a nije jednaka niti raspodjela šansi. "Mate". New York. W. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. Karatjas. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. 362. Zagreb. 71 72 Samuelson. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.A.

239 . Slika 103. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).10. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. Dakle.

.

Macmillan Publishing Company. N. New York.: Basic Economics. INFLACIJA Inflacija (lat. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.11..naduti.ekonomiju u cjelini. odnosno stopa ekonomskog rasta. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. Naime. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. stopa inflacije. J. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. inflare . određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo.potrošača i poduzeća. proučava posebni ekonomski entitet . nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. stopa nezaposlenosti. 176. 11. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". međutim. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. 1985. određivanje cijena inputa. razina cijena miruje. Karatjas. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije..1. jednostavno. str. itd. 241 . 73 Dyal. A. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73.. Makroekonomika.

jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . New York. a 0 baznu godinu.. McGrawHill. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. 74 Vidjeti: Mabry.. a a. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.....H. 1989. 293.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto... Inc..+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.11. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. n označavaju pojedine artikle košare dobara.CPI).. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.b.H..: Introduction to Economic Principles. str.. R. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.. 242 . H. Dakako. Ulbrich. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena..

5%. u odnosu na petu godinu. 3.5%. Prema tomu.3 100 112. u odnosu na baznu godinu. 2.9 137.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .87%. 243 . zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. treća je godina bazna godina. 5. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. stopa inflacije jest postotna promjena.9% a u šestoj godini 37. 4.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.5 122. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.11. iznositi 11. 6. U četvrtoj godini. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. međutim.5 Zamjećujete. Kako. Godina 1. u petoj 22. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . povećanje prosječne ili opće razine cijena.

Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. Ukratko. mjera inflacije. 244 . svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. Nasuprot tomu. sveobuhvatnija. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. u pravilu.9 · 100 = 11. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. jedne godine.87% 122 . Naime. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. novčana. još jedna. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. dakako. Pretpostavit ćemo.5 − 122 .9 Postoji. jednostavnosti radi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . međutim.11.

5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .11.24%.5 1500 1900 7600 900 18000 0. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24%.deflator 245 . odnosno stopa inflacije iznosi 18. upotrebom GNP-deflatora. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.24. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. Gornja formula upućuje na to da je. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . GNP . u odnosu na baznu godinu.24 29600 U tekućoj je godini.

Mnogi će. najvažniji. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji.1. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman.11. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Novac. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. David Hume i David Ricardo. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). prije svega. svakako. Međutim. međutim. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. monetarni fenomen. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. reći će oni. nije jedini uzrok inflacije ali je. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. stoljeća. te psihološkim teorijama inflacije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. 246 . primjerice. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Inflacija može. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. odnosno količina novca u optjecaju.1. dakako.

udvostručit ćete i razinu cijena. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Q Udvostručite li količinu novca. fiksne veličine. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. međutim. i obrnuto.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Vrijedi. uz ostale neizmijenjene uvjete. Možda će to jasnije predočiti tzv. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v .u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. dakako.11. U tom je slučaju.

Prema tomu. Kakve će posljedice. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu.000 = P·Q 200. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. te brzina novca opada. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. M·v 200. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. te kompromisne.1. Naime.000. Ukratko.000. znači i nižu kamatnu stopu. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. a time i manju brzinu novca. Ovo povećava brzinu novca. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa.1. v=4. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. 11.000 . predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).1.11. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. u pravilu. te će rast nominalnog bruto 248 . viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. posredstvom jednostavnog primjera. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. M = 50. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno.

000 · 2 P·Q 200. Postoji. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. M·v = 100.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100.11. M·v = 100. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim.000 I konačno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca.000 · 3 P·Q 300. ne i razmjernog povećanju količine novca.000 · 4 P·Q 400. Doći će do izvjesnog. dakle. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.000 249 . kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.

11. sezonsku nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. S tim u svezi. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. valja spomenuti kategoriju tzv.1. žele raditi. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. ali i nezaposlenih radnika. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. 250 . Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. međutim. te je. koje. Međutim. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. stoga. ne smatraju nezaposlenima a. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Različiti su uzroci nezaposlenosti. pak. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. NEZAPOSLENOST 11. misli na nezaposlenost rada. niti kao dio radne snage. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. prije svega. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Nezaposlenost. obeshrabrenih radnika. s tim u svezi.2.2. budući da su prestali aktivno tražiti posao.

pad agregatne potražnje i. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. a povećati potražnju za drugima. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. ne treba posebice zabrinjavati. ali ne i odgovarajuća ponuda. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. s tim u svezi. nažalost. tzv. Ovaj tip nezaposlenosti. međutim. koji. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. turističkih radnika. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Dok frikcijska. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike.) čine sezonsku nezaposlenost. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. 251 . građevinskih radnika itd. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana.11. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Sve osobe koje. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Naime. ciklička nezaposlenost. Potražnja postoji. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. dakle. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. frikcijska.

pri datoj kamatnoj stopi.: Economics. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. New York. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. 252 . smanjivanje vrijednosti tzv. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Vidjeti: Parkin. kriminala. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. 1990.). a stopa nezaposlenosti se. M. AddisonWesley Publishing Company. itd. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. u tom slučaju. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. riječ je o punoj zaposlenosti. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Osim one neposredne . Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. ljudskog kapitala 76. Ukratko.11. međutim.

Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju.W.2. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. međutim. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Obrnuto. ustvrditi kako izravni. Slika 104. 253 . Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. vrijedi i obrnuto. naime.2. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Proizlazi. Suvremena će ekonomska pozicija. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Dakako.

Ukoliko je. Ukoliko je stopa inflacije. Ponovimo.11. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). pak. jednaka očekivanoj. Nasuprot tomu. u kratkom vremenskom razdoblju. a vrijedi i obrnuto. stopa inflacije manja od očekivane (2%). odnosno postoji puna zaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. prirodnoj stopi 254 . stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). U dugom vremenskom razdoblju.

koje se. 11. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. kao inputi. dakle. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. dvostrukog računanja. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. Slika 106. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106).11. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . najčešće tijekom jedne godine. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se.3.

. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. znači ekonomski rast.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. dakle. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako.Realni GNP u 1995.. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.+ Kn · Cn Dakako. Ona. kao što znamo. Upravo stoga. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. Bruto nacionalni proizvod se.11. dakle. Realni bruto nacionalni proizvod. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. koje. bilježi tendenciju rasta. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. 256 . unatoč većim ili manjim oscilacijama. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realna stopa rasta u 1996. Realni bruto nacionalni proizvod. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.

Obratimo pozornost na gornji kružni tok. 257 . Odlučimo li se za donji kružni tok. Slika 107. dakako. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz.11.3. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. izabrali smo pristup dohotka. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). nažalost. Oba će pristupa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. 11.1. značiti isti rezultat.

Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. alata. za razliku od uobičajenog poimanja. automobili itd.3. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. ekonomist.1. najrazličitijih uređaja i opreme.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. poluproizvoda. finalnih dobara i usluga. pak. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. međutim. tako i outputa. Pristup trošenja Ovaj pristup. 258 . Smanje li se. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Ova. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. hladnjaci. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Dakle. i investicije. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara.11. i promjene zaliha i to kako inputa. ceteris paribus. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. mlijeka.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. olovaka itd. međutim. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. ponovimo. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova.

provedbu zakona. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. naime. 259 . Transferna plaćanja nisu. transferna plaćanja. Neto izvoz (Ex . kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Riječ je i o privatnim investicijama. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. državne su investicije dio državne potrošnje. amortiziranog dijela realnog kapitala. istrošenog. stoga. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. funkcioniranje obrazovanja itd. I konačno. Zamjećujete. Dakako. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. dobit ćete neto privatne domaće investicije.11. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. radi se o domaćim investicijama. neto izvoz može biti i negativan. Isključena su. međutim.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Naime. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje.

naime. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Zapitajmo se. dijelom biti potrošen (C). Agregatni dohodak će. dakako. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Stoga ih. dohodak države. Tri su moguća načina njegova korištenja. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. bit će oporezovan.3. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Neizravni porezi predstavljaju. prema tomu.2. svakako. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak.1. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. 260 . na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. renti.11. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i.

pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . imovinu) poreznih obveznika. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. Prema tomu. 261 .3. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.11.Im = GNP = C + S + T. prihode. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.Im = S + T. 11. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.3. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. C + I + G + EX .1. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX .bruto nacionalnog proizvoda.Transferna plaćanja).

Pri tome. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Boston . a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product .3. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. neto porezima i uvozom. Stabilnu razinu vode. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. istovremeno. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.: Economics. N. Valja izjednačiti aktualne investicije. str. Irwin. 548.GDP).11. 262 . Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.2."79 11. rast će njena razina. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode.. Inc.1989. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. D. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a.. na drugoj ističe.

263 . Nasuprot tomu.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. amortizirane elemente realnog kapitala.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Riječ je. On. dakle. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Dakle. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. o bruto privatnim domaćim investicijama. Prema tomu.11. GNP . dakle. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje.

dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. primjerice. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. itd). Riječ je. kamate na javni dug. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. ali ne i primljene dohotke. raspodijeljeni dioničarima itd. te dodate nezarađene. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. valja oduzeti osobne poreze. u pravilu. Do raspoloživog dohotka (Disposable income .PI). 11. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji.DI) preostaje samo jedan korak. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. kao što mu i ime kaže.4. Istovremeno. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. Događa se to. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . u obliku dividende. PI . u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. NI -Zarađeni. ali su primljeni.11.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). posredstvom transfera. o korporacijskim profitima koji nisu. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. ali ne i primljen. mirovine. ali primljene dohotke. 264 . Od osobnog dohotka (PI). o doprinosima za socijalno osiguranje.

Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. ali ih je lako uočiti. 265 . nije lako predvidjeti. To su ekspanzija.11. naravno. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste... kontrakcija i dno. vrh. Slika 108. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju .razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad.

1. te postoji puna zaposlenost. str.11. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. 266 . Okunov zakon. Jedna od važnijih. A. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. J. Macmillan Publishing Company. s tim u svezi. D. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. Karatjas. A. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope.. The Brookings Institution.80 Kada.4. Washington. 1970. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. jest nezaposlenost. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. Nazvan prema prezimenu autora. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. Ponovimo. 11.: The Political Economy of Prosperity. međutim. u kontrakcijskoj fazi..: Basic Economics. New York. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 192. izgubite zaposlenje tada je to depresija"..C. N. M. govorimo o dnu. čije nas promjene zanimaju. kada vi. 81 Okun. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. 1985. Spomenimo.

11. stopu inflacije. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. dakle o kontrakciji koju. pa čak i nulte.2. Naime. Međutim. izuzetke. Niske. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. u odnosu na potencijalni. 267 . ruku pod ruku. a kontrakcija nižu. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. eventualno i negativnu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. tijekom vremena. prati inflacija. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. pak. s visokim stopama inflacije. Riječ je. 11. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. ne tako rijetke. iznimno. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija.4. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa.

.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. GNP = C + I + G + (EX . bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. kontrakcije. država. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. agregatna potraživana količina 269 .Im) pri danoj razini cijena. između ostalog. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. AGREGATNA POTRAŽNJA 12.1. poduzeća.1. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.12. Model.1.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. nezaposlenosti i inflacije. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. 12. Ili.

uslijed promjene razine cijena. mjerene GNP-deflatorom. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Višoj razini cijena. pak. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Naime. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Kao i krivulja individualne ili. Slika 109.12. izražen kao realni GNP. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca.

povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. što gotovog. Dodatna će kupovna moć. Ukoliko razina cijena poraste. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Pad kupovne moći. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Dakle. što depozitnog novca. smanjivanje količine realnog novca. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Obrnuto. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. pad razine cijena znači.12. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. Ukoliko razina cijena raste. za 25%. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica.

naime. i obrnuto. 272 . skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Vrijedi. s tim u svezi. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita .zajmovnih fondova . Rezultat su niže realne kamatne stope. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju.12. Obrnuto. te rast uvoza. 3. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Rast cijena. te se povećava agregatna potraživana količina. smanjuje količinu realnog novca i. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. obara kupovnu moć stanovništva. dakako. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza.i njihovu veću potražnju. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. te investicijsko trošenje. jeftinijim inozemnim dobrima. Potrošači. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. dakako. Ovakva situacija znači pad izvoza. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Pad cijena. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava.

u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . te učinkom vanjske trgovine. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje.12. Slike 110. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Brojni su. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. međutim.2.1. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje.

2. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Pad poreza. Dakako. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. odjećom. Porezi Rast poreza će. ceteris paribus. Naime. Veći broj ljudi. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. ceteris paribus. pak. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. očekivanja izazvati. uz ostale neizmjenjene uvjete. znači i povećanje agregatne potražnje. praćen rastom raspoloživog dohotka. Dodajmo. Naravno. naime. 274 . Rast poreza. 5. Pesimistička će. znači i rast agregatne potražnje. znači i veću potražnju za hranom. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. vrijedi i vice versa. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. pad agregatne potražnje. a time i agregatne potražnje. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. izazvati pad agregatne potražnje.12. vrijedi i obrnuto. te brojnim drugim dobrima i uslugama. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. izaziva pad raspoloživog dohotka. stanovima i kućama. 4. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. 3. ceteris paribus. vrijedi i obrnuto.

sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. stoga. povećati agregatnu potražnju. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Pad će kamatnih stopa. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. izazvan padom državnih transfera. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. 8. a time i na agregatnu potražnju. međutim. S druge strane. kamatne stope zabilježe rast. dodatni. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. 7. Rast transfernih plaćanja. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. ceteris paribus. 275 . Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. uz ostale neizmjenjene uvjete. Promjene količine novca izazivaju.12. Vrijedi i obrnuto. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. Pad raspoloživog dohotka. Međutim. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. uz ostale neizmijenjene uvjete. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. koje su posljedica promjene razine cijena. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. znači i manju agregatnu potražnju. na novčanu masu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Agregatna će potražnja pasti ukoliko.

2. s druge strane. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.2. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. AGREGATNA PONUDA 12. 12. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. predstavljene GNP-deflatorom. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. Puna zaposlenost. postoji i samo jedna. 276 . isključuje cikličku nezaposlenost.12. pod utjecajem promjena razine cijena.1. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. s tim u svezi izazvane. mjerenog realnim GNP-om. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude.

poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Dakle. Naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. a posebice cijene rada (plaće).12. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. Očigledno. Primjerice. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. 277 . u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. njegov output ostaje neizmijenjen. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. konstantne veličine.

Rast cijena finalnih dobara i usluga. 278 . uz neizmijenjene cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Pri tome se angažiraju i suvišni. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim.12. do tada neiskorišteni kapaciteti. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). a cijene inputa ostaju neizmijenjene.

oprema.2. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . Važna je. strojevi. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Riječ je. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. a s njime i agregatna ponuda.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. i agregatna ponuda. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti.12. ceteris paribus. Više kompetentnih. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. 2. o "pregrijanoj ekonomiji". Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. dakako.2. i kvaliteta radne snage. 1. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. 3. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . zbog razumljivih razloga. 12.

Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. u pravilu. Rastu agregatne ponude pogoduje. 280 . postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. Naravno. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. povećanje agregatnog outputa. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. tj. ceteris paribus. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. 5.12. 6. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4.

1. Rast plaća.12. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.2. 281 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.3. ceteris paribus. 12. Vrijedi i vice versa. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu.

12. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Pad cijena sirovina. znači pad kratkoročne agregatne ponude. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Dakle. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Zamjećujete. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Slika 114. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. ceteris paribus. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. pak. u dugom 282 . promjene cijena inputa. Rast cijena sirovina.

3. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Međutim.12. Slika 115. 12. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. 283 . makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa.

Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu.3. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.12. 12. i rast nezaposlenosti. 284 .1. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. Agregatni manjak dobara i usluga. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Neplanirano smanjenje zaliha. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. između ostalog. podiže razinu cijena. poput plime.

2. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. dakle. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.3. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. odnosno potencijalnog GNP-a. 12. 285 . odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116.12.

286 . znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.12. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a.3. 12. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. dakle. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a.

Isti uzrok. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. and Money) objavljeno 1936. prekomjerne nezaposlenosti. dakle. prije svega. nefleksibilne. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. Najznačajnije životno djelo J. godine 287 .12. Interest. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118.3. plaće rigidne.M. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a).4. 12. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. kamate i novca (The General Theory of Employment.

a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . prije svega. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.potrošnje (C) i investicija (I). Posredna. može biti neposredna i posredna. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. pada agregatne potražnje. Slika 119.12. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. u smislu povećanja agregatne potražnje. 288 . pak. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Državna intervencija. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G).

kao što ranije naznačismo. R. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. 1951. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. London. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Saya i drugih. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći"..3.F. Prema tomu.5. 12. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Poznat i kao "francuski Adam Smith". 289 .12.: The Life of John Maynard Keynes..ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . 121.85 zovu ekonomika potražnje. s tim u svezi. Ova. Ricarda. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. Macmilann and Co. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Spomenimo. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.. 85 Harrod. str. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne.

omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.5. s tim u svezi. Inc.. pad cijena inputa.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. str.1. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će.: Economics. uslijed pojave nezaposlenosti. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. 87 Vidjeti: Hyman.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.Irwin. MA 1989. 2.. D. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. 290 . 623. Slika 120. N. Richard D.12. Nova. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Boston.

Rast nezaposlenosti . uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Slika 121. i ciklička nezaposlenost.5.javlja se. Boston.88 88 Vidjeti: Hyman.2. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3.. 291 .. str. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. 12. 4. rast cijena inputa.Irwin. 624. Inc. u uvjetima pune zaposlenosti. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Richard D. s tim u svezi.3. naime. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. MA 1989. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.12.: Economics. D. N. uspostavlja u točki R 2. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. te se ravnoteža.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. 4. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.12. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. 3. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Nova. 292 . Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.

13. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . dakle. Međutim. odluka o tome koliko štedjeti. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. istovremeno. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. 13. Prema tomu.istraživat ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Našu ćemo pozornost. investicije (I). Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . itd. na sljedećim stranicama. 293 .1. životna dob članova domaćinstava. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.Im). očekivani (budući) dohodak.model agregatnog trošenja . Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. kao što rekosmo ranije. držeći razinu cijena stalnom veličinom. Naša je. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. Ona. Naime. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Ili. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. 294 . u pravilu i u prosjeku. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje.13.1. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka.1. granična sklonost potrošnji jest promjena. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. upravno razmjerni odnos. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.

štednja je negativna.13. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Ili.

Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .40 1. a granična sklonost štednji 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .40 -0.13 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.07 0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.05 0.7.87 0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. U tom je slučaju štednja negativna. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.3.84 Prosječna sklonost štednji -0.05 0.13. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.93 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.

ušteđena. pak. vrijedi i obrnuto. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.Granična sklonost štednji. Dakako. Granična sklonost potrošnji = 1 . odnosno Granična sklonost štednji = 1 . 297 . Granična je sklonost štednji (0. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.13. Trećega nema.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Naime.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Prema tomu. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili.Granična sklonost potrošnji . Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Upravo stoga. Podsjećamo.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. stoga.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.13. U slici 122. Taj pravac. naime. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). 298 .

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.7 + 0. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. glasi: Štednja (S) = DI . dakako. Na slici 122. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.0. vrijedi i obrnuto. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka.7 ⋅ DI). čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. korespondirajuća funkcija štednje. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. budući da je S = DI . Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli.C.3 DI . Ovaj dio potrošnje.7 . jest autonomna potrošnja (Ca).13. dakle. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. 299 . Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0.7 DI S = .

dakako. Može li se. GNP = C + S + T. Dakako.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos.2. i obrnuto. Vrijedi.13. rast dohotka. Naime. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. međutim.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. također. Potrošnja i realni GNP . moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . Dakle. 300 .8 raspoloživog dohotka. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T).ukupnog raspoloživog dohotka.1. Istovremeno. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo.

Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.4 0. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.8 1.2 1.5 1 1.13. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. odnosno 0.5 2 2.4 novčane jedinice. 301 . Slika 123.4 = = 0.8 realnog raspoloživog dohotka.

dakle. 302 . Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.2. poluproizvoda i sirovina). Kupovina. odnosno investicija. alata.13. najrazličitijih uređaja i opreme). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro.graničnu efikasnost kapitala. Slika 124. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . strojeva. Podsjećamo. kada. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika.

veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. poduzeća očekuju. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. Prema tomu.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. i obrnuto. Međutim. ceteris paribus. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. očekivani pad profita. ceteris paribus. dakako. i obrnuto. krivulja potražnje se pomiče udesno. npr. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. Vrijedit će. Vrijedi. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. 303 . 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. primjerice. Prema tomu. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. veličina amortizacije. veličina amortizacije.). dakle.profitabilan. Ukoliko. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Obrnuto. neki su čimbenici (očekivani profit. Međutim. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. općenito.

Činjenica je. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Upravo stoga. dakle.očekivanom profitu. 304 . dakle. Možda očekujete da će investicije. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. suvišnih kapaciteta. Investicije ćemo. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. međutim. Budući da je.13. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. baš kao i potrošnja. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125.

Državnu potrošnju. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. zdravstva. provedbu zakona. pa. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. itd. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica.3.13. dakle. funkcioniranje školstva. 13. 305 . DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. određuju političke odluke nadležnih skupština.

Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.13. 306 . 13.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. veći izvoz. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Njemačkoj itd. Vrijedi. Suprotno tomu. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda.4.13. Tečajevi. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj.smanjuje izvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. naime. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. naravno. Austriji. 307 . ceteris paribus. izvoz će biti veći. Veći inozemni realni GNP značit će. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. revalvacija . rastu i primjerice. i obrnuto. Izvoz nije funkcija domaćeg.1. Devalvacija.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Obrnuto. izvozne mogućnosti Hrvatske. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2.

veći uvoz. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. Rast domaćeg agregatnog dohotka. ima za posljedicu rast uvoza. 308 . Veći domaći realni GNP znači. Tečajevi. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2.4. ceteris paribus. međutim. Prema tomu. Uvoz će. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. veći uvoz.13. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1.2. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. ceteris paribus.

Uvoz. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Obrnuto. međutim. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a.13.3. Pretpostavimo li da se povećava. 13. Revalvacijom se. dakle. da je i neto 309 . Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. Zaključujemo. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. naime. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.4. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz.

Slike 130.13. 310 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

te neto izvoz postaje negativan.13. npr. ceteris paribus.. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Nasuprot tomu. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. rast će izvoza. nadolje i ulijevo. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. rast će uvoza. Obrnuto. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. ceteris paribus. neto je izvoz pozitivan. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. Kao što je već rečeno. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. 311 . devalvacija. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. pak. Slika 131.

.

te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 14. 313 . Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. međutim. nazivamo funkcija agregatnog trošenja.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. pri datoj razini cijena.14. Sada smo. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje.

Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. pa. dakako. potrošnja su i uvoz. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). 314 . U pretposljednjoj koloni tablice 39.14. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. stoga i neto izvoz. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. dobit ćete agregatno trošenje. te su predstavljene kao fiksne veličine. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.

državnu potrošnju. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). Prvu skupinu čine autonomna. Izvjesna. naime. Autonomna potrošnja. samosvojna trošenja. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. pri svim razinama realnog GNP-a. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. 315 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. izvoz. To je. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170).14. Ovdje valja ubrojiti investicije. ali i (autonomni) dio potrošnje. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. naravno. iznosi 200 novčanih jedinica. u našem primjeru.

Oduzmete li.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. Ili. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). Prema tomu. iznosi 0. Uvoz. Dakle.14.7. Ili.2 novčane jedinice. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.2.7 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.7 novčanih jedinica. Razlika. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.5. pak.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. to je promjena. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. upozoravamo na to. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. određuje kut C+I+G+EX krivulje. ponavljamo. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. 316 . U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. granična sklonost potrošnji iznosi 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.2 = 0.

agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. odnosno agregatnog trošenja. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica.5 kuna porasta induciranog. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. 90 91 Ubuduće.5. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. međutim. dakle. odnosno krivulje agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. Dakle. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . 317 . granična sklonost trošenju. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. skraćeno. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.14. Ne zaboravimo. Graničnu sklonost trošenju moguće je.

2. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . 14. Taj pravac. naime. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.14.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Tablica 39. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. 318 .

14.1. Makroekonomska ravnoteža . te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. Prije presjecišta. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134.14. osim u točki ravnoteže. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. Ove će disproporcije. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. zalihe se. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. 319 . Podsjećamo.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija.2.

niti rastu. Zalihe (gotovih proizvoda. niti padaju kada je agregatno 320 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. povećanje realnog GNP-a. stoga.14. poluproizvoda i sirovina). Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem.

14. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). dakle. Makroekonomska ravnoteža . Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Stabilni.I + G + EX = S + T + Im.14. moguće je objasniti i pomoću. Obrnuto. paušalni porezi (lump sum taxes). te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. 321 . Tablica 41. ravnotežni realni GNP. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. pa.2. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.2. Koristeći podatke iz tablice 39. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi .tzv.

stoga. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). 322 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42.14. Slika 136. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te.

30 Dakako.(G .I .(Proračunski deficit) . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. neto poreza i uvoza. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Deficitarna trgovačka bilanca = S .T) = S . neto poreza i uvoza.T) . 323 .14.I .Im) + ( G . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. te proračunskog deficita. Posljedica je rast zaliha. Dakle. Kada je realni GNP veći od 400. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. kada je.40 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.30 = 70 .30 = . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". zbroj investicija.NX = S . dakle. investicije. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini.60 . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca.I .

I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. Promjene autonomnog trošenja (investicija.3. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. povećaju za 100 novčanih jedinica. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. a zbog očekivanja viših profita. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. 14. ali koje ne mijenjaju njen kut.3. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Tablica 43. državne potrošnje.14.1. Neka se planirane investicije.

pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. naravno. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.5. i obrnuto. Vrijedit će. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno.14. 325 . u obama slučajevima. Također. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137.

14. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači manji raspoloživi dohodak. Vrijedi i obrnuto. pad granične sklonosti potrošnji. Naime. 326 . obrnuto razmjeran.3. granična sklonost potrošnji 2. ceteris paribus. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Vrijedi i obrnuto. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. uz ostale neizmijenjene uvjete.granična sklonost uvozu. ceteris paribus. Obrnuto. Raste li. granična sklonost uvozu 3. granična porezna stopa. izaziva pad granične sklonosti trošenju. pa. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Rast granične sklonosti uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. dakle. manju graničnu sklonost potrošnji i. dakako. Ovo. manju graničnu sklonost trošenju. znači pad granične sklonosti trošenju. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara.2.

odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Međutim. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 .   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.7  .875 raspoloživog dohotka.14. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Tablica 44.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.875  .2. te graničnu sklonost potrošnji. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. Granična 5 20 = 0. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Ravnotežno agregatno trošenje.

14 25.15 548.875 ⋅ (1-0.86 274.5.0857.42 60. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).29 365.58 640. Neto porezi su.43 182. možda.28 42.8 = 0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.71 34. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.7. stoga. Granična porezna stopa neka iznosi 0.875 (1 . ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.5).72 457. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. [ GSP ⋅ (1 . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.0.t) ⋅ Realni GNP.t)] ⋅ Realni GNP. 8.14. dakle.57 17.2=0.0857) = 0.00 91.8 328 .5. udio poreza u realnom GNP-u. Budući da je DI = (1 .875 ⋅ 0.9143 = 0. Ili. međutim.t)] = 0.2) = 0. Potrebito je. graničnu poreznu stopu i. Tablica 45.875 ⋅ 0.7-0.85 51.57% realnog GNP-a. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.

Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. Ili. granična sklonost potrošnji iznosi 0.GSU (0.8. 329 . 0. Budući da granična sklonost uvozu jest. stalna veličina (0. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. ravnotežni realni GNP iznosi 500. kut krivulje agregatnog trošenja. Raste.6.8 ⋅ Realni GNP. u obama slučajevima.dakle. ravnotežno agregatno trošenje. ∆ Potrošnja 80 = = 0. stoga.5 ona skače na 0.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.7 realnog GNP-a.8 realnog GNP-a. u prvom slučaju.14. C = 30 + 0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.6.8) .2) ]. S prvobitnih 0. a zbog rasta potrošnje. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. bilježi rast i iznosi 0. Uočili ste. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0.8.875 raspoloživog dohotka. međutim. odnosno ravnotežni realni GNP.6 [ GSP (0. s . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.

4. uloživši je u banku. Granična je sklonost štednji iznosila 0. međutim. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.875 raspoloživog dohotka.14. smanjili potrošnju i povećali štednju.1143 realnog GNP-a. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. Što će se. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Pretpostavimo da ste.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . naplatiti odgovarajuću kamatu.

U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.57 -7. Tablica 46.125  .29 15.0.0857) = 0.875 ⋅ (1 .43 = 0.14 4.71 34.28 42. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.85 51. Provjerimo navedene tvrdnje.125 ⋅ 0.14.15 38.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. ∆ Štednja 11.0857)] ⋅ Realni GNP.30 + [ 0. ceteris paribus.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.29 365. a funkcija štednje S = .57 17. 331 .1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda. odnosno 0.00 91.58 640.43 Naime.0857)] ⋅ Realni GNP. poveća granična sklonost štednji i.72 27.7656 ⋅ (1 .Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .0.9143 = 0.42 60. dogoditi ukoliko se. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.72 457.14 25. Prema tomu.0. stoga.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . Predstavimo novu situaciju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.43 182. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.0.0857) ] ⋅ Realni GNP.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.125 ⋅ (1 .1143.86 274.15 548.125 ⋅ (1 .2344 raspoloživog dohotka.30 + [ 0. međutim.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.0857) ] ⋅ Realni GNP. = = 0. Što će se.2344⋅ (1 0.

86 34.15 548.28 42.72 77.7656 raspoloživog dohotka.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.7 ili 0. Granična sklonost trošenju iznosi 0.7 . 332 .72 457.42 60. ceteris paribus.14. iznosi 0.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.29 55.43 182. kao što ranije rekosmo.29 365.71 34.14 25. Granična sklonost potrošnji.85 51. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. uz ostale neizmijenjene uvjete.15 98. odnosno 0. Rast štednje ima.57 12.9143 = 0.0857) = 0.86 274.57 17.7656 ⋅ 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91. a ravnotežni realni GNP 400.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.7656 ⋅ (1 − 0.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.5.58 640. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.

U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. povećanja štednje. naziva se paradoks štednje. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. znači rast njegovog dohotka. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. Do paradoksa.14. kada je o pojedincu riječ. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. 333 . međutim. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. ceteris paribus.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. dakako.14. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. Multiplikator autonomnog trošenja ili. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. jednostavno. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140.5. Vrijedi. Slika 140. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. multiplikator. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. 334 .

∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. 1 .14. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . multiplikatorski učinak. međutim. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. Naime. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 .GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan.

Multiplikator = 1 − 0 .4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.7. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.14.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. 1 − 0 . multiplikator će biti: 1 = 1.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. a granična sklonost uvozu 0.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.67. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.2).67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .

Pretpostavimo nadalje da je. Međutim. kao što zamjetismo ranije. 14. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. U tom će slučaju.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. . 337 .5. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. autarkičnom gospodarstvu.2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.1. budući da je riječ o zatvorenom. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. granična sklonost uvozu = 0.5. 1 .14.

multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. Dakle.Granična sklonost trošenju. Granična sklonost štednji = 1 . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. Država može 338 . nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. 1 Multiplikator = 1 .14. primjerice.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. Koristeći sljedeće formule. dakle. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.Granična sklonost trošenju .6. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.

Promjena autonomne potrošnje ovisi. 339 . efikasnost državne potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. U praksi je. nažalost. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. o graničnoj sklonosti potrošnji. posredstvom državne potrošnje. Međutim. dakako. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. autonomnim porezima.9. Upravo stoga. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Vrijedi.9). Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Međutim. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0.14. Obrnuto. i obrnuto. naime. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP.6.1.

Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.33.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. dakle. dotle dodatna kuna.14. a granična sklonost uvozu 0. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.9 = − ⋅ 0 .Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. varirajući veličinu paušalnih 340 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 .realnog GNP-a. autonomnim porezima. Kao što zamjećujete. a porezni multiplikator 3.7 0 .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . Naime.9.2. u cijelosti u potrošnju. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. ne ide. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. Valja zaključiti da država jest u stanju.

45 341 .0.9 (1 . neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. država može. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. (GSU = 0. kao u prethodnom primjeru.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. dakle.2.t) = 0.33 1 − [0. 14. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. s tim u svezi.9].5) − 0. iznosi 0.14. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.25 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. Međutim. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.5) = 0.2.45 − 0.2] 1 − [0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.9(1 − 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .5 (t=0. Granična sklonost uvozu. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. i veličinu induciranih poreza. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.2] 1 − 0.6.2).9 ⋅ 0.5 = 0.5).

odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.14.5 + 0 .Granična sklonost trošenju Prema tomu. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .33 0 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .0. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.5 = 0.05 + 0 . Što je veća granična porezna stopa. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .1 ⋅ 0.25 0 .9 tada je GSŠ(DI) = 0.Granična sklonost trošenju .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . dakle. veći inducirani porezi.33 1 − GST 1 − 0 . Ako je GSP(DI) = 0. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. 342 . postoji još jedna mogućnost.t) = 0.GSU = 0.75 Međutim.2 0 . Multiplikator = 1 1 = = 1.05. što su.1.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.75 Pojava je granične porezne stope. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.45 . Stoga je i multiplikatorski učinak.2 = 0.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac kao obračunska jedinica. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. odgođenih. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. bez obzira kako nastali. podmirite u 343 . međutim. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Novac je. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. Funkcije novca su: sredstvo razmjene.1. obračunska jedinica.15. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. budućih transakcija. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. On olakšava i ubrzava razmjenu. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. dvostruko podudaranje želja. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Kao što rekosmo. Zahvaljujući tomu.

kao novca.2. 344 . bile očigledne: laka prenosivost. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. istovjetnost kvalitete. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Sredstvo razmjene. duhana. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. 15.). prije svega. trajnost. Razlog držanja novca.zlato i srebro. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. poput stoke.konzervator vrijednosti.15. pšenice. Kao i prethodna. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. npr. novac je ono što funkcionira. Najrazličitije su stvari. Prednosti su plemenitih metala. Štednja je. itd. služi i kao zaliha vrijednosti . potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. Prema tomu. Međutim. u najgorem slučaju. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. pri tome će. krzna. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. djeljivost. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. kao sredstvo razmjene. U vremenima inflacije. Dakako. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće.. a potom i kao obračunska jedinica. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. unutarnju vrijednost.

345 . u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. godine. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. rezervne valute (dolar. Metalistička teorija. Banknota. U Engleskoj je. taj drugi oblik novca. taj prvi oblik papirnog novca. etablirani nakon I. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv.44 kg. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. svjetskog rata. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. koja glasi na donositelja. imala je zlatnu podlogu. Papirni novac. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. ipak ograničavali. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). funta). težina jedne zlatne poluge iznosila 12. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Trajao je sve do I.15. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). svjetskog rata. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. naime. u početku bijaše konvertibilan.

Unatoč nekim lošim iskustvima. za razliku od papirnog i kovanog novca.15. zlatni se standard napušta.nevidljivi. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. depozitni novac. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. ne posjeduje materijalni oblik. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Ili. Depozitni novac (knjižni. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. dakle. a nalazi se na računima banaka. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. dakle. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. jednostavnije. I konačno. Riječ je. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. 15. 346 . ovisi o količini novca u optjecaju. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. ceteris paribus.3. spomenimo posljednji oblik novca .

Naime. 60.15. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. njihova ih namjena .: Monetarno-kreditna politika. Ovdje. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. namijenjena štednji. Šokman. “near” novca. Međutim. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Pokušajmo objasniti cijeli proces. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. 347 . kao komponente novčane mase (M1). a vista). I. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. 1992.”94 15. str.štednja diskvalificira. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. Zagreb. Informator. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. međutim. A.. prije svega.. 94 Perišin. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju.4. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. BANKE I STVARANJE NOVCA . valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju.

717.5 dolara. Pretpostavimo. obliku rezerve likvidnosti. 1992. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. tipična američka banka. A. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. str. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. 97 Perišin. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. M. Informator. I. određeni. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv.. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. banku B. manje od 2. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. 39. Iznos ovih sredstava je neophodna. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A.4 na jedinicu depozita. u obliku rezerve. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Ovaj će depozit. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke..: Monetarno-kreditna politika. na svakih 100 dolara depozita. Addison-Wesley Publishing Company. posjedovati određenu rezervu . rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”.: Economics. Prema Parkinu96. Šokman. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. Zagreb. drži. str. 1990. po sili zakona. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. No. 96 Parkin. u svakom trenutku.15. Banka B će 95 Ali. nadalje.. 348 . New York. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. minimalne likvidnosti ili tzv.rezervu likvidnosti. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0.97 Prema tomu.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).96 100 349 .6 12. itd. način: Tablica 48. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.6 novčanih jedinica.4 8.64 12.6 32. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. možda pregledniji. itd.4 250 Novi krediti 60 36 21.96 19.15.44 150 Nove rezerve 40 24 14.4 na jedinicu depozita).

novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.A.15. 1985. Naime.5 98 Prema: Dyal. potencijalni) novčani multiplikator. 4 = 2. kako ga još zovu. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. Macmillan Publishing Company. J.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. za 150 novčanih jedinica. 249. iznosi 2. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. 350 . N.5. Zašto? Zato što (jednostavni ili. New York. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. str. u našem primjeru.. dakle. Karatjas.: Basic Economics.

u obliku gotovine. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . Istina. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. novčani multiplikator iznosi 2. može teći i u suprotnom smjeru. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. u obliku depozita.5 ⋅ ( − 60) = −150] .5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). odnosno količinu novca. Proces.15. u banke stvarajući novi višak rezerve. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. izvan računa banaka. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. Dakle. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2.5 = 250). tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. 351 . Oni mogu biti zadržani.5.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. dakako. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. kao u našem primjeru.4).

I. A. itd. te odgovara za realizaciju monetarne politike. te je sada Hrvatska narodna banka.: The Money Market. Narodne novine.. utvrđuje opću likvidnost banaka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. kontrolira banke.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. 1983. M. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. 1992. svojim djelovanjem. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. 99 352 . Šokman.. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru.. Illinois. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. 100 Perišin. 178. izdaje novčanice i kovani novac.15. Konkretnije. svibnja 1995. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. str.5. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. Homewood. 101 Vidjeti: Stigum. Informator. utvrđuje količinu novca u optjecaju. u svezi toga. Ona. Zagreb. Dow Jones-Irwin. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. broj 35. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.: Monetarno-kreditna politika. 26.

5.5. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. 102 353 . Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.1. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 15.1.1.15.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. do rasta investicija i agregatne potražnje. vrijednosne papire kao što su. Kupovat će. obveznice. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama.monetaristi . kao što već rekosmo. primjerice. Međutim. i agregatnu potražnju. 361 .15. Neki ekonomisti . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . angažirati na način da zarađuje kamatu. posredno. pri kamatnoj stopi (k’0). a potom. dakako.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. dakle. naplatiti kamatu. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici).M1) veća što je kamatna stopa manja. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i.

str. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. Milton Friedman. primjera radi. porasti za 5%..15. Kao što znamo.. 337. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). M poraste za 5% tada će. Cincinnati 1988. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. 104 Vidjeti: McEachern. Ukoliko. SouthWestern Publishing Co. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. Prema tomu. 362 . uz pretpostavku da se v ne mijenja. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. nominalni GNP.: Economics -A Contemporary Introduction. također. A. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . W.

kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. nakon potrebitih prilagodbi. Ili. Njezin je. naime. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. količina novca mora. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. ako se v mijenja. Ključno monetarističko pravilo. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. 363 .15. pratiti promjene realnog GNP-a. a te je promjene moguće anticipirati.

i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. učinak istiskivanja. padom privatnih investicija. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. pad privatnih investicija. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. u pravilu. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Naime. po agregatnu potražnju i realni GNP.15. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. u velikoj mjeri. Ukoliko je. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. prema njihovomu dictumu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. stoga. pak. Svakako. 364 . Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Rast je državne potrošnje (G). Učinci rasta državne potrošnje. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv.

LITERATURA LITERATURA 1. Gardner. Bilić... 1985.. 4. Zagreb.: Macroeconomics.: Tržište. 6. D. Dragičević. 9.. and the Market. M. Journal of Law and Economics. Macmillan Publishing Company. and the International Sector.. 1988. Buchanon. Efficiency. 8.d. J.Irwin. 1991. 1991.: Ekonomski leksikon. Sichel. 365 . W. Bronfenbrenner. Financial Markets. Lj.A..: Kapitalistička revolucija. Homewood. 2. A. Split. P. T. Black. Houghton Mifflin Company. M. 1996. Daniel..: Money and Banking.: Basic Economics. W. Inc. 1991. Dyal. Clarendon Press. 1995. A. 5. Homewood. Baily. 1985. October 1960. 7. Friedman.: Ethics. Irwin. I..: Macroeconomics. Berger. Zagreb. L. 3. Pravni fakultet u Splitu. vol. Školska knjiga.3.: Politička ekonomija. BPI..P. Boston. "Naprijed".: The Problem of Social Cost. Oxford. Baban. Coase. d. N. 1987.. N. Informator. Zagreb. Karatjas. 10. New York. Richard D. R.

Friedman. R.. 14.. 13. 15. Zagreb. Zagreb. J.: Macroeconomics . J. Poole. V. F. Mc Graw-Hill Book Company.. 1981. Kultura. 18. Inc. K..: Anatomija moći. Performance and Policy.C. R. Taylor.: Kapitalizam i sloboda.....: Ekonomija za svakoga. R.: Financijski capital.. Avon. D. Heyne.o.W. 1987.: The Life of John Maynard Keynes.: Introduction to Macroeconomics. 16. H. 23. Zagreb. R. 1988. Zagreb.: The Price System and Resource Allocation.: Macroeconomics-Theories and Policies. Penguin Books Ltd. Stvarnost.: Almost Everyones Guide to Economics.: The Economic Way of Thinking.Theory. J.: Principles of Macroeconomics.. Leftwich..K. Hall. Henderson.. Friedman. 1984. Hilferding. New York. T. 1981. D. Thurow. Heilbroner. Harmondsworth. 1958.o..LITERATURA 11. S.. R. Stvarnost. "Mate" d. 1983. The Dryden Press. Galbraith. London. 19. 1991. R. P. Harrod. W. R.. J. 1986. Beograd. Globus . 1995.. Lexington. M. J. Friedman. Macmillan and Co. R. New York.Školska knjiga. Fischer. Galbraith. 24. Froyen. 1988. Heath and Company... W. New York. Eckert. 22... E.. New York. L. R. 20. R. Galbraith. Macmillan Publishing Company..: Doba neizvjesnosti. Dornbusch. K. Macmillan Publishing Company. 12. 1986. 1992. 21. New York. 1951. Norton & Company. Schmalensee. C.: Free to Choose. 17. L.B.. M. 366 .

Perišin.: Počela političke ekonomije. J. New York. Parkin. New York. 29.. M. Hyman. H.: Economics . 1987.: Monetarno-kreditna politika.: Introduction to Economic Principles.o. 1989.: Opća teorija zaposlenosti. 34. M. Šokman. D. Marshall. New York. 32. 1992. W.: Uvod u ekonomiju.Analysis and Applications. MED. Prosveta. Informator. Keynes.H. E. 1998. A. 36. 1989.. Ulbrich.. Irwin. A. R..: Modern Microeconomics . 26.. tom 19. 31. 35. Mankiw. Zagreb. N. 1991. (reprint).: Principles of Economics. "Mikrorad" d. 28.: Microeonomics.. 1990. 1987. Centar za kulturnu djelatnost.. Norton & Company.: Osnovi kritike političke ekonomije I. 1988.. 1979. A. Inc. W. Mc Graw -Hill Book Company. N. Inc.: Načela ekonomike.. Marx. 33. Boston. B. Kovačević.o.. Beograd..: Economics. Addison-Wesley Publishing Company. Mansfield. Zagreb. South-Western Publishing Co. Lorković. 37.. .W. Cincinnati. 367 . H. McEachern. Boston. New York. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. K.o. 30. Irwin.: Economics. 1989. Zagreb. B. 1994. Centar za kulturnu djelatnost. 27.o. 1993. Zagreb. I..LITERATURA 25. D. N.G.A Contemporary Introduction. kamate i novca. Mabry..Ekonomski fakultet Zagreb. The Dryden Press. Inc. Zagreb. Hyman.

: Economics. Zagreb. D.: Essentials of Economics.: Načela političke ekonomije.C.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. 1983. Stigum. B. T. 42... The Brookings Institution.. Homewood. 368 Poslovni rječnik. 26.. Ricardo.. 1990. Zagreb. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. O. 1992. Masmedia. Dow Jones-Irwin.: The Money Market. 43.1995. Schumpeter. . L.: Microeconomics. Truett.: The Strategy of Conflict. St. Truett. Šik. 40. 1970. Informator. Smith. Washington. New York. 41. D. Globus. 1993. Kultura. Zagreb. R. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. McGraw-Hill. 1947. W.B. Schelling. Zagreb. Zagreb. Centar za kulturnu djelatnost. J. M. 51. D.LITERATURA 38. 1983. Okun. broj 35. Oxford University Press.05.: Ekonomija. 2000. P. 1996. 49. 39. P. Socialism and Democracy. Wonnacott. A. R. J. Schiller. Wonnacott. John Wiley & Sons. Narodne novine. 50. 44.. M. New York. Sammuelson.. Zagreb.: Treći put.: Capitalism. Louis 1987. 45. Zakon o trgovačkim društvima. A. New York 1960. Beograd 1970. 1983.A. New York. "Mate".. Nordhaus.: The Political Economy of Prosperity. 46. 47. 48.

114 diskriminacija cijena. 94-101 ravnotežna. 347 Bentham. 222 crta izotroška. 307. 235 Böhm-Bawerk. 6-7 decentralizirana. 187-188 D Darwin. 255-257 mjerenje. 10 bogatstvo. 244 potencijalni. 258. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. input. 347 centralna. 222 kapitalna. 255 javna. 189 Coase. 264 raspoloživi. 63-64 alokacijska efikasnost. 181 369 . 258 komplementarna. 46 miješana. 244. 266 dobra. 173 C cijena. 9. 256 realni. 259. Eugen. Jeremy. 265-266 devalvacija.223. 232 Coaseov teorem. 244 depresija. 120 dohodak. 166-169 dno. Charles.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 223 B banka. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 222 normalna. 202 troškova i koristi. 153. 221-222 pareto suboptimalna. 256 deflacija. 203 output.226. agregatni. 6 centralizirana. 222 slična. Ronald. 45 intermedijarna. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 58 čišćenja tržišta. 264 realni. finalna. 232 dominantna strategija. 187. 309 disekonomija razmjera. 27 dionice. 257-261 nominalni. 348 sekundarna emisija novca. 117-118 crta proračuna. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 45 privatna. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 255 inferiorna. 7-8 pareto optimalna. 303 analiza. 228-231 amortizacija. 67 relativna cijena inputa. 11 darvinizam (socijalni). 263 osobni. 260 nacionalni. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 51 bruto nacionalni proizvod.

229. minimalni. 357 H Hayek. 316-317 granična sklonost uvozu. 221 državna potrošnja. 171. 154. 51 Gossenovi zakoni. 6. 228 granični proizvod. 328 granična sklonost štednji. 9 ciljevi. 56 granična društvena korist. 143-144 prosječni. 326 granična sklonost potrošnji. Thomas. 227 negativne. 230 granična korist. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 228-229 granični prihod. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 301. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 13 definicija. 33-34 oskudica i. 228. 143-144 elastičnost. 33-34 ekonomija razmjera. 289 laissez faire. 338 Friedman. Friedrich. 53. 8. 47-49 potražnje. 181 E ekonomija. 194 gubitak. 16 ekonomska renta. 114. Milton. 9. 60. 193-194 granični privatni trošak. 295. 213 granična korisnost. 124 granični društveni trošak. 224 granična efikasnost kapitala. 304-305 370 . 6-7. 362 I indeks potrošačkih cijena. 116.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 259 funkcija. 9. 274 funkcija. 241-242 inflacija. David. 7-8. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 227. 229 pozitivne. 265 eksternalije. 5 Hume. 258-259 bruto privatne domaće. 16 Hobbes. 305-306 duopol. 9 kapitalistička. 331 granična sklonost trošenju. 294. 9 socijalistička. 16. 190-191 ekspanzija.187-188 investicije. Hermann Heinrich. 37-47 eskontna stopa. 243 G Gossen. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 223 granična porezna stopa. 241 godišnja stopa. 103-104 granični trošak. 233 ekonomika. 17 keynesijanska. ponude. 6-7 tržišna. funkcije. 246 F fiskalna politika.

241 makroekonomska ravnoteža. 302 korist.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 216 kamatna stopa. 60-223 ukupna. Karl. 287 klasično objašnjenje. Alfred. 358 instrumenti. 360 monopol. 265. Karl. 353 restriktivna. 70-72 Keynes. 285-286 recesijski. 217. 14. 187 karta izokvanti. John Maynard. 272. 222 L Lorenzova krivulja. 352 ekspanzivna. 285 jednadžba izotroška. 51 mikroekonomika. 187 realni. 286 puna zaposlenost i. 187 financijski. 201 371 . granična. 53 ukupna. 287 koeficijent koncentracije. 275 realna. 64-65 Jevons. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 10 Marshall. 276 kapital. 60 izvoz. 173 monopson. 362 monetarna politika. 318 agregatno trošenje i. 283. 256. 154. 154 monopolistička konkurencija. 233 zakonski. 118-119 jednadžba prometa. 51. 303 kapacitet. 347 M3. 263 potražnja. 275 kontrakcija. 266 inflacijski. 318 keynesijansko objašnjenje. 214. William Stanley. 347 makroekonomika. 222 miješana. 121-122 karta preferencija. 241 monetarizam. 215. Thomas Robert. 346-347 M2. funkcija. 246 J javna dobra. 246. 289 nezaposlenost i. 198 monopsonistička konkurencija. 51-52 Malthus. 248 jednadžba proračuna. 153. 308 odrednice. 154 prirodni. granična. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 12-14 Marx. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 11 matrica isplata. 307 kvantitativna teorija novca. 222 čista. 286-287 M M1. 247 različite interpretacije. 275 korisnost. 15. 125-126 karta izotroškova. 183 količina novca u optjecaju. 51 K kamata. 180 Menger.

24 agregatna. 263 Nashova ravnoteža. 176 potražnja. 309-310 P paradoks štednje. 250 strukturna. 61. Arthur. 354 novčani multiplikator. 19 agregatna. 263 neto. 276 novac. 251 poduzeće. 264 N nacionalni dohodak. 266 Okunov zakon. 47-48 individualna. 263 "nevidljiva ruka". 264 neizravni. 259. 176 diferencirani. 334 autarkično gospodarstvo. 276-277 elastičnost. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 251 frikcijska. 260.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 9 osobni dohodak. 266-267 oligopol. 326-327. 250 ciklička. funkcije. 176 čisti. 188 suzdržavanja. 265 potopljeni trošak. 346. 261. 342 izravni (osobni). 173 neto investicijski dohodak. 205 neto korist. 276 dugoročna agregatna. 146 potraživana količina. 341 otvoreno gospodarstvo. 181 nesavršena konkurencija. 339 inducirani. 37-47 individualna. 23 ponuđena količina. 300-301 novčana baza. 277-278 tržišna. 7-8 nezaposlenost. 350 porezni multiplikator. 23 agregatna. 53. 187-188 ponuda. 58 potrošačeva ravnoteža. 226 neto nacionalni proizvod. 251 prirodna stopa. 253-255 plaća. 19 zakon potražnje. 269 elastičnost. 344 porezi. 251 stopa. 20 agregatna. 306 funkcija. 23 kratkoročna agregatna. 201 potrošački probitak. 19 tržišna. 353 oskudica. 19-20 oligopson. 321. 330 Phillipsova krivulja. 263 neto izvoz. 339 poslovni ciklus. 75 372 . 343 oblici. 60. 252 sezonska. 269-270 O Okun. 23 zakon ponude. 264 faze. 87 poduzetništvo. 337 granična porezna stopa i. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). autonomni.

162 normalni. 221-222 država i. 9 Stagflacija. 152 prosječni. 131-133 savršeni konkurent. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 209. 188 revalvacija. 307. 238 raspoloživi dohodak. 309 rezerva likvidnosti. 265 renta. Adam. 144 u dugom razdoblju. 101-102 proizvodnja. 301. 37. 116 rastući. 88 monopolski. 56. 114 opadajući. 238-239 tržišna. David. 183 strategijska interakcija. 267 strategija. 76-77 suradnička. 181 makroekonomska. 295. 46 R rad.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 230 supstituti. 222-223 profit. 114. 132 sindikat. 294 nakon poreza i transfera. 283. 104-105 ukupni. "milo za drago". 315 agregatna. 10. 235-237 373 . granični. 183 tržišna. 17 savršena konkurencija. 235-237 dohotka. 246 problem slobodnog jahača. 163 prinosi razmjera. 298 granična sklonost. 114. 205 Š štednja. 101 u kratkom razdoblju. 295. 114. 134 ukupni. 318 Nashova. 250 raspodjela. 116 recesija. 295 funkcija. bogatstva. dominantna strategijska. 331 prosječna sklonost. 221-222 prijelomna točka. 267 Smith. Paul Anthony. 238 proizvod. 298 granična sklonost. 101 slampflacija. 258. 187 ponuda. 294. granični. 181 potrošačeva. 328 inducirana. 140-141 S Samuelson. 295 radna snaga. 116 stalni. 300-301 funkcija. 53. prekidanje. 356 Ricardo. 293-301 autonomna. 133 realokacija resursa. 294. 153. 150-151 maksimalni. 103-104 prosječni. 177 subvencija. 316 prosječna sklonost. 88 ekonomski. 264 ravnoteža. 142. 61. 136. 133-134 prosječni. 210 siromaštvo. 238 granica.

151 fiksni. 108 granični. 89 realne kamatne stope. dugoročni. 171 374 . 351. 171 transferna plaćanja. 345-346 U učinak. 313-315 granična sklonost. 179 teorija krivulje indiferencije. 106-107 zakon ponude. 115 eksplicitni. 364 X x neefikasnost. 315-316 ravnotežno. agregatno. 259 transferna zarada. 177 tržište.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 108 ukupni proizvod. 187 zlatni standard. 309 granična sklonost. 177 vrh. 232 vodstvo u cijenama. 26-27 zatvorenikova dilema. 187 dobara i usluga. čimbenika proizvodnje. dohotka. 308 V "vidljiva ruka". 354 vlasnička prava. 194 prosječni. 265 vrijednost. 197 trošak čimbenika proizvodnje.53 zakon opadajućih prinosa. 318-319 Z zajam. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 19 zaposlenost. 252. 89 ekonomski efikasna.209. 51 teorija igara. 126 tehnološki efikasna. 206 istiskivanja. 7-8 višak rezerve. 132. funkcija. 79. 250 puna. 151-152 oportunitetni. 109-110 implicitni. 232 ukupni. 345 oblici. 314-315 autonomno. 23 zakon potražnje. 315 funkcija. 272 realnog bogatstva. 89. 89. 206 vanjske trgovine. 110-111 transakcije. 194-195 trošenje. 177-178 tehnika proizvodnje. 250 uvoz. 230. 272 teorija granične korisnosti. 284-285 tržišna moć. 131 ravnoteža. 67. 179. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 63 traganje za rentom. 190 trošak. 316-317 inducirano. granični. 151-152 prosječni. 179 zemlja. 271 supstitucije. 151 varijabilni. 155. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 107. 316 odrednice.