Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

........ Crta proračuna i realni dohodak ................ TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI........1.2..58 4... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ....4..1.........2..... Učinak dohotka i učinak supstitucije ...3.1.......................1.......................... Potrošačeva ravnoteža ....................75 4.....4.......................2.2............ Oblici poduzeća .......80 4...... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI..2................... Potrošački probitak ..60 4............... POTROŠAČEV IZBOR........................... Dioničko društvo ...2......................................69 4...94 VIII .2...2.3........1.72 4.90 5...1. Promjena potrošačeve ravnoteže .....................................62 4.....2................................. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .......................................53 4.................................usporedba ........65 4.......1........2.......1.63 4.......87 5..1....93 5..........2... Vrste dionica .....................................1...............51 4. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje.......... Crta proračuna i relativna cijena..1....1...............79 4...1.................................2. Cijena dionice ......6...........67 4.........1.................... Potrošačeva ravnoteža ..1........................1.....51 4......................................91 5.77 4....... Krivulja indiferencije..... PROIZVOĐAČEV IZBOR ............5..........2............SADRŽAJ 4................................................................... Korist i potrošačeva ravnoteža .............1............2...1......................57 4.......................... Zaključno o teoriji granične korisnosti ....5.................87 5..........5...................... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.......2.......3......1....... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ...2..........83 5......2......

...........94 5..........106 ......... Ukupni trošak . Cijena dionice kao eskontirana dividenda .. IZOKVANTA .....109 5...........1.......3.....1.......................126 IX ...2...............101 Granični proizvod .2................107 5.......2.............................1...120 6..... TROŠKOVI 5..........................2.............KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ..............118 6........3...... Relativna cijena inputa i crta izotroška................... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE .. 5.........3....2.....117 6..2....2......................... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ....................................4.............. Prinosi razmjera.......103 Prosječni proizvod ...2............124 6............115 6.........2..2.........2........1.......3....2.4...107 5.........1..........121 6....................................117 6..........................................................2...3...3........................125 6............................... Granična stopa supstitucije kapitala radom ............. 5......................1............................ 97 5. 5. CRTA IZOTROŠKA ........110 5..................... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ......1...........2............. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ..........2.............2.....4............ PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ........1.122 6...................................114 5.SADRŽAJ 5.....3........ Karta izokvanti ............ Prosječni ukupni trošak ...........1....................2...1......... Granični trošak .....101 5........................................................3.......1..........4............. Karta izotroškova. Ukupni proizvod .........113 5...............................2.104 Zakon opadajućih prinosa...................... Prosječni trošak....... Jednadžba izotroška........1...............

........ Usporedba monopola i savršene konkurencije ....7.......................................135 7....3......... Krivulja ponude savršenog konkurenta .....154 7.2....9.................2.............. Ukupni...3...............1..............160 7........7.....8................2... TRŽIŠTE DOBARA..........155 7..............146 7....131 7.... granični i prosječni prihod monopola... Ukupni..133 7....................166 7..... Monopol i krivulja ponude .....165 7..1..2.............. Savršena diskriminacija cijena ...163 7......1.........2.. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka......7................................1.....131 7...6.141 7..................... Pitanje izlaska sa tržišta......... Monopol i diskriminacija cijena .2...1.......SADRŽAJ 7............169 X ... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.....3..1.............. granični trošak i profit ....2.........144 7...... Maksimaliziranje profita............5................ Maksimaliziranje profita.. ukupni trošak i profit ... Potopljeni trošak ........136 7....6.. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ....148 7.. Granični prihod.........4.3..... 159 7.2..............1...................5...... Ukupni prihod.... Granični prihod...............2...............................2........1............ SAVRŠENA KONKURENCIJA .. Prekidanje proizvodnje .........143 7........ MONOPOL ........................................2...... granični trošak i profit .2.1.... Ukupni prihod. Pojam i oblici.....154 7........1.................1................2......................149 7............ 137 7...........................1.....1..............8......1................2........1.... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ............................146 7...1......164 7.. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .... ukupni trošak i profit ...2.......... Prijelomna točka u uvjetima monopola ................................2.4....1.....2.159 7...2.167 7............................

.. Monopson ....2.........173 7.......4............................... Kratko vremensko razdoblje ..3.....4............3............3.....1.......1............................. Oligopol .................. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.......202 8.195 8.2.....4.........................................................2.....187 8........................202 8...SADRŽAJ 7...... monopolistička konkurencija.188 8...173 7..................................3...2...................3..............3............3............2..... Teorija igara ...2............... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA .. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.......................177 7......187 8.......4..... Dugo vremensko razdoblje.. Monopolistička konkurencija .. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE......1.........176 7...1................ Input analiza . Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ...2...174 7..............192 8........2.......................2...................1.......1.3....... Output analiza.........2................ monopol)..3............................................ Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ....................... oligopol...............4....179 7.....181 7..183 7............................. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ................3..183 7............3..175 7.......1.........2...........2. Profitno maksimilizirajući input ............... Zatvorenikova dilema.......... Igra u duopolu .3...203 XI . Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija........... PODJELA ČIMBENIKA .198 8.....4.....1.............2...........2..............1........................179 7.184 8............................ NESAVRŠENA KONKURENCIJA.............1......

....211 Potražnja za zajmovima.......2... TRŽIŠTE ZEMLJE ...........................2....... Ukupna i granična korist javnog dobra ......3..........223 10.................1............210 9...... Analiza troškova i koristi ....... Uloga sindikata ... Subvencije i alokacijska efikasnost .. 230 10.......................218 9............ Ponuda zemlje.........205 9...............222 10..... 9..................... Necjenovne odrednice ponude.................2..3..1..............215 Ponuda zajmova..................221 10.............1..2.....................4.1......228 10.................... Država i (prirodni) monopol...................................................2..1..... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA..... Ravnoteža na tržištu zemlje.........1............................... TRŽIŠTE RADA ..........1.... Necjenovne odrednice potražnje ....................2.............. 209 9........219 9......................3.............2..1.....2.. Potražnja za kapitalom....1..................................1.................2......................... 224 10......1...............1..................... DRŽAVA I TRŽIŠTE .2.............................1....205 9............................ 9...1..2.3........................216 Ravnoteža na tržištu zajmova .....2........3.....227 10.... TRŽIŠTE KAPITALA ..........................................1.....217 9..2.............. Zaključno o eksternalijama ...................... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ......233 XII .........3..............................SADRŽAJ 9.................205 PROZVODNJE 9.....219 10......... Država i eksternalije ..................1...1..3.internalizacija eksternalija........ 231 10...1....... Ponuda rada .......................1.......................... Javna dobra ........211 9...1........................208 9.... 9......... Porezi i alokacijska efikasnost ......2..2............1.221 10............1...........207 9.........1........ Ravnoteža na tržištu rada........1.................2...............2.....

.......2....................3......... Promjene agregatne potražnje ........ Poslovni ciklus i inflacija ................. Krivulja agregatne potražnje ............1..4....273 XIII ....... Različita tumačenja jednadžbe prometa . POSLOVNI CIKLUS ...238 11.................... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ... Jednakost pristupa......... 261 11..............................2.......235 10.............................2.4....................... Phillipsova krivulja......... INFLACIJA ..........................2....................2..................1...............1.......1................2......... AGREGATNA POTRAŽNJA ....... NEZAPOSLENOST....1...269 12............. Stopa i oblici nezaposlenosti .....246 11..... Raspodjela nakon poreza i transfera ...................3.....2....266 11..........1....... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ............264 11...........................2.... Lorenzova krivulja......... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda... Poslovni ciklus i nezaposlenost .3......269 12.............1..................... 258 11.....257 11..3......267 12.........................2......241 11..................250 11................... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .........250 11............................248 11.....262 11............235 10....................253 11....2..1...1.1...................................1.. Kvantitativna teorija novca...........255 11......3......1......1.....1....3...............1.......1..................... 260 11....... Pristup trošenja ......SADRŽAJ 10.............2......... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .............. Pristup dohotka ..........3...........................4..............241 11...269 12.....1....2.....1.........

.......................290 12... Potrošnja i realni GNP ....3.............5............287 12.276 12... Odrednice uvoza ......1....3...................... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA...............................................1...................................................285 12...2..1................ DRŽAVNA POTROŠNJA . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti .3.3.............286 12......2.....................................................................................................................289 12............4....4... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .........3................276 12...............300 13....................5..funkcija agregatne potrošnje ....................... Učinak smanjenja agregatne potražnje . Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže.................1......2...........................3.........302 13..4..4.............. NETO IZVOZ ...2.................293 13....294 13.......293 13.........4............................................283 12........................ Odrednice izvoza ........... Promjene kratkoročne agregatne ponude ....................284 12...3................3........... INVESTICIJE ...2............................291 13.305 13................ Učinak povećanja agregatne potražnje ... Funkcija neto izvoza........... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže..1...281 12.....308 13............3...306 13...... Funkcija potrošnje i funkcija štednje.................3.........1..........1.5.307 13................2.. AGREGATNA PONUDA........1.......SADRŽAJ 12...................... POTROŠNJA .... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .....2...279 12.....................2...................2........................309 XIV ................. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti...........3...2..................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...3. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.......

...........324 14........................ FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ............ Agregatno trošenje i autonomno trošenje.......313 14..........338 14........................................... Multiplikator i granična porezna stopa .......330 14........... PARADOKS ŠTEDNJE....5.....6................6....... FISKALNA POLITIKA ....................313 RAVNOTEŽA 14.....2........2......................337 14..............341 15....... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ....... Porezni multiplikator .3................. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju............ BANKE I STVARANJE NOVCA ......346 15.2.. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA..326 14.343 15. NOVAC ..neplanirana promjena zaliha.....321 14.......319 14............2..........3.....347 XV .........6..................334 14.......1............... OBLICI NOVCA.......344 15..324 14........339 14....1............ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ....4..3.2...... FUNKCIJE NOVCA ........... Makroekonomska ravnoteža ..................................3..............318 14.5........................2.......2...................................1............1.............. Multiplikator otvorenog gospodarstva................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA....... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a......2...............5............................4.........................343 15................SADRŽAJ 14........................ NOVČANA MASA.........337 14.1.............. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ......................................................1.......

.............1..................... 356 15.2.........1...... Instrumenti monetarne politike.. Monetarizam .... Ekspanzivna monetarna politika............ CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .3........1..5.... Rezerva likvidnosti ........ Restriktivna monetarna politika....5.....4........353 15...5.............2.................SADRŽAJ 15......358 15......................352 15........360 LITERATURA .........5.............. Eskontna stopa ...........5..........1.............................365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO..369 XVI .....5....1.....................................................3....................5.... 357 15... Operacije na otvorenom tržištu ............................360 15.....................353 15.....5......

jest izuzetno delikatna zadaća. ali koje će i provocirati njihov interes. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. te vrijednih doprinosa domaćih autora. te fiskalne i monetarne politike. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. Prvi su koraci uvijek najteži. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. "novijoj". Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. sve dobronamjerne kritike i 1 . Moguće ovakva. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama.PREDGOVOR I. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Sastoji se od petnaest poglavlja. pri tome. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. određene kontroverze. bruto nacionalni proizvod). Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. itd. i može izazvati. mikroekonomskoj ulozi države. Autor. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. makroekonomske ravnoteže. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Dakako. znanosti o ekonomiji. i ekonomije. tzv. On nastoji studentu. podjeli ekonomike. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Udžbenik udovoljava ovakvoj. koncepcija udžbenika izaziva. neuravnotežena (ne i neuobičajena). nezaposlenost. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. određivanju veličine outputa pojedinih dobara.

On. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. prije svega. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. makar bila riječ i o njenim osnovama. ma koliko skromna ona bila. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. nezaslužnim komplimentom. doc.sc. dr. Velika je moja zahvalnost. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Držim. ne može pobjeći od svog sadržaja. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore.primjedbe bit će pozorno razmotrene. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. ne i neveliko. Branko Kovačević. svu makroekonomsku problematiku. sc. dakako. sc. nego i sveobuhvatnijih znanja. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti.dr. Ekonomika. prof. da će pomoć i ove vrste. Dr. te prof. za pruženu svekoliku potporu. naime. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. međutim.dr. mojim studentima. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Autor mora priznati izvjesno. prije svega. dr. Ivan Ferenčak 2 . za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. dakako. Prof. Ivan Mandić. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. U Osijeku svibanj 1998. Ivan Bilić. sc. Naime. Prema tomu.sc. dobro doći. Marijan Karić.

dakako i prije svega. od strane studenata. Ivan Ferenčak 3 . godine. moguće. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. nadam se. Branko Kovačević. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude.PREDGOVOR II. broj stranica. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Marijan Karić. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. Ali. sc. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. dakako. sc. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. dr. Povećan je. tržišne ravnoteže. ali one. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Prof. U Osijeku veljača 2003. dr. odnosno prvog izdanja ove knjige. Dr. Ovime je. sc.

.

Dapače.: The Economic Way of Thinking. 3. a čovjekov bi život bio usamljenički. EKONOMIJA . na složen način povezanih i isprepletenih. postojao bi stalni strah. kako veli Thomas Hobbes. 5 . kratak. New York. nema mjesta za industriju. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil.. O EKONOMIJI.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. siromašan i. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. navedeno prema Heyne. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). 1987. opasnost od nasilne smrti. ne postoji umjetnost. teško da bismo uživali u. Macmillan Publishing Company.: Leviathan. zajednica i najgore od svega. nema računanja vremena. str.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.1. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. or the Matter. O EKONOMIJI. Bez takvog mehanizma. ipak. pismo. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. međusobno. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. blagodatima civilizacije. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. naravno. P. T.

ekonomija. Drugi način. M. O EKONOMIJI. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije... Model centralizirane alokacije resursa . str.metodi tržišta.1. manje ili više. proizvođača i preferencijama svih potrošača. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. prisilu. država ili neki njen organ mora biti u stanju. ljude različitih navika. 1992. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Dva su. s tim u svezi. kako ekonomisti vole reći.socijalističkoj ekonomiji. interesa. 24. 6 . druga ekonomija.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. ali doista svih. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". dakle. Drugo. alokacije resursa pretpostavlja. dakle. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. u kratkom vremenu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Naime. kooperacije i. načina. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. Globus-Školska knjiga. manje ili više eksplicitnu.2 Što je to što. potreba itd.: Kapitalizam i sloboda. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . grubo rečeno. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. Zagreb. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. između ostalog. investicija i potrošnje. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje.

1. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. jednostavno. Tržište pruža sve informacije. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". u uvjetima kronične oskudice koju. i tržište. ne poduzetništvo već poslušnost. kao motiv. Ali. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim.tržišta. kolektivizam ili altruizam. opet. dakle. Potrošači.kapitalistička ekonomija . takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. nije moguće. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. O EKONOMIJI. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. Ne vlastita inicijativa.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. nastoje realizirati. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. On je izuzetno zahtjevan. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. I ne samo to. preko mehanizma cijena. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Ukratko. Međutim. 7 . osobni. kao mehanizam koordinacije. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. poteškoće ovdje ne prestaju. Međutim. uostalom. Naime. nego centralno planiranje. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Ovdje se. potrebito je još nešto. Komandna .

Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. O. javnih dobara. str. da se proizvodnjom. Ono poznaje monopole. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. idealna. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. imali smo prilike vidjeti. Ni kapitalistička ekonomija nije. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. osobni interes jest i može biti u službi općeg . stvarno tržište nije savršeno konkurentno.. Globus. 4 Vidjeti: Šik. No. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. 1983. na sve kvalitetniji način.: Treći put. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". neprekidno uvećava. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. Nažalost. da se proizvodnja. O EKONOMIJI. dakle. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije).2. Zagreb. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. 174. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. 8 . itd.4 1.1. Ali. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. kojima altruizam nije stran. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje.

6 Isto. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. 210. Beograd. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Kultura. Dakako. ukoliko moć zavisi od bogatstva.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. sasvim 5 Smith. "Bogatstvo i moć svake zemlje. 1970. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. O EKONOMIJI. 516. naime. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Ekonomika. Kada tako ne bi bilo. zemlja.. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. dakle. str. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna."5 Naravno. A. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. 1776. poduzetništvo) bili neograničeni. str. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. kada bi resursi (rad. njegova odbojnost prema monopolu. Ali. Ali. čak i za zabavu i razonodu.1."6 Eksplozija dobara i bogatstva. znanost o ekonomiji. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. Zamjetna je. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. 9 . poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. kapital. Ona. sebični interes stavi u službu općeg. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi.

121. D."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. kad ga ima obilno." "Rezultati možda nisu bili najbolji. str.11 7 Ricardo. 9 Isto. na čelu s J. J. 10 Galbraith."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. str. kad je rijedak. ali su bili najbolje što se moglo postići. H. str. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. 121. 1983."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje.. Implicitna. New York. 8 Isto. Appletonand Co. O EKONOMIJI. D. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. Zagreb. 10 . dakle.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . Ali.: Anatomija moći. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.K. "Rad je skup."9 Jasno se. Zagreb. str. 1983.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. da ih sebi pribave. H. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Centar za kulturnu djelatnost. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". ni tada. i s tim u svezi siromaštva.: The Study of Sociology. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica.nisu mogli ne uočiti. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. a ni sada. vide u pretjeranom množenju radnika. 1891. Ako stvari stoje kako stoje onda. a jeftin. Ekonomisti tu činjenicu . učiniti sve zadovoljnima i bogatima.: Načela političke ekonomije. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi... 110 11 Vidjeti: Spencer. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. vele ekonomisti utilitaristi. Stvarnost. tvrdili su utilitaristi. ekonomski su teoretičari nudili i druga. Benthamom. 118. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva.. Spencer. 438. str.

koja će se obavljati u uvjetima društvene . Dakle. drugi mehanizam alokacije. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. Riječ je o alokaciji. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. druga ekonomija. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. O EKONOMIJI. Npr. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). rušeći 11 . a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". tako da "altruiste" čeka izumiranje. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja.1. razloge isticanja vlastitog. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. No. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. kapitalističku ekonomiju. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. na ovaj ili onaj način. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. u stanju su zadržati sve što proizvedu. Uostalom. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. Predani egoisti. na čemu bi inzistirali? Marx je. I naglasimo. neprekidno "sve revolucionira. tvrdi marksistička politička ekonomija. u oskudici. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. Ukratko.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. Riječ je o neumoljivom procesu. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. i oni u prirodi i oni na tržištu.

EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. 13 Marx. 15 Marshall. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. nasilnom kraju.nap. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. Prosveta. Ugrađuje u nju. 63. A.: Načela ekonomike. 19. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. K.: Osnovi kritike političke ekonomije I. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. 1987. 1890. 25.. Centar za kulturnu djelatnost."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. Oduzmite stvari tu društvenu moć.12 proširenje potreba. 1979. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života.: Isto. vjeruje Marx."15 12 Ali. razvitak proizvodnih snaga. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti.1. MED. str. Beograd. godina) koji oko četrdeset godina. str. K. pak. 12 . 261. O EKONOMIJI. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. prema vlastitim riječima. tom."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. godine. Povijest ga je demantirala. sve do svoje smrti 1924. str. eksploatacija. Dakle. 14 Marx.. Zagreb.

EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. 16 17 Isto. ekonomika se kloni političkih problema. kada su veće iskustvo. O EKONOMIJI. autora) koji . str.nap. 31.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima.1. str. I tako sada. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. njenih istraživanja. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. a zbog pravednosti i opće sreće. Međutim. a ne znanost i umijeće. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . Isto. te je ona "znanost. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. čista i primijenjena. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. 13 . 47-48. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu.

nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. O EKONOMIJI. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. str.socijalističku ekonomiju). s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. 14 . autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. taj stari problem. Velika će ekonomska kriza." 18 Prema tomu. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. dakle. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . proizvod onih koji njima rukuju. u slučaju Marxa. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. 18 19 Isto. Rodbertus i drugi . pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja.nap. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. str. riječ dobija John Maynard Keynes. "Tvrdili su (Marx. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. koja ne bi bila kapitalistička. Valjalo je. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. naime. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. za nagradu za čekanje. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. U tim. Isto. doista teškim. međutim. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. Nezaposlenost. a ne rada i čekanja."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. 358.1. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. 357. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. Nećemo je prepričati. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. je problem koji Keynes pokušava riješiti.

Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. 15 . smanjuje se broj zaposlenih.F. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. 1951."21 Naime.. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.M.1.. O EKONOMIJI. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. 22 Keynes. Zagreb. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to.: Opća teorija zaposlenosti. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 121. str. 213.. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. 1987. Terapija se nameće sama po sebi. kamate i novca. London. 1936. Zagreb. J. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. kamate i novca. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. 213.: Opća teorija zaposlenosti. Macmillan and Co. 1987. Centar za kulturnu djelatnost. Centar za kulturnu djelatnost. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.M."22 20 Vidjeti: Keynes.. str. R. Osim toga. J. smanjuje se proizvodnja. kamate i novca. 21 Harrod.: The Life of John Maynard Keynes.20 On smatra.

Friedmana. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. vjeroispovijesti i mišljenja. str. 1992. Hayeka i M.. str. M. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . 21. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. str.spomenimo F. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. Friedman. 14.1. 16 . O EKONOMIJI. "Prvo. 25 Isto. tvrdi Keynes. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu."25 No. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. vrlo važnu. pohvalu slobodnom tržištu. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. 214.Školska knjiga. Globus . ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi.: Kapitalizam i sloboda. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. Naime. djelokrug vlasti mora biti ograničen."23 No." 23 24 Isto. niti ovo široko polje. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. Zagreb.

P. Samuelson.. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. A. str. O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. 26 Samuelson. W.1. 17 . misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. MATE. Zagreb.: Ekonomija. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država).. P. dakako. 1992. Nordhaus."26 Ovdje se. 3.

.

Usredotočimo se. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. vrijedi i obrnuto. u najvećoj mjeri. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Naravno. veća njegova potraživana količina. 19 . ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni.1. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. dakle.1.2. Međutim. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. obrnuto razmjerni. Dakako.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. uz ostale neizmijenjene uvjete. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. POTRAŽNJA 2. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom).

Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. 20 .2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

o cijenama drugih dobara. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. Pitanje supstituta. Neke su. ulijevo krivulju potražnje. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Riječ je.2. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. pak. dakle. Dohodak. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. Cijene drugih dobara. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. naravno. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Naime. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. odnosno njegova veličina.1. prije svega. Stanovništvo je. mogu izazvati promjenu potražnje. jesu ukusi ili preferencije potrošača. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. 21 . veličini stanovništva. dohotku. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Veće stanovništvo. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. POTRAŽNJA I PONUDA 2. ceteris paribus. odnosno njihova promjena. također od bitnog utjecaja na potražnju. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. Vrijedit će i obrnuto. njegovo povećanje ili smanjenje. necjenovnih determinanti potražnje. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili.2. tzv.

očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro.2. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Slika 2. uz ostale neizmijenjene uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Prema tomu. niže buduće cijene. 22 . dok promjena cijene nekog dobra znači. Obrnuto. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom.

28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. upravno razmjerni.2. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine.1. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. Dakako. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni.2. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. 23 . Vrijedi i obrnuto. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. uz ostale neizmijenjene uvjete. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. PONUDA 2. veća ponuđena količina istog dobra. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Dakle. POTRAŽNJA I PONUDA 2.2.

kretanje niz krivulju ponude. Krivulja ponude je. niža cijena znači pad ponuđene količine i. a zbog djelovanja zakona ponude. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. manja ponuđena 24 . Obrnuto.2. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. stoga. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Međutim.

Međutim. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. POTRAŽNJA I PONUDA količina). "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. ovaj put u proizvodnji. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. cijene čimbenika proizvodnje. Dakle. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. njeno povećanje ili smanjenje. broj ponuđača. dakako. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Ako cijena nekog dobra miruje. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. pak. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. znači veću ponudu. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. dakle.2. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Također.2. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. s punim pravom. 25 .2. Naglasimo. očekivane promjene cijene dobra. 2.

Pad cijene izazvat će obrnuta. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. Međutim. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. u svakom slučaju. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. dakle. s druge strane. 26 .3. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. 2. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. rast ponuđene količine. stoga. jedina ima prilike potrajati duže vremena.2.

Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežna cijena. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3.2. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. naime. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Tržišni će višak dobra. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. dovesti do 27 . Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.

slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu.2. potiskuje. Ako je. "gura". POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. Evidentni će tržišni manjak dobra. posredstvom nadmetanja kupaca. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. aktualna cijena niža od ravnotežne. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Dakle. neće doći u njegov posjed. 28 . izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. cijenu prema gore. svaki onaj koji je spreman. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. Riječ je o tzv. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Slično tomu. Oni koji to nisu u stanju. racionirajuće funkcije cijena. pak. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. poput plime. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. i u mogućnosti. U tome je bit tzv. nasilja i kronične oskudice. U svakom slučaju. dakako. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. slobodnom dobru.

2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Rast potražnje. ukratko.1. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. ceteris paribus.3. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. 29 .

Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Na djelu je. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Slika 8.2. dakle. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine.

Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje.2. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. u ovom slučaju. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Rast tržišne ponude. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Slika 9. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. 31 . promjene tržišne potražnje. ceteris paribus. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. Naime. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Na djelu je. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje.

djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Dakako. pak. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. To će povećanje. naravno. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. 32 . Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. rast ili pad cijene. u ovom slučaju. krajnji će rezultat. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. tržišna potražnja.2. Naime.

2. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. ravnotežna će se količina dobra povećati. naravno. Vrijedi i obrnuto. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Konačni rezultat. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Međutim.2. u svakom slučaju. glede promjene cijene. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Ona će se. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). glede ravnotežne cijene. Naime. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. međutim. učinci suprotstavljeni. cijena će porasti. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. I ovdje su. smanjiti. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. dakako. istom cilju – smanjenju cijene. 33 .3. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. U ovom. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. 2. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Ovo će povećanje ravnotežne cijene.

a time i volju proizvođača da ga proizvode.2. Na ovaj način. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. zahvaljujući tomu. Kao što je netko jednom primjetio. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. ljepota je tržišne ekonomije."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu.. 59. d. učinkovitijih tehnika proizvodnje. O njemu.d. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. 29 Berger. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. sa svojim signalima putem cijena. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. posredstvom sustava cijena. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Ali. 1995. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. uistinu. po naravi stvari. postaju dostupna širem krugu ljudi. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. Zašto? Stoga. L. tržište je. P. 34 . stvaranje i upotreba novih. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. str. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. kasnije.. "Naprijed". tržišnih sila. Dobra. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. poduzetništva i motiva profita što. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. Zagreb.: Kapitalistička revolucija.. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. Naime. nešto detaljnije. Obrnuto.

Postojanje eksternalija. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Nadalje. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra.. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. New York. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. platili ili ne. 67. društveno poželjna ona nije profitabilna. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. dakako.: Capitalism. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. str. sustav cijena nije. Racionalno je biti slobodni jahač. javna dobra. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Socialism and Democracy.3. Naime. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. 35 .2. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice."30 2. surov mehanizam. koristi javno dobro. J. Tržište je.2. međutim. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. reći ćemo.1. koristimo. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Riječ je o dobrima koja svi. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Otkazivanje sustava cijena No. savršen. Osim javnih dobara. 1947.

Tržištu su. Njena je namjera. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. Ne čudi.2. inherentna razdoblja neravnoteže. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. 36 . dakle. dakle. poboljšati performancije tržišta. O ovome detaljnije u okviru 10. stoga. poglavlja "Država i tržište". POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini.

Prema tomu. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. između ostalog.1.1. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.3. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. 37 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.1. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra.

koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. stabilnoj elastičnosti potražnje. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. UP1 = 1 · 800 = 800.3. riječ je o jediničnoj. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Dakle. a UP2 = 3 · 400 = 1200. 38 . Prema tomu. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1).

pad cijene ne tangira ukupni prihod. 39 . Ali. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji.3. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. neizmijenjeni ukupni prihod. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). i rast cijene dobra značit će. Zamjećujete.

nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. kreće između 0 i ∞. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. međutim. Obratimo. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. neosjetljivu na promjene cijene.3. dakle. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. 40 . Dakle. Naime.

Ovakvu. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. Poraste li. Dakle.3. tek teorijski moguću. snažne reakcije potraživane količine. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. 41 . vrlo mala. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. primjerice. I obrnuto. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava.

42 . pozitivni broj.3. staru cijenu ili količinu. Nadalje. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . izmijenjenu cijenu odnosno količinu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. a drugi puta na novu.

K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Neka poraste cijena dobra A. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. dakako. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.3.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . To će. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .

21 = 798 3. 19 = 798 UP2 = 38 . Dakle. sljedeći slučajevi: 44 . odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Stoga su karakteristični. Provjerimo: UP1 = 42 . što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .1.2. dakako. Potražnja. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje.

ukoliko dohodak raste. ali i skuplji supstituti.1 = 2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima.. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Zanimljivo je.1). međutim. Npr. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje.3. Ukratko. Zaključujemo. zamjenjuju superiorniji. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Inferiornim u tom smislu da ih.2. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima.2% godišnje (naravno. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. 45 . Obrnuto. potražnja također raste. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. ukoliko dohodak raste. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. potražnja će za dobrom A porasti 2. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. ali raste brže od dohotka. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka.

Sada. Obrnuto. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima.1. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. ili pak komplementarni karakter dobara. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Ek > 0. Primjerice. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Vrijedit će i obrnuto. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. kada je Ek < 0. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Primjerice. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Supstitucijski.3. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. supstituirati. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). O komplementima. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. 46 . dakle. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj.3. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna.

a 0 < Ep < 1.2. 47 . Naime. a Ep = 1. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. U tom će slučaju pad.3. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. dakako. ponuda je elastična. odnosno rast ponuđene količine. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. a Ep > 1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ponuda je neelastična. i obrnuto. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. ponuda je jedinično. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . stabilno elastična. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi.

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. a njena je krivulja okomiti pravac. 48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.

49 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

Mengera. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Böhm-Bawerka. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . potrošačev izbor. E.Wiesera. Jevonsa. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Granična (dodatna. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. POTROŠAČEV IZBOR 4. ali raste sve sporije. marginalna) korisnost. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Ovaj zakon. POTROŠAČEV IZBOR 4. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Gossena. 51 . ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. K.H. S. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. F. A. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Evidentno. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H.1. Prema tomu.4.Marshalla i drugih.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.4.s.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. Granične korisnosti. kao uostalom sve granične veličine. Dakle. 31 52 . jedinična promjena potrošnje . npr.

potrošačeve ravnoteže. granična korisnost može biti i negativna. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .1. Naime. odnosno potrošačevu ravnotežu.1. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Gossenov zakon. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Naravno. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19.4. 4. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. 53 . Slika 19. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti.

Ove će kombinacije prikazati tablica 6. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . maksimalnu ukupnu korisnost. No. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.4.

Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak.4. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". 55 . maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. potrošačevu ravnotežu. Ali. Tablica 7.

međutim. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.4. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . Informator. maksimaliziranje ukupne korisnosti. Zagreb. Gossenovog zakona koji kaže da. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Na tragu smo II. 32 Dragičević. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. 56 . Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. A. 210. 1991. dakle. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge.. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu".32 Drugim riječima.: Ekonomski leksikon. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. str. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. II.

4.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.1.50 4. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.33 6.33 4. primjerice. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. 57 .67 6.83 4.korisnost po novčanoj jedinici 8. Cijena dobra B 6. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.1.33 = = Granična korisnost dobra B . pad cijene dobra A. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. uz ostale neizmijenjene uvjete.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.1. Ukoliko. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. Međutim.33 5.

kupujući. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. baš kao i kod promjena cijena. treće 7. Potrošački probitak. kupac je. na višoj razini potrošnje. pozitivan broj. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. 5 novčanih jedinica. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak.2. posljednje koju namjeravamo kupiti. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. Nova.4.1. moguće različite kombinacije. u duhu teorije granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. četvrte 6 i pete. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. 58 . Naime. u slučaju obaju dobara. i ovdje su. u pravilu. Često se. dakle. druge jedinice 8. Dakako. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Ukoliko bismo. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. 4. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica.

10 novčanih jedinica. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 59 .25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Međutim.4. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . u ovome slučaju. Njegov je probitak. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje.

3. .4. Pitanje je. o subjektivnom konceptu. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Riječ je.1. naravno. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. podsjećamo. Ukupna korist mjeri spremnost. Zamjećujete. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. sa fiksnim dohotkom. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. 60 . za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. POTROŠAČEV IZBOR 4.

prema tomu. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. glasi: Cijena = Granična korist .4. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. 61 .

pokušava objasniti potrošačev izbor. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju.1. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. Doista. međutim. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Kupujući. 4. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka.4. 62 . potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. Teorija granične korisnosti. Prema tomu. složit ćemo se s time. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. potrošač je u stanju povećati neto korist.4. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu.

2. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i.4. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. naime. Tablica 9. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. uz dani dohodak i cijene dobara. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. kao i u prethodnom slučaju. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. Pretpostavit ćemo. POTROŠAČEV IZBOR 4. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . nedostupne potrošnje. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. Drugim riječima. Crta proračuna.

Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. ali ne i na crti proračuna. Limite potrošačevog izbora. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. pri tome. 64 .4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23.

Npr. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.4. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. ponovimo to. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Vrijedi. Kb = 10 . Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. naravno. i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . 65 . Pomoću nje smo.2 . Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. 0 = 10 Kb = 10 . odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava.2.nezavisna varijabla). 5 = 0 i 4. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb).1. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo.2 . odnosno koje se nalaze na crti proračuna. međutim. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje.. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina.

0 = 12 Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. Kb = 12 -2 .2 Ka . . 6 = 0 Slika 24.4. 66 . Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 .

b = = .2. ceteris paribus.4. Vrijedi i vice versa. To je. 67 . U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . nove granice potrošnje. Utvrdimo. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. područja potrošnje. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. prije nedostupnog. i obrnuto. Ustvrdit ćemo. naravno. Prema tomu.2.1 Ka. uz ostale neizmjenjene uvjete. omogućava osvajanje novog. U obrnutom slučaju. 4. a i pokazati. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. a vrijedit će. pomoću jednadžbe proračuna. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. a dohodak 60.

0 = 10 Kb = 10 . Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . Doista. Kao što rekosmo. budući da je oportunitetni trošak upola manji.10 = 0 Slika 25.2 = 8 Kb = 10 . vrijedi i obrnuto.4 = 6 itd. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.1 = 9 Kb = 10 . 68 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .4.

Prema tomu. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Dakako. 69 . Slika 26. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR 4. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.4. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Dakle.2.3. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti).

Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.4. Slika 28. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. 70 .

dakle.4. I obrnuto. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. U ovom će. Ukoliko su. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. ekstremnom. 71 . U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B.

1.2. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. vrijedit će i obrnuto. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . odnosno tri i tako dalje para cipela. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Naravno. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.3. 4.4.

Slika 31.4. Kako. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. međutim. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). određuje kut krivulje indiferencije. Naime. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. 73 .

POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Logično je to budući da potrošač. granična stopa supstitucije. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). pokazuje tendenciju pada.5 1  = =  . kreće li se niz krivulju indiferencije. Dvije stvari valja uočiti. 74 .5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). krećemo li se niz krivulju indiferencije. I drugo. a vrijedi i obrnuto. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 .4.

optimalni izbor potrošača. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . POTROŠAČEV IZBOR 4.2.4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. 75 . Slika 33.4. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).

Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. pak. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Prema tomu. međutim. Prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Poželjnije. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Niže. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Kako. odnosno oportunitetni trošak. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A.4.

doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Pretpostavit ćemo da je. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Slika 35. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.4. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. povećan dohodak potrošača. 6 4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . ceteris paribus. njegovog optimalnog izbora. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže.5.2.

Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Ovo je najčešća situacija. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Slika 36. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. a sa njom i kut nove crte proračuna. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. a time i potrošačevu ravnotežu. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. 78 . Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu.4. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Povećat će se relativna cijena. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra.

Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Slika 37. pak. nižu krivulju indiferencije.5.2. POTROŠAČEV IZBOR 4. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.1.4. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .

Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. Naime. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Ona je. Improvizirajmo.2. Kada je. pak. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. Krivulja potražnje. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. a na osnovu prethodnog primjera. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine.5.2. R1 (Ravnoteža 1). skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka.4. 4. Zamjećujete da. 80 . kada je u pitanju potrošnja dobra B. pokazuje zakoniti. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. Ona je. Nasuprot tomu. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. podsjećamo. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije.

Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. pretpostavimo. 40 jedinica dobra B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.4. 81 . POTROŠAČEV IZBOR recimo.

Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Na djelu je zakon potražnje. 82 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. ceteris paribus. ceteris paribus. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. a niža cijena dobra. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva.4. Te su iznimke od pravila da. znači njegovu veću potraživanu količinu.

∆ Kb = Granična korisnost dobra A . Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .Granična korisnost dobra B .4. ∆ Ka . primjerice. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Ukupna korisnost. Dakle. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. dakle. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. te da daju identične rezultate.2. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. POTROŠAČEV IZBOR 4. ostaje ista. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli.6.

Negativni predznak (Očigledno. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B.4.Granična korisnost dobra B . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. nešto mlađa. postoji čvrsta veza između ovih teorija. POTROŠAČEV IZBOR . dokazati da će teorija granične korisnosti i. Potrebito je. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Prema tomu. međutim. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 .

4. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Dapače. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Gossenovog zakona. 85 . POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II.

.

mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Bez.33 Ovako poduzeće definira 1889. (reprint). I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. str. Netko ili neki to moraju učiniti.o.. 98. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. 1990.5. 1993. B.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute).. 33 Lorković. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.: Economics.: Počela političke ekonomije. Istovremeno. Zagreb. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". 34 87 .. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 207. M. godine naš ekonomist Blaž Lorković. stotinu i više godina. str. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. Addison-Wesley Publishing Company. Parkin. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.o. netko ili neki snose rizik poslovanja.1. dakle. New York.

Riječ je o tzv. dvije prepreke. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit.5. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Na drugoj strani. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Ili. i tržišna moć (bilo monopolska. naime. Valja. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. dakle. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Ali. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. dakle. Nimalo laka zadaća. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. grubo rečeno. najveći mogući u datim uvjetima. Život poduzeća nije nimalo lak. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Često se. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. ali i stopa mortaliteta. u oba slučaja. 88 . U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. profit. Cilj je. Naravno. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Naime. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Naše je poduzeće. bilo monopsonska) poznaje granice. ukoliko ste monopsonist. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Stopa je nataliteta. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak.

1990. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji.: Economics. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Nekoliko je razloga tomu. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. 35 Vidjeti: Parkin. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Standardni. str.5. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. u pravilu. Addison-Wesley Publishing Company. M. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. New York. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Ali. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. 89 . ali ne i vice versa. naime. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. naravno. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. cijene čimbenika proizvodnje.35 Ponajprije.. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. ekonomske efikasnosti. ali ne i uvijek dostatna. 223-224. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Tehnološki neefikasna. Zaključimo.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. 5. a disažio 50%  ⋅100  .2.5. Ovo je. Evidentno. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.1.2.5% cijena dionice jest 500. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.2. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . dakako. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000)..  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. 5 Dividenda sada iznosi 50. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. Ukoliko. One su al pari. zamjećujete.5 = 500 . Pojavio se ažio (agio). Ako je d' 2. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.

Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.  100  Obrnemo li stvari. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. 100 10   . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .12 = 1000 . 1. 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.1 = 1100 . Budući iznos = 1000 . (1+r)2 = 1000 .12 98 . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. 1. gdje r = k' . (1 + r ) 1.21 (1 + r ) 2 1. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . 1 +  = 1000 1. Dakle. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . (1+r). prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.21 = 1210. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa.5. Priznat ćete. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos .

. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice.5. godinu dana po kupovini dionice.... M. Addison-Wesley Publishing Company.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin.1 = 1000 . Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.. a kamatna stopa 10%. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.1 (1. 216..44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .1) (1. dakle. str.1) (1. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.. + + / : 1. Dakako. Ali. Cijena dionice 45 99 . Međutim. dakle.1) (1. Neka ta dividenda iznosi 10. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.. 1990.: Economics.1 2 3 n 1. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. New York. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. (1 + r ) n Ali..

.1 CD – CD = 10 0. No. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1 (1.1 Prema tomu. a nazivnik (0.1 1.1) (1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 ...1) (1.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. CD CD 10 = /⋅ 1. k' r k' 100 Evidentno. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. Dakle.1) jest r.1 1. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1) (1.. Naravno... 2 3 4 1. Brojnik (10) jest očekivana dividenda. + . formula vam je poznata.5... Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .. Dakle.1 1. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.

kapital). 5. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.2. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada.2. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja.5. Dakle. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. 5. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje.1. zemlja) promjenljivog karaktera. Niski. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). Neprijeporno. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. pak. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. a raste veličina rada. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Promjene ukupnog proizvoda. dat će ukupni proizvod. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). kapital. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. granični proizvod i prosječni proizvod.

Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. također.5. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. te promjenljivu veličinu rada. Tablica 10. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. granicu između. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. moguće i nemoguće proizvodnje. Prema tomu.

5. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Ukoliko se. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. Tehnološka efikasnost znači. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. to je promjena. a raste input zemlje). dakle. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Granični proizvod Granični (dodatni. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. 5.2. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Međutim. naime. Ili. marginalni) proizvod nekog promjenljivog.

3. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. te izračunajmo granični proizvod rada. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.2.5. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. 104 . Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. Tablica 11.

Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Kada granični proizvod raste raste i prosječni.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. 105 . Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. uspješno dopuniti prethodni komentar. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Uzrok je tomu početni rast. s tim u svezi. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). biva sve sporiji i sporiji. nakon početnog ubrzavanja (progresije). taj rast. Možda će sljedeća slika. Međutim.25 3.5.

Istovremeno. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. kao i u našem primjeru. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 .2. Upravo stoga. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. ova posljednja raste. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. a vrijedi i vice versa. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Naime. 5. granični proizvod rada raste. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum.4.5. Uopće.

rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. uz fiksne veličine ostalih inputa. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa.1. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. granični trošak i prosječni trošak. 5. sve sporiji i sporiji. Kao što ranije. analizirajući potrošačev izbor.3. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. ali je taj rast. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Dakle. Što se. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . Daljnji. prije ili kasnije. ceteris paribus. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem.3. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. 5. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako.5. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. 107 . Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. međutim. međutim.zakonom opadajućih prinosa. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Naime. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. također. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje.2. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 .4. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. međutim. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Usredotočimo se. Prema tomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Vrijedi. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi.5. ako hoćete. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Slika 44. postaje varijabilan. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. dakle.

stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. dakle. prosječni će ukupni trošak opadati. ukoliko. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. 116 . Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih.5. konstantnim prinosima razmjera. Ukoliko je riječ o stalnim. Slika 45. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. prikazat ćemo na grafički način.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne.1. Optimalni izbor proizvođača. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.6. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . slika 46). Cijena jedinice rada neka iznosi 20. 6. 117 . Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica.

6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.1. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .

Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Ukoliko input rada iznosi šest. Provjerimo: K = 12 .6. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. input će kapitala biti jednak nuli. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck .2 R . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 .2 ⋅ 6 = 0. 119 . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Ukoliko je input rada jednak nuli. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

a vrijedi i obrnuto. dakle. Neka ona.2. u novim uvjetima. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). upola manji. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .6. Odredimo. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. sukladno našoj tvrdnji. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .1. mora biti razmjerno.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Kut crte izotroška. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. kao i cijena rada. jest relativna Ck cijena inputa. iznosi 20 novčanih jedinica. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr .

ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška.1.3. Prema tomu.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. Karta izotroškova. i vice versa.6. Ck=10) izgledati ovako: 121 . naravno. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . nepotpuna. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. a vrijedi. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. kako rekosmo. 6. u našem će slučaju (Cr=20. Prema tomu. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa.

122 .6. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.2.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. IZOKVANTA . Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. 6. odnosno tehnika proizvodnje. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

eventualno smanjenje inputa kapitala i. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). s tim u svezi. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Slika 49.6. Dakle. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.1. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. 6. npr. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. 2.2. 124 . a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.6. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi..EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda.

6.2. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom.2. Drugo. Ponajprije. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a vrijedi i obrnuto. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Dakle. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.6.

Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. dakako. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . veći ukupni proizvod.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod.6. Tablica 18.3. Slika 51. a veća. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. budući da znači veći angažman inputa.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu.6. Slika 52. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Isti će. Naime. međutim. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Prema  ∆R  tomu. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Što je. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . međutim. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

Prema tomu. 128 .6.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). npr. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Zanemarimo li negativni predznak.

= Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.6. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .

Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. vladaju potrošnjom. proizvodnoj. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Minimaliziranje ukupnog troška. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uz neizmijenjene veličine ostalih. 130 . Zamjetna je. Proizvođač. pak. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. dakle.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. a na drugoj. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak.6. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. nužno obara njegov granični proizvod). Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). odnosno proizvodnjom.

jednostavnosti radi. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. monopol. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. 50 Pojam dobra. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). 7. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. Naime.1. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. tj. b) postojanje velikog broja kupaca. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa.7. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. monopolističku konkurenciju i oligopol. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa.

neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. tržišnoj. prihvaćaju. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. tržišnu cijenu. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Naime. sasvim sigurno. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. Drugo. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Naime. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. cijeni. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. nemajući drugog izbora. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Kada je cijena zadana veličina. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. Horizont savršenog konkurenta moguće je. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Ponajprije. prikazati na sljedeći način: 132 . ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. "od šume ne vidite drvo". kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. dakle. preuzimaju. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker).7. a savršeni konkurenti je. Naime.

7. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. To je. Ukupni prihod. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. Ukupni. promjena.1. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. dakle. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. dakle. utržene količine dobra i njegove cijene.7. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. Moguće ga je. prema tomu. Umnožak je to.1. podsjećamo.

∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu.7. Proizlazi da je prosječni prihod. jednak cijeni dobra. cijenu određuje i nameće tržište). 134 . TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. i to u svim tržišnim strukturama. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Dakle.

Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7.7. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.2. postoji druga opcija. Međutim.1. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. maksimalizirati profit . Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. 135 . pa i savršenog konkurenta.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.

1. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA 7. očigledno.1. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest.7. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. dakako. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. bio zamijenjen gubitkom. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. ukupni trošak i profit Tablica 19. Ukupni prihod. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. 40 jedinica dobra. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. ali ni gubitak.2. nakon druge prijelomne točke. Prijelomna točka (break even point). Gubitak se. 136 .

Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. naime. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. 137 . veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava.granični prihod. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. 7. Dodatni je prihod.1. veća od graničnog troška.7. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Granični prihod. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.2. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Naime.2.

Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . odnos 138 . Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Naime. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output.7. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Dakako da ne. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Dakle. Ispitajmo njegovu djelotvornost. dakle. Tablica 20.

Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Slika 56. istovremeno. 139 . omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita.7. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja.

625 10. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.75 9. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.5 11. 140 .5 9.92 13.64 Slika 57. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.7.5 9.

TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim.3. iznosi 9.375 ⋅ 40 = 95 7. kao što gornja slika pokazuje. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). prosječni profit jednak je 2.7. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.1. prosječni profit je. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. 141 .625. Prosječni profit = Prosječni prihod . Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.5). Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. Optimalna razina proizvodnje.375. prag rentabilnosti). profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.

vodi poduzeće u gubitak. Ne postoji profit ali.7. veći ili manji od optimalnog. svaki output. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. na sreću. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Zamjećujete. niti gubitak. 142 . Optimalni output sada iznosi 30. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.

Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .1.4. TRŽIŠTE DOBARA 7. Slika 59.7. pri svim veličinama svog outputa. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. savršeni će konkurent.5. realizirati gubitak. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.

U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.1.5 = 1. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . dakle.75 . Naime. Moguće je da čudno zvuči. makar i privremenog. nije moguće izbjeći.8. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. Fiksni trošak. savršenom konkurentu. prosječni je gubitak. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . proizvodili ili ne. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.5). iz navedenog primjera. međutim. a to pokazuje i gornja slika. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. Naime.25 ⋅ 20 = 25 7. prekidanja proizvodnje. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.5.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Našemu je poduzeću.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.7. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.

TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .5* 8.5 13.67 9 10 11. To će se. naravno. Prema tomu. 25 = 25 Tablica 22. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 = 8. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.7.4 8. 25 145 .5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .

može smatrati potopljenim troškom. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak.6.7. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). 7.1. Fiksni trošak se. veseliti se pobjedi svoga kluba. Ništa drugo vam i ne preostaje. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Naime. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak.1. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Stoga. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. imate li sreće. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. 146 . u kratkom vremenskom razdoblju.7. 7. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Dakako. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. ali gubitka manjeg od fiksnog troška.

savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. Naime. u ovoj situaciji. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. proizvodio ili ne.7. točka a na krivulji graničnog troška može. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Nije. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. 147 . Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. dakle.

1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.8. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . 7. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .7. U tome će slučaju prosječni prihod. dakle. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Izlazak slijedi.

Cijena Ponuda.7. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. Slika 62. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.1.9. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .

ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. u dugom vremenskom razdoblju. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Međutim. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je.7. Naime. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Njihova će pojava. profit (pozitivna razlika 150 . Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. dakle. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Drugim riječima. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata.

Slike 64. dakle. Dakako. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Normalni profit postoji.7. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. dakle. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak.

kao diplomirani ekonomist. realizirati odgovarajuću plaću. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. umjesto u vlastito poduzeće. propuštena plaća. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Dakle. pretpostavimo nadalje. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Vi vodite vaše poduzeće. Konačno. Vi ste. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. dakako. novčana ste sredstva. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. TRŽIŠTE DOBARA trošak. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". mogli ste se zaposliti i. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . U svakodnevnom životu. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. Ponajprije. Nadalje.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak.7. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Prema tomu.

Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. dakle. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. vrjednijeg dobra. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Koristiti kapacitet znači. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Resurse nije potrebito realocirati. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min.7. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. postoji alokacijska efikasnost. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi.PUT). Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. naime. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Na kraju. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Kada je. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. te postoji alokacijska efikasnost. Dugoročno. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Potrebito je. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. 153 . društveni interes to nalaže.

Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. licence. MONOPOL 7. Povećavanje outputa. Druga je monopol. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. u takvom slučaju.2. električne energije. dakle. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. patenti). vode itd. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. na ovaj ili onaj način. 154 . zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA 7. Međutim. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. sposobno. Ono je.7. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol.1. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška.2. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta.

njome upravlja zakon potražnje.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . "pravi" cijenu. On je u stanju. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. zahvaljujući svom posebnom. TRŽIŠTE DOBARA 7.2.7.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Naime. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. dakle. Zbog toga se granični prihod monopola . 155 . odnosno cijene dobra. Monopol je "price maker". granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. Vrijedi. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Ukupni. Pri tome. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. ipak. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. Dakako. potraživana će količina dobara biti veća. Zbog čega je to tako? Monopol. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. manipulirajući vlastitim outputom. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. posjeduje tržišnu moć. naravno. postoje neka ograničenja. Za razliku od savršenog konkurenta . Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu.2. određivati cijenu dobra. i obrnuto. odnosno njegovom veličinom. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). povlaštenom položaju. Naime. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se.

ukupni prihod monopola niti raste niti pada.7. odnosno 0 < Ec < 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . a Ec = 1. Tablica 23. on je maksimalan. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična.

7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .

dakle. Ukoliko.7. 158 . koji. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. kojim slučajem. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output.

profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. 159 .7. Tablica 24. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Neprijeporno. Ukupni prihod. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. TRŽIŠTE DOBARA 7.3.2. Maksimaliziranje profita 7.3.1.2.

7. analizirajući savršenu konkurenciju.3. vrijedi i u uvjetima monopola. u danim uvjetima. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Granični prihod. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda.2. Pravilo koje smo otkrili. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. Naime. Ukupni prihod.2. granični trošak i profit Output koji. Monopol će. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. 160 . ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7.

Tablica 26. naravno.33 6. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku.67 161 . Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.7. 3 jedinice dobra.5 7 7. Tablica 25.

outputu cijena dobra iznosi 9.67 ⋅ 3) iznosi 8. Pri tom. Međutim. povlašteni. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Prosječni profit (prosječni prihod . 162 .33. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. već spomenute. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.67. Naime.7. To su.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. a prosječni ukupni trošak 6. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. tri jedinice dobra. a maksimalni (ekonomski) profit (2.

2.7. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. TRŽIŠTE DOBARA 7. Slika 69. pri optimalnom outputu. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. za razliku od savršene konkurencije. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 163 . veći ili manji od optimalnog K. između ostalog. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. vodi monopol u gubitak. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. Lošoj reputaciji monopola.4. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Ali.

baš kao i savršeni konkurent. Slika 70. ukoliko je.7. dakle.5. makar i privremeno. prekinuti proizvodnju. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.2. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. 164 . Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA 7.

Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. ceteris paribus. Podsjetimo. Norton & Company. E. 165 . granični trošak. New York 1991. Međutim. W. Vrijedi i obrnuto. krivulja ponude (bilo individualne. Monopol. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška.6.2. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Viša cijena. str. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Inc. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. pri tome. znači veću ponuđenu količinu. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. Monopolova krivulja ponude ne postoji. u različitim tržišnim situacijama.W.7. TRŽIŠTE DOBARA 7.: Microeconomics.55 Cijena . nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.. Slika 71. Dakako. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. 266.

odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. 2. Naime. značiti najrazličitije ponuđene količine. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Proizvođač. mada to posebno ne naglasismo. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. jedna te ista cijena može. međutim.7. međutim. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. može prakticirati diskriminaciju cijena. Monopol. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. mora posjedovati monopolsku. kada je riječ o monopolu. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. 166 . naravno. dakle. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. biti u uvjetima savršene konkurencije. 7. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1.7. Dakako. On. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3.2. odnosno tržišnu moć. Monopol i diskriminacija cijena Do sada.

7. odnosno usluge.1. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.7. prosječni prihod Granični prihod K 167 .2.7. Prema tomu. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Ali. Slika 72. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.

TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Ali.7. Slika 73. 168 . svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Stoga. Monopol. a ne i na sve prethodne jedinice. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . prosječni prihod. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. način maksimalizira svoj profit. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. poznati nam. Na taj. proizvodi output K.

ali povećanje profita. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. alokacijski efikasnim outputom. 7. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . b) Moguće ironično. ponajprije. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji.8.2. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom.7. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. ali i većim. znači proizvodnju većeg. Pretpostavit ćemo da je. odnosno savršena konkurencija. Sada svi kupci. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. te outpute koje odbacuje monopol. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Ali. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Ne zaboravimo. prije svega. osim posljednjeg. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.

TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. Međutim. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 .7. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Slika 74. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. Nije teško zaključiti da: 1. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4.

odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. učiniti većim od onog konkurencijskog. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. ali i ekonomije cilja (economies of scope). PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Monopol. dakako. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. 171 . to nije sve. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. u određenim slučajevima. aktivnosti koja. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Riječ je o traganju za rentom. Naime. "rent seeking behavior". a zbog zaštićenosti od konkurencije. Zaštićeno od konkurencije. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. evidentno. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). Međutim. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. izaziva dodatne troškove. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. poznata nam ekonomija razmjera.7. Doista. Ali. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Ekonomije cilja se. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. većeg outputa jest X neefikasnost. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". pak. Razlozi za to vjerojatno postoje. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. mogu monopolski output.

ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. monopol igra pozitivnu ulogu. proizvodnja bijele tehnike. a monopolski output veći od konkurencijskog.7. zamjećujete.) obara prosječni ukupni trošak. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. Sve to. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. itd. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. Ali. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. 172 . Prema tomu. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. u nekim slučajevima. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Slika 75. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol.

monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. baš kao i monopol. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. dakle. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. radi se o oligopolu. bez ikakvih ograničenja. dakako. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. dakle.3. U drugom slučaju. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. Nesavršena. Stvarna su tržišta.3. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. monopolistička konkurencija. Drugo. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. baš kao savršena konkurencija. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. s opadajućom krivuljom potražnje. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. TRŽIŠTE DOBARA 7. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. ne identično dobro. 173 .1. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. Novi se. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. 7. ponajprije.7. U prvom. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. Valja dodati. konkurenti.

TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete.1.7. dakle.3.1. 174 . Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. On. Slika 76. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. 7. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol.

a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. 7. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. međutim. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.3. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Ekonomski profit se smanjuje. nove konkurente. Naime. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli.2. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit.7. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Slika 77.1. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. sasvim sigurno. Budući da je prosječni prihod. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Prema tomu. Ova je idilična situacija.

dakle.3. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . međutim.2. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Drugim riječima. Ali.7. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . znači pojavu suvišnog. Najčešće je to ekonomija razmjera. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Brojni su uzroci formiranja oligopola. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. neiskorištenog kapaciteta. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Uopće. naime. Nadalje. Kapacitet je. 7. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet.minimalni prosječni ukupni trošak. Monopol i monopolistička konkurencija. i dobrim supstitutima. razlike ipak postoje. istovremeno. Nadalje. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali.

On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata.2. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Monopol "pravi". Problem međusobne ovisnosti. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. najčešće ono najveće.7. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. određuje cijenu. vodstvo u cijenama.1. Ovdje ima mjesta i za sukob. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. preuzme vodstvo u cijenama. patenata. a ostali ga u tome slijede. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Prvi je tzv. Međutim. Ovakvi su 177 . Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. Ono određuje i mijenja cijenu.3. također. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Manja poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. itd. 7. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. On je "price maker". On je "price searcher". Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. s tim u svezi. ali i za suradnju. Očigledno. dominantno poduzeće. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te.

Tako formirana cijena jest monopolska cijena. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. najčešće. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. 178 . Ne samo zbog toga što ih. Slika 78. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene.7. veličina outputa. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. povećavajući output iznad dogovorene kvote. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. prestanak sporazuma.

Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. Svaka igra.1. Prilično složena situacija budući da A. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. TRŽIŠTE DOBARA 7.2. A. 179 . Tijekom istrage ustanovi se da su A. 7. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine.A. dakle.3.B. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. čeka zatvorska kazna od osam godina. poštujući pravila igre.2. a partnera. U tom smislu svaki igrač. i B. budući da je odbio priznati.2. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. Teorija igara može se.A. pretpostavljate. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. odvija u prilično neugodnom ambijentu. dakako. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Čvrstih dokaza. vjerojatno.3.A. međutim.B. osuđeni samo za posljednju provalu. a tvoj partner to odbije učiniti. i B.A." Zatvorenici.2. Zatvorenikova dilema Igra se. zbog nedostatka dokaza. i B. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.B. nema. ne mogu komunicirati i. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu.7. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. Istražitelj stoga smjesti A.B. i B. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.

A.B.A. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.A. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1.. prizna.7.B. vodeći računa isključivo o 56 John F. i B.A. strategije Ne priznati Ne priznati B. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. 2 god. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. ne prizna. B. u svakom slučaju. meni se isplati priznati. A.B.B. B. 8 god. a B. 2 god. A. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. B. 4 god. 1 god.A. s punih osam godina.B. ne prizna 4.B. Svaki je od igrača odigrao igru. prizna. Na koji način razmišlja zatvorenik A. B. Prema tomu. prizna tada. strategije Priznati Priznati A. Dakle. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine.B. 180 .A.A. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. B. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.A. odnosno strategije. Ukoliko.B. konačni rezultat. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. I njemu se isplati priznati.A. Nash. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. A. 4 god. Oba zatvorenika priznaju 2. 8 god. B. A. B. matematičar. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. A.? Ukoliko B. ne prizna.B. neprijeporno.B. pak. 1 god.B.B. A.

. Moguće su . Poduzeće A vara. Oba poduzeća varaju 3. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim.. str. poduzeće B vara. Ali. Poduzeće A ne vara. na račun konkurenta. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži.2. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. varati) i pridržavati se sporazuma. mogu birati između dvije moguće strategije. Addison-Wesley Publishing Company. Ali. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. New York 1990. poduzeća B ne vara 4.3. dakle. Oba poduzeća ne varaju 2. 7. M. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu.: Economics. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). I ovdje su. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. sljedeće četiri situacije: 1. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. 357.2. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. kao i u zatvorenikovoj dilemi. veći ekonomski profit. grubo rečeno. dakle. Inc. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Naime.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. u pitanju dva igrača koji.2. 181 . ne varati. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.7.

Zajedničkom interesu treba. Svaki "niski udarac". Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. dakako. 182 . oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. A naša ga poduzeća. poduzeću B gubitak od dva milijuna. na sreću ili nesreću. Pokušajmo je otkriti. ukoliko poduzeće B ne vara. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. I konačno. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. varati. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. vremena da bi se profilirao. Izigravaju li. pak. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. I njegova najbolja strategija je varati. mora varati. naime. Poduzeću A se isplati.7. imaju dovoljno. tu doista nema dileme. istovremeno. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Dominantna strategijska. I opet.

TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. 7. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora.7. Prema tomu.1. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. T. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Oxford University Press. međutim.: The Strategy of Conflict.4. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).4. New York. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. Od vas se. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. dakle. Uopće. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. 1960. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. 183 . On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. primjerice. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi.58 Ukoliko. Jedna je od njih.

usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. 90% npr. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. 7.) vrijednosti ukupne prodaje.PUT Cijena>Gran. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. PUT Cijena>Gran..PUT Cijena>Gran. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.7. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Tablica 27. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. trošak Normalni profit Cijena> min. trošak Ekonomski profit Cijena >min. na koncizan način.4. monopolistička konkurencija.2. oligopol. pružiti potrebitu informaciju. Sljedeća će tablica pokušati. trošak Monopolski profit Cijena>min.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. PUT Cijena=Gran. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . slobodan ili otežan ulaz u granu itd.

nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Naime. Ali. Kada je prirodni monopol u pitanju. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. konkurencije jest idealan. Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. iste zapremine motora i iste boje. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. istoga kroja i iste boje. Ali. najniži trošak i cijenu. Ili. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. oligopol ili monopolistička konkurencija. a potrošači će.7. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil.

.

8.1. naime. kapital. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. rudna bogatstva. ali i zalihe gotovih proizvoda. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. Valja. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. alati. preuzima rizik 187 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. zemlja i poduzetništvo. poluproizvoda i sirovina čine kapital. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. dakle. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. novčana sredstva. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. strojevi. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Dakle. vode itd. Kapital. dakle. To su rad. odnosno čimbenika proizvodnje. najrazličitiji uređaji i oprema. Poduzetnik. zgrade. ne znači novac. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala.

Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. a vlasnik zemlje rentu. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. naravno. Tržište. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. dakle. odnosno proces njihove proizvodnje. 188 . pak. Domaćinstva. Ali. naravno. prije svega. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. a poduzeća ih kupuju. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se.2. Vrijedi. Vlasnik rada ostvaruje plaću. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. nije za bojažljive i nesklone riziku. Poduzetnici su. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. odlučnim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. dakle. u prvi mah. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. 8. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada.8. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. onaj ekonomski. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Poduzetnik. Riječ je o samosvojnim. Renta. vlasnik kapitala kamatu. naravno. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit.

Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Prema tomu. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom.8. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Slika 79. 189 . tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Dohodak = C ⋅ K. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Vrijedi i obrnuto.

dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. za razliku od transferne zarade. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. "kruh nad pogačom". transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. kako se to zna reći. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Ekonomska je renta. Slika 80. To je onaj dio dohotka koji. 190 . Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. U pravilu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade.8. Vrijedi i obrnuto. Ili. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. Slika 81. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. 191 . a vrijedi i obrnuto. njegova ponuda savršeno neelastična. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. kada je. dakle. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu.8.

kapital ili zemlja) izvedena. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. naime.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. 192 . 8. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad.3. potražuju čimbenike proizvodnje. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. derivirana potražnja. Zapitajmo se. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. međutim. Poduzeća.

o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . a ostali su inputi fiksnog karaktera. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Naime. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. jednostavno. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo.8. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . Prema tomu. 193 . ∆ Čimbenik Ili. Ukoliko povećavate inpute rada. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod .

jednostavno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa.8. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. jednak cijeni inputa. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. po logici stvari. 194 . Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Količina zaposlenog inputa će se. Optimalna.8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.1.3. pak. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.

Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 .8. Prema tomu. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6).

Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Međutim. uvjetima savršene konkurencije. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa.savršeni konkurent.8. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . U ovim naročitim uvjetima. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Podsjećamo. Tržište je outputa savršeno konkurentno. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Naime. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude.

prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. međutim.2. Monopson Razmotrimo. Slika 83. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada.ima određenu tržišnu moć.kupac inputa . 198 .kupac inputa . međutim. 8. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.u stanju utjecati na cijenu inputa.8. Poduzeće. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.3. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Ukoliko poduzeće . ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa.

ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Međutim. a cijena rada 15. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Tablica 29. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Granični se trošak rada. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. iste veličine. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20.8. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Uostalom. međutim. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. krivulja ponude rada jest 199 . Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su.monopsonist. naravno. Prema tomu. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica).

a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica.8. 200 . Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Slika 84. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada.

međutim.8. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. dakle. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. 201 . monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Ovakvo ponašanje ne znači. postojanje krivulje potražnje. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Dakle. Naime. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. ne znači. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. I konačno. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.8.4. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.1. 8.4. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Ne postoji krivulja potražnje za radom. Prema tomu.

8. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada.4. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.2. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. Dakle. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. granični prihod proizvoda rada se. 203 . Ukoliko je dotični input rad. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. = Granični trošak. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa.

.

prije svega. međutim. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. izazvati pad ponuđene količine rada. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu.1. suprotna. kada je u pitanju ponuđena količina rada. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. kako ranije rekosmo. Addison-Wesley Publishing Company. ponuda rada ne postoji. M. ponude rada. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. Vrijedi i obrnuto. Međutim.. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. rast ponuđene količine rada. Inc.: Economics. u pravilu i u prvi mah. dva. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. 1990. Rast cijene rada izaziva. 205 .9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.1. Dakle. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. str. a one se tiču. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. New York.. 391. Daljnji rast cijene rada može. i na tržištu čimbenika proizvodnje. 60 Vidjeti: Parkin.1. 9.

Upravo stoga. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. 206 . Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Iz tih razloga. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. pri relativno visokim cijenama rada. rast dohotka potrošača. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. obrazovanje). povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. povećava potražnju za normalnim dobrima. To je bit učinka supstitucije. Prisjetimo se.9. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada.prodajom rada.jest normalno dobro. Uporni rast cijene rada. ceteris paribus. ponuđena količina rada opada. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Ali. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. rekreacija. Ponuđena količina rada raste. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti.

1. Pojedina se poduzeća . koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. 207 . Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. utjecati na cijenu rada. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. 9. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. međutim.kupci rada -.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.

a) Poduzeće kupac . granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. i granični prihod poduzeća. Podsjećamo.savršeni konkurent b) Tržište rada . Vrijedi i obrnuto. raste. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. granični prihod proizvoda rada. Raste. a s njim i granični prihod proizvoda rada.savršena konkurencija 9. Raste li cijena dobra ili usluge. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87.2. 208 . dakako. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.9. a sa njime.1. ceteris paribus.1. Ukoliko se. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). Vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. u tom slučaju.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88.9.2. 9. Vrijedi i obrnuto. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. raste i ponuda rada.1. Vrijedi i obrnuto. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. raste li radna snaga. 209 . Dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada.2. Ponuda se rada smanjuje.

s tim u svezi. Primjerice. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. povećanje cijene rada. Sindikati.3... moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. New York. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada.H. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. 62 Mabry.9.1. R. McGraw-Hill Book Company. Međutim. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. te nastojeći povećati cijenu rada. str.... 9. Ulbrich. Smanjenje će ponude rada izazvati.“62 Jednostavno rečeno. H.. M. 210 .: Introduction to Economic Principles. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. 1989. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. 203. ceteris paribus. te stoga i manji broj članova sindikata.

Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. itd.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti..2. 63 211 . godinu dana) i. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. postoji i druga opcija . nemate. 9. To ukratko. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. osim troškova leasinga.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. pretpostavimo. podizanje radnog morala. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. drugih troškova. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara).2. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.9.

Neprijeporno. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80).9. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .

budući da ste ih uložili u banku. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. jednostavnosti radi. u ovoj novoj situaciji. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. donose kamatu od 10% godišnje. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. međutim. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. životni vijek svakog od njih neograničen. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Što. Kako. Investirate 213 .

Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.  1200  U oba slučaja.3% 6. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . Tablica 31.9. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. kada je u pitanju kupovina kapitala. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.7% 20% 13.3% 26.3%. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.

9. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. te ste ih prisiljeni posuditi. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%).2. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.9. Slika 91. Posuditi 215 .

a ne odgođena zadovoljstva. granična efikasnost kapitala > k'. Ponuda zajmova Potrošači. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. Slika 92. posrednu proizvodnju. Kada. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. Kamata je nagrada za čekanje.3. Međutim. dakle. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. u pravilu. za odgođenu potrošnju. moraju biti nagrađeni. odnosno štednja omogućuje tzv. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. Upravo stoga. dakle. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'.2. štede. Posuditi više znači opet. Uopće. Prema tomu. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja.9. 216 . 9. u tom slučaju. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. koji čekaju. upravo ovo čekanje. koji. zaobilaznu.

ceteris paribus. očekivani dohodak. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Proizvedeni kapital omogućuje. snažnoj savršenoj konkurenciji. 217 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. na ovaj posredni način. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . kamatna stopa. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. životna dob i.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. dakako. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. 9. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova.9.2. Slika 93. veću proizvodnju potrošnih dobara. pretpostavimo. Ukoliko.4.

u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta.3. ugljena itd. 218 . drugo. njezina je količina ograničena. zaliha nafte. Ponajprije. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. dakako. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. ona je imobilna i. 9. Slike 94. Kao što svaka općina. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema.9.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. itd. potencijalni dužnik.

npr.3. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Zakupac se. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. moći zakupiti potrebitu.će.potencijalni zakupac . 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. 9. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . Slika 95. tržištem određenu rentu.9. željenu količinu zemlje uz postojeću.3. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.) ostaje ista. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.2. 219 .. dakle. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.

Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje.9. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . ekonomska renta. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. zbog istog razloga. određuje visinu rente. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96.

u ovom trenutku. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. 3. Stvarno. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Usredotočimo se. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. 2. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 1. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus.10. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 221 . 4. Država obavlja preraspodjelu dohotka. 10. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Država realocira resurse. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država.

miješana ili polujavna dobra. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. jednom proizvedeno. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. 10. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih.1. parkirališta. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da.problem slobodnog jahača.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. svjetionici itd. Ukratko. "free rider" problem . Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. 222 . pojava eksternalija 3. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. Nasuprot tomu. Primjer takvih dobara su ceste. na raspolaganju svima. parkovi i slično. pojava monopola. čisto javno dobro (npr.1. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. sustav nacionalne obrane. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. posredstvom tržišta izvedenoj. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. proizvodnji. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. isključivo pravo njegove potrošnje. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. ceteris paribus. konačno.10. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno.

Zbog toga država igra ulogu realokatora. Tržište. ∆ Količina 223 . Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. da je broj onih koji će se angažirati. Zapravo. Ili. pak. i novčana sredstva. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. besplatno koristiti javna dobra. 10. Dogodi li se suprotno. koristi javno dobro. dakle.10.1. te pokušava osigurati. Graničnu korist moguće je. Isplati se. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. pa. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. alokacijsku efikasnost. dakle. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. u boljem slučaju. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. "free rider" je osoba koja besplatno.1. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. prema tomu. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra.1. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . Prema tomu.

raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .A Granična korist .1. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.1.10.B Granična korist . Zamjećujete.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .2.A Ukupna korist . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Tablica 32.osoba A i osoba B. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. 10. Količina javnog dobra Ukupna korist .

5 3 3.5 5 Količina javnog dobra 225 . a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 2 2.10.5 1 1.5 4 4. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.

Tablica 33. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Međutim. na ovu optimalnu razinu proizvodnje.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. 226 .

dakle. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. 227 . Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. 10. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv.2. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja.1. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Primjeri eksternog troška. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Eksterni trošak.10. prosuti trošak. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. bogatstvo ono što posjedujete. Nažalost. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. te cijenama čimbenika proizvodnje. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. realizirat ćete i relevantni dohodak. To. Ukoliko. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Ovakvo rješenje. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. dohodak je ono što zaradite. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. proizvedena količina je KR. u još većoj mjeri. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. Bogatstvo. Država. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. vrijedi i obrnuto. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. osim visokokvalificiranog rada.2.1. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. 235 . ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. ovise o količini inputa kojima raspolažu. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. na primjeru zamišljene ekonomije. 10. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. Ukratko. kao kompromisno rješenje. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. dakle. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). preuzima. dakako. nejednaka je i raspodjela dohotka.2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. između ostalog. 10.10.

Prva petina obitelji. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka.10. Druga petina. dakle. a to su one s najnižim dohocima. Kumulativno. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. realiziraju 5% ukupnog dohotka. 236 . Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. 40% obitelji realizira 15% dohotka. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. dakle. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka.

Obrazovanje.10. 20% obitelji realizira 20% dohotka. također. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Dakle. Ljudi 237 .

Oporezujući visoke dohotke. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. granica siromaštva. nije moguće zaobići problem siromaštva. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera.A. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. Nordhaus... 343. P. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. makar i na sažeti način. 1985.10. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. W.. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. pa čak i sreća. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Zagreb...A. raspravlja o raspodjeli dohotka. npr. Macmillan Publishing Company.2. N.. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. "Mate". 2000. Karatjas.: Basic Economics. 10. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. New York. Dyal. str. J. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. str.D. 71 72 Samuelson. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. 362.2. godini.: Ekonomija. Tako je. a nije jednaka niti raspodjela šansi. 238 . Ukoliko se.

10. Slika 103. Dakle. 239 . država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).

.

ekonomiju u cjelini. 241 . razina cijena miruje.11. Karatjas. međutim. 73 Dyal. str. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. 1985. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama.1. inflare . itd. Makroekonomika. N. INFLACIJA Inflacija (lat. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. Naime.: Basic Economics. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo.potrošača i poduzeća. 176. J. jednostavno. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije..naduti. stopa nezaposlenosti. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. odnosno stopa ekonomskog rasta. određivanje cijena inputa. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. Macmillan Publishing Company. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. proučava posebni ekonomski entitet . stopa inflacije. A. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. New York. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata ..

. R.. n označavaju pojedine artikle košare dobara. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.: Introduction to Economic Principles...H.. Dakako.b. 1989.... 74 Vidjeti: Mabry. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. H. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. New York. 242 ... jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . Ulbrich.. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.. Inc. a a. McGrawHill. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.H. 293..11. a 0 baznu godinu.CPI). odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto..+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. str.

4. iznositi 11.87%. 2. međutim. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. 5.5%. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12.9% a u šestoj godini 37.5 Zamjećujete. 243 .Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . povećanje prosječne ili opće razine cijena.9 137. treća je godina bazna godina. u odnosu na petu godinu. Kako. stopa inflacije jest postotna promjena. U četvrtoj godini. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. 6. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.3 100 112. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. Godina 1. u petoj 22.5%. u odnosu na baznu godinu.5 122. Prema tomu.11. 3.

još jedna. međutim. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. Ukratko. novčana. Pretpostavit ćemo.9 · 100 = 11. Naime. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. jednostavnosti radi. dakako.87% 122 .11. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. sveobuhvatnija.9 Postoji. u pravilu. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda.5 − 122 . reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. 244 . mjera inflacije. jedne godine. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. Nasuprot tomu. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.

a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24 29600 U tekućoj je godini. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. upotrebom GNP-deflatora. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. GNP . obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .24%. u odnosu na baznu godinu. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .11. odnosno stopa inflacije iznosi 18.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.5 1500 1900 7600 900 18000 0. Gornja formula upućuje na to da je. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.deflator 245 .24%.24.

Inflacija može. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. svakako. te psihološkim teorijama inflacije. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. međutim. reći će oni. nije jedini uzrok inflacije ali je.1. stoljeća. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. odnosno količina novca u optjecaju.11. dakako. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. primjerice. 246 . Mnogi će. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. najvažniji. David Hume i David Ricardo. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. Međutim. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. monetarni fenomen.1. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). prije svega. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. Novac. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji.

povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. dakako.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. međutim. i obrnuto. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. U tom je slučaju. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. fiksne veličine. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. uz ostale neizmijenjene uvjete. Možda će to jasnije predočiti tzv. Vrijedi. Q Udvostručite li količinu novca. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11. udvostručit ćete i razinu cijena. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena.

11. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa.1. Ovo povećava brzinu novca. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna.1.11. posredstvom jednostavnog primjera. te će rast nominalnog bruto 248 . Prema tomu. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca.1.000 = P·Q 200. u pravilu. te kompromisne. znači i nižu kamatnu stopu. M·v 200.000. M = 50. v=4. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. Ukratko. Naime. Kakve će posljedice. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. te brzina novca opada. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju.000. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. a time i manju brzinu novca. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200.000 .

Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11.000 I konačno.000 · 4 P·Q 400. ne i razmjernog povećanju količine novca. Doći će do izvjesnog. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 249 . Postoji.000 · 3 P·Q 300. M·v = 100. M·v = 100. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. dakle. Međutim.000 · 2 P·Q 200.

Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. NEZAPOSLENOST 11. žele raditi. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. pak. Međutim. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. valja spomenuti kategoriju tzv. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. misli na nezaposlenost rada. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. obeshrabrenih radnika. ali i nezaposlenih radnika. prije svega. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Različiti su uzroci nezaposlenosti.2.1.11. S tim u svezi. te je. međutim. niti kao dio radne snage. koje.2. stoga. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. s tim u svezi. 250 . Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Nezaposlenost. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. ne smatraju nezaposlenima a. budući da su prestali aktivno tražiti posao. sezonsku nezaposlenost. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost.

Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. građevinskih radnika itd. tzv. Naime.11. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem.) čine sezonsku nezaposlenost. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. dakle. koji. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. frikcijska. Potražnja postoji. pad agregatne potražnje i. ne treba posebice zabrinjavati. ciklička nezaposlenost. 251 . Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Ovaj tip nezaposlenosti. s tim u svezi. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. nažalost. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. ali ne i odgovarajuća ponuda. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. a povećati potražnju za drugima. Sve osobe koje. Dok frikcijska. dakle. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. turističkih radnika. međutim. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.

odnosno prirodne stope nezaposlenosti. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. smanjivanje vrijednosti tzv. M. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. u tom slučaju.). ljudskog kapitala 76. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Osim one neposredne . riječ je o punoj zaposlenosti.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukratko. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. pri datoj kamatnoj stopi. međutim. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. kriminala. New York. 252 .11. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. AddisonWesley Publishing Company. a stopa nezaposlenosti se. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. 1990. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost.: Economics. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. itd. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. Vidjeti: Parkin. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%.

obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Dakako. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije.W.2.11. međutim. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Proizlazi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. naime. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. Obrnuto. Suvremena će ekonomska pozicija. ustvrditi kako izravni.2. vrijedi i obrnuto. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Slika 104. 253 .

Ponovimo. Nasuprot tomu. Ukoliko je stopa inflacije. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. pak. Ukoliko je.11. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. a vrijedi i obrnuto. u kratkom vremenskom razdoblju. jednaka očekivanoj. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. stopa inflacije manja od očekivane (2%). odnosno postoji puna zaposlenost. prirodnoj stopi 254 . U dugom vremenskom razdoblju. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena.

bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. dakle. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir.11. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . 11. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). Slika 106. dvostrukog računanja. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. kao inputi.3. koje se. najčešće tijekom jedne godine.

vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. dakle.+ Kn · Cn Dakako. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. 256 . dakle.Realni GNP u 1995. Realni bruto nacionalni proizvod. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. Realni bruto nacionalni proizvod. Bruto nacionalni proizvod se.11. kao što znamo. Upravo stoga.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. dakako. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. bilježi tendenciju rasta. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . dakle. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. Realna stopa rasta u 1996. . Ona.. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. unatoč većim ili manjim oscilacijama. koje. znači ekonomski rast. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995..

nažalost. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. Oba će pristupa.1.3.11. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. 257 . Obratimo pozornost na gornji kružni tok. Odlučimo li se za donji kružni tok. značiti isti rezultat. Slika 107. izabrali smo pristup dohotka. 11. dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz.

hladnjaci. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. ekonomist. 258 . zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. pak. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. Pristup trošenja Ovaj pristup. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. finalnih dobara i usluga. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Smanje li se. ceteris paribus. međutim.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. međutim. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. automobili itd.1. mlijeka. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX .3. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. i promjene zaliha i to kako inputa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. olovaka itd. alata. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. Ova. tako i outputa.11. poluproizvoda. za razliku od uobičajenog poimanja. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. ponovimo. Dakle. i investicije.1. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. najrazličitijih uređaja i opreme. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva.

Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). stoga. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Naime. Riječ je i o privatnim investicijama. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. I konačno. dobit ćete neto privatne domaće investicije. Isključena su. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. 259 . ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Neto izvoz (Ex . Zamjećujete. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. radi se o domaćim investicijama. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. državne su investicije dio državne potrošnje.11. neto izvoz može biti i negativan. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. amortiziranog dijela realnog kapitala. međutim. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. istrošenog. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. transferna plaćanja. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. provedbu zakona. Dakako. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. funkcioniranje obrazovanja itd. naime. Transferna plaćanja nisu. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.11. dohodak države. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. dijelom biti potrošen (C).1. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. Tri su moguća načina njegova korištenja. Stoga ih. renti. svakako. naime. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Agregatni dohodak će. Neizravni porezi predstavljaju. dakako.2. prema tomu. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. 260 . kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. bit će oporezovan.3. Zapitajmo se. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća.

prihode.Im = S + T. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu.1. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .Transferna plaćanja). imovinu) poreznih obveznika. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.bruto nacionalnog proizvoda. C + I + G + EX . 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.11. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX .3. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Prema tomu. 261 . Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. 11. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.3.Im = GNP = C + S + T.

Stabilnu razinu vode. Boston . 548.2.11.3. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.1989. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. rast će njena razina. 262 . istovremeno. Pri tome. N. Inc."79 11. str. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a.: Economics. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.GDP). Valja izjednačiti aktualne investicije.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . neto porezima i uvozom. na drugoj ističe.. D. Irwin..

Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. o bruto privatnim domaćim investicijama. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Dakle. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. 263 . GNP . dakle. Prema tomu. amortizirane elemente realnog kapitala. On. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Riječ je. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. dakle. Nasuprot tomu. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP .11. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama.

kamate na javni dug. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . kao što mu i ime kaže. Istovremeno. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. valja oduzeti osobne poreze. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. Od osobnog dohotka (PI). NI -Zarađeni. Događa se to. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. 264 . posredstvom transfera. primjerice.4. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. 11. o korporacijskim profitima koji nisu. itd). u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . ali primljene dohotke. mirovine. u pravilu. o doprinosima za socijalno osiguranje.11. ali ne i primljen. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. te dodate nezarađene. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. ali ne i primljene dohotke. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. u obliku dividende.DI) preostaje samo jedan korak. ali su primljeni. raspodijeljeni dioničarima itd. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). Riječ je.PI). PI .

razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . vrh. Slika 108. kontrakcija i dno. nije lako predvidjeti.11. naravno. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. ali ih je lako uočiti. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". 265 . To su ekspanzija. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje...

. A. govorimo o dnu. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. str. D. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. 1970.: Basic Economics. 81 Okun.. Ponovimo. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. Spomenimo. Nazvan prema prezimenu autora. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. s tim u svezi.1.11.4. 266 .C. The Brookings Institution. izgubite zaposlenje tada je to depresija". Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. N. Jedna od važnijih. jest nezaposlenost. Karatjas. kada vi. New York. te postoji puna zaposlenost. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.. J. A. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. čije nas promjene zanimaju. 11. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti.. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. međutim. u kontrakcijskoj fazi. 192. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal.80 Kada.: The Political Economy of Prosperity. M. 1985. Macmillan Publishing Company. Okunov zakon. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. Washington. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste.

dakle o kontrakciji koju.4. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. iznimno. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%.11. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. ne tako rijetke. Niske. a kontrakcija nižu. pa čak i nulte. Naime. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu.2. u odnosu na potencijalni. ruku pod ruku. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. pak. Međutim. izuzetke. tijekom vremena. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. eventualno i negativnu. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. 11. stopu inflacije. s visokim stopama inflacije. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. prati inflacija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. Riječ je. 267 .

.

Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo.1. Ili. država. GNP = C + I + G + (EX . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. između ostalog. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. nezaposlenosti i inflacije.12. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest.1. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.1. 12. poduzeća. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. Model.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. agregatna potraživana količina 269 . agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. kontrakcije.Im) pri danoj razini cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. AGREGATNA POTRAŽNJA 12.

Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine.12. Višoj razini cijena. pak. Slika 109. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Naime. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. uslijed promjene razine cijena. izražen kao realni GNP. Kao i krivulja individualne ili. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. mjerene GNP-deflatorom. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.

izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. Dakle. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Obrnuto. Dodatna će kupovna moć. smanjivanje količine realnog novca. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. pad razine cijena znači. što gotovog. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. što depozitnog novca. Pad kupovne moći. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Ukoliko razina cijena poraste. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Ukoliko razina cijena raste. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. ceteris paribus. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1.12. za 25%.

te investicijsko trošenje. Ovakva situacija znači pad izvoza.i njihovu veću potražnju.zajmovnih fondova . 272 . Vrijedi. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Pad cijena. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. s tim u svezi. te rast uvoza. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima.12. Potrošači. jeftinijim inozemnim dobrima. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. obara kupovnu moć stanovništva. 3. Rezultat su niže realne kamatne stope. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. i obrnuto. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. ceteris paribus. Rast cijena. naime. dakako. te se povećava agregatna potraživana količina. smanjuje količinu realnog novca i. Obrnuto. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2.

Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . u sprezi s učinkom realne kamatne stope. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena.12.1. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Brojni su. međutim.2. te učinkom vanjske trgovine. Slike 110.

znači i veću potražnju za hranom. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Dakako. a time i agregatne potražnje. praćen rastom raspoloživog dohotka. ceteris paribus. Dodajmo. Rast poreza. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje.12. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. vrijedi i obrnuto. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. vrijedi i vice versa. znači i rast agregatne potražnje. očekivanja izazvati. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. pad agregatne potražnje. pak. Pad poreza. 2. naime. ceteris paribus. 3. ceteris paribus. Porezi Rast poreza će. Naime. znači i povećanje agregatne potražnje. stanovima i kućama. ceteris paribus. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. uz ostale neizmjenjene uvjete. Naravno. vrijedi i obrnuto. izaziva pad raspoloživog dohotka. 4. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. 5. te brojnim drugim dobrima i uslugama. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Veći broj ljudi. izazvati pad agregatne potražnje. 274 . pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Pesimistička će. odjećom. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja.

međutim. kamatne stope zabilježe rast. Međutim. znači i manju agregatnu potražnju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. a time i na agregatnu potražnju. 275 . povećati agregatnu potražnju. 7. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. izazvan padom državnih transfera. stoga. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. S druge strane. Pad će kamatnih stopa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. koje su posljedica promjene razine cijena. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Promjene količine novca izazivaju. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. na novčanu masu. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. uz ostale neizmjenjene uvjete. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. 8. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. Pad raspoloživog dohotka. Rast transfernih plaćanja. dodatni. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto.12. ceteris paribus. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje.

promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti.12. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti.1.2. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. 276 . AGREGATNA PONUDA 12. postoji i samo jedna. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. s druge strane. pod utjecajem promjena razine cijena. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. predstavljene GNP-deflatorom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.2. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. 12. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. s tim u svezi izazvane. isključuje cikličku nezaposlenost. mjerenog realnim GNP-om. Puna zaposlenost.

277 . Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena.12. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. konstantne veličine. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Naime. Očigledno. Primjerice. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. a posebice cijene rada (plaće). njegov output ostaje neizmijenjen. Dakle. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa.

U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. uz neizmijenjene cijene inputa. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Rast cijena finalnih dobara i usluga. a cijene inputa ostaju neizmijenjene.12. Pri tome se angažiraju i suvišni. do tada neiskorišteni kapaciteti. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. 278 . zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga.

Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . 2. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. zbog razumljivih razloga. o "pregrijanoj ekonomiji". dakako. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. i kvaliteta radne snage.2. oprema. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. strojevi.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 1. a s njime i agregatna ponuda. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Više kompetentnih. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Važna je. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . ceteris paribus. 3.2. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. 12. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha.12. i agregatna ponuda. Riječ je.

280 . Naravno.12. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. tj. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. u pravilu. 5. dakle. ceteris paribus. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. povećanje agregatnog outputa. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. Rastu agregatne ponude pogoduje. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. 6.

Rast plaća. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 281 . ceteris paribus.3. Vrijedi i vice versa. 12. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena.12. 1.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.

znači pad kratkoročne agregatne ponude. promjene cijena inputa. Slika 114. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. u dugom 282 . Zamjećujete. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. pak. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Pad cijena sirovina.12. Dakle. Rast cijena sirovina. ceteris paribus.

Međutim. 283 . Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. 12. Slika 115. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.12. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output.3.

između ostalog. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Agregatni manjak dobara i usluga. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. 284 . Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. Neplanirano smanjenje zaliha. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. i rast nezaposlenosti. poput plime. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu.1. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. podiže razinu cijena. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. 12. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje.12.

285 . odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. dakle.3. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.2.12. odnosno potencijalnog GNP-a.

12. dakle. 286 . Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. 12. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a.3. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.3. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a.

nefleksibilne. prije svega. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). 12.12. Najznačajnije životno djelo J. kamate i novca (The General Theory of Employment. prekomjerne nezaposlenosti. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. and Money) objavljeno 1936. plaće rigidne.3. dakle. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. Isti uzrok. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. godine 287 .4.M. Interest.

Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). pak. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. u smislu povećanja agregatne potražnje. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Slika 119. pada agregatne potražnje. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju.potrošnje (C) i investicija (I). može biti neposredna i posredna. Posredna. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. Državna intervencija. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . prije svega. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. 288 .12.

86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod.. 289 . London. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti.. Spomenimo. 12.: The Life of John Maynard Keynes.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.5. R. Poznat i kao "francuski Adam Smith". Saya i drugih. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. 85 Harrod.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . 121. Macmilann and Co. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. kao što ranije naznačismo. Prema tomu. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju.. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 1951.3. Ricarda. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.F.12. Ova.85 zovu ekonomika potražnje. s tim u svezi. str. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći .

12. Inc.. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Richard D. 623.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Boston.5. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. uslijed pojave nezaposlenosti. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. str. Nova.. D. N. pad cijena inputa.Irwin.3. 87 Vidjeti: Hyman.1. Slika 120. MA 1989. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. 2.: Economics. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. 290 . s tim u svezi.

D.. te se ravnoteža. 624.88 88 Vidjeti: Hyman.2. i ciklička nezaposlenost.12. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. s tim u svezi. 12.. Boston. Rast nezaposlenosti . Inc. uspostavlja u točki R 2. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje.5. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. u uvjetima pune zaposlenosti. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. 291 .3. N.Irwin.javlja se. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. str. naime. Richard D. rast cijena inputa. Slika 121.: Economics. 4. MA 1989. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i.

Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. 4. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces.12. Nova. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 292 . proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. 3. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om.

odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. itd. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Međutim. kao što rekosmo ranije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. držeći razinu cijena stalnom veličinom. istovremeno. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak.Im). Naime. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. očekivani (budući) dohodak. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. životna dob članova domaćinstava. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. 293 .istraživat ćemo. Ona. investicije (I). usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . 13.model agregatnog trošenja . Našu ćemo pozornost. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. odluka o tome koliko štedjeti. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.1. Naša je. na sljedećim stranicama. Prema tomu.13. dakle.

Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje.1. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni.1. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. granična sklonost potrošnji jest promjena. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. u pravilu i u prosjeku.13. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Ili. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. 294 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. upravno razmjerni odnos. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste.

O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. štednja je negativna. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Ili. granična sklonost štednji jest promjena. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 .13. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka.

7.40 -0.05 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.84 Prosječna sklonost štednji -0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.87 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .07 0.3.05 0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.40 1. a granična sklonost štednji 0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.93 0. U tom je slučaju štednja negativna. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.13.13 0.

7) manja od prosječne sklonosti potrošnji.Granična sklonost štednji. pak. Granična je sklonost štednji (0. Prema tomu. Dakako. 297 . rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji.Granična sklonost potrošnji . vrijedi i obrnuto.13. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Trećega nema. Podsjećamo. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. stoga. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Naime. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Granična sklonost potrošnji = 1 .3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . ušteđena. Upravo stoga. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .

298 . povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. U slici 122. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. naime.13. Taj pravac.

dakako. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0.0. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.C. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. korespondirajuća funkcija štednje. glasi: Štednja (S) = DI . vrijedi i obrnuto. budući da je S = DI . Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0.3 DI .13. Ovaj dio potrošnje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.7 + 0. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. 299 . jest autonomna potrošnja (Ca). Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka.7 DI S = .7 ⋅ DI). Na slici 122.7 . dakle. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.

8 raspoloživog dohotka.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Može li se. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Dakle. i obrnuto.1. GNP = C + S + T. međutim. Vrijedi. Dakako. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. 300 . potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T).ukupnog raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Istovremeno. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. dakako. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza.2. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. Naime.13. rast dohotka. Potrošnja i realni GNP .odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. također.

4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0. Slika 123. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.13.5 2 2.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.2 1. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.4 = = 0.8 realnog raspoloživog dohotka.8 1. odnosno 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. 301 .4 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 novčane jedinice.5 1 1. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.

Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. strojeva. 302 . alata. dakle. Kupovina. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.2. poluproizvoda i sirovina). kada.graničnu efikasnost kapitala. odnosno investicija. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. Podsjećamo. najrazličitijih uređaja i opreme). Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.13. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. Slika 124.

Vrijedit će. Ukoliko. Međutim. i obrnuto. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. krivulja potražnje se pomiče udesno. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. neki su čimbenici (očekivani profit. očekivani pad profita. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. i obrnuto. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. ceteris paribus. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. primjerice. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Prema tomu. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. poduzeća očekuju. ceteris paribus. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. npr. dakako.13.profitabilan. Prema tomu. 303 .). Veća očekivana inflacija potiče investiranje. Međutim. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . Obrnuto. veličina amortizacije. Vrijedi. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. dakle. općenito. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. veličina amortizacije.

zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. suvišnih kapaciteta. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. dakle. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. dakle. međutim. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. baš kao i potrošnja. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. Činjenica je. Budući da je. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . Možda očekujete da će investicije. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125.13. 304 . Upravo stoga.očekivanom profitu. Investicije ćemo.

DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. provedbu zakona. pa. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. zdravstva.13. itd. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica.3. funkcioniranje školstva. dakle. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. određuju političke odluke nadležnih skupština. Državnu potrošnju. 13. 305 .

Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. 306 . Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. 13. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.

Austriji.1. izvozne mogućnosti Hrvatske. Njemačkoj itd. Devalvacija. veći izvoz. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. rastu i primjerice.13. naime. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. naravno. Veći inozemni realni GNP značit će. Tečajevi. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. izvoz će biti veći.4. Izvoz nije funkcija domaćeg. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Vrijedi. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. i obrnuto. Suprotno tomu. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda.smanjuje izvoz. Obrnuto. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . 307 . nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. revalvacija .

veći uvoz.2. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. ceteris paribus. veći uvoz. Tečajevi. Uvoz će. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3.13. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Veći domaći realni GNP znači. Rast domaćeg agregatnog dohotka. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. međutim. ima za posljedicu rast uvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. 308 . ceteris paribus. Prema tomu. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara.4. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače.

da je i neto 309 . rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. uz ostale neizmijenjene uvjete.3. naime. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. dakle. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. međutim. Zaključujemo.13. Obrnuto. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. 13. Revalvacijom se. Pretpostavimo li da se povećava.4. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Uvoz. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.

310 .13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slike 130.

Obrnuto. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo.13. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. Kao što je već rečeno. ceteris paribus. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. 311 . npr. devalvacija. Slika 131. Nasuprot tomu. ceteris paribus. neto je izvoz pozitivan. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. te neto izvoz postaje negativan.. rast će izvoza. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. pak. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. nadolje i ulijevo. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. rast će uvoza.

.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. Sada smo. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. nazivamo funkcija agregatnog trošenja.1. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. 313 . a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. međutim. pri datoj razini cijena.

Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. stoga i neto izvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. dobit ćete agregatno trošenje. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. pa. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. te su predstavljene kao fiksne veličine. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). potrošnja su i uvoz. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te.14. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. dakako. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. 314 . Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. U pretposljednjoj koloni tablice 39. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.

14. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. u našem primjeru. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. državnu potrošnju. Izvjesna. samosvojna trošenja. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Ovdje valja ubrojiti investicije. naime. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. naravno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. 315 . izvoz. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). ali i (autonomni) dio potrošnje. pri svim razinama realnog GNP-a. iznosi 200 novčanih jedinica. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. To je. Prvu skupinu čine autonomna. Autonomna potrošnja.

od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. to je promjena.14.7 0. Razlika. Dakle. 316 . ponavljamo. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Ili. iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. Prema tomu.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.2. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. određuje kut C+I+G+EX krivulje. pak.2 = 0.7. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . Uvoz.5.7 novčanih jedinica. Oduzmete li.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Ili.2 novčane jedinice. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. upozoravamo na to. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.

Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja.14. Dakle. odnosno agregatnog trošenja.5. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. 317 . skraćeno. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. odnosno krivulje agregatnog trošenja. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje.5 kuna porasta induciranog. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . međutim.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. Graničnu sklonost trošenju moguće je. Ne zaboravimo. 90 91 Ubuduće. dakle. granična sklonost trošenju. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja.

RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.2. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. Tablica 39. Taj pravac. naime. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .14. 318 . pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o.

izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. zalihe se. Podsjećamo. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. Ove će disproporcije.2. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. Makroekonomska ravnoteža .neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. 319 . Prije presjecišta. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.1.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. osim u točki ravnoteže. 14.

poluproizvoda i sirovina). Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i.14. Zalihe (gotovih proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. povećanje realnog GNP-a. stoga. niti padaju kada je agregatno 320 . Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. niti rastu. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135.

I + G + EX = S + T + Im. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Obrnuto. 14. 321 .tzv. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. pa. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Stabilni. dakle. Koristeći podatke iz tablice 39. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX).2. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. Tablica 41.14. Makroekonomska ravnoteža . konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . ravnotežni realni GNP. moguće je objasniti i pomoću. paušalni porezi (lump sum taxes).2.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im).14. 322 . ravnotežni realni GNP iznosi 400. stoga. Slika 136. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te.

Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .I .T) = S . 323 . neto poreza i uvoza. Dakle.30 = 70 .Im) + ( G . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca.I .(Proračunski deficit) . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini.40 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.30 = . investicije. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. te proračunskog deficita.30 Dakako. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. zbroj investicija. Kada je realni GNP veći od 400.60 . Posljedica je rast zaliha. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Deficitarna trgovačka bilanca = S .T) . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".NX = S . neto poreza i uvoza.I . dakle. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . kada je.(G .14.

ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Tablica 43. a zbog očekivanja viših profita. Neka se planirane investicije.3.3. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. 14.14. državne potrošnje.1. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. ali koje ne mijenjaju njen kut. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Promjene autonomnog trošenja (investicija. povećaju za 100 novčanih jedinica. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja.

Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Također. u obama slučajevima. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.14. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. 325 .5. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. i obrnuto. naravno. Vrijedit će. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100).

3. obrnuto razmjeran. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi i obrnuto. granična porezna stopa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. dakako. Vrijedi i obrnuto.granična sklonost uvozu. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Rast granične sklonosti uvozu. izaziva pad granične sklonosti trošenju. uz ostale neizmijenjene uvjete. Naime. granična sklonost potrošnji 2.14. manju graničnu sklonost trošenju. pad granične sklonosti potrošnji. Ovo. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. ceteris paribus.2. znači manji raspoloživi dohodak. pa. manju graničnu sklonost potrošnji i. Raste li. 326 . granična sklonost uvozu 3. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. znači pad granične sklonosti trošenju. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. ceteris paribus. Obrnuto. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. uz ostale neizmijenjene uvjete.

2.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. Ravnotežno agregatno trošenje.875  . Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. Međutim. Granična 5 20 = 0. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . te graničnu sklonost potrošnji. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. Tablica 44.14.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.7  .

∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.t)] ⋅ Realni GNP. Potrebito je.2=0.86 274.9143 = 0.7-0.15 548. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. udio poreza u realnom GNP-u.0857) = 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. Budući da je DI = (1 .8 328 . vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).0857.t)] = 0. stoga. možda.7.0.5).00 91.5. Neto porezi su.71 34.42 60.14 25. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. [ GSP ⋅ (1 . Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. Ili. Tablica 45.58 640.875 ⋅ 0. 8.29 365.875 (1 .28 42. graničnu poreznu stopu i. Granična porezna stopa neka iznosi 0.85 51.875 ⋅ (1-0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.14. dakle.57 17.2) = 0.875 ⋅ 0.43 182.8 = 0.57% realnog GNP-a.t) ⋅ Realni GNP.72 457. međutim.5.

Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0.2) ]. a zbog rasta potrošnje. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.6 [ GSP (0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.7 realnog GNP-a. ravnotežni realni GNP iznosi 500. ravnotežno agregatno trošenje. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Ili. 329 . Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.6. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje.5 ona skače na 0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. s .8. u prvom slučaju.8. ∆ Potrošnja 80 = = 0. 0.8 ⋅ Realni GNP.875 raspoloživog dohotka. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. Raste. međutim. Uočili ste.8) . kut krivulje agregatnog trošenja.GSU (0. odnosno ravnotežni realni GNP. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. u obama slučajevima. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.14. Budući da granična sklonost uvozu jest. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. granična sklonost potrošnji iznosi 0. S prvobitnih 0.6.8 realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.dakle. stoga. C = 30 + 0. bilježi rast i iznosi 0. stalna veličina (0.

PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. naplatiti odgovarajuću kamatu. Granična je sklonost štednji iznosila 0.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.14. Što će se.1143 realnog GNP-a. Pretpostavimo da ste. smanjili potrošnju i povećali štednju.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .4.875 raspoloživog dohotka. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. uloživši je u banku. međutim. 14. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.

t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .0.0857) = 0. međutim.125 ⋅ (1 .1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.42 60. poveća granična sklonost štednji i.29 365.0857)] ⋅ Realni GNP.43 Naime.0857)] ⋅ Realni GNP.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.43 = 0.14. Provjerimo navedene tvrdnje.00 91.125  .0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. 331 .1143.0857) ] ⋅ Realni GNP. Prema tomu.15 38.2344⋅ (1 0.58 640.57 -7. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.30 + [ 0.30 + [ 0. odnosno 0. a funkcija štednje S = .125 ⋅ (1 . Što će se. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.71 34.15 548.72 27.86 274. = = 0.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.0857) ] ⋅ Realni GNP.0.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .57 17. dogoditi ukoliko se. Predstavimo novu situaciju.29 15. Tablica 46.9143 = 0.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.72 457.85 51.14 4.125 ⋅ 0. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .43 182.14 25.7656 ⋅ (1 . U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.875 ⋅ (1 . ceteris paribus.28 42. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.0.2344 raspoloživog dohotka. ∆ Štednja 11. stoga.

7 ili 0.29 55. a ravnotežni realni GNP 400.14.7656 ⋅ (1 − 0. Granična sklonost trošenju iznosi 0. odnosno 0. kao što ranije rekosmo. ceteris paribus.9143 = 0. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.71 34.72 77.7 . iznosi 0.14 25.29 365.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.42 60.15 98.57 17.86 274.0857) = 0.15 548.72 457.85 51.7656 ⋅ 0.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.5. Granična sklonost potrošnji.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.43 182.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47. 332 .7656 raspoloživog dohotka.28 42. uz ostale neizmijenjene uvjete.86 34.57 12. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.58 640. Rast štednje ima. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.

U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. znači rast njegovog dohotka. povećanja štednje. ceteris paribus. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. međutim. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. naziva se paradoks štednje. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. Do paradoksa. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. 333 . kada je o pojedincu riječ.14.

Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. jednostavno. 334 . MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a.5. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. Slika 140. Vrijedi. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Multiplikator autonomnog trošenja ili. multiplikator. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. dakako.

Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. Naime. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . 1 .GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. međutim. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). Prema tomu. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. multiplikatorski učinak. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 .14.

Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. 1 − 0 .5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. a granična sklonost uvozu 0.7. Multiplikator = 1 − 0 . Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.14.2). multiplikator će biti: 1 = 1.67.

U tom će slučaju. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. 337 . o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.5. Pretpostavimo nadalje da je. autarkičnom gospodarstvu.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.5. 14. 1 . budući da je riječ o zatvorenom.14. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. Međutim. kao što zamjetismo ranije. . Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. granična sklonost uvozu = 0. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima.1.2. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.

6. Dakle. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.14. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. Država može 338 . FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa.Granična sklonost trošenju . primjerice. Koristeći sljedeće formule. . Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. 1 Multiplikator = 1 . dakle.Granična sklonost trošenju. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili.

a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. Međutim. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Vrijedi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena.9). dakako. o graničnoj sklonosti potrošnji.6. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. posredstvom državne potrošnje. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Međutim. efikasnost državne potrošnje. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. autonomnim porezima. Obrnuto. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. naime. 339 . Upravo stoga. nažalost. Promjena autonomne potrošnje ovisi. U praksi je. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza.9. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. i obrnuto. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14.1.

Valja zaključiti da država jest u stanju. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . ne ide. autonomnim porezima.realnog GNP-a.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. Naime.9 = − ⋅ 0 . dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja .33. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.7 0 . a porezni multiplikator 3. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. dotle dodatna kuna. dakle. u cijelosti u potrošnju.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.14. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.2. Kao što zamjećujete. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.9. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . varirajući veličinu paušalnih 340 . a granična sklonost uvozu 0.

s tim u svezi. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. 14.45 341 . država može.2. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.t) = 0. Međutim.6.45 − 0. kao u prethodnom primjeru. i veličinu induciranih poreza.9 ⋅ 0.25 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. Granična sklonost uvozu.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.5) − 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .2] 1 − 0.33 1 − [0.14.9 (1 .9].2] 1 − [0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.2. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.9(1 − 0.2). iznosi 0.5 = 0.5 (t=0.0. (GSU = 0.5) = 0.5). Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . dakle.

Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . 342 .2 = 0.75 Međutim.25 0 .14.75 Pojava je granične porezne stope.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.5 = 0. veći inducirani porezi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .Granična sklonost trošenju . Ako je GSP(DI) = 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .5 + 0 .2 0 .0. što su.05. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .GSU = 0. Što je veća granična porezna stopa. postoji još jedna mogućnost. dakle.33 1 − GST 1 − 0 .t) = 0.1 ⋅ 0. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.45 . Multiplikator = 1 1 = = 1. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.33 0 .Granična sklonost trošenju Prema tomu.1.9 tada je GSŠ(DI) = 0. Stoga je i multiplikatorski učinak.05 + 0 . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.

obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. bez obzira kako nastali. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. odgođenih. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. obračunska jedinica. Novac je. On olakšava i ubrzava razmjenu.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. podmirite u 343 . budućih transakcija. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu.1. Novac kao obračunska jedinica. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Zahvaljujući tomu. Kao što rekosmo. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. dvostruko podudaranje želja. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. međutim.

U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije.2. prije svega.). unutarnju vrijednost. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . trajnost. poput stoke. krzna. istovjetnost kvalitete. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Razlog držanja novca. kao sredstvo razmjene. služi i kao zaliha vrijednosti . potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. U vremenima inflacije. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Prema tomu. kao novca. u najgorem slučaju.15.zlato i srebro. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Najrazličitije su stvari.konzervator vrijednosti. a potom i kao obračunska jedinica. Štednja je. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. duhana.. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. pri tome će. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. pšenice. 344 . Međutim. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. Sredstvo razmjene. Prednosti su plemenitih metala. 15. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. npr. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. bile očigledne: laka prenosivost. itd. novac je ono što funkcionira. djeljivost. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Kao i prethodna. Dakako. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca.

svjetskog rata. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. Banknota. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. U Engleskoj je. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. svjetskog rata. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. rezervne valute (dolar. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). ipak ograničavali. taj prvi oblik papirnog novca. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. taj drugi oblik novca. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. godine. koja glasi na donositelja. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. etablirani nakon I. imala je zlatnu podlogu. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Papirni novac. 345 . Riječ je o mjenici koju izdaje banka. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. naime. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. Metalistička teorija. Trajao je sve do I. u početku bijaše konvertibilan. funta). težina jedne zlatne poluge iznosila 12.15.44 kg.

povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. jednostavnije. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. 15. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. ovisi o količini novca u optjecaju. ceteris paribus. ne posjeduje materijalni oblik. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca.3. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. dakle. za razliku od papirnog i kovanog novca. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. zlatni se standard napušta. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. Unatoč nekim lošim iskustvima. I konačno. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Ili. depozitni novac. spomenimo posljednji oblik novca . nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene.15. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. 346 . bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. Riječ je. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. Depozitni novac (knjižni. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. dakle. a nalazi se na računima banaka. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac.nevidljivi.

Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. te depozita s rokom kraćim od jedne godine.”94 15. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. 94 Perišin.15.: Monetarno-kreditna politika. 1992. Naime. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. str. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. a vista). “near” novca. Šokman.štednja diskvalificira. međutim. Pokušajmo objasniti cijeli proces.4. I. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. kao komponente novčane mase (M1). Zagreb.. A. Informator. 347 . Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. Međutim. 60. Novčani je agregat M2 šira mjera novca.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. namijenjena štednji. prije svega. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. Ovdje. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita.. BANKE I STVARANJE NOVCA . M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. njihova ih namjena .

A. str. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Šokman. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. 97 Perišin. tipična američka banka. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. određeni. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku.. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. 96 Parkin.97 Prema tomu. Banka B će 95 Ali. Addison-Wesley Publishing Company.. manje od 2. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A.: Monetarno-kreditna politika. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. I. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. posjedovati određenu rezervu . str. Zagreb. M.rezervu likvidnosti. 348 . 1990.. No. Informator. na svakih 100 dolara depozita. minimalne likvidnosti ili tzv. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. 1992. Ovaj će depozit. drži. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. Pretpostavimo. Prema Parkinu96. u svakom trenutku. 717. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora.: Economics.5 dolara. Iznos ovih sredstava je neophodna.15. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. nadalje. u obliku rezerve. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. banku B. obliku rezerve likvidnosti. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. 39. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95.4 na jedinicu depozita. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. po sili zakona. New York.

64 12.6 novčanih jedinica.96 100 349 . Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. itd.4 8.15. možda pregledniji. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.4 250 Novi krediti 60 36 21. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.6 12. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). itd. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.4 na jedinicu depozita).6 32.96 19. način: Tablica 48.44 150 Nove rezerve 40 24 14. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi..

J. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. kako ga još zovu.15.5. potencijalni) novčani multiplikator. dakle.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. 1985. 350 . str.5 98 Prema: Dyal. Macmillan Publishing Company. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. N. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. Zašto? Zato što (jednostavni ili. za 150 novčanih jedinica. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica.. Naime. iznosi 2.: Basic Economics. 4 = 2. New York. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. 249. u našem primjeru. Karatjas.A.

Oni mogu biti zadržani. odnosno količinu novca. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. Istina. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. novčani multiplikator iznosi 2. u obliku gotovine. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog.5 = 250). tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.4). Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita.15. u banke stvarajući novi višak rezerve. 351 .4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. izvan računa banaka.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). dakako. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. može teći i u suprotnom smjeru. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. u obliku depozita. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Dakle. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2.5. Proces. kao u našem primjeru. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve.5 ⋅ ( − 60) = −150] .

A. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Zagreb.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom.. str. Narodne novine. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. Informator. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka.: Monetarno-kreditna politika. Dow Jones-Irwin. svojim djelovanjem. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. u svezi toga. Konkretnije. Illinois.. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. te je sada Hrvatska narodna banka. itd. Homewood. utvrđuje opću likvidnost banaka. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. kontrolira banke. 1992. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. broj 35.5. 101 Vidjeti: Stigum. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. te odgovara za realizaciju monetarne politike. Ona.: The Money Market. izdaje novčanice i kovani novac. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. 178. I. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. 99 352 . domaće i međunarodne likvidnosti zemlje..”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici.15. 100 Perišin. 26. svibnja 1995. M. 1983. Šokman.

1.5.15.5.1. 102 353 .102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.1. 15. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Neki ekonomisti . do rasta investicija i agregatne potražnje. kao što već rekosmo. obveznice. 361 . Kupovat će. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). dakako. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. pri kamatnoj stopi (k’0). naplatiti kamatu. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. primjerice. Međutim. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. posredno.15.monetaristi . dakle. angažirati na način da zarađuje kamatu. vrijednosne papire kao što su.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. i agregatnu potražnju. a potom. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca.M1) veća što je kamatna stopa manja.

Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. nominalni GNP. također. A. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. M poraste za 5% tada će. Kao što znamo. uz pretpostavku da se v ne mijenja. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. Cincinnati 1988. 337. 104 Vidjeti: McEachern. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP .. W. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a.15. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. primjera radi. porasti za 5%.: Economics -A Contemporary Introduction. 362 . Ukoliko. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. str. Prema tomu. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q).. SouthWestern Publishing Co. Milton Friedman. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava.

kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. naime. Njezin je. pratiti promjene realnog GNP-a. 363 . Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Ključno monetarističko pravilo. Ili. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. a te je promjene moguće anticipirati. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. nakon potrebitih prilagodbi. količina novca mora. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. ako se v mijenja.

Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. padom privatnih investicija. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima.15. u pravilu. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. pad privatnih investicija. pak. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. u velikoj mjeri. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Rast je državne potrošnje (G). i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). stoga. Ukoliko je. 364 . Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. po agregatnu potražnju i realni GNP. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Učinci rasta državne potrošnje. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. učinak istiskivanja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Svakako. Naime. prema njihovomu dictumu. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju.

: Politička ekonomija. 2.3. Friedman.d...A. Lj. d.. 1985. Coase. Buchanon. J.: The Problem of Social Cost. Oxford. M.: Kapitalistička revolucija. Daniel. 8. 9. 365 . Efficiency..: Macroeconomics. Black. 6.: Basic Economics. 1991.P. Informator. 1988.Irwin. 1985. BPI.: Tržište. Clarendon Press.. vol. New York. Berger. N. M. A. Zagreb. 5. Bronfenbrenner. Zagreb.: Money and Banking. Split. Journal of Law and Economics. 10. Homewood. 4. 3. Homewood. Sichel.. Dragičević. Baily. 1991. "Naprijed". Financial Markets. and the Market. Dyal.: Macroeconomics. October 1960. 1996. A. 1991. Inc. Boston. 1995.: Ekonomski leksikon. R.. Bilić. 7. I.. Richard D. W.. L. Irwin. Pravni fakultet u Splitu.: Ethics. P. D.. W. Zagreb. Školska knjiga.LITERATURA LITERATURA 1. Baban. T. 1987. Houghton Mifflin Company. Macmillan Publishing Company. Gardner. and the International Sector. N. Karatjas.

: The Life of John Maynard Keynes. H. Thurow. 1986. 24. Schmalensee. Friedman.: Financijski capital.... Heyne. C. Leftwich. 12.: Doba neizvjesnosti.W... Macmillan Publishing Company. M. K. Galbraith.Theory. Beograd. Dornbusch. F.o. Heath and Company. Friedman. P. R. Heilbroner. 19. L. T. "Mate" d. 366 .: Macroeconomics-Theories and Policies.LITERATURA 11. Lexington. 1986. W. Friedman.. London. 1988.. K. R. Fischer. R. J. 1981. Zagreb. 1981. New York. Galbraith. J. Harrod. R. 1987. Inc. 1991.C. 17. Globus . 14. Macmillan and Co. R. Mc Graw-Hill Book Company.. 1958. E. D. Zagreb. New York. 1951... L. 1988. R. Eckert.. Galbraith.: Almost Everyones Guide to Economics. 1983. 15. 16.. W. R. Norton & Company. New York. S. D. V... R.: The Economic Way of Thinking.K. Macmillan Publishing Company.. New York.. 18. J. 1992. Taylor. J. Hall. Kultura.: Ekonomija za svakoga.. 13.: Principles of Macroeconomics. Stvarnost. The Dryden Press. 23. R.o.. Henderson. J. 20. Performance and Policy. Hilferding. Avon. 1995.: Free to Choose.Školska knjiga.B.: Kapitalizam i sloboda. Harmondsworth..: Anatomija moći. 21. Stvarnost. M.: The Price System and Resource Allocation. Zagreb. 1984. R. Zagreb.: Introduction to Macroeconomics... Poole. Penguin Books Ltd. 22.: Macroeconomics .. Froyen.. New York.

: Opća teorija zaposlenosti. Parkin. Norton & Company. tom 19. 1989. Kovačević. 36. A. 1992. 1998. 1989. New York.o. N. Marx.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Keynes.: Economics. D... A.. Mc Graw -Hill Book Company. MED. K. Zagreb.. Ulbrich. N. Boston. Zagreb. 30..A Contemporary Introduction. N. 33. Inc.. 28.: Microeonomics. M. E. R. Irwin. M. kamate i novca.. Zagreb. South-Western Publishing Co.H.: Počela političke ekonomije. Mansfield.: Introduction to Economic Principles.Ekonomski fakultet Zagreb. Centar za kulturnu djelatnost. 27. Hyman. 1987.o. W. 1987.. 1993. H. H. The Dryden Press.: Načela ekonomike..W. "Mikrorad" d. 26. 367 . New York. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. Marshall. Addison-Wesley Publishing Company. Prosveta.: Economics . Zagreb.: Principles of Economics. (reprint). Informator. Mankiw. Inc. A. B. New York. New York. Cincinnati. Boston. 1979.: Monetarno-kreditna politika.: Economics. Irwin. 1989. Šokman. McEachern.. 1990. B.: Modern Microeconomics . W. 35. 29.. Zagreb. Centar za kulturnu djelatnost. Lorković. Perišin. 1988.G. J. 1991. Mabry. 37. 31. Inc. 1994.. 34. . Beograd.LITERATURA 25..o. 32.Analysis and Applications..: Uvod u ekonomiju. I.o. D. Hyman.

C.: Ekonomija. Informator. "Mate". Zakon o trgovačkim društvima. Beograd 1970. Okun.: The Money Market. St. R. Masmedia.. Washington. 26. D. Truett. 40. Zagreb.. Schelling. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. P. 1947.: The Political Economy of Prosperity. Wonnacott. B. Schumpeter.. R. The Brookings Institution. 45. 49. 39. Smith. Globus.B. T. 1996. New York 1960.. D.LITERATURA 38.: Capitalism.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. J.: Essentials of Economics.A..: Treći put. Narodne novine. 48. Louis 1987.: The Strategy of Conflict. New York. Sammuelson.: Načela političke ekonomije.1995. 51. broj 35. Kultura. 47. Nordhaus. 1992. 46. 44. A. Schiller. 50. Truett. J. Zagreb. Zagreb. Oxford University Press. Zagreb. O. M. Šik. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. Zagreb. 1970. Zagreb. 43.. 42. Homewood. A. 1990. L.. 1993. 1983. Wonnacott. Dow Jones-Irwin.. 1983. 368 Poslovni rječnik. Centar za kulturnu djelatnost. 2000. Stigum. John Wiley & Sons.: Economics. Socialism and Democracy.05. . McGraw-Hill. M. New York. P.: Microeconomics. D. Ricardo. 41. 1983. W. New York.

Ronald. 258 komplementarna. 45 privatna. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 222 slična. 235 Böhm-Bawerk. 6-7 decentralizirana. 264 realni. finalna. 58 čišćenja tržišta. 202 troškova i koristi. 257-261 nominalni. 265-266 devalvacija.226. 222 normalna. 114 diskriminacija cijena. 309 disekonomija razmjera. 258. agregatni. 46 miješana. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 348 sekundarna emisija novca. 221-222 pareto suboptimalna. 222 crta izotroška. 347 centralna. 117-118 crta proračuna. Charles. input. 173 C cijena. 27 dionice. 67 relativna cijena inputa. 189 Coase. 45 intermedijarna. 51 bruto nacionalni proizvod. 347 Bentham. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 181 369 . 187. 187-188 D Darwin. 222 kapitalna. 303 analiza. 244 potencijalni. 10 bogatstvo. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 94-101 ravnotežna. 232 Coaseov teorem. 255-257 mjerenje. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 244 depresija. 63-64 alokacijska efikasnost. 6 centralizirana. 244. 264 raspoloživi. 228-231 amortizacija. 166-169 dno. 9. 256 realni. 263 osobni. 255 inferiorna. 203 output. 255 javna. 260 nacionalni.223. 259. 256 deflacija. 7-8 pareto optimalna. 223 B banka. Eugen. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 120 dohodak. 307. 153. 266 dobra.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 232 dominantna strategija. 11 darvinizam (socijalni). Jeremy.

227 negativne. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. David. 16. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 246 F fiskalna politika. 223 granična porezna stopa. 230 granična korist. 289 laissez faire. 171. 9. 9 ciljevi. 228 granični proizvod. 6-7 tržišna.187-188 investicije. 193-194 granični privatni trošak. 124 granični društveni trošak. 227. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 114. 8. 6. 33-34 ekonomija razmjera. 229. Thomas. 328 granična sklonost štednji. funkcije. 228-229 granični prihod. 17 keynesijanska. 51 Gossenovi zakoni. 241 godišnja stopa. 143-144 elastičnost. 294. 213 granična korisnost. Friedrich. 5 Hume. 9. 338 Friedman. 181 E ekonomija. 233 ekonomika.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 316-317 granična sklonost uvozu. ponude. 16 Hobbes. 143-144 prosječni. 9 kapitalistička. 154. 16 ekonomska renta. 243 G Gossen. 258-259 bruto privatne domaće. 362 I indeks potrošačkih cijena. 274 funkcija. 221 državna potrošnja. Milton. 53. 60. 13 definicija. 265 eksternalije. 304-305 370 . 103-104 granični trošak. 331 granična sklonost trošenju. 7-8. 37-47 eskontna stopa. Hermann Heinrich. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 47-49 potražnje. 6-7. 295. 305-306 duopol. 228. minimalni. 259 funkcija. 301. 33-34 oskudica i. 241-242 inflacija. 190-191 ekspanzija. 357 H Hayek. 9 socijalistička. 229 pozitivne. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 326 granična sklonost potrošnji. 224 granična efikasnost kapitala. 194 gubitak. 56 granična društvena korist. 116.

263 potražnja. 287 koeficijent koncentracije. 187 financijski. 256. 272. 51 K kamata. 318 agregatno trošenje i. granična. 352 ekspanzivna. 318 keynesijansko objašnjenje. 11 matrica isplata. 362 monetarna politika. 346-347 M2. 247 različite interpretacije. 173 monopson. 303 kapacitet.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 70-72 Keynes. 360 monopol. John Maynard. 60 izvoz. 187 realni. 347 M3. 283. 51 mikroekonomika. 215. 233 zakonski. 275 kontrakcija. 353 restriktivna. 51. 154 prirodni. 15. 248 jednadžba proračuna. 275 realna. 154 monopolistička konkurencija. 302 korist. William Stanley. 216 kamatna stopa. 285 jednadžba izotroška. granična. 222 čista. 285-286 recesijski. 10 Marshall. 14. 286-287 M M1. 214. 222 L Lorenzova krivulja. 12-14 Marx. 265. 289 nezaposlenost i. 358 instrumenti. 246. 286 puna zaposlenost i. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 153. 183 količina novca u optjecaju. Karl. 241 monetarizam. 275 korisnost. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 187 karta izokvanti. 53 ukupna. Karl. 266 inflacijski. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 180 Menger. 276 kapital. 198 monopsonistička konkurencija. Alfred. 51-52 Malthus. 222 miješana. 308 odrednice. 121-122 karta preferencija. 347 makroekonomika. Thomas Robert. 64-65 Jevons. 241 makroekonomska ravnoteža. 246 J javna dobra. 307 kvantitativna teorija novca. 287 klasično objašnjenje. 125-126 karta izotroškova. 217. funkcija. 154. 60-223 ukupna. 201 371 . 118-119 jednadžba prometa.

176 potražnja. 277-278 tržišna. 354 novčani multiplikator. 264 faze. 263 "nevidljiva ruka". 19-20 oligopson. 253-255 plaća. funkcije. 23 zakon ponude. 7-8 nezaposlenost. 75 372 . 300-301 novčana baza. 176 čisti. 146 potraživana količina. 250 strukturna. 58 potrošačeva ravnoteža. 24 agregatna. 23 ponuđena količina. 265 potopljeni trošak. 269-270 O Okun. Arthur. 326-327. 344 porezi. 346. 176 diferencirani. 19 zakon potražnje. 20 agregatna. 251 prirodna stopa. 266 Okunov zakon. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 309-310 P paradoks štednje. 330 Phillipsova krivulja. 264 N nacionalni dohodak. 53. 87 poduzetništvo. 181 nesavršena konkurencija. 60. 37-47 individualna. 263 neto izvoz. 47-48 individualna. 173 neto investicijski dohodak. 306 funkcija. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 251 stopa. 188 suzdržavanja. 342 izravni (osobni). 263 neto. 269 elastičnost. 205 neto korist. 251 frikcijska. autonomni. 260. 350 porezni multiplikator. 339 poslovni ciklus. 321. 276 dugoročna agregatna. 9 osobni dohodak. 201 potrošački probitak. 337 granična porezna stopa i. 187-188 ponuda. 276 novac. 276-277 elastičnost. 251 poduzeće. 353 oskudica. 261. 252 sezonska. 19 agregatna. 250 ciklička. 23 kratkoročna agregatna. 341 otvoreno gospodarstvo. 23 agregatna. 343 oblici. 259. 61. 19 tržišna. 264 neizravni. 266-267 oligopol.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 339 inducirani. 263 Nashova ravnoteža. 334 autarkično gospodarstvo. 226 neto nacionalni proizvod.

238 granica. David. 114. 103-104 prosječni. 88 ekonomski. 61. 116 recesija. 144 u dugom razdoblju. 153. bogatstva. 132 sindikat. 238-239 tržišna. 298 granična sklonost. 230 supstituti. 246 problem slobodnog jahača. 250 raspodjela. 9 Stagflacija. 116 rastući. 37. 134 ukupni. granični. 56. 265 renta. 183 strategijska interakcija. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 116 stalni. 356 Ricardo. 295 funkcija. Adam. 140-141 S Samuelson. "milo za drago". 283. 181 potrošačeva. 294. 209. 235-237 373 . 114. Paul Anthony. 10. 53. 295. 187 ponuda. 188 revalvacija. 181 makroekonomska. 307. 222-223 profit. 328 inducirana. 205 Š štednja. 221-222 prijelomna točka. prekidanje. 293-301 autonomna. granični. 294 nakon poreza i transfera. 315 agregatna. 101-102 proizvodnja. 163 prinosi razmjera.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 298 granična sklonost. 46 R rad. 101 slampflacija. dominantna strategijska. 316 prosječna sklonost. 210 siromaštvo. 177 subvencija. 133-134 prosječni. 131-133 savršeni konkurent. 221-222 država i. 300-301 funkcija. 88 monopolski. 267 Smith. 183 tržišna. 294. 301. 267 strategija. 150-151 maksimalni. 101 u kratkom razdoblju. 238 proizvod. 76-77 suradnička. 136. 142. 133 realokacija resursa. 114 opadajući. 17 savršena konkurencija. 235-237 dohotka. 152 prosječni. 114. 104-105 ukupni. 264 ravnoteža. 331 prosječna sklonost. 162 normalni. 318 Nashova. 309 rezerva likvidnosti. 295 radna snaga. 295. 238 raspoloživi dohodak. 258.

126 tehnološki efikasna. 179. 250 puna. 110-111 transakcije.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 171 374 . 265 vrijednost. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 315-316 ravnotežno. 151 fiksni. 107. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 232 vodstvo u cijenama. 19 zaposlenost. 232 ukupni. 315 funkcija. 89 realne kamatne stope. 63 traganje za rentom. 132. 171 transferna plaćanja. 151-152 prosječni. 271 supstitucije. 308 V "vidljiva ruka". 108 granični.209. 309 granična sklonost. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 316 odrednice. 23 zakon potražnje. 179 zemlja. 7-8 višak rezerve. agregatno. 351. 109-110 implicitni. 194-195 trošenje. 354 vlasnička prava. 177 tržište. granični. 89. 314-315 autonomno. 179 teorija krivulje indiferencije. 115 eksplicitni. 250 uvoz. funkcija. 284-285 tržišna moć. 79. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 89. 252. 206 istiskivanja. 259 transferna zarada. dugoročni. 108 ukupni proizvod. 177-178 tehnika proizvodnje. 272 realnog bogatstva. 313-315 granična sklonost. 206 vanjske trgovine. 364 X x neefikasnost. 187 dobara i usluga. 51 teorija igara. 230. 177 vrh. 187 zlatni standard. 345 oblici. 345-346 U učinak. 26-27 zatvorenikova dilema. 194 prosječni. 106-107 zakon ponude. 190 trošak. 155. 151-152 oportunitetni. 272 teorija granične korisnosti. 89 ekonomski efikasna. 131 ravnoteža. čimbenika proizvodnje. dohotka. 318-319 Z zajam. 67.53 zakon opadajućih prinosa. 316-317 inducirano. 151 varijabilni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful