Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

. POTROŠAČEV IZBOR.............94 VIII .......51 4.........2..2. Crta proračuna i relativna cijena...................3.... Promjena potrošačeve ravnoteže .51 4..............5........................2................1...79 4....1..1.. Krivulja indiferencije.1................1.............72 4....1.................................. Korist i potrošačeva ravnoteža ..53 4.................. Crta proračuna i realni dohodak ...........1......................................2.......1.... Potrošačeva ravnoteža .. Potrošački probitak ..................2......1.................usporedba ......2.........63 4......................62 4................2.........1............. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor .. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ....65 4...1.1......2...90 5.................91 5....... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.... Cijena dionice ..........58 4........................................... Oblici poduzeća ..87 5.........2...4..... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje..87 5.......1................................2...................1......3.................1.......57 4. Potrošačeva ravnoteža .2..1..............6.......... Zaključno o teoriji granične korisnosti .SADRŽAJ 4..77 4....................75 4...............1...............93 5... Vrste dionica .................. Učinak dohotka i učinak supstitucije ....2...........................2..........2.......................67 4........1........ Dioničko društvo .......... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI................ PROIZVOĐAČEV IZBOR .....5.....................69 4.................................................2.........2..1..................................83 5..5........ TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE......................................... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ..............3.............................2...4..60 4........80 4................

............................................109 5......................................................107 5....2...2..............117 6... Karta izokvanti ........107 5...........122 6..........121 6...................2...2....................104 Zakon opadajućih prinosa................ Ukupni proizvod ................114 5. 97 5.........................113 5.......4............3....120 6.....3...3......................2.................... Karta izotroškova......... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ..............1....126 IX ............... IZOKVANTA ... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ..2..2.101 Granični proizvod ....101 5......... Prinosi razmjera.... CRTA IZOTROŠKA ....... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ..106 ......115 6.....................124 6.2.....1.94 5........SADRŽAJ 5................................110 5...........2...............125 6.........................4....................... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .................1..................... Ukupni trošak .......2.......117 6..2...............2.......1....1.........................1................ Prosječni trošak......... 5.......... Granični trošak ......2......... Prosječni ukupni trošak .............103 Prosječni proizvod .............. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ........................ Granična stopa supstitucije kapitala radom ........1............ 5...................118 6...................2.............3.............1..... TROŠKOVI 5........2...2................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .............3................. Relativna cijena inputa i crta izotroška.......................2...............1........1.....4................1...2........................................3........ 5. Jednadžba izotroška....... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ...3........1..............4.......3.....

......... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ...1. Ukupni.........1.......... Ukupni prihod..............................................2.....133 7............141 7... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ....135 7.......................131 7........2.1...... Prekidanje proizvodnje ....... SAVRŠENA KONKURENCIJA ..... Krivulja ponude savršenog konkurenta .....SADRŽAJ 7..............................149 7..........6...... granični i prosječni prihod monopola.................................. Pojam i oblici............... 159 7...2.........8..... Ukupni....154 7...........................................1.....2..........1..1.159 7.9.. Monopol i krivulja ponude .... Ukupni prihod.2..........143 7................3. granični trošak i profit ....... Prijelomna točka u uvjetima monopola ..........1...... Maksimaliziranje profita.7...............2........1.......1...... MONOPOL ... TRŽIŠTE DOBARA.... Usporedba monopola i savršene konkurencije ...2..163 7................ granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ......167 7.....166 7.... 137 7...154 7..... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka...1..1.....2...6...........136 7.7...5............3.........................165 7.....2................ Potopljeni trošak .......... ukupni trošak i profit .2.......................4.....1...1..2...... ukupni trošak i profit .160 7..1............................ Granični prihod................ Maksimaliziranje profita............ Monopol i diskriminacija cijena .. Savršena diskriminacija cijena ..........4........................169 X ......................1.............. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.................................5..................144 7..2.2......7.164 7........155 7.....2.146 7.3..............................................148 7....146 7. Granični prihod.....................1..2...8........1................... granični trošak i profit ..2....2.........3.....131 7.. Pitanje izlaska sa tržišta.....2....

.187 8............................. Profitno maksimilizirajući input ....202 8..177 7......173 7............4.. monopol).1.. PODJELA ČIMBENIKA ....4.183 7.......1...1....................1....3....4...... NESAVRŠENA KONKURENCIJA...2......173 7.......................3....3.......2... Dugo vremensko razdoblje.....2......181 7..............3.179 7...... Output analiza............... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ............188 8....175 7..... monopolistička konkurencija........... Igra u duopolu ................. Input analiza .................176 7.....202 8..........2..............................4............2.SADRŽAJ 7..184 8...3.......174 7........................................... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ......2.......1.187 8........ Oligopol ........2.................................................1.................. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE...............................192 8..............3..............3.......................... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ...4.........2. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE................1...2........................195 8............3........................2.2...... oligopol.2.........3.1......203 XI ........1......................4........... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija........................ Teorija igara ......198 8..3.. Monopson .........3.. Zatvorenikova dilema......... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ........... Monopolistička konkurencija .......183 7.................................2........179 7......................................... Kratko vremensko razdoblje ...1.................2......3.........

.......2... 209 9..................215 Ponuda zajmova........1..........................3.2...... Ravnoteža na tržištu zemlje..... TRŽIŠTE KAPITALA ............. Ravnoteža na tržištu rada............. DRŽAVA I TRŽIŠTE ............ Uloga sindikata .......................1.............. Subvencije i alokacijska efikasnost ... Porezi i alokacijska efikasnost ............ 231 10..... Necjenovne odrednice ponude. 9...207 9.........1.........2...........................1...2...............................3..........219 10........................................................ Država i (prirodni) monopol......233 XII .... TRŽIŠTE RADA ..2...............1............ 230 10.1.........................internalizacija eksternalija.2...1.......... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA................ 224 10.. Zaključno o eksternalijama ....................223 10.205 9........2.......... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .......1.205 PROZVODNJE 9.................2................SADRŽAJ 9.... 9...219 9....1.................1........ TRŽIŠTE ZEMLJE .227 10...2..........211 Potražnja za zajmovima... Javna dobra .............3.1..........2.1............216 Ravnoteža na tržištu zajmova .......................... Država i eksternalije ..........3............... Analiza troškova i koristi ............218 9.......................................1.2..1. 9......3............. Ukupna i granična korist javnog dobra .205 9.........221 10. Necjenovne odrednice potražnje ......................1.............. Ponuda zemlje..................211 9........................3...............1...2........1.................................................2........222 10.......4.....2......1.210 9................................221 10....217 9....................2.....2........1......1..................3........1............................1..228 10.........208 9. Ponuda rada ......................................2...........1............. Potražnja za kapitalom.......1..............................................

.1...1....................................2............ Poslovni ciklus i nezaposlenost ...........1..264 11.......2........................SADRŽAJ 10..............................................................267 12..1...... 261 11...269 12..2...................... Krivulja agregatne potražnje ... Raspodjela nakon poreza i transfera ..... Jednakost pristupa.....................................2...................1.....2.2..............253 11..............4........................................ AGREGATNA POTRAŽNJA .......... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ....1.......... 260 11.................. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ...1....3...............3.......... Poslovni ciklus i inflacija ... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.....2.......3.............. Pristup dohotka .....257 11.................. Phillipsova krivulja....2....................................1............235 10....2....250 11............ Različita tumačenja jednadžbe prometa .........................1..................... Kvantitativna teorija novca....241 11... INFLACIJA ......................................4...........1...........3................1..262 11.............3....269 12..........241 11......246 11.....255 11.....266 11..1. Lorenzova krivulja................... NEZAPOSLENOST.. Pristup trošenja ............269 12....................1.....1..235 10......1. Promjene agregatne potražnje ............1.............248 11....... POSLOVNI CIKLUS .3.......................238 11.....1. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .4..........................2...250 11........... 258 11.. Stopa i oblici nezaposlenosti ......3.....2....2......... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ...... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka .......273 XIII ...1.....

.293 13.............3....2............3.......... Potrošnja i realni GNP ................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.......291 13....2...............3...............300 13.................... Učinak smanjenja agregatne potražnje ..308 13.................................................funkcija agregatne potrošnje ........... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ...... POTROŠNJA ............4...........................1.............................. Odrednice izvoza ................... Funkcija potrošnje i funkcija štednje....289 12..........276 12...........2.2..5.......................281 12................................................................................................3.....5...4.4... Funkcija neto izvoza.2...286 12..........306 13........2..................................1......305 13......................... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA..........................302 13............... DRŽAVNA POTROŠNJA .............2...290 12.......... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže..3.....276 12......SADRŽAJ 12.........4.......1........ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti....... Odrednice uvoza ............... Učinak povećanja agregatne potražnje ............................................................... INVESTICIJE ...1.......1.....3.....2...............283 12... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ......................3......... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .1................3...293 13. Promjene kratkoročne agregatne ponude . MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .........2.....307 13.279 12....................287 12...1....309 XIV ..........3.3.................. Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže............3....5. AGREGATNA PONUDA.1.......2.. NETO IZVOZ .3..294 13...............285 12..................................4...........................................................284 12..............

........................... OBLICI NOVCA.........................324 14..6...............313 RAVNOTEŽA 14........6..... Porezni multiplikator . NOVAC ............321 14.....334 14................. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.neplanirana promjena zaliha.......... Makroekonomska ravnoteža . FUNKCIJE NOVCA .........2.5...........SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA................................ Multiplikator autarkičnog gospodarstva .........................................313 14......................5......319 14...........2.............................6......337 14................3.1..... NOVČANA MASA........................SADRŽAJ 14........330 14..........2...5.................. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.........4.....................................343 15.... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ..................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..................... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .3.......4.............1...........338 14..................344 15.. FISKALNA POLITIKA .............2........1.337 14........ PARADOKS ŠTEDNJE...2.........................343 15..................3..........2...............................326 14. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .318 14............. Multiplikator otvorenog gospodarstva.........................1.....346 15...................2.....2..1....... BANKE I STVARANJE NOVCA ...................... Multiplikator i granična porezna stopa ........... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a............347 XV ...324 14.3......... Agregatno trošenje i autonomno trošenje..341 15..1.......339 14......

..360 15. Monetarizam ........................ Ekspanzivna monetarna politika..1.........................4...........5........... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .......1.2......5......3.................... Rezerva likvidnosti ..353 15...369 XVI ........................................... Instrumenti monetarne politike...........................360 LITERATURA ..SADRŽAJ 15............... 356 15. Eskontna stopa ...3...... 357 15.................................1...........................353 15...2...1......5......5.....................5....... Restriktivna monetarna politika...........5..........5........ Operacije na otvorenom tržištu ...5.......1..........................352 15..365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO....358 15......

podjeli ekonomike. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". određivanju cijena čimbenika proizvodnje. i može izazvati. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. te vrijednih doprinosa domaćih autora. mikroekonomskoj ulozi države. i ekonomije. Udžbenik udovoljava ovakvoj. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. znanosti o ekonomiji. jest izuzetno delikatna zadaća. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. koncepcija udžbenika izaziva. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. nezaposlenost. Dakako. sve dobronamjerne kritike i 1 . određivanju veličine outputa pojedinih dobara. Sastoji se od petnaest poglavlja. Autor. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. bruto nacionalni proizvod). itd. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. On nastoji studentu. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. neuravnotežena (ne i neuobičajena). "novijoj". pri tome. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. tzv. Prvi su koraci uvijek najteži. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. te fiskalne i monetarne politike. određene kontroverze. ali koje će i provocirati njihov interes. makroekonomske ravnoteže. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Moguće ovakva.PREDGOVOR I.

Ekonomika. Ivan Ferenčak 2 . Njihov će sud biti od velike vrijednosti. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. međutim. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. Držim. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. mojim studentima.primjedbe bit će pozorno razmotrene. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. prije svega. dobro doći. te prof. Ivan Bilić. dakako. Ivan Mandić. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. Prof. da će pomoć i ove vrste. Dr. Naime. dakako. naime. prije svega. sc. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. Autor mora priznati izvjesno. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti.dr. On. dr. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. Velika je moja zahvalnost. doc. Prema tomu.sc.dr. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. sc. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. Branko Kovačević. Marijan Karić. ne može pobjeći od svog sadržaja. svu makroekonomsku problematiku. U Osijeku svibanj 1998. ne i neveliko. makar bila riječ i o njenim osnovama. prof. sc. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". za pruženu svekoliku potporu.sc. dr. nego i sveobuhvatnijih znanja. ma koliko skromna ona bila. nezaslužnim komplimentom.

PREDGOVOR II. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. dakako i prije svega. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Dr. tržišne ravnoteže. Ovime je. ali one. Prof. moguće. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. nadam se. Branko Kovačević. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. odnosno prvog izdanja ove knjige. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. sc. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. dr. sc. od strane studenata. dakako. dr. godine. Povećan je. broj stranica. Marijan Karić. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Ali. Ivan Ferenčak 3 . sc. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. U Osijeku veljača 2003.

.

naravno. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. O EKONOMIJI. teško da bismo uživali u. pismo. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz.: Leviathan. Dapače. nema mjesta za industriju. or the Matter. ipak.: The Economic Way of Thinking. zajednica i najgore od svega. postojao bi stalni strah. kratak. 3. na složen način povezanih i isprepletenih. opasnost od nasilne smrti. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. New York. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. kako veli Thomas Hobbes. P.1.1. navedeno prema Heyne..PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. siromašan i. međusobno. O EKONOMIJI. a čovjekov bi život bio usamljenički. nema računanja vremena. str. Macmillan Publishing Company. EKONOMIJA . aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). 5 . T. 1987. ne postoji umjetnost. blagodatima civilizacije. Bez takvog mehanizma.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja.

socijalističkoj ekonomiji. država ili neki njen organ mora biti u stanju. Naime. druga ekonomija. Dva su. O EKONOMIJI. interesa.metodi tržišta.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje..: Kapitalizam i sloboda. Drugi način. kako ekonomisti vole reći. dakle. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. između ostalog. u kratkom vremenu.. alokacije resursa pretpostavlja.ekonomija. potreba itd. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". investicija i potrošnje. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. 1992. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. 6 . grubo rečeno. Globus-Školska knjiga. Drugo. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. prisilu. načina.1. manje ili više. Zagreb. str. Model centralizirane alokacije resursa . ali doista svih. ljude različitih navika. proizvođača i preferencijama svih potrošača. M. manje ili više eksplicitnu. dakle. kooperacije i. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). 24. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ .2 Što je to što. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. s tim u svezi.

On je izuzetno zahtjevan. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. kao mehanizam koordinacije.1. kao motiv. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit.kapitalistička ekonomija . Naime. dakle. Tržište pruža sve informacije. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. 7 . I ne samo to. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Ne vlastita inicijativa. poteškoće ovdje ne prestaju. nije moguće. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. u uvjetima kronične oskudice koju.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Međutim. preko mehanizma cijena. kolektivizam ili altruizam. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. Ukratko. Komandna .isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". jednostavno. i tržište. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. nastoje realizirati. osobni. ne poduzetništvo već poslušnost. Ovdje se. O EKONOMIJI. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. Međutim. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Potrošači. opet. nego centralno planiranje. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. uostalom. potrebito je još nešto. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka.tržišta. Ali. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" .

ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). kojima altruizam nije stran.. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. neprekidno uvećava. na sve kvalitetniji način. O EKONOMIJI. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. stvarno tržište nije savršeno konkurentno.1. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke".: Treći put. da se proizvodnjom. dakle. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. Globus.4 1. javnih dobara. No. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. Nažalost. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. 174. O. idealna. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je.2. Ni kapitalistička ekonomija nije. Zagreb. 4 Vidjeti: Šik. 1983. osobni interes jest i može biti u službi općeg . Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. Ali. 8 . itd. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. str. imali smo prilike vidjeti. Ono poznaje monopole. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. da se proizvodnja.

O EKONOMIJI. Ali. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. "Bogatstvo i moć svake zemlje. znanost o ekonomiji. njegova odbojnost prema monopolu. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. naime."6 Eksplozija dobara i bogatstva. str. Ekonomika."5 Naravno.1. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. kada bi resursi (rad. Dakako. Ona. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . 9 . 210. Beograd. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda.. poduzetništvo) bili neograničeni. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. dakle. čak i za zabavu i razonodu. Kada tako ne bi bilo. ukoliko moć zavisi od bogatstva. Ali. 6 Isto. 516. Kultura. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. kapital.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. str. 1776. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. A. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. zemlja. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. Zamjetna je. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. 1970. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. sasvim 5 Smith. sebični interes stavi u službu općeg. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. aktivnosti vezane za alokaciju resursa.

Zagreb.: The Study of Sociology. J. Stvarnost.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . kad je rijedak. 8 Isto.. O EKONOMIJI. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Implicitna. Spencer. 1983. str. a jeftin. 438. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. kad ga ima obilno.1. da ih sebi pribave. 10 Galbraith. Ali."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu." "Rezultati možda nisu bili najbolji. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. ali su bili najbolje što se moglo postići.11 7 Ricardo.. 10 . Ako stvari stoje kako stoje onda. ni tada. dakle. str. Ekonomisti tu činjenicu . čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ".. Zagreb. 121. 118.nisu mogli ne uočiti."9 Jasno se. tvrdili su utilitaristi. vele ekonomisti utilitaristi. Appletonand Co. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. 9 Isto. a ni sada. vide u pretjeranom množenju radnika. 1891. 110 11 Vidjeti: Spencer. H. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. New York. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti.K.. 1983. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. Centar za kulturnu djelatnost. na čelu s J.: Anatomija moći. str. i s tim u svezi siromaštva. H. str. D. D.: Načela političke ekonomije. str. "Rad je skup. 121. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. Benthamom. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. ekonomski su teoretičari nudili i druga.

razloge isticanja vlastitog. kapitalističku ekonomiju. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. Npr. tvrdi marksistička politička ekonomija. Uostalom. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". neprekidno "sve revolucionira. tako da "altruiste" čeka izumiranje. druga ekonomija. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. Ukratko. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. I naglasimo. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. Riječ je o alokaciji. O EKONOMIJI. rušeći 11 . Dakle. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. na ovaj ili onaj način. Predani egoisti. Riječ je o neumoljivom procesu. naslijedivši teoriju radne vrijednosti.1. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). No. koja će se obavljati u uvjetima društvene .državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. drugi mehanizam alokacije. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. u stanju su zadržati sve što proizvedu. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. i oni u prirodi i oni na tržištu. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. u oskudici. na čemu bi inzistirali? Marx je.

vjeruje Marx.1. str. MED. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". razvitak proizvodnih snaga. Dakle. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. O EKONOMIJI. godine. nasilnom kraju.. 25. pak.nap. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 14 Marx. 19. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje."15 12 Ali. Zagreb. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. sve do svoje smrti 1924. godina) koji oko četrdeset godina. A. 1890. K. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . Povijest ga je demantirala."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost.: Načela ekonomike. Centar za kulturnu djelatnost. Ugrađuje u nju. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. prema vlastitim riječima. 261. eksploatacija. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. 13 Marx. tom. Prosveta. 63. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. 1979. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga.: Isto. K. str. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika.. 1987. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života.12 proširenje potreba.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. Beograd. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. 15 Marshall. str. 12 . Oduzmite stvari tu društvenu moć.

str. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. kada su veće iskustvo. 31. Međutim.obrađujući slične probleme u različitim zemljama .unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. a ne znanost i umijeće. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. 47-48. ekonomika se kloni političkih problema.nap. 16 17 Isto. 13 . a zbog pravednosti i opće sreće. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. čista i primijenjena. str. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Isto. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . njenih istraživanja. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. I tako sada. O EKONOMIJI."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. autora) koji . više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. te je ona "znanost.1.

358. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. Nezaposlenost. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. taj stari problem. Isto. je problem koji Keynes pokušava riješiti. doista teškim. str. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. naime. koja ne bi bila kapitalistička. riječ dobija John Maynard Keynes. U tim. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. 18 19 Isto. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. za nagradu za čekanje. 357. proizvod onih koji njima rukuju." 18 Prema tomu. str. dakle. Rodbertus i drugi . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. u slučaju Marxa. "Tvrdili su (Marx. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala.socijalističku ekonomiju). autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi.1.nap. 14 ."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. Velika će ekonomska kriza. Valjalo je. Nećemo je prepričati. međutim. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. O EKONOMIJI. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. a ne rada i čekanja.

. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. 213. J. Zagreb. smanjuje se proizvodnja.: Opća teorija zaposlenosti. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. Zagreb.1. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. Centar za kulturnu djelatnost. Macmillan and Co. O EKONOMIJI. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti.. 22 Keynes. kamate i novca.: The Life of John Maynard Keynes. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti.M. R. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. Terapija se nameće sama po sebi. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. str. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. 1936.."22 20 Vidjeti: Keynes. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. str.F. 213. 1951. J.: Opća teorija zaposlenosti. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu.20 On smatra. 121. London.M. 1987. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. smanjuje se broj zaposlenih. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. 21 Harrod. 1987. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. Osim toga."21 Naime. 15 .. str. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. kamate i novca.

"Prvo. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. 214." 23 24 Isto. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca.Školska knjiga. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. Friedmana. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja.. vjeroispovijesti i mišljenja. Hayeka i M. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. Zagreb. M. str. 14. Globus . 25 Isto. djelokrug vlasti mora biti ograničen."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. niti ovo široko polje.: Kapitalizam i sloboda. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. str. Naime. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. tvrdi Keynes. pohvalu slobodnom tržištu. 1992. str.1."25 No. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama."23 No. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. Friedman. 21. vrlo važnu. 16 . O EKONOMIJI.spomenimo F.

O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. MATE. P. W. Samuelson. A. Zagreb. 1992.1."26 Ovdje se. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država).. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji.: Ekonomija. str.. P. 17 . dakako. 3. Nordhaus. 26 Samuelson. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.

.

Međutim. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Naravno. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom).1.1. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. u najvećoj mjeri.2. obrnuto razmjerni.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Usredotočimo se. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. POTRAŽNJA 2. 19 . Dakako. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. dakle. vrijedi i obrnuto. veća njegova potraživana količina. uz ostale neizmijenjene uvjete.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. 20 . Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.2. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.

dohotku. Stanovništvo je. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. pak. Neke su. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Naime. o cijenama drugih dobara. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. naravno. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. mogu izazvati promjenu potražnje. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. dakle. veličini stanovništva. Veće stanovništvo. ceteris paribus.2. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu.2. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. 21 . također od bitnog utjecaja na potražnju. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Vrijedit će i obrnuto. Cijene drugih dobara. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. ulijevo krivulju potražnje. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. odnosno njihova promjena. jesu ukusi ili preferencije potrošača. njegovo povećanje ili smanjenje. Pitanje supstituta. Dohodak. necjenovnih determinanti potražnje. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Riječ je. tzv. prije svega. odnosno njegova veličina.

uz ostale neizmijenjene uvjete. Prema tomu. Slika 2. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. dok promjena cijene nekog dobra znači.2. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Obrnuto. 22 . promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. niže buduće cijene. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju.

i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. veća ponuđena količina istog dobra. 23 . PONUDA 2.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. Vrijedi i obrnuto. Dakako. uz ostale neizmijenjene uvjete. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu.2. upravno razmjerni. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2.2. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. Dakle.2.

veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. a zbog djelovanja zakona ponude. manja ponuđena 24 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Krivulja ponude je. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika.2. Obrnuto. Međutim. kretanje niz krivulju ponude. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. stoga.

kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. očekivane promjene cijene dobra. pak. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Međutim. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. 25 . dakako. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. uz ostale neizmijenjene uvjete. ovaj put u proizvodnji.2. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. POTRAŽNJA I PONUDA količina). ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. 2.2. Vrijedit će u pravilu i obrnuto.2. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. znači veću ponudu. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. dakle. Također. Ako cijena nekog dobra miruje. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. s punim pravom. broj ponuđača. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. Dakle. Naglasimo. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. cijene čimbenika proizvodnje. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. njeno povećanje ili smanjenje.

3. rast ponuđene količine. Pad cijene izazvat će obrnuta. dakle. jedina ima prilike potrajati duže vremena. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. s druge strane. u svakom slučaju. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. Međutim. 2. 26 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4.2. stoga. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i.

ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. naime. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Tržišni će višak dobra. Ravnotežna cijena.2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. dovesti do 27 . zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje.

Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. aktualna cijena niža od ravnotežne. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. racionirajuće funkcije cijena. neće doći u njegov posjed. Slično tomu. Oni koji to nisu u stanju. nasilja i kronične oskudice. 28 .2. svaki onaj koji je spreman. potiskuje. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). poput plime. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. i u mogućnosti. Evidentni će tržišni manjak dobra. Ako je. pak. dakako. posredstvom nadmetanja kupaca. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. cijenu prema gore. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. U svakom slučaju. U tome je bit tzv. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. "gura". slobodnom dobru. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. Dakle. Riječ je o tzv. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. 29 . dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. ukratko. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.2. ceteris paribus. Rast potražnje. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo.3.

učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7.2. Na djelu je. Slika 8. dakle. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Cijena C C1 K1 K Količina 30 .

Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Naime. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Slika 9. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. u ovom slučaju. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. ceteris paribus. Na djelu je. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra.2. Rast tržišne ponude. promjene tržišne potražnje. 31 .

rast ili pad cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. 32 . Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. tržišna potražnja. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. u ovom slučaju. Naime. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. krajnji će rezultat. pak.2. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Dakako. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. naravno. To će povećanje.

dakako.2. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. 2. 33 . Međutim. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). istom cilju – smanjenju cijene. glede promjene cijene. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. I ovdje su. međutim. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. u svakom slučaju. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. cijena će porasti. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. glede ravnotežne cijene. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. naravno.2. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Vrijedi i obrnuto. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. U ovom. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. smanjiti. Naime. učinci suprotstavljeni. Konačni rezultat. ravnotežna će se količina dobra povećati.3. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Ona će se. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Vrijedi i obrnuto. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje.

O njemu. postaju dostupna širem krugu ljudi. Zagreb. 59. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. L. Dobra."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. Naime. Obrnuto. ljepota je tržišne ekonomije. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. posredstvom sustava cijena. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. poduzetništva i motiva profita što. d. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. 29 Berger. tržišnih sila. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. uistinu. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. zahvaljujući tomu. stvaranje i upotreba novih. Ali. učinkovitijih tehnika proizvodnje. po naravi stvari. nešto detaljnije.2. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. Zašto? Stoga. 1995. kasnije. a time i volju proizvođača da ga proizvode. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. Na ovaj način. "Naprijed". širi krug onih na kojima nastoji zaraditi.. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo.: Kapitalistička revolucija.. tržište je. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra.. sa svojim signalima putem cijena. str. P. 34 . Kao što je netko jednom primjetio.d.

J. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije.2. društveno poželjna ona nije profitabilna. reći ćemo. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. dakako. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. surov mehanizam. platili ili ne.3. sustav cijena nije. 67. Tržište je. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Socialism and Democracy. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. Nadalje. Postojanje eksternalija. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Riječ je o dobrima koja svi. str. javna dobra. koristi javno dobro. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Osim javnih dobara. savršen. 35 . 1947.. Otkazivanje sustava cijena No. Naime. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. New York. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće."30 2. Racionalno je biti slobodni jahač.1.: Capitalism. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa.2. koristimo. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. međutim. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv.

nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. dakle. O ovome detaljnije u okviru 10. inherentna razdoblja neravnoteže. poglavlja "Država i tržište". Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. stoga. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. Ne čudi. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. 36 . nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme).2. Njena je namjera. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. poboljšati performancije tržišta. dakle. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. Tržištu su.

1. između ostalog. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. 37 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.1. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A .3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.1.

3. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. UP1 = 1 · 800 = 800. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. Dakle. Prema tomu. a UP2 = 3 · 400 = 1200. stabilnoj elastičnosti potražnje. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). riječ je o jediničnoj. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. 38 .

i rast cijene dobra značit će. neizmijenjeni ukupni prihod. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). pad cijene ne tangira ukupni prihod. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. Zamjećujete. 39 . Ali. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje.3. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda.

međutim. Obratimo. 40 . Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). dakle. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju.3. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Dakle. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. kreće između 0 i ∞. pozornost i na one ekstremne slučajeve. neosjetljivu na promjene cijene. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Naime.

U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. vrlo mala. snažne reakcije potraživane količine. 41 . tek teorijski moguću. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. Ovakvu. I obrnuto. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. Dakle. primjerice. Poraste li.3.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . 42 . pozitivni broj. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. staru cijenu ili količinu.3. a drugi puta na novu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Nadalje. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi.

Neka poraste cijena dobra A.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . To će. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .3. dakako. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. izazvati promjenu potraživane količine dobra A.

Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Potražnja.1. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. dakako. sljedeći slučajevi: 44 . odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Dakle. Provjerimo: UP1 = 42 . Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. 21 = 798 3. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Stoga su karakteristični. 19 = 798 UP2 = 38 . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno.2.

ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.1). Inferiornim u tom smislu da ih. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. ali i skuplji supstituti. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. Npr. ali raste brže od dohotka.3. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. potražnja također raste. ukoliko dohodak raste. Zanimljivo je. Obrnuto.2% godišnje (naravno. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Zaključujemo. međutim.2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. 45 . Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. zamjenjuju superiorniji. Ukratko. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera..1 = 2. potražnja će za dobrom A porasti 2. ukoliko dohodak raste. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene.

± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Primjerice. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente.3. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Obrnuto. Ek > 0. dakle. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. O komplementima. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. ± Postotna promjena potražnje dobra A . razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Sada. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca.1. Primjerice. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. supstituirati. kada je Ek < 0. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. ili pak komplementarni karakter dobara. 46 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Supstitucijski. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji.3. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Vrijedit će i obrnuto.

i obrnuto. odnosno rast ponuđene količine. U tom će slučaju pad. Naime. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo.2. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. 47 . Vrijedi i obrnuto. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. a Ep > 1. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Vrijedi. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. a 0 < Ep < 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. ponuda je elastična. a Ep = 1. ponuda je jedinično. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. ponuda je neelastična. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A .3. stabilno elastična. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. dakako.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.3. 48 . a njena je krivulja okomiti pravac. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. 49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

Böhm-Bawerka. ali raste sve sporije. E. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. POTROŠAČEV IZBOR 4. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste.H. Ovaj zakon. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra.Wiesera. Evidentno. A. S. Granična (dodatna. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Jevonsa. Gossena. Prema tomu.1. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. potrošačev izbor. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. K.Marshalla i drugih. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Mengera. marginalna) korisnost. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. 51 . F.

Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti.s. Dakle. Granične korisnosti. 31 52 .4. jedinična promjena potrošnje . npr. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. kao uostalom sve granične veličine. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.

1. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Naravno. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti.potrošačeve ravnoteže. Naime. 4. granična korisnost može biti i negativna. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . 53 . Slika 19. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Gossenov zakon. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. odnosno potrošačevu ravnotežu.4.1.

DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . No. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.

Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. 55 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. potrošačevu ravnotežu. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ali. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno.4. Tablica 7. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".

maksimaliziranje ukupne korisnosti. 56 .. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Informator. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . II. dakle. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". str. Na tragu smo II. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. 210.32 Drugim riječima. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Gossenovog zakona koji kaže da. Zagreb. 32 Dragičević.4. međutim. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. A.: Ekonomski leksikon. 1991.

uz ostale neizmijenjene uvjete.33 5. pad cijene dobra A.1. Međutim.korisnost po novčanoj jedinici 8.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. Ukoliko. 57 . poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.67 6. primjerice. Cijena dobra B 6.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.33 4. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.50 4. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.1. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.83 4.1.33 6.33 = = Granična korisnost dobra B .4.

Ukoliko bismo. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. u slučaju obaju dobara. moguće različite kombinacije. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica.4. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. i ovdje su. Naime. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). 58 . Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. posljednje koju namjeravamo kupiti. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. druge jedinice 8. Nova. četvrte 6 i pete. 5 novčanih jedinica. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. baš kao i kod promjena cijena. kupac je. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. treće 7.2.1. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). dakle. kupujući. u pravilu. Dakako. na višoj razini potrošnje. pozitivan broj. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. Potrošački probitak. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Često se. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. 4. u duhu teorije granične korisnosti.

Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . u ovome slučaju. 10 novčanih jedinica. Njegov je probitak. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Međutim.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. 59 .

sa fiksnim dohotkom. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. Zamjećujete. Pitanje je. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. . Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi.1.3. Riječ je. podsjećamo. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. naravno. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača.4. Ukupna korist mjeri spremnost. 60 . Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. o subjektivnom konceptu.

61 .4. glasi: Cijena = Granična korist . Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. prema tomu. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje.

pokušava objasniti potrošačev izbor. Teorija granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. međutim. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Prema tomu. 4. Kupujući. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Doista. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak.4. složit ćemo se s time. potrošač je u stanju povećati neto korist. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. 62 .1. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu.4.

a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. naime. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. kao i u prethodnom slučaju. Crta proračuna. Pretpostavit ćemo. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . Tablica 9. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak.2. uz dani dohodak i cijene dobara. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Drugim riječima. nedostupne potrošnje. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže.

4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. ali ne i na crti proračuna. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. Limite potrošačevog izbora. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. pri tome. 64 . y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje.

Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.1. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f.2 .4. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5.2 . međutim. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača.. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Npr. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. i obrnuto. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Kb = 10 . Crta proračuna i realni dohodak Obratimo.nezavisna varijabla).2. 0 = 10 Kb = 10 . Vrijedi. Pomoću nje smo. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . ponovimo to. 65 . Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. 5 = 0 i 4. naravno.

Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. 2 = 8 itd.2 Ka . 66 . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . 0 = 12 Kb = 12 -2 .4. 6 = 0 Slika 24. . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 1 = 10 Kb = 12 -2 .

Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. uz ostale neizmjenjene uvjete. prije nedostupnog. a dohodak 60. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . područja potrošnje.4. U obrnutom slučaju. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka.2. 4. naravno. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    .1 Ka. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . Vrijedi i vice versa. To je. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. i obrnuto. Prema tomu. b = = . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. ceteris paribus. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.2. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. pomoću jednadžbe proračuna. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. 67 . Ustvrdit ćemo. omogućava osvajanje novog. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. nove granice potrošnje. a i pokazati. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. Utvrdimo. a vrijedit će.

10 = 0 Slika 25. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.2 = 8 Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.0 = 10 Kb = 10 . Kao što rekosmo.4. Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . Doista.4 = 6 itd.1 = 9 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . 68 . vrijedi i obrnuto.

potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.3.4. Dakle. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. POTROŠAČEV IZBOR 4. Dakako. 69 .2. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Slika 26. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Prema tomu.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.4. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Slika 28. 70 . krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja.

U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. Ukoliko su. U ovom će. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. I obrnuto.4. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. ekstremnom. dakle. 71 . POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 .2. vrijedit će i obrnuto. 4. Naravno. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.3. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). odnosno tri i tako dalje para cipela.4.1.

73 . odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. Slika 31. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Kako. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Naime. međutim.4. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. određuje kut krivulje indiferencije.

4. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Logično je to budući da potrošač.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). a vrijedi i obrnuto. I drugo. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . 74 . Dvije stvari valja uočiti. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. kreće li se niz krivulju indiferencije. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. granična stopa supstitucije. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).5 1  = =  . krećemo li se niz krivulju indiferencije. pokazuje tendenciju pada.

Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4.2. Slika 33. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . POTROŠAČEV IZBOR 4.optimalni izbor potrošača. 75 .4.

glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. pak. Kako. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. Niže. međutim. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Prema tomu.4. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Prema tomu. Poželjnije. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. odnosno oportunitetni trošak. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara.

Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Slika 35. povećan dohodak potrošača.4.5. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. ceteris paribus. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Pretpostavit ćemo da je. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. njegovog optimalnog izbora.2. 6 4.

U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. 78 . Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. a time i potrošačevu ravnotežu. Slika 36. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B.4. Ovo je najčešća situacija. a sa njom i kut nove crte proračuna. Povećat će se relativna cijena. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra.

Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.5.2.1. nižu krivulju indiferencije. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. pak. POTROŠAČEV IZBOR 4. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.4. Slika 37. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.

Kada je. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Ona je. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. R1 (Ravnoteža 1). pak. Naime. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine.5. podsjećamo. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Zamjećujete da. Krivulja potražnje.4. Improvizirajmo. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Ona je. a na osnovu prethodnog primjera. 4. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. kada je u pitanju potrošnja dobra B. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. Nasuprot tomu. 80 . Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A.2. pokazuje zakoniti. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A.2. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova.

značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. 40 jedinica dobra B. 81 .4. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. pretpostavimo.

Na djelu je zakon potražnje. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. a niža cijena dobra. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Te su iznimke od pravila da. 82 . ceteris paribus. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje.4. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. znači njegovu veću potraživanu količinu. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. ceteris paribus.

Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je .6. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je .4.2. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0.Granična korisnost dobra B . je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. primjerice. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . te da daju identične rezultate. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. dakle. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . POTROŠAČEV IZBOR 4. Dakle. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Ukupna korisnost. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ostaje ista. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A.

POTROŠAČEV IZBOR .4. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . međutim. Prema tomu. Potrebito je.Granična korisnost dobra B . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . postoji čvrsta veza između ovih teorija. dokazati da će teorija granične korisnosti i. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). Negativni predznak (Očigledno. nešto mlađa. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .

Gossenovog zakona. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Dapače. 85 . odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.4.

.

I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu.. Istovremeno. str. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. New York. (reprint).: Economics. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.o. Zagreb. Netko ili neki to moraju učiniti. 1993..o.1. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu.: Počela političke ekonomije. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". 33 Lorković. 1990.. netko ili neki snose rizik poslovanja. B. Parkin. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. str. godine naš ekonomist Blaž Lorković. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 98. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. 207.33 Ovako poduzeće definira 1889. 34 87 .34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. dakle. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". stotinu i više godina. Addison-Wesley Publishing Company. M. Bez.5.

dakle. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. dakle. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Cilj je. Riječ je o tzv. Valja. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Naše je poduzeće. grubo rečeno. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Često se. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. i tržišna moć (bilo monopolska. u oba slučaja. bilo monopsonska) poznaje granice. naime. Ili. Život poduzeća nije nimalo lak. Ali. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. najveći mogući u datim uvjetima. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu.5. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. dvije prepreke. Na drugoj strani. Stopa je nataliteta. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. ukoliko ste monopsonist. Naravno. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. 88 . Naime. profit. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. ali i stopa mortaliteta. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Nimalo laka zadaća. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. odnosno cijenu inputa kojega kupuje.

u pravilu. 35 Vidjeti: Parkin. naravno. Ali. Tehnološka efikasnost je pretpostavka.: Economics. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. 89 . Standardni. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. Nekoliko je razloga tomu. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove.5. New York.. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. Addison-Wesley Publishing Company. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. naime. ali ne i vice versa. ekonomske efikasnosti. Tehnološki neefikasna. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. 223-224. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. ali ne i uvijek dostatna. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. Zaključimo. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma.35 Ponajprije. str. M. 1990. cijene čimbenika proizvodnje.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

zamjećujete. Evidentno. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. 5 Dividenda sada iznosi 50. 5  500  Dividenda sada iznosi 25.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. dakako. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .2. Ukoliko. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. a disažio 50%  ⋅100  .5.5% cijena dionice jest 500.5 = 500 . Ovo je.2.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Ako je d' 2. Pojavio se ažio (agio). One su al pari.1. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).2.

gdje r = k' .1 = 1100 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 1.21 (1 + r ) 2 1.5. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. (1 + r ) 1. 100 10   . Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 .  100  Obrnemo li stvari. (1+r).12 98 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .12 = 1000 . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Budući iznos = 1000 . (1+r)2 = 1000 . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa.21 = 1210. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. 1. Dakle. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. Priznat ćete.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. 1 +  = 1000 1. 1.

Međutim. 1990. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. New York. str. M.. dakle. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.. (1 + r ) n Ali..1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. a kamatna stopa 10%.1 = 1000 . nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.. + + / : 1.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .1 2 3 n 1.1 (1.1) (1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća.: Economics..1) (1. 216. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. godinu dana po kupovini dionice. Dakako. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. Ali. Cijena dionice 45 99 . dakle. Neka ta dividenda iznosi 10. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine... Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.5.1) (1. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.. Addison-Wesley Publishing Company.

.1 1.1) (1. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1 1. Dakle. 2 3 4 1..1 CD – CD = 10 0..1 (1. Dakle.. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1) jest r.1 Prema tomu.1 1.. a nazivnik (0.. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . k' r k' 100 Evidentno.1) (1. No. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.5.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. CD CD 10 = /⋅ 1.. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. formula vam je poznata. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.1) (1..1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Naravno. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + . + .

kapital. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. dat će ukupni proizvod.2. Niski. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. Dakle. Promjene ukupnog proizvoda. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje.5. kapital). zemlja) promjenljivog karaktera. granični proizvod i prosječni proizvod. Neprijeporno. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . a raste veličina rada. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). 5. 5. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati.1. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.2. pak. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika.

krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Prema tomu. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje.5. granicu između. također. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Tablica 10. te promjenljivu veličinu rada. moguće i nemoguće proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda.

Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan.2. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. Tehnološka efikasnost znači.5. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. dakle. Granični proizvod Granični (dodatni. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . naime. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. 5.2. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. a raste input zemlje). Ukoliko se. Ili. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. to je promjena. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Međutim.

Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.2. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Tablica 11.3. te izračunajmo granični proizvod rada. 104 .

5.25 3. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Međutim. Možda će sljedeća slika. s tim u svezi. nakon početnog ubrzavanja (progresije). Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. biva sve sporiji i sporiji. uspješno dopuniti prethodni komentar. Uzrok je tomu početni rast. 105 .6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. taj rast. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda.

krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. a vrijedi i vice versa. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. ova posljednja raste. Istovremeno. kao i u našem primjeru. 5. kada su u pitanju granične i prosječne veličine.4. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . granični proizvod rada raste.2. Uopće.5. Naime. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. Upravo stoga.

Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima.3. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. 5. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak.zakonom opadajućih prinosa. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. ceteris paribus. međutim. prije ili kasnije. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. 5. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak.5. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. analizirajući potrošačev izbor. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. sve sporiji i sporiji. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. međutim. Što se. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. granični trošak i prosječni trošak. Daljnji. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . 107 . uz fiksne veličine ostalih inputa.3. ali je taj rast. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I.1. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. Kao što ranije. Dakle.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Naime. međutim. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.5. Prema tomu. postaje varijabilan. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju.2. Slika 44. Vrijedi. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.4. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . dakle. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. ako hoćete. također. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Usredotočimo se. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje.

prosječni će ukupni trošak opadati. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. konstantnim prinosima razmjera. Slika 45. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. dakle. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. 116 . Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. ukoliko. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Ukoliko je riječ o stalnim.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . prikazat ćemo na grafički način. Optimalni izbor proizvođača. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. 117 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. slika 46).6.1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. 6. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica.

Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.1. 6. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.6.1. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .

2 ⋅ 6 = 0. Ukoliko je input rada jednak nuli. input će kapitala biti jednak nuli. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 R . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Provjerimo: K = 12 . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . 119 . Ukoliko input rada iznosi šest.

1. sukladno našoj tvrdnji. Neka ona. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Kut crte izotroška. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . a vrijedi i obrnuto. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. kao i cijena rada. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . Odredimo. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. dakle.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. iznosi 20 novčanih jedinica. mora biti razmjerno. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . upola manji.6. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. u novim uvjetima. jest relativna Ck cijena inputa.2.

doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Ck=10) izgledati ovako: 121 . 6. i vice versa. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Prema tomu. Prema tomu. naravno. Karta izotroškova. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake.6. kako rekosmo.3. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. a vrijedi. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. nepotpuna. u našem će slučaju (Cr=20.

Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.6. 122 . Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. odnosno tehnika proizvodnje. IZOKVANTA . Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. 6.2. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). eventualno smanjenje inputa kapitala i. Slika 49. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . s tim u svezi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Dakle.6.

Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen..6.1. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. 6. 2. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. 124 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. npr.2. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R).

Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina.2. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Dakle. 6. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.6. Ponajprije. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. a vrijedi i obrnuto.2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Drugo.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. budući da znači veći angažman inputa. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. a veća. 6. Slika 51.3. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . veći ukupni proizvod. Tablica 18.6. dakako.

a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Slika 52. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Naime. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). međutim.6. Isti će. međutim.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Prema  ∆R  tomu. Što je. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.

6. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Prema tomu. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Zanemarimo li negativni predznak. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. 128 . npr.

49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. odnosno proizvodnjom. a na drugoj. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. uz neizmijenjene veličine ostalih. Minimaliziranje ukupnog troška. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. nužno obara njegov granični proizvod). zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. dakle. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. 130 . Zamjetna je. Proizvođač. pak. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. vladaju potrošnjom. proizvodnoj. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.

1. tj. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja.7. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. monopol. 7. jednostavnosti radi. b) postojanje velikog broja kupaca. monopolističku konkurenciju i oligopol. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. 50 Pojam dobra. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Naime. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. TRŽIŠTE DOBARA 7.

a savršeni konkurenti je. sasvim sigurno. Ponajprije. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Horizont savršenog konkurenta moguće je. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. tržišnoj. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora.7. Naime. Drugo. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. Kada je cijena zadana veličina. prikazati na sljedeći način: 132 . Naime. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. "od šume ne vidite drvo". dakle. prihvaćaju. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. cijeni. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. preuzimaju. nemajući drugog izbora. tržišnu cijenu. Naime. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje.

Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. dakle. 7. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. Umnožak je to.7. utržene količine dobra i njegove cijene. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. prema tomu. Moguće ga je. Ukupni prihod.1. promjena. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 .1. Ukupni. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. podsjećamo. dakle. To je.

i to u svim tržišnim strukturama. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. cijenu određuje i nameće tržište). Dakle. jednak cijeni dobra. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Proizlazi da je prosječni prihod.7. 134 .

TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.1. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.2.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Međutim. postoji druga opcija. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. pa i savršenog konkurenta. maksimalizirati profit . Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. 135 .7.

Prijelomna točka (break even point). ali ni gubitak. dakako. nakon druge prijelomne točke. 40 jedinica dobra. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. TRŽIŠTE DOBARA 7. ukupni trošak i profit Tablica 19. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. bio zamijenjen gubitkom. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao.1.2. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Ukupni prihod.1. očigledno. Gubitak se.7. 136 .

veća od graničnog troška.2. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. 137 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.2. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Dodatni je prihod. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .granični prihod. Naime. savršeni će konkurent smanjiti svoj output.7. naime. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. 7. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Granični prihod.1.

Ispitajmo njegovu djelotvornost. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Naime. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Dakle. odnos 138 . Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40.7. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Dakako da ne. Tablica 20. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. dakle.

Slika 56. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja.7. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. istovremeno. 139 . Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40.

5 9.64 Slika 57. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.75 9.92 13.625 10.7.5 11. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. 140 .5 9. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.

profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka.375 ⋅ 40 = 95 7. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. prosječni profit jednak je 2. iznosi 9.3. Optimalna razina proizvodnje. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.375. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.1.625. Prosječni profit = Prosječni prihod .5). prosječni profit je. 141 . prag rentabilnosti). omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57).7. kao što gornja slika pokazuje. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.

Optimalni output sada iznosi 30. vodi poduzeće u gubitak.7. Zamjećujete. svaki output. veći ili manji od optimalnog. 142 . niti gubitak. Ne postoji profit ali. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. na sreću.

Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . savršeni će konkurent. pri svim veličinama svog outputa.5.4.7.1. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Slika 59. TRŽIŠTE DOBARA 7. realizirati gubitak.

Moguće je da čudno zvuči.7.1. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. Naime. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.5 = 1. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. Našemu je poduzeću. iz navedenog primjera. Naime. nije moguće izbjeći.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. prekidanja proizvodnje.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. međutim. a to pokazuje i gornja slika. dakle. savršenom konkurentu. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . makar i privremenog.5).25 ⋅ 20 = 25 7. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Fiksni trošak.5. prosječni je gubitak. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. proizvodili ili ne.8.75 .

TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.7. To će se.4 8. naravno.67 9 10 11. Prema tomu. 25 145 . pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .5* 8. 25 = 25 Tablica 22. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.5 = 8.5 13.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.

u kratkom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Stoga. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. veseliti se pobjedi svoga kluba.7. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost).1. 146 . može smatrati potopljenim troškom.7. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška.6. Dakako.1. imate li sreće. Fiksni trošak se. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. 7. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. Naime. Ništa drugo vam i ne preostaje. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. 7.

jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. 147 . teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Naime. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. točka a na krivulji graničnog troška može. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60.7. proizvodio ili ne. u ovoj situaciji. dakle. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Nije.

1. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. 7. dakle. Izlazak slijedi.7. U tome će slučaju prosječni prihod. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška.8. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .

Cijena Ponuda. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.7. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.1.9. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Slika 62. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.

7. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Njihova će pojava. Međutim. Naime. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. u dugom vremenskom razdoblju. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. dakle. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Drugim riječima. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. profit (pozitivna razlika 150 .

računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća.7. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Normalni profit postoji. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. dakle. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Slike 64. Dakako. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. dakle. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati.

Nadalje.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Konačno. dakako. novčana ste sredstva. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. propuštena plaća. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . Ponajprije. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. TRŽIŠTE DOBARA trošak. pretpostavimo nadalje. mogli ste se zaposliti i. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . U svakodnevnom životu. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. Prema tomu. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business".7. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. Dakle. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Vi vodite vaše poduzeće. umjesto u vlastito poduzeće. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. kao diplomirani ekonomist. Vi ste. realizirati odgovarajuću plaću. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad.

savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). naime. Na kraju. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. društveni interes to nalaže. vrjednijeg dobra. Potrebito je. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. postoji alokacijska efikasnost. Koristiti kapacitet znači. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Resurse nije potrebito realocirati. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška.7.PUT). Dugoročno. dakle. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. 153 . Kada je. te postoji alokacijska efikasnost. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak.

Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. Međutim. dakle. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. na ovaj ili onaj način. Povećavanje outputa. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. u takvom slučaju. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je.1. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. licence. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. izaziva pad prosječnog ukupnog troška.7. vode itd. sposobno. Druga je monopol. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Ono je. električne energije. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA 7. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. 154 . patenti). 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta.2. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. MONOPOL 7.2.

Ukupni. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. 155 . Vrijedi. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Monopol je "price maker". Pri tome.7.2. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. i obrnuto. TRŽIŠTE DOBARA 7. "pravi" cijenu. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. naravno. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. zahvaljujući svom posebnom. Naime. Za razliku od savršenog konkurenta . Zbog čega je to tako? Monopol. postoje neka ograničenja.2.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Zbog toga se granični prihod monopola . odnosno cijene dobra.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. odnosno njegovom veličinom. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. On je u stanju. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). posjeduje tržišnu moć. Dakako. određivati cijenu dobra. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Naime. njome upravlja zakon potražnje. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. ipak. potraživana će količina dobara biti veća. manipulirajući vlastitim outputom. povlaštenom položaju. dakle.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra.

on je maksimalan. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . a Ec = 1. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. ukupni prihod monopola niti raste niti pada.7. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. Tablica 23. odnosno 0 < Ec < 1. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada.

157 .7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. dakle. Ukoliko. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. koji. kojim slučajem. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. 158 .7.

3.3. Ukupni prihod.7.2. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Tablica 24. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. TRŽIŠTE DOBARA 7.1. Maksimaliziranje profita 7. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. 159 .2. Neprijeporno. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.

analizirajući savršenu konkurenciju. vrijedi i u uvjetima monopola.2. Monopol će. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. 160 . monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Granični prihod. u danim uvjetima. Naime.7.3. Pravilo koje smo otkrili. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. Ukupni prihod. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67.2. granični trošak i profit Output koji.

Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.7. naravno.33 6. Tablica 26. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). 3 jedinice dobra. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.5 7 7. Tablica 25. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6.67 161 .

outputu cijena dobra iznosi 9. Naime. a mogu ga gurnuti i u gubitak.33. a maksimalni (ekonomski) profit (2. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68.67 ⋅ 3) iznosi 8. 162 . Prosječni profit (prosječni prihod . monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. Međutim. već spomenute. a prosječni ukupni trošak 6. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. tri jedinice dobra. To su. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. povlašteni. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. Pri tom. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita.7.67.

za razliku od savršene konkurencije. 163 . pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. Lošoj reputaciji monopola. TRŽIŠTE DOBARA 7. vodi monopol u gubitak. Slika 69. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. veći ili manji od optimalnog K. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. pri optimalnom outputu. između ostalog. Ali. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška.4.2.7. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita.

164 . dakle. makar i privremeno. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.5. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. baš kao i savršeni konkurent. ukoliko je. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). prekinuti proizvodnju. Slika 70.7. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška.2. TRŽIŠTE DOBARA 7.

New York 1991. Dakako.: Microeconomics. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.. W. granični trošak. 266. 165 . zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Norton & Company. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji.6. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Međutim. znači veću ponuđenu količinu. pri tome. Inc. E.7. Vrijedi i obrnuto.2. Viša cijena. Podsjetimo. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. str. u različitim tržišnim situacijama. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta.55 Cijena . Monopol. Slika 71. krivulja ponude (bilo individualne.W. ceteris paribus. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopolova krivulja ponude ne postoji.

značiti najrazličitije ponuđene količine. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. jedna te ista cijena može. međutim. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. 7.7. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. mora posjedovati monopolsku. Proizvođač. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. 2. Naime. Dakako. naravno. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. On. dakle. 166 .7. Monopol. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. međutim. kada je riječ o monopolu. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. može prakticirati diskriminaciju cijena. mada to posebno ne naglasismo. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. odnosno tržišnu moć.2. biti u uvjetima savršene konkurencije. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3.

A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . prosječni prihod Granični prihod K 167 . U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.1. odnosno usluge. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Prema tomu. 7. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Slika 72. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti.2. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. Ali. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.7.7.

Slika 73. Na taj. proizvodi output K. 168 . Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. način maksimalizira svoj profit. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Stoga. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. prosječni prihod. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB.7. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . a ne i na sve prethodne jedinice. Ali. poznati nam. Monopol.

znači proizvodnju većeg.7. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Sada svi kupci. Pretpostavit ćemo da je. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.2. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. ponajprije. odnosno savršena konkurencija. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Ne zaboravimo. alokacijski efikasnim outputom. prije svega. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . osim posljednjeg.8. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. ali i većim. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. te outpute koje odbacuje monopol. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. ali povećanje profita. Ali. 7. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. b) Moguće ironično.

7. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Nije teško zaključiti da: 1. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. Slika 74. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 .

Razlozi za to vjerojatno postoje. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. mogu monopolski output. zasnivanju na diverzifikaciji dobara.7. aktivnosti koja. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. a zbog zaštićenosti od konkurencije. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Ali. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. evidentno. to nije sve. "rent seeking behavior". Riječ je o traganju za rentom. Ekonomije cilja se. poznata nam ekonomija razmjera. Monopol. Doista. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. Naime. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Međutim. pak. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. 171 . u određenim slučajevima. izaziva dodatne troškove. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. većeg outputa jest X neefikasnost. Zaštićeno od konkurencije. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. dakako. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. učiniti većim od onog konkurencijskog.

pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. 172 . Ali. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. Prema tomu. Slika 75. proizvodnja bijele tehnike. Sve to. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. monopol igra pozitivnu ulogu. u nekim slučajevima. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika.7. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. a monopolski output veći od konkurencijskog. zamjećujete.) obara prosječni ukupni trošak. itd. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška.

Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. riječ je o monopolističkoj konkurenciji.3. s opadajućom krivuljom potražnje.1.3. Monopolistički konkurenti proizvode slično. 173 . Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. U drugom slučaju. radi se o oligopolu. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. ponajprije.7. ne identično dobro. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. konkurenti. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. dakle. Valja dodati. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Novi se. Stvarna su tržišta. monopolistička konkurencija. baš kao savršena konkurencija. 7. baš kao i monopol. dakako. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. bez ikakvih ograničenja. Drugo. Nesavršena. dakle. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. U prvom. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. TRŽIŠTE DOBARA 7. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć.

proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. 174 . 7.7.1. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.3. Slika 76. dakle. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.1. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. On.

monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik.7. Ekonomski profit se smanjuje. Budući da je prosječni prihod. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 .1. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. međutim.2. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Ova je idilična situacija. nove konkurente. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K.3. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Slika 77. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. sasvim sigurno. Naime. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Prema tomu. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. 7. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje.

U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. razlike ipak postoje. Drugim riječima. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. neiskorištenog kapaciteta. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Monopol i monopolistička konkurencija. međutim. Nadalje. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Nadalje.2. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. istovremeno. znači pojavu suvišnog. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. naime. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Kapacitet je. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. 7.minimalni prosječni ukupni trošak. dakle. Najčešće je to ekonomija razmjera.7.3. Ali. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Uopće. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. i dobrim supstitutima.

ali i za suradnju. a ostali ga u tome slijede. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Monopol "pravi". Problem međusobne ovisnosti. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. Međutim. određuje cijenu. preuzme vodstvo u cijenama. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. patenata. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. vodstvo u cijenama. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. On je "price maker". ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. s tim u svezi. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Ono određuje i mijenja cijenu. najčešće ono najveće. Ovakvi su 177 . maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Prvi je tzv.3. itd. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu.7.1. Manja poduzeća.2. dominantno poduzeće. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Ovdje ima mjesta i za sukob. Očigledno. On je "price searcher". oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. također. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. 7.

Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. Ne samo zbog toga što ih. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). a sve u cilju povećanja vlastitog profita. prestanak sporazuma. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. najčešće. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena.7. veličina outputa. 178 . povećavajući output iznad dogovorene kvote. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Slika 78. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Tako formirana cijena jest monopolska cijena.

B. pretpostavljate.3. odvija u prilično neugodnom ambijentu. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. Svaka igra. Čvrstih dokaza. međutim. Zatvorenikova dilema Igra se.2.B. Teorija igara može se.A. Tijekom istrage ustanovi se da su A. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. osuđeni samo za posljednju provalu. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. i B. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. nema. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti." Zatvorenici.A. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.7. i B. i B. Prilično složena situacija budući da A. a partnera. dakako. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.1. U tom smislu svaki igrač. 179 . poštujući pravila igre. TRŽIŠTE DOBARA 7.2. A. Istražitelj stoga smjesti A.3. ne mogu komunicirati i. zbog nedostatka dokaza.B.2. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. budući da je odbio priznati.2.B. 7. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. dakle. i B. a tvoj partner to odbije učiniti.A. čeka zatvorska kazna od osam godina. vjerojatno. budu uhićeni prilikom pokušaja provale.A. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.

I njemu se isplati priznati. Svaki je od igrača odigrao igru. neprijeporno. konačni rezultat. prizna. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B.B. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. B. a B. matematičar. 1 god. meni se isplati priznati. Nash. A.A.B. odnosno strategije.B. A. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. 2 god. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. B. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. ne prizna. A. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. 8 god.B.A.A. 2 god. 4 god. i B.A.A.B. vodeći računa isključivo o 56 John F. Dakle. ne prizna. B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1.A.? Ukoliko B. 8 god. A. A. Na koji način razmišlja zatvorenik A. prizna. A. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. ne prizna 4. strategije Priznati Priznati A.. prizna tada. strategije Ne priznati Ne priznati B. B. s punih osam godina.B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. 4 god. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. B.A.A. 180 .B.B. Oba zatvorenika priznaju 2. u svakom slučaju.B. Prema tomu.B. B.7. 1 god. B. pak.B.A. Ukoliko.

Naime. I ovdje su. Poduzeće A ne vara.7. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. poduzeća B ne vara 4. Oba poduzeća ne varaju 2. na račun konkurenta. Addison-Wesley Publishing Company. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju.. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. Oba poduzeća varaju 3. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. Ali..2. 7. M. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). dakle. u pitanju dva igrača koji.2. sljedeće četiri situacije: 1. Moguće su . poduzeće B vara. kao i u zatvorenikovoj dilemi. str. 357. mogu birati između dvije moguće strategije. Inc. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. Poduzeće A vara. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". grubo rečeno. dakle.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Ali. ne varati. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. varati) i pridržavati se sporazuma. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična.: Economics. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. New York 1990.3. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. baš kao u zatvorenikovoj dilemi.2. 181 . veći ekonomski profit.

na sreću ili nesreću. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. varati. dakako. imaju dovoljno. I opet. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Pokušajmo je otkriti. vremena da bi se profilirao. Poduzeću A se isplati. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. I konačno. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. mora varati. pak. Zajedničkom interesu treba. Dominantna strategijska. ukoliko poduzeće B ne vara. 182 . Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Izigravaju li. Svaki "niski udarac". Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. A naša ga poduzeća. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. I njegova najbolja strategija je varati.7. istovremeno. tu doista nema dileme. naime. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati.

Prema tomu. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. T. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7.1.4. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. dakle. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. međutim. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). Jedna je od njih.7. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.: The Strategy of Conflict. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. 7. 1960. Uopće. 183 . Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora.58 Ukoliko. Od vas se. primjerice. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Oxford University Press. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.4. New York. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem.

Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . trošak Normalni profit Cijena> min. monopolistička konkurencija.) vrijednosti ukupne prodaje.2. oligopol. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane..7. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. trošak Ekonomski profit Cijena >min. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. pružiti potrebitu informaciju.PUT Cijena>Gran. Sljedeća će tablica pokušati. PUT Cijena>Gran. 90% npr. 7.PUT Cijena>Gran.4.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. trošak Monopolski profit Cijena>min. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. Tablica 27. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. na koncizan način. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. PUT Cijena=Gran.

iste zapremine motora i iste boje. oligopol ili monopolistička konkurencija. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Kada je prirodni monopol u pitanju. Ili. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. konkurencije jest idealan. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. a potrošači će.7. Naime. najniži trošak i cijenu. Ali. Ali. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Prema tomu. istoga kroja i iste boje.

.

vode itd. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. dakle. Valja. Dakle. kapital. dakle. strojevi. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. alati. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara.8. Poduzetnik. zgrade. novčana sredstva. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. To su rad. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. odnosno čimbenika proizvodnje. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. preuzima rizik 187 . sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). poluproizvoda i sirovina čine kapital. rudna bogatstva.1. ali i zalihe gotovih proizvoda. naime. ne znači novac. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. najrazličitiji uređaji i oprema. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. Kapital. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. zemlja i poduzetništvo.

Poduzetnik. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. 8. Tržište. onaj ekonomski. pak. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. 188 . odnosno proces njihove proizvodnje. Ali. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. dakle. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. naravno. a vlasnik zemlje rentu. Riječ je o samosvojnim. a poduzeća ih kupuju. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. dakle. Poduzetnici su. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Domaćinstva. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. nije za bojažljive i nesklone riziku. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Vrijedi. prije svega. vlasnik kapitala kamatu. naravno. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. u prvi mah. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje.8. Renta.2. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. odlučnim. naravno. Vlasnik rada ostvaruje plaću. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada.

tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Slika 79. 189 . Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K).8. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Vrijedi i obrnuto. Prema tomu. Vrijedi i obrnuto. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Dohodak = C ⋅ K.

U pravilu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. "kruh nad pogačom". tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. 190 . za razliku od transferne zarade. Vrijedi i obrnuto. To je onaj dio dohotka koji. Slika 80. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Ekonomska je renta. kako se to zna reći. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Ili. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente.8.

Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). kada je. Slika 81. njegova ponuda savršeno neelastična. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. 191 . a vrijedi i obrnuto. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu.8. dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude.

Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. 8. 192 . potražuju čimbenike proizvodnje. naime. kapital ili zemlja) izvedena. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. Poduzeća. Zapitajmo se. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. derivirana potražnja.8. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. međutim. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit.3.

∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . a ostali su inputi fiksnog karaktera. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. 193 . Prema tomu. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. jednostavno. Ukoliko povećavate inpute rada. Naime. ∆ Čimbenik Ili. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa.8. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo.

jednostavno. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. po logici stvari. jednak cijeni inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa.8. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. 194 . Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.

3. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Optimalna. pak.1.8. Količina zaposlenog inputa će se. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.

Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Prema tomu.8. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28.

U ovim naročitim uvjetima. Tržište je outputa savršeno konkurentno. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. uvjetima savršene konkurencije. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Podsjećamo. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Međutim. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa.8. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje.savršeni konkurent. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Međutim. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Naime. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika .

u stanju utjecati na cijenu inputa. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. međutim. međutim. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.3. Slika 83.2. 8. Ukoliko poduzeće .ima određenu tržišnu moć. 198 . Monopson Razmotrimo. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada.kupac inputa .kupac inputa . Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Poduzeće. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.8. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće .

Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Granični se trošak rada. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. iste veličine. naravno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. a cijena rada 15. Međutim. krivulja ponude rada jest 199 .8. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene.monopsonist. Uostalom. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Tablica 29. međutim. Prema tomu.

Slika 84. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. 200 . Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit.8. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada.

tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. postojanje krivulje potražnje. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona.8. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. dakle. međutim. Dakle. Naime. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. ne znači. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Ovakvo ponašanje ne znači. I konačno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. 201 .

Ne postoji krivulja potražnje za radom. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.4. Prema tomu. 8.1. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.4.8. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.

zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. 203 . = Granični trošak. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. Dakle.8.4. Ukoliko je dotični input rad. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. granični prihod proizvoda rada se. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.2. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa.

.

kada je u pitanju ponuđena količina rada.9. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. izazvati pad ponuđene količine rada. Dakle.: Economics. 1990. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Addison-Wesley Publishing Company. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. 60 Vidjeti: Parkin. ponude rada.1.1. Rast cijene rada izaziva.. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. str. prije svega. 205 . 391. dva. suprotna. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. međutim. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. 9. a one se tiču. Međutim. Inc.1.. kako ranije rekosmo. rast ponuđene količine rada. M. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. Daljnji rast cijene rada može. u pravilu i u prvi mah. ponuda rada ne postoji. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. New York. Vrijedi i obrnuto. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja.

rast dohotka potrošača. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.prodajom rada. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Prisjetimo se. To je bit učinka supstitucije. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije.9. Uporni rast cijene rada. Ali.jest normalno dobro. ponuđena količina rada opada. Iz tih razloga. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. Upravo stoga. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. povećava potražnju za normalnim dobrima. rekreacija. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. 206 . ceteris paribus. obrazovanje). rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. pri relativno visokim cijenama rada. Ponuđena količina rada raste. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće.

koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika.kupci rada -.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada.9. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. Pojedina se poduzeća .1. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. utjecati na cijenu rada. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. međutim. 207 . ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.

Raste. Ukoliko se. Podsjećamo. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a) Poduzeće kupac . Vrijedi i obrnuto.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. 208 . ceteris paribus. u tom slučaju. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Raste li cijena dobra ili usluge.1.9. i granični prihod poduzeća. a s njim i granični prihod proizvoda rada. dakako.savršeni konkurent b) Tržište rada . granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada.savršena konkurencija 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87.1. Vrijedi i obrnuto. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). granični prihod proizvoda rada. raste. a sa njime.

raste i ponuda rada.2. raste li radna snaga. Ponuda se rada smanjuje. 209 . a krivulja ponude se pomiče ulijevo. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88.1.2. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.9. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Dakle. Vrijedi i obrnuto. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada.

Sindikati. H. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. ceteris paribus.. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. Ulbrich. R... Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. s tim u svezi. Međutim.: Introduction to Economic Principles. 203. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.“62 Jednostavno rečeno. te stoga i manji broj članova sindikata. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. McGraw-Hill Book Company. 210 . Primjerice. Smanjenje će ponude rada izazvati.. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.3.1.H. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. 1989. te nastojeći povećati cijenu rada. 62 Mabry. str. New York. povećanje cijene rada. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd..9.. 9. M.

TRŽIŠTE KAPITALA 9. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. godinu dana) i. 63 211 . To ukratko. postoji i druga opcija . itd. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. 9. pretpostavimo. podizanje radnog morala. drugih troškova. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. osim troškova leasinga. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu.2. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. nemate.1. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara).2.9.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.

I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti.9. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Neprijeporno.

u ovoj novoj situaciji. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. međutim. jednostavnosti radi. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada.9. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Kako. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Što. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. budući da ste ih uložili u banku. Investirate 213 . Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. donose kamatu od 10% godišnje. životni vijek svakog od njih neograničen. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .9. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. kada je u pitanju kupovina kapitala.  1200  U oba slučaja. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.3%.3% 26.7% 20% 13. Tablica 31.3% 6. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.

9. te ste ih prisiljeni posuditi. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.9. Slika 91.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.2. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posuditi 215 . U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.

upravo ovo čekanje. štede. zaobilaznu. Prema tomu. za odgođenu potrošnju. 216 . oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje.2. a ne odgođena zadovoljstva. u tom slučaju. koji čekaju. Međutim. Ponuda zajmova Potrošači. moraju biti nagrađeni. dakle. cijene više sadašnju potrošnju od buduće.9. Kada. Posuditi više znači opet. granična efikasnost kapitala > k'. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. odnosno štednja omogućuje tzv. Upravo stoga. Kamata je nagrada za čekanje. dakle. u pravilu. Slika 92. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. 9. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je.3. Uopće. koji. posrednu proizvodnju. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala.

raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara.4. Ukoliko. pretpostavimo. snažnoj savršenoj konkurenciji.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. 217 . Slika 93. veću proizvodnju potrošnih dobara. Proizvedeni kapital omogućuje. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. očekivani dohodak. 9. kamatna stopa. ceteris paribus. na ovaj posredni način. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. životna dob i. dakako.2.9.

zaliha nafte. potencijalni dužnik. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. itd. ona je imobilna i. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. 218 . Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. njezina je količina ograničena. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta.3. ugljena itd. Slike 94. dakako. 9. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. Kao što svaka općina.. drugo.9. Ponajprije.

3. dakle. 219 .3. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. Slika 95. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 9.2. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Zakupac se. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr.potencijalni zakupac ..će. željenu količinu zemlje uz postojeću. tržištem određenu rentu. npr.1.) ostaje ista. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .9. moći zakupiti potrebitu.

9. ekonomska renta. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . zbog istog razloga. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. određuje visinu rente.

Stvarno. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus.1. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. 10. Država realocira resurse. aktualno tržište je Pareto suboptimalno.10. u ovom trenutku. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Usredotočimo se. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. 221 . Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 4. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Država obavlja preraspodjelu dohotka. 1. 3. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. 2.

Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. na raspolaganju svima. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. proizvodnji.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. Primjer takvih dobara su ceste. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. čisto javno dobro (npr. konačno. 10. pojava monopola. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. posredstvom tržišta izvedenoj. ceteris paribus.problem slobodnog jahača. isključivo pravo njegove potrošnje. parkovi i slično. parkirališta. sustav nacionalne obrane. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. miješana ili polujavna dobra. Ukratko. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv.10. jednom proizvedeno.1. Nasuprot tomu. 222 . "free rider" problem . povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. svjetionici itd. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. pojava eksternalija 3. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu.

Prema tomu. u boljem slučaju. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. i novčana sredstva. 10. dakle. "free rider" je osoba koja besplatno. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. dakle. prema tomu.1. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. da je broj onih koji će se angažirati.1. besplatno koristiti javna dobra. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je.1. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Zbog toga država igra ulogu realokatora. Ili. koristi javno dobro. ∆ Količina 223 . pa. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Tržište. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. alokacijsku efikasnost. Zapravo. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Dogodi li se suprotno. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Isplati se. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. Graničnu korist moguće je. pak.10. te pokušava osigurati.

Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .1. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Zamjećujete. 10. Količina javnog dobra Ukupna korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .10. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.2. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.1. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. Tablica 32.A Ukupna korist .osoba A i osoba B. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .A Granična korist .B Granična korist .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.

5 1 1.5 4 4. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 2 2.10.5 3 3.

Međutim. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. 226 . c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška.10. Tablica 33.

Eksterni trošak. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. Primjeri eksternog troška. prosuti trošak. 227 . potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. 10.1. dakle. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”.10.2. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

proizvedena količina je KR. Ukoliko. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. bogatstvo ono što posjedujete. 235 . kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. kao kompromisno rješenje. dohodak je ono što zaradite.2. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. To. Nažalost. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. preuzima. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva.10.1. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. na primjeru zamišljene ekonomije. između ostalog. vrijedi za raspodjelu bogatstva. ovise o količini inputa kojima raspolažu. dakako. u još većoj mjeri. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. 10. Ovakvo rješenje. Bogatstvo. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). Država. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. osim visokokvalificiranog rada. 10.2. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. realizirat ćete i relevantni dohodak. te cijenama čimbenika proizvodnje. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. vrijedi i obrnuto. dakle. nejednaka je i raspodjela dohotka. Ukratko. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim.

sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Prva petina obitelji. dakle. a to su one s najnižim dohocima. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka.10. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. dakle. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Kumulativno. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. 236 . 40% obitelji realizira 15% dohotka. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. Druga petina.

Ljudi 237 . u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. također. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Dakle. Obrazovanje. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu.10. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. 40% obitelji 40% dohotka itd. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje.

Macmillan Publishing Company.. Raspodjela nakon poreza i transfera Država.: Ekonomija. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda.. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. str. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Ukoliko se. Dyal. 343. Zagreb.10. 10. 2000. Oporezujući visoke dohotke. 71 72 Samuelson.2. W. godini.A. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. New York. P. 362.A. makar i na sažeti način. 238 . odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. 1985. Tako je. N.2. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. Nordhaus... "Mate". raspravlja o raspodjeli dohotka.D.. J. npr. nije moguće zaobići problem siromaštva.: Basic Economics.. granica siromaštva. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. Karatjas. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. str. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. pa čak i sreća.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).10. Slika 103. Dakle. 239 . država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.

.

te veličina bruto nacionalnog proizvoda. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda.potrošača i poduzeća. Macmillan Publishing Company.: Basic Economics. Naime. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. inflare . jednostavno. Karatjas.ekonomiju u cjelini. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. New York. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.. stopa inflacije. N. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". J. A.11. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. 73 Dyal. itd. 11. 176. 241 . Makroekonomika. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. određivanje cijena inputa. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . str. razina cijena miruje. 1985. INFLACIJA Inflacija (lat. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. stopa nezaposlenosti. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije... odnosno stopa ekonomskog rasta. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. proučava posebni ekonomski entitet .naduti.1.

Inc. Ulbrich. H...H. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .b. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. 293.....CPI). a a. R. 74 Vidjeti: Mabry. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.H.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. 242 . odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. n označavaju pojedine artikle košare dobara.. a 0 baznu godinu.. 1989. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.... Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.11... McGrawHill. New York. Dakako..: Introduction to Economic Principles.. str. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.

5 Zamjećujete. 6. 3. međutim. iznositi 11.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. Godina 1. u odnosu na baznu godinu.5 122. povećanje prosječne ili opće razine cijena. 4. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.3 100 112. U četvrtoj godini. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. treća je godina bazna godina.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .5%. 243 . 5. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. Kako. 2.9 137. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. u odnosu na petu godinu.87%.9% a u šestoj godini 37.11. stopa inflacije jest postotna promjena. u petoj 22.5%. Prema tomu. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .

realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. 244 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. sveobuhvatnija. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. novčana.9 · 100 = 11.5 − 122 . dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. Nasuprot tomu. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. dakako. jedne godine. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. jednostavnosti radi. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. Naime.9 Postoji. Pretpostavit ćemo. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. još jedna.11. međutim. Ukratko. mjera inflacije.87% 122 . u pravilu. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.5 1500 1900 7600 900 18000 0. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.24. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . GNP . odnosno stopa inflacije iznosi 18. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . Gornja formula upućuje na to da je.24%.11. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.24%. upotrebom GNP-deflatora.24 29600 U tekućoj je godini.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. u odnosu na baznu godinu.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.deflator 245 .

prije svega. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. dakako. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Novac.11. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Poznati su stariji zagovornici ove teorije. najvažniji. svakako. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. nije jedini uzrok inflacije ali je. te psihološkim teorijama inflacije. Inflacija može. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv.1. stoljeća. Mnogi će. međutim. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje.1. Međutim. 246 . reći će oni. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. odnosno količina novca u optjecaju. primjerice. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. David Hume i David Ricardo. monetarni fenomen. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije.

prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. udvostručit ćete i razinu cijena. međutim. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. U tom je slučaju. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Q Udvostručite li količinu novca.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod.11. i obrnuto. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. fiksne veličine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Možda će to jasnije predočiti tzv. dakako.

znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope.000 = P·Q 200. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. 11. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. te kompromisne. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji.1. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. Ukratko. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Naime. a time i manju brzinu novca. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. Ovo povećava brzinu novca. M·v 200.000. Kakve će posljedice. te će rast nominalnog bruto 248 . Prema tomu. M = 50. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. te brzina novca opada.000. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju.1. posredstvom jednostavnog primjera. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).1. v=4. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 . imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.11. znači i nižu kamatnu stopu. u pravilu.

Međutim.000 · 4 P·Q 400. M·v = 100. M·v = 100. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. ne i razmjernog povećanju količine novca.11. Postoji. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 3 P·Q 300.000 I konačno. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Doći će do izvjesnog. M·v = 100. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 2 P·Q 200. dakle.000 249 . kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.

Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. prije svega. niti kao dio radne snage. 250 .11. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. žele raditi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. valja spomenuti kategoriju tzv. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. misli na nezaposlenost rada. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. stoga. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. Nezaposlenost. ali i nezaposlenih radnika. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. koje. te je. Međutim. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. s tim u svezi. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada.2. NEZAPOSLENOST 11. budući da su prestali aktivno tražiti posao. pak.1. S tim u svezi. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. sezonsku nezaposlenost. ne smatraju nezaposlenima a. međutim. Različiti su uzroci nezaposlenosti.2. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. obeshrabrenih radnika.

Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. a povećati potražnju za drugima. Potražnja postoji. Naime. ne treba posebice zabrinjavati. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. s tim u svezi. koji. Dok frikcijska. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. ciklička nezaposlenost. međutim. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. frikcijska. pad agregatne potražnje i. ali ne i odgovarajuća ponuda. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. dakle.11. Ovaj tip nezaposlenosti. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike.) čine sezonsku nezaposlenost. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. nažalost. Sve osobe koje. tzv. građevinskih radnika itd. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. 251 . te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. turističkih radnika. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje.

strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. riječ je o punoj zaposlenosti. AddisonWesley Publishing Company. a stopa nezaposlenosti se.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti.: Economics. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. odnosno prirodne stope nezaposlenosti.11. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. kriminala. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. u tom slučaju. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. New York. međutim. pri datoj kamatnoj stopi. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva.). ljudskog kapitala 76. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Vidjeti: Parkin. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. itd. 252 . ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. Ukratko. M. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. smanjivanje vrijednosti tzv. 1990. Osim one neposredne . prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Suvremena će ekonomska pozicija. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. međutim. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Obrnuto. ustvrditi kako izravni. Slika 104. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.W. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.2. vrijedi i obrnuto. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. 253 . da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Proizlazi. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije.2. naime. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos.11. Dakako.

Ukoliko je stopa inflacije. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. U dugom vremenskom razdoblju. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Ukoliko je. stopa inflacije manja od očekivane (2%). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%.11. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). a vrijedi i obrnuto. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. odnosno postoji puna zaposlenost. pak. prirodnoj stopi 254 . u kratkom vremenskom razdoblju. jednaka očekivanoj. Ponovimo. Nasuprot tomu.

Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa.11. dvostrukog računanja. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. koje se. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. kao inputi. najčešće tijekom jedne godine.3. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. 11. Slika 106. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. dakle.

256 . Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. koje. dakako. bilježi tendenciju rasta.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realna stopa rasta u 1996. dakle. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što.Realni GNP u 1995. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . dakle. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. dakle. . Upravo stoga. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. znači ekonomski rast. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Bruto nacionalni proizvod se.. Realni bruto nacionalni proizvod.. kao što znamo. Realni bruto nacionalni proizvod. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.+ Kn · Cn Dakako. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. Ona.

3. Slika 107. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. Odlučimo li se za donji kružni tok. Oba će pristupa. 257 . 11. značiti isti rezultat. izabrali smo pristup dohotka. nažalost. Obratimo pozornost na gornji kružni tok.1. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.11. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). dakako.

3. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. za razliku od uobičajenog poimanja.1. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. i promjene zaliha i to kako inputa. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. pak. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. Pristup trošenja Ovaj pristup. finalnih dobara i usluga. ceteris paribus. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. međutim. Smanje li se. 258 . mlijeka. poluproizvoda. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. ponovimo. automobili itd.1. i investicije.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. Ova. Dakle.11. hladnjaci. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. međutim. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. najrazličitijih uređaja i opreme. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. alata. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. tako i outputa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. ekonomist. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . olovaka itd.

transferna plaćanja. istrošenog. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. državne su investicije dio državne potrošnje. međutim. funkcioniranje obrazovanja itd. naime. amortiziranog dijela realnog kapitala. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. dobit ćete neto privatne domaće investicije. Zamjećujete. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu.11. provedbu zakona. neto izvoz može biti i negativan. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Transferna plaćanja nisu.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. radi se o domaćim investicijama. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Naime. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Dakako. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. I konačno. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. stoga. Riječ je i o privatnim investicijama. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Neto izvoz (Ex . 259 . njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Isključena su.

valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda.3.11. naime.1. 260 . GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. dakako. dohodak države. bit će oporezovan. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. svakako. prema tomu. Zapitajmo se. dijelom biti potrošen (C). Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. Stoga ih. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Tri su moguća načina njegova korištenja. Agregatni dohodak će. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. Neizravni porezi predstavljaju.2. renti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.

C + I + G + EX . 11. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.3. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.Im = S + T.bruto nacionalnog proizvoda. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX .11. Prema tomu. imovinu) poreznih obveznika. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. 261 . prihode.Im = GNP = C + S + T. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu.1.3. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.Transferna plaćanja). Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.

odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod.. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. N. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.. 548.3. istovremeno. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.GDP). rast će njena razina. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Boston . državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Inc. neto porezima i uvozom.: Economics. Pri tome. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. na drugoj ističe. 262 . Stabilnu razinu vode. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. Irwin.1989. Valja izjednačiti aktualne investicije. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product ..2. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine."79 11. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a.11. D.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . str.

razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. dakle. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. GNP . Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP .11. Nasuprot tomu. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. 263 . mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Riječ je. Dakle. dakle. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). On. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. Prema tomu.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. amortizirane elemente realnog kapitala. o bruto privatnim domaćim investicijama. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene.

dobit ćete osobni dohodak (Personal income .11.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). primjerice. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. o doprinosima za socijalno osiguranje. valja oduzeti osobne poreze. ali primljene dohotke. PI . kamate na javni dug. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . itd). Riječ je.4. u obliku dividende. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. posredstvom transfera. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. kao što mu i ime kaže. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. u pravilu.PI).DI) preostaje samo jedan korak. ali ne i primljen. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. NI -Zarađeni. o korporacijskim profitima koji nisu. raspodijeljeni dioničarima itd. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. Događa se to. mirovine. Istovremeno. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. te dodate nezarađene. ali ne i primljene dohotke. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. Od osobnog dohotka (PI). ali su primljeni. 264 .

ali ih je lako uočiti. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. naravno.11. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. kontrakcija i dno. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Slika 108. To su ekspanzija. vrh. nije lako predvidjeti. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh... 265 .razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.

C. čije nas promjene zanimaju. kada vi. te postoji puna zaposlenost. 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. D. Macmillan Publishing Company. s tim u svezi. J. 266 . 1970. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. A. The Brookings Institution.4. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Ponovimo.. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti).: Basic Economics. Washington. 1985. N. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. New York. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. Spomenimo.11. 81 Okun. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Okunov zakon. M. Jedna od važnijih... jest nezaposlenost. Nazvan prema prezimenu autora. 192. A.. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. izgubite zaposlenje tada je to depresija". str. u kontrakcijskoj fazi. međutim.80 Kada. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.1. govorimo o dnu. Karatjas.: The Political Economy of Prosperity.

Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. izuzetke. Naime. Niske. tijekom vremena.11. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. eventualno i negativnu. Riječ je. a kontrakcija nižu. u odnosu na potencijalni. ne tako rijetke. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. ruku pod ruku. Međutim. pa čak i nulte. prati inflacija. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. s visokim stopama inflacije. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. pak. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu.2. 267 . znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. iznimno. 11. stopu inflacije. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu.4. dakle o kontrakciji koju. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija.

.

zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. nezaposlenosti i inflacije. između ostalog.12. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. agregatna potraživana količina 269 . Model.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena.1.Im) pri danoj razini cijena. 12. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. poduzeća.1. kontrakcije.1. GNP = C + I + G + (EX . Ili. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. država.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Višoj razini cijena. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. Naime. Slika 109. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. Kao i krivulja individualne ili. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. uslijed promjene razine cijena. pak. mjerene GNP-deflatorom.12. izražen kao realni GNP.

Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. ceteris paribus. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Obrnuto. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. što depozitnog novca. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. pad razine cijena znači. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. za 25%. smanjivanje količine realnog novca. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Ukoliko razina cijena raste. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Pad kupovne moći.12. Dakle. što gotovog. Ukoliko razina cijena poraste. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Dodatna će kupovna moć.

naime. dakako. i obrnuto. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Rezultat su niže realne kamatne stope. Obrnuto. ceteris paribus. obara kupovnu moć stanovništva. Potrošači. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. te se povećava agregatna potraživana količina. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. 3. smanjuje količinu realnog novca i. Pad cijena. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . te investicijsko trošenje. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. s tim u svezi. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. 272 . Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda.12. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva.i njihovu veću potražnju. te rast uvoza. ceteris paribus. Vrijedi. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. dakako. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Ovakva situacija znači pad izvoza. Rast cijena.zajmovnih fondova . Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. jeftinijim inozemnim dobrima.

odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje.2. Brojni su. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Slike 110. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. te učinkom vanjske trgovine. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .12.1. međutim.

izaziva pad raspoloživog dohotka. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Porezi Rast poreza će. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Rast poreza. Pesimistička će. praćen rastom raspoloživog dohotka. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. uz ostale neizmjenjene uvjete. Dodajmo. Pad poreza. vrijedi i vice versa. 274 . 2. a time i agregatne potražnje. Državna potrošnja Veća državna potrošnja.12. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. ceteris paribus. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. izazvati pad agregatne potražnje. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. stanovima i kućama. naime. pad agregatne potražnje. Dakako. 5. 4. te brojnim drugim dobrima i uslugama. očekivanja izazvati. vrijedi i obrnuto. znači i rast agregatne potražnje. 3. Veći broj ljudi. ceteris paribus. znači i povećanje agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. znači i veću potražnju za hranom. pak. ceteris paribus. Naime. odjećom. Naravno. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. ceteris paribus.

a time i na agregatnu potražnju. međutim. ceteris paribus. Promjene količine novca izazivaju. koje su posljedica promjene razine cijena. Pad će kamatnih stopa. 7. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. S druge strane. uz ostale neizmijenjene uvjete. dodatni. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i.12. kamatne stope zabilježe rast. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Međutim. uz ostale neizmjenjene uvjete. na novčanu masu. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. stoga. 275 . povećati agregatnu potražnju. Pad raspoloživog dohotka. 8. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. izazvan padom državnih transfera. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. znači i manju agregatnu potražnju. Rast transfernih plaćanja. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. Vrijedi i obrnuto. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje.

s tim u svezi izazvane. AGREGATNA PONUDA 12. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. pod utjecajem promjena razine cijena.12. predstavljene GNP-deflatorom. Puna zaposlenost. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.1. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. s druge strane. 12. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu.2. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. isključuje cikličku nezaposlenost. mjerenog realnim GNP-om.2. postoji i samo jedna. 276 . Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.

Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Očigledno. 277 .12. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Dakle. konstantne veličine. a posebice cijene rada (plaće). Primjerice. njegov output ostaje neizmijenjen. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. do tada neiskorišteni kapaciteti. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti.12. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. uz neizmijenjene cijene inputa. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). a cijene inputa ostaju neizmijenjene. Rast cijena finalnih dobara i usluga. Pri tome se angažiraju i suvišni. 278 .

2. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . i kvaliteta radne snage. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. oprema. o "pregrijanoj ekonomiji". obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda.2. 1.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . 12. dakako.12. strojevi. 3. a s njime i agregatna ponuda. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. 2. Riječ je. i agregatna ponuda. zbog razumljivih razloga. Više kompetentnih. Važna je. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha.

Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. tj. 6. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. 280 . Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. 5. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. ceteris paribus. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. dakle. Naravno. u pravilu. Rastu agregatne ponude pogoduje. povećanje agregatnog outputa.12.

281 . Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.2. 12. ceteris paribus. Rast plaća.3. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. 1.12. Vrijedi i vice versa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.

12. promjene cijena inputa. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Slika 114. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. ceteris paribus. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. pak. Dakle. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Zamjećujete. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Pad cijena sirovina. Rast cijena sirovina. u dugom 282 . ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu.

12. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. 12. 283 . Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Međutim. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Slika 115.

U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 284 . poput plime. i rast nezaposlenosti. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu.3.12. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Neplanirano smanjenje zaliha.1. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. Agregatni manjak dobara i usluga. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. između ostalog. podiže razinu cijena. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je.

i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. odnosno potencijalnog GNP-a. dakle. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda.2.12. 285 . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.3. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116.

dakle. 286 . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.12. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a.3. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda.3. 12.

Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. prije svega. 12.3. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. prekomjerne nezaposlenosti.12. nefleksibilne. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. dakle. and Money) objavljeno 1936. kamate i novca (The General Theory of Employment.M. Najznačajnije životno djelo J.4. godine 287 . Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. plaće rigidne. Interest. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. Isti uzrok. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a).

Državna intervencija. prije svega. Posredna. u smislu povećanja agregatne potražnje. pak. može biti neposredna i posredna. pada agregatne potražnje. 288 .12. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.potrošnje (C) i investicija (I). Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). Slika 119.

.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Saya i drugih. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. 1951.5. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. 289 . str.F.. 121. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Ricarda. 85 Harrod. Macmilann and Co. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Prema tomu. R..3. kao što ranije naznačismo. s tim u svezi. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 12.85 zovu ekonomika potražnje.12. London. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Spomenimo.: The Life of John Maynard Keynes. Ova. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Poznat i kao "francuski Adam Smith". te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji.

1. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. 290 .: Economics. D. s tim u svezi.3. 87 Vidjeti: Hyman. MA 1989. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. 623. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.. Slika 120. Richard D. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. 2. Boston.5. Nova. N. uslijed pojave nezaposlenosti..12.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. str. Inc.Irwin. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. pad cijena inputa.

MA 1989.. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.12.2. str. 4. N.5. uspostavlja u točki R 2. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Inc. te se ravnoteža. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. s tim u svezi. 12. naime. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Boston. D. 291 . kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. u uvjetima pune zaposlenosti. Richard D.Irwin. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i.javlja se.. Rast nezaposlenosti . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Slika 121. 624. rast cijena inputa.: Economics.3.88 88 Vidjeti: Hyman. i ciklička nezaposlenost.

Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 4. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti.12. 292 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. 3. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Nova. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2.

raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Ona.13. 13. dakle. očekivani (budući) dohodak.1. Međutim. itd. Naime. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. držeći razinu cijena stalnom veličinom. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. kao što rekosmo ranije. 293 . istovremeno. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Prema tomu. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . na sljedećim stranicama. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja.Im). odluka o tome koliko štedjeti. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. životna dob članova domaćinstava. Naša je. investicije (I).model agregatnog trošenja . usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). Našu ćemo pozornost.istraživat ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.

Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Ili. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.1. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. 294 . upravno razmjerni odnos. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi.13. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. granična sklonost potrošnji jest promjena.1. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. u pravilu i u prosjeku.

Ili. štednja je negativna. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje.

a granična sklonost štednji 0.13 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.87 0.93 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .7. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .07 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.40 1.3.40 -0.84 Prosječna sklonost štednji -0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.13. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.05 0. U tom je slučaju štednja negativna.05 0.

Granična je sklonost štednji (0. Granična sklonost potrošnji = 1 . Prema tomu. vrijedi i obrnuto. odnosno Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost potrošnji .Granična sklonost štednji.13.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. ušteđena. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. pak. Dakako. Podsjećamo. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Trećega nema. Naime. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. 297 . Upravo stoga. stoga. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .

naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.13. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). 298 . U slici 122. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Taj pravac.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.7 .7 ⋅ DI). Ovaj dio potrošnje. jest autonomna potrošnja (Ca). Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. glasi: Štednja (S) = DI .13. korespondirajuća funkcija štednje.7 DI S = . Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. 299 . Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. dakako.0.3 DI . Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0.7 + 0. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. vrijedi i obrnuto. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.C.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. dakle. budući da je S = DI . Na slici 122.

1. Dakako. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). i obrnuto. također. Vrijedi.2. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. GNP = C + S + T. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Potrošnja i realni GNP . Naime. dakako.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. rast dohotka. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje .8 raspoloživog dohotka. 300 . odnosno bruto nacionalni proizvod raste. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Dakle. međutim. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Istovremeno. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Može li se. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.ukupnog raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .

8 realnog raspoloživog dohotka. 301 .6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.5 2 2. odnosno 0.4 0.4 = = 0.4 novčane jedinice.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.5 1 1.8 1.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.2 1. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.13. Slika 123. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.

poluproizvoda i sirovina). Kupovina. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. najrazličitijih uređaja i opreme). te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. dakle. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . alata. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro.2. strojeva.13. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. 302 . kada. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. Slika 124. odnosno investicija. Podsjećamo. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.graničnu efikasnost kapitala.

pri datoj realnoj kamatnoj stopi. i obrnuto. veličina amortizacije. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija.profitabilan. Obrnuto. i obrnuto. krivulja potražnje se pomiče udesno. ceteris paribus. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. Međutim. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. npr. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. neki su čimbenici (očekivani profit. očekivani pad profita. ceteris paribus. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Vrijedit će. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Vrijedi.13. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . dakako. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. općenito. 303 . optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. veličina amortizacije. Međutim. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. dakle. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. poduzeća očekuju. Prema tomu. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. primjerice. Prema tomu.). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. Ukoliko.

baš kao i potrošnja. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. suvišnih kapaciteta. međutim. Činjenica je. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. dakle. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . Upravo stoga. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. 304 . Investicije ćemo. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a.13.očekivanom profitu. Budući da je. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Možda očekujete da će investicije. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. dakle.

dakle. pa. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. zdravstva. Državnu potrošnju. itd. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. 305 . Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. provedbu zakona. 13. određuju političke odluke nadležnih skupština. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. funkcioniranje školstva.3. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126.13.

306 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.13. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 13. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.4. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.

1.smanjuje izvoz.13. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Obrnuto. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. ceteris paribus. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. naravno. revalvacija . izvoz će biti veći. Vrijedi. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj.4. 307 . izvozne mogućnosti Hrvatske. naime. veći izvoz. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Njemačkoj itd. Austriji. Veći inozemni realni GNP značit će. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. i obrnuto. Suprotno tomu. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Tečajevi.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Izvoz nije funkcija domaćeg. Devalvacija. rastu i primjerice. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.

uz ostale neizmijenjene uvjete. ima za posljedicu rast uvoza. Prema tomu. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. veći uvoz. međutim. Veći domaći realni GNP znači. Tečajevi. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1.4.2.13. ceteris paribus. Rast domaćeg agregatnog dohotka. veći uvoz. 13. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Uvoz će. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. 308 . ceteris paribus.

(domaći) realni bruto nacionalni proizvod. 13. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. da je i neto 309 . dakle.3.13. uz ostale neizmijenjene uvjete. Pretpostavimo li da se povećava. naime. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Uvoz. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. Zaključujemo. Revalvacijom se.4. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. međutim. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.

13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slike 130. 310 .

. npr. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. devalvacija. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. rast će uvoza. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Nasuprot tomu. neto je izvoz pozitivan. pak. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. rast će izvoza. 311 . Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. te neto izvoz postaje negativan. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Slika 131. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. Kao što je već rečeno. Obrnuto. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. nadolje i ulijevo.13. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu.

.

te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. 313 . 14. pri datoj razini cijena. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično.1. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja.14. međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Sada smo. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja.

dakako.14. stoga i neto izvoz. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. pa. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. te su predstavljene kao fiksne veličine. U pretposljednjoj koloni tablice 39. dobit ćete agregatno trošenje. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). potrošnja su i uvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. 314 . funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije.

14. naravno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. pri svim razinama realnog GNP-a. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Izvjesna. To je. ali i (autonomni) dio potrošnje. Prvu skupinu čine autonomna. u našem primjeru. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. iznosi 200 novčanih jedinica. samosvojna trošenja. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Autonomna potrošnja. izvoz. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. državnu potrošnju. Ovdje valja ubrojiti investicije. 315 . Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. naime. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX).

5. Razlika. upozoravamo na to. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Ili. iznosi 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. Oduzmete li.14. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a.7. Ili. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. 316 . Prema tomu. Dakle. ponavljamo. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.2 = 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . bilježi rast od 20 novčanih jedinica. to je promjena.2 novčane jedinice.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. određuje kut C+I+G+EX krivulje. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.7 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.7 novčanih jedinica.2. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. pak. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). Uvoz.

međutim. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . odnosno agregatnog trošenja. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. skraćeno. 90 91 Ubuduće. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja.5 kuna porasta induciranog.5. Ne zaboravimo. Graničnu sklonost trošenju moguće je. granična sklonost trošenju. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. odnosno krivulje agregatnog trošenja. 317 . Dakle.14. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.

318 .2. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. naime. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Tablica 39. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Taj pravac.14.

2. 14. Prije presjecišta.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. zalihe se.1. Podsjećamo. 319 . osim u točki ravnoteže. Makroekonomska ravnoteža . te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.14. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. Ove će disproporcije.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. povećanje realnog GNP-a. niti padaju kada je agregatno 320 . Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem.14. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. stoga. poluproizvoda i sirovina). Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. Zalihe (gotovih proizvoda. niti rastu.

i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .2. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. Stabilni.tzv. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.2. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . Koristeći podatke iz tablice 39. dakle. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX).14. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. moguće je objasniti i pomoću. Obrnuto. Makroekonomska ravnoteža . 14. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a.I + G + EX = S + T + Im. Tablica 41.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. ravnotežni realni GNP. pa. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. 321 . paušalni porezi (lump sum taxes).

Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. Slika 136. ravnotežni realni GNP iznosi 400. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. stoga. 322 .14.

Deficitarna trgovačka bilanca = S .14.I . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). zbroj investicija. kada je. Kada je realni GNP veći od 400. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".30 Dakako. 323 .30 = . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .(Proračunski deficit) .Im) + ( G . te proračunskog deficita. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. neto poreza i uvoza. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. investicije.NX = S .60 .T) . Dakle. dakle. Posljedica je rast zaliha. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. neto poreza i uvoza.(G . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje.40 . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .30 = 70 . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.I .T) = S .I .

Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. Promjene autonomnog trošenja (investicija. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. a zbog očekivanja viših profita. povećaju za 100 novčanih jedinica.14. Neka se planirane investicije.3. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 .3. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. ali koje ne mijenjaju njen kut.1. državne potrošnje. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. 14. Tablica 43. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke.

Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Vrijedit će. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. u obama slučajevima. 325 . Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.14. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. i obrnuto. naravno. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100).5. Također.

granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. dakle.14. obrnuto razmjeran. znači manji raspoloživi dohodak. uz ostale neizmijenjene uvjete. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. dakako. Raste li. Rast granične sklonosti uvozu. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. znači pad granične sklonosti trošenju.3.granična sklonost uvozu. pa. ceteris paribus. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . manju graničnu sklonost trošenju. 326 . manju graničnu sklonost potrošnji i. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. granična sklonost potrošnji 2. granična porezna stopa. Obrnuto. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. granična sklonost uvozu 3. Naime. Vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. pad granične sklonosti potrošnji. Ovo.2. ceteris paribus. Vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva pad granične sklonosti trošenju.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.875 raspoloživog dohotka. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. Međutim. Tablica 44.2. te graničnu sklonost potrošnji. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.7  . Ravnotežno agregatno trošenje.875  . kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a.14. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična 5 20 = 0.

9143 = 0.0857) = 0. Tablica 45. možda.0857.57 17.0. Neto porezi su.86 274.875 (1 . Ili. Granična porezna stopa neka iznosi 0. udio poreza u realnom GNP-u.7. [ GSP ⋅ (1 . 8.5. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.t)] ⋅ Realni GNP. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. međutim.8 328 . stoga. graničnu poreznu stopu i. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .14 25.71 34.875 ⋅ 0. dakle. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).28 42.57% realnog GNP-a.t) ⋅ Realni GNP.15 548.43 182.72 457.875 ⋅ 0. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.5.85 51.00 91.7-0.2) = 0.5).t)] = 0.29 365.14.875 ⋅ (1-0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. Potrebito je.8 = 0.2=0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. Budući da je DI = (1 .58 640. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.42 60.

8 realnog GNP-a. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. 0.6. Uočili ste. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. kut krivulje agregatnog trošenja. granična sklonost potrošnji iznosi 0.8. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. Raste.5 ona skače na 0.2) ]. ravnotežno agregatno trošenje. C = 30 + 0. Budući da granična sklonost uvozu jest. Ili.dakle. 329 . a zbog rasta potrošnje. međutim.875 raspoloživog dohotka.14. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. stalna veličina (0. S prvobitnih 0. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.8) .6 [ GSP (0. odnosno ravnotežni realni GNP. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.7 realnog GNP-a.GSU (0.8 ⋅ Realni GNP. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. s . u obama slučajevima.8. ∆ Potrošnja 80 = = 0. ravnotežni realni GNP iznosi 500. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. stoga. u prvom slučaju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. bilježi rast i iznosi 0.6.

dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .1143 realnog GNP-a. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. naplatiti odgovarajuću kamatu.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.4. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. međutim. Pretpostavimo da ste. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.14. Granična je sklonost štednji iznosila 0. uloživši je u banku. Što će se. smanjili potrošnju i povećali štednju. 14. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .875 raspoloživog dohotka.

00 110 190 270 350 430 510 590 -18.30 + [ 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.0857) = 0.0.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.14 4.2344⋅ (1 0.0.7656 ⋅ (1 . Prema tomu. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = . stoga.9143 = 0. Provjerimo navedene tvrdnje. ceteris paribus.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. ∆ Štednja 11.0857)] ⋅ Realni GNP.125 ⋅ (1 .t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .85 51.15 548.29 365. dogoditi ukoliko se. Tablica 46.00 91.43 182.42 60. odnosno 0.72 27. Predstavimo novu situaciju.43 = 0.71 34.43 Naime.1143.58 640.875 ⋅ (1 .0857) ] ⋅ Realni GNP.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.86 274.29 15.15 38.0857) ] ⋅ Realni GNP. međutim.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 . poveća granična sklonost štednji i. Što će se.0.0. 331 . štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.2344 raspoloživog dohotka.57 17.0857)] ⋅ Realni GNP.28 42. a funkcija štednje S = .58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.72 457.125 ⋅ (1 .125  .43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.57 -7.30 + [ 0.125 ⋅ 0.14 25. = = 0.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.

86 274.7656 ⋅ (1 − 0. iznosi 0. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. uz ostale neizmijenjene uvjete.57 12.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. ceteris paribus.5. Rast štednje ima. a ravnotežni realni GNP 400.7 .29 55. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.14.7656 ⋅ 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.0857) = 0.42 60. Granična sklonost potrošnji.15 98. Granična sklonost trošenju iznosi 0.28 42.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.14 25. 332 .29 365.72 77.43 182.57 17.9143 = 0.86 34.71 34.58 640. odnosno 0.85 51.72 457.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je. kao što ranije rekosmo.7656 raspoloživog dohotka.15 548.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.7 ili 0.

Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. 333 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. kada je o pojedincu riječ. međutim. naziva se paradoks štednje.14. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. ceteris paribus. znači rast njegovog dohotka. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. Do paradoksa. povećanja štednje. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog.

334 . MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Vrijedi. jednostavno. dakako. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. multiplikator. Slika 140. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Multiplikator autonomnog trošenja ili.

multiplikatorski učinak.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. 1 . međutim. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1.14. Prema tomu. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. Naime. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP.

4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).7.67. a granična sklonost uvozu 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . Multiplikator = 1 − 0 . ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. multiplikator će biti: 1 = 1.2). Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. 1 − 0 .14.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.

Pretpostavimo nadalje da je. U tom će slučaju. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. autarkičnom gospodarstvu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji.5. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.14. granična sklonost uvozu = 0. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. 337 . Međutim. 1 . . U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. kao što zamjetismo ranije.5. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima.1. budući da je riječ o zatvorenom. 14.2.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. 1 Multiplikator = 1 . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa.6. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. Koristeći sljedeće formule. dakle.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 .Granična sklonost trošenju . Granična sklonost štednji = 1 . Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. 14. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.14. Dakle. primjerice.Granična sklonost trošenju. . multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. Država može 338 .

Promjena autonomne potrošnje ovisi.9. Vrijedi. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Međutim. dakako. i obrnuto. posredstvom državne potrošnje. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. 339 . naime.14. o graničnoj sklonosti potrošnji. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. autonomnim porezima. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP.6. efikasnost državne potrošnje.9). Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Upravo stoga. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. Obrnuto. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica.1. Međutim. nažalost. U praksi je.

Naime. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. dakle.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .7 0 . a granična sklonost uvozu 0. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.2.14. dotle dodatna kuna. ne ide. u cijelosti u potrošnju. varirajući veličinu paušalnih 340 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . autonomnim porezima.realnog GNP-a. a porezni multiplikator 3.9. Valja zaključiti da država jest u stanju.33. Kao što zamjećujete. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.9 = − ⋅ 0 .Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.

2.45 341 . mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.t) = 0. 14. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.9(1 − 0.2] 1 − 0.2. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5). Međutim.2). iznosi 0.0. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. dakle. kao u prethodnom primjeru.5) = 0.9 ⋅ 0.2] 1 − [0.25 0.45 − 0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. i veličinu induciranih poreza.14.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.5 = 0.9].5 (t=0. Granična sklonost uvozu. država može.33 1 − [0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. (GSU = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.6. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.5) − 0.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . s tim u svezi.9 (1 . Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.

što su. Stoga je i multiplikatorski učinak.t) = 0. Multiplikator = 1 1 = = 1. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. Ako je GSP(DI) = 0. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . 342 . Što je veća granična porezna stopa.0.05 + 0 .GSU = 0. dakle. postoji još jedna mogućnost.14.75 Međutim.Granična sklonost trošenju Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .2 = 0.05. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.33 0 .5 = 0.1 ⋅ 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .45 .Granična sklonost trošenju . Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.9 tada je GSŠ(DI) = 0. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . veći inducirani porezi.25 0 .2 0 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.5 + 0 .33 1 − GST 1 − 0 . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.75 Pojava je granične porezne stope.1.

15. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. međutim. obračunska jedinica. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. dvostruko podudaranje želja. odgođenih. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. Novac je. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Kao što rekosmo. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. podmirite u 343 . FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Zahvaljujući tomu. budućih transakcija. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. On olakšava i ubrzava razmjenu. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac kao obračunska jedinica. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. bez obzira kako nastali. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje.1.

unutarnju vrijednost. Kao i prethodna.2. Prednosti su plemenitih metala. duhana. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. itd. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu.konzervator vrijednosti. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. djeljivost. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. pšenice. Razlog držanja novca. Štednja je. Sredstvo razmjene. pri tome će. a potom i kao obračunska jedinica. kao novca. Prema tomu. upotrebljavane kao sredstvo razmjene.). prije svega. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. bile očigledne: laka prenosivost. U vremenima inflacije. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje.zlato i srebro. u najgorem slučaju. Najrazličitije su stvari. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine.15. 344 . krzna. istovjetnost kvalitete. služi i kao zaliha vrijednosti . npr. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom.. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. poput stoke. novac je ono što funkcionira. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. Međutim. trajnost. 15. kao sredstvo razmjene. Dakako.

Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. rezervne valute (dolar. taj prvi oblik papirnog novca. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. u početku bijaše konvertibilan. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. Banknota. naime. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. svjetskog rata. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. godine. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. funta). imala je zlatnu podlogu. U Engleskoj je. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. koja glasi na donositelja. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. ipak ograničavali. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. Metalistička teorija. taj drugi oblik novca. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. Trajao je sve do I. etablirani nakon I. svjetskog rata.44 kg. 345 . Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Papirni novac. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”.15.

a nalazi se na računima banaka. 346 . Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može.15. I konačno. zlatni se standard napušta. Riječ je. spomenimo posljednji oblik novca . depozitni novac. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Depozitni novac (knjižni. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. dakle. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva.3. jednostavnije. za razliku od papirnog i kovanog novca. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. dakle. ovisi o količini novca u optjecaju. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. 15. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu.nevidljivi. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Unatoč nekim lošim iskustvima. ceteris paribus. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Ili. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. ne posjeduje materijalni oblik. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja.

347 . namijenjena štednji. A. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju.15. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca.: Monetarno-kreditna politika. Pokušajmo objasniti cijeli proces. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. str. kao komponente novčane mase (M1). a vista). Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka.4. Ovdje. I. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. međutim. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita.”94 15. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. Zagreb. Naime. prije svega. Međutim. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. “near” novca.. Informator. 60.. njihova ih namjena . M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. BANKE I STVARANJE NOVCA . 94 Perišin. 1992. Šokman.štednja diskvalificira.

da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Šokman. u obliku rezerve. Informator. str. 97 Perišin. određeni. No. 1992. minimalne likvidnosti ili tzv. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. Banka B će 95 Ali. na svakih 100 dolara depozita. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. tipična američka banka. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. A. 348 . nadalje.. str. 39. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku.. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. 96 Parkin.rezervu likvidnosti. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. Pretpostavimo. manje od 2.97 Prema tomu. drži. u svakom trenutku. Ovaj će depozit. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora..4 na jedinicu depozita. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. obliku rezerve likvidnosti. M. 717. Iznos ovih sredstava je neophodna. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. po sili zakona. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica.5 dolara. Addison-Wesley Publishing Company.: Economics. 1990. posjedovati određenu rezervu . New York. Zagreb. I. Prema Parkinu96.: Monetarno-kreditna politika. banku B. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku.15. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A.

64 12. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.15. itd.4 na jedinicu depozita). Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. način: Tablica 48.6 novčanih jedinica. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).44 150 Nove rezerve 40 24 14.96 100 349 . Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.4 8. itd. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.96 19.6 32. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. možda pregledniji.4 250 Novi krediti 60 36 21.6 12.

kako ga još zovu. 4 = 2. 249. iznosi 2. 350 .A.: Basic Economics. potencijalni) novčani multiplikator. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. Macmillan Publishing Company. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. dakle. N. J. Zašto? Zato što (jednostavni ili. 1985. New York. Karatjas.15.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. za 150 novčanih jedinica.5. Naime. str.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. u našem primjeru.5 98 Prema: Dyal. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita.

ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. izvan računa banaka. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. Oni mogu biti zadržani.5.4). dakako. novčani multiplikator iznosi 2. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. u banke stvarajući novi višak rezerve. u obliku depozita. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. Istina. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. kao u našem primjeru. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. Dakle.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . može teći i u suprotnom smjeru. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). Banke stvaraju novac odobravajući kredite.15. odnosno količinu novca. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog.5 ⋅ ( − 60) = −150] . u obliku gotovine. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Proces. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. 351 .5 = 250). Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.

1983. itd. Narodne novine. te odgovara za realizaciju monetarne politike. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici.: The Money Market. Konkretnije.. 178. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Informator. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje.. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. 26. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. Ona. Illinois. 1992. broj 35. Šokman.: Monetarno-kreditna politika. utvrđuje opću likvidnost banaka. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. utvrđuje količinu novca u optjecaju. u svezi toga.. svibnja 1995.5.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. I. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. kontrolira banke. Homewood. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. 100 Perišin. izdaje novčanice i kovani novac. str. A.15. te je sada Hrvatska narodna banka. Zagreb. svojim djelovanjem. 101 Vidjeti: Stigum. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. 99 352 .99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. Dow Jones-Irwin. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. M.

Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.1. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. 102 353 . 15. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.1.1.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.5.15.5. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

primjerice. obveznice. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. pri kamatnoj stopi (k’0). posredno. do rasta investicija i agregatne potražnje. angažirati na način da zarađuje kamatu. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac .drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. dakako. Neki ekonomisti .15.M1) veća što je kamatna stopa manja. naplatiti kamatu. Kupovat će. vrijednosne papire kao što su. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama.monetaristi . i agregatnu potražnju. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. dakle. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. kao što već rekosmo. a potom. Međutim. 361 .

već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. 337. primjera radi. str. SouthWestern Publishing Co. uz pretpostavku da se v ne mijenja. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. A. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). porasti za 5%..15. 362 . smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Kao što znamo.. Cincinnati 1988. 104 Vidjeti: McEachern. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . nominalni GNP. također. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. Ukoliko. Prema tomu. Milton Friedman.: Economics -A Contemporary Introduction. M poraste za 5% tada će. W.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Ključno monetarističko pravilo. Njezin je. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. pratiti promjene realnog GNP-a. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. naime. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. a te je promjene moguće anticipirati. količina novca mora. ako se v mijenja. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. 363 . Ili.15. nakon potrebitih prilagodbi. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv.

Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. stoga. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. po agregatnu potražnju i realni GNP. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). u velikoj mjeri. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Naime. Učinci rasta državne potrošnje. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. 364 . i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka.15. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. u pravilu. Rast je državne potrošnje (G). učinak istiskivanja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Svakako. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. prema njihovomu dictumu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. pad privatnih investicija. padom privatnih investicija. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. pak. Ukoliko je.

Informator.: Tržište. 4.d. Berger. "Naprijed". W. 1996. Baily. Dyal. Black. Zagreb. T.. 1995. D. Split. 5. 1988. vol. New York. 1991.: Kapitalistička revolucija. Boston.. Efficiency. 3. W. A. 1991.. Dragičević. d. Homewood. 9. Zagreb.: Politička ekonomija.LITERATURA LITERATURA 1. Homewood. and the International Sector..A. Školska knjiga.: Ethics. 365 . L.: The Problem of Social Cost. Sichel.. and the Market. 1985. M. I. Inc. Irwin.. Bronfenbrenner. Journal of Law and Economics. 2. Karatjas. Gardner. Coase. A. BPI. Bilić. 8. Financial Markets.: Macroeconomics. 1991. P.3.: Money and Banking. 10. M. Friedman.: Macroeconomics. Daniel. Pravni fakultet u Splitu. 6.: Basic Economics. Clarendon Press. Lj. 1985.: Ekonomski leksikon. 7.. Baban..Irwin. N. October 1960. Oxford.. 1987. J. Houghton Mifflin Company. Richard D. R. N. Zagreb.P.. Macmillan Publishing Company. Buchanon.

R. M.... Heilbroner. Macmillan and Co.. L. V. Lexington. Macmillan Publishing Company. The Dryden Press. Thurow.: Doba neizvjesnosti. J. H.. Stvarnost.: Free to Choose. Heath and Company. Dornbusch. Inc. K. New York.: Anatomija moći. Harmondsworth. D. D.: Kapitalizam i sloboda. 1986. Leftwich.Theory. R. Norton & Company. J... J. R.LITERATURA 11. M.C. New York. S. R. W. R. 1951. W. 15. P. 1986.: Almost Everyones Guide to Economics.. Friedman.. Zagreb. 17.: Introduction to Macroeconomics.. Hall.o. Schmalensee.: The Life of John Maynard Keynes.. E. New York..: Macroeconomics . 1983. London. R. F. R. R. Stvarnost.. Galbraith. J. Fischer. Friedman. 20. L. Taylor.: Ekonomija za svakoga. Zagreb. K. Mc Graw-Hill Book Company. New York. Hilferding. Avon.B. T. 1984. Kultura.. 1987.K. 24. 23.. Zagreb. Froyen. Heyne.. "Mate" d. Galbraith. 1988.o.W. 1988. 19. 12. Beograd. Friedman. 1981. R. 1995.. Galbraith. 14. C. Eckert. Performance and Policy.: Macroeconomics-Theories and Policies. 1991. Henderson. 22.Školska knjiga. New York. Poole.: Principles of Macroeconomics. 21. 366 .. Zagreb.: The Price System and Resource Allocation... R. 1981. Harrod. Globus . 13... 1958.: Financijski capital.: The Economic Way of Thinking. Macmillan Publishing Company. J. 18. 16. Penguin Books Ltd.. 1992.

1979.. 1989. Hyman. A. W.. . Lorković.. "Mikrorad" d. Šokman. Inc. J. kamate i novca. New York. 1990.: Načela ekonomike. 1988. 1994. Inc.G. 26. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.H. 31. Centar za kulturnu djelatnost. H. K.. 1989. Irwin. Inc. Mankiw. Marshall. Kovačević. New York. M. A.. Boston. 1992.o.: Opća teorija zaposlenosti. (reprint). E. D. Zagreb. W.: Economics.: Economics. 36. tom 19. Zagreb. Zagreb. B. Mansfield. 1993.: Microeonomics. The Dryden Press. 35. Informator. Ulbrich. McEachern.: Economics .. Norton & Company. Centar za kulturnu djelatnost. Irwin. 32. South-Western Publishing Co. Beograd.. Marx.. Cincinnati.: Introduction to Economic Principles.Ekonomski fakultet Zagreb.LITERATURA 25. Boston..: Modern Microeconomics .o. 1987.. N. B.: Osnovi kritike političke ekonomije I. I.A Contemporary Introduction.. N. Prosveta.o. R. Zagreb. Zagreb. Mc Graw -Hill Book Company. N. 1991. MED.: Počela političke ekonomije. M.o. 1998. Addison-Wesley Publishing Company.. D. Perišin. 27. 367 . A. H. 30. New York.W.Analysis and Applications.. New York. 29.. Keynes. 1987. Hyman. Mabry. 28.: Principles of Economics. 37. Parkin. 1989. 33. 34.: Monetarno-kreditna politika.: Uvod u ekonomiju.

New York 1960. B. 1983. 1990. Wonnacott. 1983.C.: Capitalism. D. 39. Šik. Centar za kulturnu djelatnost. Wonnacott. T. Nordhaus. 1996. . Dow Jones-Irwin..LITERATURA 38. 50. 48.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. Zagreb. St. McGraw-Hill.: Economics. Homewood. Zakon o trgovačkim društvima.: The Strategy of Conflict. New York. New York.: Microeconomics. P. 1947. 49. A. 44. 2000. J.. Zagreb. Informator. New York. R. 368 Poslovni rječnik. 46. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.. Smith. 47. M.: Essentials of Economics. Zagreb. Stigum. Globus. Louis 1987.: Ekonomija. W. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 1983.: Načela političke ekonomije. J. Schelling. 1993. Zagreb.. Schiller.: The Money Market... Masmedia. Beograd 1970. Oxford University Press. broj 35. 1970. The Brookings Institution. L. 26. Schumpeter.: Treći put. Socialism and Democracy. Kultura.05. A. 51. 40. Sammuelson. D. R. 1992. 43. Narodne novine. 45. D. 41. Zagreb. Zagreb.. 42. M. Truett. Ricardo. "Mate".A.B. Truett.1995. John Wiley & Sons.. O.: The Political Economy of Prosperity. Okun. Washington. P.

agregatni. 258 komplementarna. input. 181 369 . 347 Bentham. 259. 235 Böhm-Bawerk. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 264 raspoloživi. 45 intermedijarna. 203 output. 255-257 mjerenje. 63-64 alokacijska efikasnost. 27 dionice. 223 B banka. Ronald. Jeremy. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 153. 187-188 D Darwin. 6-7 decentralizirana. 347 centralna. finalna. 9. 244 potencijalni.226.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 232 dominantna strategija. 120 dohodak. 264 realni. 58 čišćenja tržišta. 348 sekundarna emisija novca. 256 realni. 94-101 ravnotežna. 255 inferiorna. Charles. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 232 Coaseov teorem. 166-169 dno. 221-222 pareto suboptimalna. 244. 303 analiza. 265-266 devalvacija. 228-231 amortizacija. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 258. 266 dobra. 173 C cijena. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 263 osobni. 307. 46 miješana. 45 privatna. 11 darvinizam (socijalni). Eugen. 10 bogatstvo. 256 deflacija. 244 depresija. 222 kapitalna. 309 disekonomija razmjera. 222 crta izotroška. 189 Coase. 51 bruto nacionalni proizvod. 114 diskriminacija cijena. 6 centralizirana. 7-8 pareto optimalna. 222 normalna. 257-261 nominalni. 255 javna. 222 slična. 67 relativna cijena inputa. 260 nacionalni. 117-118 crta proračuna. 187.223. 202 troškova i koristi.

8. 9 socijalistička. minimalni. 274 funkcija. 7-8. 241-242 inflacija. 227 negativne. ponude. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 338 Friedman. 316-317 granična sklonost uvozu. 194 gubitak. 17 keynesijanska. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 9 ciljevi. 301. 47-49 potražnje. 224 granična efikasnost kapitala. 362 I indeks potrošačkih cijena. 116. 103-104 granični trošak. 5 Hume. 53. 304-305 370 . Hermann Heinrich. 171. 294. 357 H Hayek. 326 granična sklonost potrošnji. 143-144 prosječni. funkcije. 228 granični proizvod. 9. 289 laissez faire. 227. 6-7. 143-144 elastičnost. 246 F fiskalna politika. 51 Gossenovi zakoni. 181 E ekonomija. 229. 33-34 ekonomija razmjera. 60. 295. 154. 213 granična korisnost. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 6-7 tržišna. 16 Hobbes. 230 granična korist. 331 granična sklonost trošenju. 9 kapitalistička. 228.187-188 investicije. 221 državna potrošnja. 259 funkcija. 305-306 duopol. 16. 16 ekonomska renta. 193-194 granični privatni trošak.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 233 ekonomika. 124 granični društveni trošak. 265 eksternalije. Milton. 241 godišnja stopa. Thomas. 33-34 oskudica i. 114. 9. 190-191 ekspanzija. 223 granična porezna stopa. 328 granična sklonost štednji. 56 granična društvena korist. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 258-259 bruto privatne domaće. 243 G Gossen. Friedrich. 229 pozitivne. 13 definicija. 6. 37-47 eskontna stopa. David. 228-229 granični prihod.

POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 275 korisnost. 353 restriktivna. 266 inflacijski. funkcija. 187 financijski. 154 prirodni. 276 kapital. 14. 121-122 karta preferencija. granična. 222 miješana. Karl. 275 realna. 60 izvoz. 187 karta izokvanti. 154 monopolistička konkurencija. 51 mikroekonomika. 51. 198 monopsonistička konkurencija. 283. 70-72 Keynes. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 246. 214. 347 M3. 308 odrednice. 15. 154. 53 ukupna. 346-347 M2. 246 J javna dobra. 180 Menger. 303 kapacitet. 118-119 jednadžba prometa. 272. 263 potražnja. 187 realni. Karl. 302 korist. 183 količina novca u optjecaju. 215. 11 matrica isplata. Thomas Robert. Alfred. 287 koeficijent koncentracije. 222 L Lorenzova krivulja. John Maynard. 51 K kamata. 125-126 karta izotroškova. 358 instrumenti. 248 jednadžba proračuna. 60-223 ukupna. 318 agregatno trošenje i. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 275 kontrakcija. 247 različite interpretacije. 201 371 . 286-287 M M1. 286 puna zaposlenost i. 51-52 Malthus. 173 monopson. 12-14 Marx. 10 Marshall. 217. 362 monetarna politika. granična. 287 klasično objašnjenje. 256. 265. 285 jednadžba izotroška. William Stanley. 222 čista. 352 ekspanzivna. 347 makroekonomika. 289 nezaposlenost i. 241 monetarizam. 153. 307 kvantitativna teorija novca. 318 keynesijansko objašnjenje. 64-65 Jevons. 285-286 recesijski. 360 monopol. 233 zakonski. 216 kamatna stopa. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 241 makroekonomska ravnoteža.

337 granična porezna stopa i. 53. 306 funkcija. 176 čisti. autonomni. 269-270 O Okun. 251 prirodna stopa.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 173 neto investicijski dohodak. 250 strukturna. 201 potrošački probitak. 354 novčani multiplikator. 252 sezonska. 263 neto. 264 N nacionalni dohodak. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 259. 20 agregatna. 23 kratkoročna agregatna. 205 neto korist. 339 poslovni ciklus. 261. 23 agregatna. 47-48 individualna. 353 oskudica. 321. 251 poduzeće. Arthur. 19 agregatna. 187-188 ponuda. 309-310 P paradoks štednje. 19 zakon potražnje. 58 potrošačeva ravnoteža. 61. 263 "nevidljiva ruka". 9 osobni dohodak. 344 porezi. 326-327. 276-277 elastičnost. 23 zakon ponude. 23 ponuđena količina. 226 neto nacionalni proizvod. 276 novac. 251 stopa. 176 diferencirani. 37-47 individualna. 260. 60. 181 nesavršena konkurencija. 346. 264 neizravni. 330 Phillipsova krivulja. 276 dugoročna agregatna. 334 autarkično gospodarstvo. 87 poduzetništvo. 264 faze. 266 Okunov zakon. 343 oblici. 7-8 nezaposlenost. 339 inducirani. 265 potopljeni trošak. funkcije. 266-267 oligopol. 176 potražnja. 263 Nashova ravnoteža. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 253-255 plaća. 269 elastičnost. 263 neto izvoz. 350 porezni multiplikator. 300-301 novčana baza. 19 tržišna. 24 agregatna. 75 372 . 251 frikcijska. 342 izravni (osobni). 188 suzdržavanja. 277-278 tržišna. 146 potraživana količina. 341 otvoreno gospodarstvo. 250 ciklička. 19-20 oligopson.

114. 188 revalvacija. granični. 116 stalni. 300-301 funkcija. 153. David. 295. 56. 258. 235-237 373 . Paul Anthony. 150-151 maksimalni. 209. 142. 328 inducirana. 246 problem slobodnog jahača. 267 Smith. 293-301 autonomna. 101-102 proizvodnja. 316 prosječna sklonost. 331 prosječna sklonost. 101 u kratkom razdoblju. 103-104 prosječni. 162 normalni. granični. 221-222 prijelomna točka. 298 granična sklonost. 294 nakon poreza i transfera. Adam. 131-133 savršeni konkurent. 294. 144 u dugom razdoblju. 116 recesija. 221-222 država i. 307. 238 raspoloživi dohodak. 187 ponuda. 265 renta. 37. 309 rezerva likvidnosti. 295 funkcija. 301. 238 proizvod. 46 R rad.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 104-105 ukupni. 235-237 dohotka. 10. 238-239 tržišna. 53. 298 granična sklonost. 101 slampflacija. 250 raspodjela. 295 radna snaga. 133-134 prosječni. 163 prinosi razmjera. 295. 133 realokacija resursa. 264 ravnoteža. 17 savršena konkurencija. 315 agregatna. bogatstva. "milo za drago". 318 Nashova. 76-77 suradnička. 88 ekonomski. 114 opadajući. 230 supstituti. 177 subvencija. 61. prekidanje. 140-141 S Samuelson. 114. 9 Stagflacija. 88 monopolski. 183 tržišna. 283. 136. 181 makroekonomska. 114. 152 prosječni. 267 strategija. dominantna strategijska. 183 strategijska interakcija. 210 siromaštvo. 222-223 profit. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 238 granica. 132 sindikat. 356 Ricardo. 134 ukupni. 181 potrošačeva. 205 Š štednja. 294. 116 rastući.

315 funkcija. 351. 316 odrednice.53 zakon opadajućih prinosa. 272 realnog bogatstva. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 7-8 višak rezerve. 364 X x neefikasnost. 177 tržište. 79. agregatno. 232 vodstvo u cijenama. 250 puna. 345-346 U učinak. 67. 109-110 implicitni. 179 zemlja. 23 zakon potražnje. 179. 63 traganje za rentom. 313-315 granična sklonost.209. 284-285 tržišna moć. 345 oblici. 206 istiskivanja. 314-315 autonomno. 132. 187 dobara i usluga. 265 vrijednost. 110-111 transakcije. 187 zlatni standard. granični. 19 zaposlenost. 151-152 oportunitetni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 315-316 ravnotežno. dohotka. 131 ravnoteža. 250 uvoz. čimbenika proizvodnje. funkcija. 230. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 89. 155. 194 prosječni. 252. 171 transferna plaćanja. 177-178 tehnika proizvodnje. 106-107 zakon ponude. 206 vanjske trgovine. 108 granični. 89 realne kamatne stope. 126 tehnološki efikasna. 316-317 inducirano. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 151-152 prosječni. dugoročni. 194-195 trošenje. 108 ukupni proizvod. 26-27 zatvorenikova dilema. 309 granična sklonost. 259 transferna zarada. 107. 232 ukupni. 308 V "vidljiva ruka". 318-319 Z zajam. 115 eksplicitni. 179 teorija krivulje indiferencije. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 51 teorija igara. 354 vlasnička prava. 271 supstitucije. 89 ekonomski efikasna. 151 varijabilni. 190 trošak. 177 vrh. 89. 272 teorija granične korisnosti. 171 374 . 151 fiksni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful