Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

80 4.1....51 4....................2...58 4........................ POTROŠAČEV IZBOR....................2...................... Cijena dionice ..........63 4................2....2...1....65 4.....................1.......2..51 4...83 5.............1......................75 4....60 4....1.............1.2......87 5.....................................5...........................1........................67 4.1...93 5...... Potrošački probitak ....1..................... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje.. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI......... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ...2.....................................3.. Vrste dionica ...usporedba .....................1...........6. Potrošačeva ravnoteža ...............................2.....1. Potrošačeva ravnoteža ..... Promjena potrošačeve ravnoteže ......94 VIII .......1....5........... Korist i potrošačeva ravnoteža .......4...............................................57 4...............2...................SADRŽAJ 4......... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ....... Krivulja indiferencije.. Crta proračuna i realni dohodak ....2....2.............. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI..... Zaključno o teoriji granične korisnosti ......... Dioničko društvo ............. Oblici poduzeća ..........77 4......2............................................5............................1........1....... Crta proračuna i relativna cijena...90 5.3.................2.......................... PROIZVOĐAČEV IZBOR .......... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ........62 4..1.72 4...............79 4..2.........................1......4.....................1.. Učinak dohotka i učinak supstitucije ...2.........69 4....................................2......87 5.....1...2......53 4........3.................... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.......91 5.................1......................

.......................3..... Karta izotroškova...4.................107 5...107 5..101 Granični proizvod .....121 6.............................1.....115 6......122 6.............2......1.......1..........1.......................3............3............SADRŽAJ 5.. Cijena dionice kao eskontirana dividenda ..3............... Prosječni ukupni trošak ..............................2...............2...........................3.....................2.................. IZOKVANTA .....2.......... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ...2... CRTA IZOTROŠKA ......... Ukupni trošak ..............2.........110 5...............2. Jednadžba izotroška.........3........................1...KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ..........113 5.......... Granična stopa supstitucije kapitala radom ......... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ............... 5............2.......1..........103 Prosječni proizvod ........................................................ 5.. Prinosi razmjera..1.....94 5..2.124 6...2.....2................................................................2......2..................3.... Relativna cijena inputa i crta izotroška........109 5..........1.....114 5..........2...... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ...........................117 6......1..117 6............................ TROŠKOVI 5............104 Zakon opadajućih prinosa.120 6.......................................4......................... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ...........................2..............3.125 6.......118 6................1............................2....... Granični trošak ..106 ...............1.......... 5........................2..................... 97 5.. Karta izokvanti ..... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ........1. Prosječni trošak....4....... Ukupni proizvod ..101 5......................126 IX ...4.

.....159 7.......1.................1...8...1........ Granični prihod........................ Prijelomna točka u uvjetima monopola ...........3. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .......... TRŽIŠTE DOBARA.. granični trošak i profit .......... Pojam i oblici. Granični prihod.. Ukupni.......................................5..... 137 7............1. Monopol i diskriminacija cijena ........... Maksimaliziranje profita........ Savršena diskriminacija cijena ...136 7.............131 7...................5........................... SAVRŠENA KONKURENCIJA ... Krivulja ponude savršenog konkurenta .160 7.... MONOPOL ........1.................2.........1.2.... Ukupni..........2...... 159 7...... granični i prosječni prihod monopola...............167 7.....................1...... Monopol i krivulja ponude ..........144 7............7.......165 7...............3......................4...7....1.....141 7.2........................................8.148 7.........166 7...........135 7.....3...............9.6..............1........2. Maksimaliziranje profita...... Ukupni prihod... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ..3................2...................................2............ Potopljeni trošak ..2...2....164 7...................2........1.......... Usporedba monopola i savršene konkurencije .....2........155 7..........2............... ukupni trošak i profit ....1............146 7..........149 7...... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.....2..........1............................... ukupni trošak i profit .........2..2...............1....4...1.......154 7.....154 7.....7.169 X ...... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka....1.........1... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ..........133 7....1. Ukupni prihod...2..............SADRŽAJ 7..143 7........146 7.6.................. Prekidanje proizvodnje .................2...131 7. Pitanje izlaska sa tržišta.163 7...... granični trošak i profit ..2.....................

......... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ......................................4........ Output analiza...... Igra u duopolu ............174 7.....3...............179 7.2...3..............1........179 7..2..... Teorija igara .....................184 8...... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ..187 8.....3............187 8...3..........183 7......3................ Dugo vremensko razdoblje.....198 8......3.......2..............4..3........3....2..181 7........................173 7................2...............175 7.. Oligopol ..............................4...........................................173 7................4...2.1....2......1....SADRŽAJ 7..........2............2... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.................... Input analiza ...................................192 8............4................1............... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .....1......203 XI ....177 7.2.............. Kratko vremensko razdoblje .......202 8. Monopson .................. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija......................... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ....4.. NESAVRŠENA KONKURENCIJA............2......................1...........176 7...... Monopolistička konkurencija .....2..188 8........................................1...................2......... monopolistička konkurencija...1........... oligopol..1..3..........195 8..2.................. Profitno maksimilizirajući input ...........3...... Zatvorenikova dilema. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA................... PODJELA ČIMBENIKA .........................202 8..3...................1..3..183 7................... monopol).

............................................210 9.. 9............................................1...1......3....3....227 10..........SADRŽAJ 9......1..1....205 9...............1........2............... TRŽIŠTE KAPITALA ........ RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ................... Analiza troškova i koristi ..3.................1.......... Uloga sindikata .....2.......1......2......................2.......228 10. Javna dobra ....... 230 10................223 10............... TRŽIŠTE RADA .2........internalizacija eksternalija......2.................................. Ukupna i granična korist javnog dobra ...3........2..............1....2................. Ravnoteža na tržištu zemlje. Necjenovne odrednice ponude............. Potražnja za kapitalom......2.....218 9..........2.................................................................... Necjenovne odrednice potražnje ..........1...................4............2.......2.1.....2.........2.......1......... Porezi i alokacijska efikasnost .............221 10........................1......205 PROZVODNJE 9. Ravnoteža na tržištu rada.............211 Potražnja za zajmovima.... Zaključno o eksternalijama .................1. DRŽAVA I TRŽIŠTE ................. Ponuda rada ..1..221 10....................1.2......3..1........ 224 10.........219 9.1.............233 XII .. 9........1........................ 9...................215 Ponuda zajmova...........1............................2.....1..208 9..3..............219 10...217 9.207 9........ Država i (prirodni) monopol........................................222 10............... 231 10......................1............................ TRŽIŠTE ZEMLJE .....1.. 209 9.....1.....................1.2.. Ponuda zemlje...211 9..................216 Ravnoteža na tržištu zajmova ..............................................................205 9...... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA................. Država i eksternalije .............. Subvencije i alokacijska efikasnost ...3....................

.. NEZAPOSLENOST.1.2......269 12..267 12................................... Phillipsova krivulja......................1.1...... Poslovni ciklus i nezaposlenost .....269 12..1......................3...250 11....... 258 11..........................1.................1................ Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda...................3...............................................1..235 10.241 11...............................................1............248 11........... Različita tumačenja jednadžbe prometa ................. Lorenzova krivulja..266 11.1..250 11.....................2..3.... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ......2...........257 11. INFLACIJA ............1....... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ................... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .2........4......2......................... 260 11...............262 11.......1......1................... Pristup trošenja ...............................................235 10........... Pristup dohotka ....253 11.....255 11.........238 11...........4.. AGREGATNA POTRAŽNJA .......3.....2...241 11.. Raspodjela nakon poreza i transfera ...2.............. Promjene agregatne potražnje ...2....... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ........273 XIII ...............SADRŽAJ 10...................................3............ Poslovni ciklus i inflacija ..... Krivulja agregatne potražnje . Jednakost pristupa..2............269 12.2........1........................ 261 11.. Kvantitativna teorija novca......................1.4.........2..............1....264 11....1...............1...............2....1.......... POSLOVNI CIKLUS ..................................3...246 11.. Stopa i oblici nezaposlenosti ......3............

..3.. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA.........5.......................276 12................3.........2..................................1....3........ Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..........2................................funkcija agregatne potrošnje ... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.........2.. Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže...1..3....2.293 13....4............ DRŽAVNA POTROŠNJA .......... Promjene kratkoročne agregatne ponude ............... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti..........305 13......300 13.....3...........3.. Odrednice uvoza ..........................286 12........... POTROŠNJA .............. INVESTICIJE ..291 13...........4.............294 13................302 13...................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ......SADRŽAJ 12.......1.293 13........276 12.1........289 12................279 12...4....308 13...............2..3..........................1........ Učinak povećanja agregatne potražnje ................ NETO IZVOZ ........307 13.....................290 12.. Funkcija potrošnje i funkcija štednje.......... Potrošnja i realni GNP ................. Odrednice izvoza ............5..........2....... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže....................... Učinak smanjenja agregatne potražnje ......4...............5................................2.............................287 12......................3...............4..309 XIV .......1..... Funkcija neto izvoza... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ......................................1........ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ......2.....................................................................3........ AGREGATNA PONUDA..............281 12.....1..............3................2................3................2.......306 13...................................3.....284 12..................283 12...............285 12.....

. NOVČANA MASA.....................5..........3..............6............337 14..................313 RAVNOTEŽA 14............ Agregatno trošenje i autonomno trošenje. OBLICI NOVCA.3................................................1.319 14...343 15..................................337 14........ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..................339 14............................neplanirana promjena zaliha....1........2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ........2...343 15.........346 15....2...3..... Multiplikator i granična porezna stopa ......6.........1...................................2.......5..4................1...........SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA...... Porezni multiplikator .347 XV ..... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.......5...1........... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .........................2.......324 14.......................................................2.........2....326 14..........SADRŽAJ 14.......................................... Multiplikator autarkičnog gospodarstva .6....... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA... FUNKCIJE NOVCA .321 14.338 14.....................2......3........318 14........313 14..341 15............ FISKALNA POLITIKA ................ Multiplikator otvorenog gospodarstva........4...... Makroekonomska ravnoteža ........................ Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju........1.............................324 14......344 15.. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ......330 14......334 14.................................... PARADOKS ŠTEDNJE..... BANKE I STVARANJE NOVCA ...... NOVAC ......................

..358 15............4..2..................................................... 357 15...5...........................................................1..............5.1..................................1..5...5..... Ekspanzivna monetarna politika......... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .360 15...... Instrumenti monetarne politike...3............ 356 15.......... Operacije na otvorenom tržištu ........... Eskontna stopa .....5................360 LITERATURA ........................SADRŽAJ 15.....5...........1.......5. Restriktivna monetarna politika............................5..369 XVI ......353 15..353 15......2.......1....... Rezerva likvidnosti ............ Monetarizam ..365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO........3.352 15.........

mikroekonomskoj ulozi države. On nastoji studentu. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. jest izuzetno delikatna zadaća. tzv.PREDGOVOR I. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. te fiskalne i monetarne politike. ali koje će i provocirati njihov interes. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. pri tome. Dakako. nezaposlenost. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. te vrijednih doprinosa domaćih autora. i može izazvati. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. podjeli ekonomike. i ekonomije. sve dobronamjerne kritike i 1 . itd. Moguće ovakva. neuravnotežena (ne i neuobičajena). Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. određene kontroverze. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. Udžbenik udovoljava ovakvoj. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. makroekonomske ravnoteže. Autor. koncepcija udžbenika izaziva. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Prvi su koraci uvijek najteži. "novijoj". znanosti o ekonomiji. Sastoji se od petnaest poglavlja. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. bruto nacionalni proizvod). Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije".

čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. ne i neveliko. da će pomoć i ove vrste. Ivan Mandić. U Osijeku svibanj 1998. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. sc. Prof. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. Prema tomu. dr. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. svu makroekonomsku problematiku. Velika je moja zahvalnost. dr. doc. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. prof. za pruženu svekoliku potporu.sc. On. Ivan Bilić. ma koliko skromna ona bila. mojim studentima. nezaslužnim komplimentom. Ivan Ferenčak 2 . naime.primjedbe bit će pozorno razmotrene. dobro doći. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. dakako. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. Autor mora priznati izvjesno. sc. nego i sveobuhvatnijih znanja. Branko Kovačević. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". sc. Držim. makar bila riječ i o njenim osnovama. prije svega.dr. Naime. Marijan Karić. ne može pobjeći od svog sadržaja.sc. međutim. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. prije svega. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Ekonomika. dakako. Dr.dr. te prof.

godine. Ovime je. Dr. od strane studenata. Branko Kovačević. Marijan Karić. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. odnosno prvog izdanja ove knjige. nadam se. Prof. Povećan je. Ali. dr. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Ivan Ferenčak 3 . sc. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. tržišne ravnoteže. dakako. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. ali one.PREDGOVOR II. moguće. broj stranica. dakako i prije svega. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. U Osijeku veljača 2003. dr. sc. sc. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof.

.

EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. ne postoji umjetnost. postojao bi stalni strah. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). ipak. T.. or the Matter. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. a čovjekov bi život bio usamljenički. opasnost od nasilne smrti. New York.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. zajednica i najgore od svega.1. siromašan i. pismo. 3. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak.: The Economic Way of Thinking. kratak. na složen način povezanih i isprepletenih. kako veli Thomas Hobbes. naravno. str. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. EKONOMIJA . navedeno prema Heyne.: Leviathan. blagodatima civilizacije. teško da bismo uživali u. Dapače. nema mjesta za industriju. 1987. međusobno. nema računanja vremena. 5 . EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. P. Macmillan Publishing Company.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. Bez takvog mehanizma. O EKONOMIJI.1. O EKONOMIJI.

. 24. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). 6 . provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa .ekonomija. O EKONOMIJI. manje ili više eksplicitnu. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. dakle. grubo rečeno. 1992. kako ekonomisti vole reći.1. manje ili više. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".2 Što je to što. str. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . ali doista svih. potreba itd.metodi tržišta.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje.. Zagreb. druga ekonomija. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. Globus-Školska knjiga. ljude različitih navika. Model centralizirane alokacije resursa . Naime. između ostalog. Dva su.socijalističkoj ekonomiji. država ili neki njen organ mora biti u stanju. interesa. načina.: Kapitalizam i sloboda. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . u kratkom vremenu. alokacije resursa pretpostavlja. Drugo. prisilu. kooperacije i. dakle. investicija i potrošnje. s tim u svezi. proizvođača i preferencijama svih potrošača. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. M. Drugi način. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost.

Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Međutim. opet. osobni. O EKONOMIJI. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. kao mehanizam koordinacije. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. On je izuzetno zahtjevan. Potrošači. Tržište pruža sve informacije. Komandna . EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. dakle. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. 7 . socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. nije moguće.1.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. I ne samo to. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . nastoje realizirati. jednostavno. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna).3 Model decentralizirane alokacije resursa . procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Ukratko. kolektivizam ili altruizam. Ovdje se. poteškoće ovdje ne prestaju. kao motiv. Ne vlastita inicijativa. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. uostalom.tržišta. Ali.kapitalistička ekonomija . proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. potrebito je još nešto. u uvjetima kronične oskudice koju. preko mehanizma cijena. Međutim. nego centralno planiranje. Naime. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. ne poduzetništvo već poslušnost. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. i tržište.

društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije.1. Globus. dakle. O EKONOMIJI. osobni interes jest i može biti u službi općeg .: Treći put. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. 8 . Ali.2. idealna. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". 4 Vidjeti: Šik. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. kojima altruizam nije stran. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. imali smo prilike vidjeti. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. da se proizvodnja. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. O. No. itd. Nažalost. Ni kapitalistička ekonomija nije. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. neprekidno uvećava. str. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. Ono poznaje monopole. javnih dobara. na sve kvalitetniji način. Zagreb. 1983. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način.4 1.. 174. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. da se proizvodnjom.

. kada bi resursi (rad. 210. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja.1. Dakako. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Ona. str. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Ali. 1776. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. Kada tako ne bi bilo. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. njegova odbojnost prema monopolu. Ali. sebični interes stavi u službu općeg. Ekonomika. str. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni."6 Eksplozija dobara i bogatstva. "Bogatstvo i moć svake zemlje. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. sasvim 5 Smith. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. A. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. znanost o ekonomiji. dakle. naime. kapital. 9 . mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. 1970. 516. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. Kultura. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. 6 Isto. ukoliko moć zavisi od bogatstva. čak i za zabavu i razonodu. poduzetništvo) bili neograničeni. zemlja.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. Zamjetna je."5 Naravno. O EKONOMIJI. Beograd.

. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. na čelu s J. Zagreb. "Rad je skup. i s tim u svezi siromaštva. 438.1. kad ga ima obilno.. Implicitna."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. str. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. New York. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. Centar za kulturnu djelatnost. D. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. ni tada. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Appletonand Co. 9 Isto.: Anatomija moći. O EKONOMIJI."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. 110 11 Vidjeti: Spencer. str. 8 Isto. str.11 7 Ricardo. Ali. kad je rijedak. str. a ni sada.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije ."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču.: Načela političke ekonomije. 10 Galbraith. Stvarnost. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. 1891. 118. tvrdili su utilitaristi. 1983. J. 121. vide u pretjeranom množenju radnika. Zagreb. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. 1983. H. H. 10 . D. Spencer. ali su bili najbolje što se moglo postići. Benthamom. str. a jeftin."9 Jasno se. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. Ako stvari stoje kako stoje onda. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. Ekonomisti tu činjenicu .K.: The Study of Sociology.. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih "." "Rezultati možda nisu bili najbolji. da ih sebi pribave.nisu mogli ne uočiti. vele ekonomisti utilitaristi. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. ekonomski su teoretičari nudili i druga. dakle. 121..

na ovaj ili onaj način. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Ukratko. u oskudici. razloge isticanja vlastitog. Riječ je o neumoljivom procesu. Uostalom. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. Riječ je o alokaciji. tvrdi marksistička politička ekonomija. I naglasimo. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. Npr. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. kapitalističku ekonomiju. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). naslijedivši teoriju radne vrijednosti.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. druga ekonomija. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). tako da "altruiste" čeka izumiranje. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. Predani egoisti. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. i oni u prirodi i oni na tržištu. No. neprekidno "sve revolucionira. u stanju su zadržati sve što proizvedu. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. rušeći 11 . i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. koja će se obavljati u uvjetima društvene . zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. Dakle. drugi mehanizam alokacije. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. na čemu bi inzistirali? Marx je.1. O EKONOMIJI. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost".

metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. str. 1890.. 19."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. 1987. O EKONOMIJI. 13 Marx.: Isto. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. tom.12 proširenje potreba. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. Ugrađuje u nju. sve do svoje smrti 1924. prema vlastitim riječima. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. Dakle. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje.: Načela ekonomike."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . 12 . str. 25. vjeruje Marx. K. 1979. MED. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". razvitak proizvodnih snaga. godine.nap. 15 Marshall."15 12 Ali. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. godina) koji oko četrdeset godina. K. Prosveta. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. pak. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. Oduzmite stvari tu društvenu moć. str. nasilnom kraju. Povijest ga je demantirala. eksploatacija. A.. 261. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. 14 Marx. Zagreb.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Centar za kulturnu djelatnost. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. 63. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života.1. Beograd. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti.

njenih istraživanja. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. čista i primijenjena. te je ona "znanost. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. a zbog pravednosti i opće sreće. a ne znanost i umijeće. Isto."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. ekonomika se kloni političkih problema. I tako sada. 31.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. autora) koji . Međutim. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. str. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima.1. 13 . kada su veće iskustvo.nap.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. O EKONOMIJI. 16 17 Isto. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. str. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. 47-48.

To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. Nećemo je prepričati. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. proizvod onih koji njima rukuju. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. U tim. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate.socijalističku ekonomiju). međutim. riječ dobija John Maynard Keynes." 18 Prema tomu. u slučaju Marxa. str. Isto. taj stari problem. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. je problem koji Keynes pokušava riješiti. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. koja ne bi bila kapitalistička. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. Velika će ekonomska kriza. str. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. Nezaposlenost. O EKONOMIJI. 14 . učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. 357."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju.nap. doista teškim. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. a ne rada i čekanja. za nagradu za čekanje. "Tvrdili su (Marx. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije.1. 18 19 Isto. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. 358. dakle. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. Rodbertus i drugi . Valjalo je. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. naime. jer je zaključak sadržan u pretpostavci.

Zagreb.M. Zagreb. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. 1936. J. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.F. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. kamate i novca.20 On smatra.. str. O EKONOMIJI.M. 213. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. Centar za kulturnu djelatnost.: Opća teorija zaposlenosti.. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. 22 Keynes.."21 Naime. J. London. kamate i novca. smanjuje se proizvodnja. 15 . 1951."22 20 Vidjeti: Keynes. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. smanjuje se broj zaposlenih.: The Life of John Maynard Keynes. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. 121.: Opća teorija zaposlenosti. 213. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 1987. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. Centar za kulturnu djelatnost. 21 Harrod. Osim toga. R.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. 1987. kamate i novca. Macmillan and Co. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. str. str.. Terapija se nameće sama po sebi.

"25 No. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. 21.Školska knjiga. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije.spomenimo F. str. Friedman. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. O EKONOMIJI.. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca.1.: Kapitalizam i sloboda. M. 25 Isto. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. niti ovo široko polje." 23 24 Isto. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. Friedmana. Naime. Hayeka i M. Globus . ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. 16 . str."23 No. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. pohvalu slobodnom tržištu. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. "Prvo. 214. vrlo važnu. 1992. Zagreb. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. tvrdi Keynes. djelokrug vlasti mora biti ograničen. str. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. vjeroispovijesti i mišljenja. 14. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti.

afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. 1992.1. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. 26 Samuelson.. P. 3. Zagreb. Nordhaus..: Ekonomija. W. P. Samuelson. MATE."26 Ovdje se. O EKONOMIJI. dakako. A. str. 17 .

.

ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Međutim.1. vrijedi i obrnuto. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. POTRAŽNJA 2. obrnuto razmjerni. 19 . veća njegova potraživana količina. u najvećoj mjeri. Usredotočimo se. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Naravno.2. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA 2. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Dakako.

20 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

2. naravno. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. ceteris paribus. veličini stanovništva. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. dakle. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Naime. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. mogu izazvati promjenu potražnje.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. Pitanje supstituta. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Stanovništvo je. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. također od bitnog utjecaja na potražnju. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Veće stanovništvo. o cijenama drugih dobara. Dohodak. Riječ je. odnosno njegova veličina. odnosno njihova promjena. pak. Vrijedit će i obrnuto. Neke su. tzv. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. jesu ukusi ili preferencije potrošača. njegovo povećanje ili smanjenje. ulijevo krivulju potražnje. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. 21 . prije svega.2. necjenovnih determinanti potražnje. dohotku. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Cijene drugih dobara. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje.

22 . Slika 2. Prema tomu. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. Obrnuto. niže buduće cijene. dok promjena cijene nekog dobra znači.

i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. uz ostale neizmijenjene uvjete.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Dakle. upravno razmjerni. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.2.1. Vrijedi i obrnuto. veća ponuđena količina istog dobra.2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. Dakako. PONUDA 2.2. 23 . odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena.2. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. stoga. Krivulja ponude je. Međutim. manja ponuđena 24 . kretanje niz krivulju ponude. a zbog djelovanja zakona ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Obrnuto.

Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. cijene čimbenika proizvodnje. uz ostale neizmijenjene uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA količina). njeno povećanje ili smanjenje. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Ako cijena nekog dobra miruje. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu.2. Međutim. 2. dakako. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. znači veću ponudu. Naglasimo. očekivane promjene cijene dobra. Također. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. 25 . udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. ovaj put u proizvodnji. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili.2. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. Dakle. broj ponuđača. s punim pravom. dakle. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. pak.2. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo.

u svakom slučaju.3. jedina ima prilike potrajati duže vremena. dakle. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. s druge strane. Međutim. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra.2. stoga. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. Pad cijene izazvat će obrnuta. 26 . cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. 2. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. rast ponuđene količine.

Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Tržišni će višak dobra. dovesti do 27 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ravnotežna cijena. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. naime.2.

Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. i u mogućnosti. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. U tome je bit tzv. potiskuje. pak. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. neće doći u njegov posjed. svaki onaj koji je spreman. Riječ je o tzv. aktualna cijena niža od ravnotežne. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. poput plime. Oni koji to nisu u stanju. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. Slično tomu. Ako je.2. "gura". platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. racionirajuće funkcije cijena. U svakom slučaju. 28 . Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. dakako. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. cijenu prema gore. nasilja i kronične oskudice. Dakle. slobodnom dobru. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Evidentni će tržišni manjak dobra. posredstvom nadmetanja kupaca.

Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. 29 . Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. ukratko. ceteris paribus.2. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.1.3. Rast potražnje.

Na djelu je. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine.2. Slika 8.

a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje.2. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. u ovom slučaju. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. promjene tržišne potražnje. Na djelu je. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Naime. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. Slika 9. 31 . Rast tržišne ponude. ceteris paribus. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra.

učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. Dakako. krajnji će rezultat. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili.2. u ovom slučaju. To će povećanje. rast ili pad cijene. tržišna potražnja. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. Naime. pak. naravno. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. 32 .

Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Vrijedi i obrnuto. učinci suprotstavljeni. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). dakako. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. istom cilju – smanjenju cijene. U ovom. Vrijedi i obrnuto. I ovdje su. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. cijena će porasti. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. naravno. 2. glede ravnotežne cijene. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu.3. Naime. Ovo će povećanje ravnotežne cijene.2. međutim. smanjiti. ravnotežna će se količina dobra povećati. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Ona će se. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. u svakom slučaju. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Konačni rezultat.2. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. glede promjene cijene. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Međutim. 33 .

taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. 59. Zagreb. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno.d. 34 . zahvaljujući tomu. L. str. učinkovitijih tehnika proizvodnje. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. tržište je. po naravi stvari.. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. Zašto? Stoga. kasnije. "Naprijed". ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. sa svojim signalima putem cijena. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. Dobra. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. O njemu. Ali. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. posredstvom sustava cijena. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo.: Kapitalistička revolucija. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje.. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. poduzetništva i motiva profita što. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. nešto detaljnije. tržišnih sila.2. d. uistinu. P.. Obrnuto. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. 29 Berger. Na ovaj način. a time i volju proizvođača da ga proizvode. Naime. 1995. postaju dostupna širem krugu ljudi. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. stvaranje i upotreba novih. ljepota je tržišne ekonomije."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. Kao što je netko jednom primjetio.

racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. surov mehanizam. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Riječ je o dobrima koja svi. Osim javnih dobara. Naime. savršen.2. koristimo. društveno poželjna ona nije profitabilna. J. 35 .. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa.3. Postojanje eksternalija. Nadalje.1. reći ćemo. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Otkazivanje sustava cijena No. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. New York. dakako. Racionalno je biti slobodni jahač. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. str. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda."30 2.: Capitalism. platili ili ne. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Tržište je. javna dobra. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. koristi javno dobro. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. međutim. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. 67.2. Socialism and Democracy. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. sustav cijena nije. 1947.

poglavlja "Država i tržište". nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. dakle. 36 . Tržištu su. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). dakle. stoga. O ovome detaljnije u okviru 10. Njena je namjera. inherentna razdoblja neravnoteže.2. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. Ne čudi. poboljšati performancije tržišta. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini.

Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. 37 . Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju.1.1. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Prema tomu.1. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. između ostalog. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.

riječ je o jediničnoj. Dakle. Prema tomu. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. stabilnoj elastičnosti potražnje.3. 38 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. UP1 = 1 · 800 = 800. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. a UP2 = 3 · 400 = 1200.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. Ali. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. i rast cijene dobra značit će. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. 39 . pad cijene ne tangira ukupni prihod.3. Zamjećujete. neizmijenjeni ukupni prihod. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji.

Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. međutim. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Naime. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Obratimo.3. Dakle. 40 . neosjetljivu na promjene cijene. kreće između 0 i ∞. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. dakle. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom.

Poraste li. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne.3. 41 . vrlo mala. Ovakvu. snažne reakcije potraživane količine. Dakle. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. I obrnuto. primjerice. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. tek teorijski moguću.

promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . staru cijenu ili količinu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene.3. pozitivni broj. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. 42 . Nadalje. a drugi puta na novu.

Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. To će. Neka poraste cijena dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.3. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . izazvati promjenu potraživane količine dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . dakako.

reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Provjerimo: UP1 = 42 . dakako. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. sljedeći slučajevi: 44 . 19 = 798 UP2 = 38 .1.2. 21 = 798 3. Dakle. Stoga su karakteristični. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Potražnja. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje.3. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.

ali i skuplji supstituti. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. Zaključujemo. Zanimljivo je. Npr. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Ukratko.3. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Inferiornim u tom smislu da ih. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. ukoliko dohodak raste. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. potražnja također raste.1 = 2. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima.2% godišnje (naravno. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera.. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. ali raste brže od dohotka. potražnja će za dobrom A porasti 2.2. Obrnuto. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. ukoliko dohodak raste. međutim.1). c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. 45 . Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. zamjenjuju superiorniji. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1.

postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Supstitucijski. Obrnuto. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Sada. Ek > 0. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.3. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ili pak komplementarni karakter dobara. Primjerice. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0.3. Primjerice. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. 46 . kada je Ek < 0. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Vrijedit će i obrnuto. supstituirati. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. dakle. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. O komplementima.1. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti.

Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Vrijedi i obrnuto. ponuda je jedinično. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . a mali je rast cijene izuzetno povećava. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. stabilno elastična. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Naime. U tom će slučaju pad. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. dakako. 47 . Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo.3. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. a 0 < Ep < 1. ponuda je neelastična. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Vrijedi. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. ponuda je elastična. odnosno rast ponuđene količine. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. a Ep > 1. a Ep = 1.2. i obrnuto.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. 48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. a njena je krivulja okomiti pravac.3.

3. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.

.

Evidentno. marginalna) korisnost. Jevonsa.Wiesera. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna.1. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene.H.4. potrošačev izbor. A. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Gossena. Ovaj zakon. F.Marshalla i drugih. S. Böhm-Bawerka. 51 . Mengera. POTROŠAČEV IZBOR 4. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. POTROŠAČEV IZBOR 4. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. E. Granična (dodatna. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. K. Prema tomu. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. ali raste sve sporije. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti.

s.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. kao uostalom sve granične veličine. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.4. Dakle. Granične korisnosti. jedinična promjena potrošnje . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. npr. 31 52 .

ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. odnosno potrošačevu ravnotežu. Naime. 4.4. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I.1. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Naravno. Slika 19. granična korisnost može biti i negativna. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .potrošačeve ravnoteže. Gossenov zakon.1. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 53 .

DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . Ove će kombinacije prikazati tablica 6. No. maksimalnu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak.4.

DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. potrošačevu ravnotežu. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". 55 . Tablica 7. Ali. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6.

u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. maksimaliziranje ukupne korisnosti.32 Drugim riječima. II. 56 . međutim. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara.. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. 210. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B .4. Na tragu smo II. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. 1991. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. A. Zagreb. str. Informator.: Ekonomski leksikon. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. Gossenovog zakona koji kaže da. dakle. 32 Dragičević.

Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.67 6. Cijena dobra B 6.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.33 5. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.4. uz ostale neizmijenjene uvjete. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.1.33 = = Granična korisnost dobra B .33 6.korisnost po novčanoj jedinici 8.1. primjerice. pad cijene dobra A.50 4. Ukoliko.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. Međutim. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. 57 .33 4.83 4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.1. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.

Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. 58 . na višoj razini potrošnje. i ovdje su. u duhu teorije granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra).2. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). pozitivan broj. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. kupujući. 4. Naime. Ukoliko bismo. Potrošački probitak. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. treće 7. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. u pravilu.4. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. četvrte 6 i pete. Dakako. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. u slučaju obaju dobara. 5 novčanih jedinica. moguće različite kombinacije.1. Nova. dakle. baš kao i kod promjena cijena. druge jedinice 8. Često se. kupac je. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. posljednje koju namjeravamo kupiti.

59 . Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. Međutim. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. 10 novčanih jedinica.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. u ovome slučaju. Njegov je probitak.

Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. 60 . i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. podsjećamo. Pitanje je. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. o subjektivnom konceptu. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti.3. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Ukupna korist mjeri spremnost. naravno. Riječ je. POTROŠAČEV IZBOR 4. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. Zamjećujete.4. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. . za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. sa fiksnim dohotkom.1.

Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine.4. glasi: Cijena = Granična korist . prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. 61 . Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja.

U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. 4. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. međutim. Doista. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. pokušava objasniti potrošačev izbor. potrošač je u stanju povećati neto korist. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Teorija granične korisnosti.4. složit ćemo se s time. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna.1. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Prema tomu. Kupujući. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti.4. 62 . uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu.

pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. uz dani dohodak i cijene dobara. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. kao i u prethodnom slučaju. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. Drugim riječima.2. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. naime. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . Pretpostavit ćemo. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. nedostupne potrošnje. POTROŠAČEV IZBOR 4. Tablica 9. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B.4. Crta proračuna.

potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. pri tome. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. 64 . neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Limite potrošačevog izbora.4. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. ali ne i na crti proračuna. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta.

Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. naravno.2. Vrijedi. Npr. Pomoću nje smo.1. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.nezavisna varijabla).2 .. 5 = 0 i 4. međutim. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. 0 = 10 Kb = 10 .2 . u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Kb = 10 . 65 . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5.4. i obrnuto. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. ponovimo to.

2 Ka . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . . Kb = 12 -2 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = 12 -2 . 66 .4. 0 = 12 Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. 1 = 10 Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24.

ceteris paribus. 4. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . U obrnutom slučaju. To je. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Prema tomu. naravno. 67 . POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. Utvrdimo. a vrijedit će. omogućava osvajanje novog. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    .2. a i pokazati. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). i obrnuto. Ustvrdit ćemo. a dohodak 60. pomoću jednadžbe proračuna. uz ostale neizmjenjene uvjete.2. b = = . da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. nove granice potrošnje. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna.1 Ka. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 .4. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. Vrijedi i vice versa. područja potrošnje. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. prije nedostupnog.

Doista. Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 . vrijedi i obrnuto. budući da je oportunitetni trošak upola manji.10 = 0 Slika 25.4 = 6 itd.3 = 7 Kb = 10 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.2 = 8 Kb = 10 .4. Kao što rekosmo. 68 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 .

potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. 69 . Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim.3. Slika 26.2. Dakako.4. Dakle. Prema tomu. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. POTROŠAČEV IZBOR 4.

4. 70 . Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Slika 28. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja.

slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. I obrnuto. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. 71 . dakle. U ovom će. ekstremnom. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B.4. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. Ukoliko su.

Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. odnosno tri i tako dalje para cipela. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra.3. Naravno. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 .4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.1.2. vrijedit će i obrnuto. 4.

73 . potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. određuje kut krivulje indiferencije. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Slika 31. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. Kako. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Naime. međutim. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A .4. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka.

Logično je to budući da potrošač.4. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . I drugo. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).5 1  = =  . granična stopa supstitucije. kreće li se niz krivulju indiferencije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. Dvije stvari valja uočiti. a vrijedi i obrnuto. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . pokazuje tendenciju pada. krećemo li se niz krivulju indiferencije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. 74 .

4. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).2. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).optimalni izbor potrošača. Slika 33. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . POTROŠAČEV IZBOR 4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.4. 75 .

zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. Prema tomu.4. Prema tomu. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. međutim. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Poželjnije. pak. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. Kako. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . odnosno oportunitetni trošak. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Niže.

Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.4. Pretpostavit ćemo da je. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . povećan dohodak potrošača. njegovog optimalnog izbora. ceteris paribus. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. 6 4.5. Slika 35.2.

Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Ovo je najčešća situacija. 78 .4. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. a sa njom i kut nove crte proračuna. a time i potrošačevu ravnotežu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Slika 36. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Povećat će se relativna cijena.

Slika 37. nižu krivulju indiferencije. pak.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.1.2. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .5. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.

obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine.2. pokazuje zakoniti. R1 (Ravnoteža 1). se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Zamjećujete da. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B.4. pak.5. Nasuprot tomu. kada je u pitanju potrošnja dobra B. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. podsjećamo. Ona je. a na osnovu prethodnog primjera. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. Kada je. Improvizirajmo. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Ona je. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. kretanje od točke R1 do točke P (dakle.2. 4. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. 80 . Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Naime. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Krivulja potražnje. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije.

4. 81 . 40 jedinica dobra B. pretpostavimo. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. POTROŠAČEV IZBOR recimo. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.

Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva.4. ceteris paribus. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. a niža cijena dobra. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. znači njegovu veću potraživanu količinu. Te su iznimke od pravila da. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. 82 . Na djelu je zakon potražnje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. ceteris paribus. Viša cijena znači manju potraživanu količinu.

primjerice. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . dakle.4. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. te da daju identične rezultate. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna.Granična korisnost dobra B . Ukupna korisnost.6. ostaje ista. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. POTROŠAČEV IZBOR 4. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . Dakle. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . ∆ Ka . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .2.

dokazati da će teorija granične korisnosti i. međutim. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Negativni predznak (Očigledno. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .4. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. POTROŠAČEV IZBOR .Granična korisnost dobra B . Potrebito je. nešto mlađa. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). postoji čvrsta veza između ovih teorija. Prema tomu.

4. Dapače. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Gossenovog zakona. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . 85 . riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima.

.

Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.1.. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 207. 1993.: Počela političke ekonomije. str. godine naš ekonomist Blaž Lorković. Bez. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. 34 87 . 33 Lorković. Netko ili neki to moraju učiniti.. netko ili neki snose rizik poslovanja. Parkin. Addison-Wesley Publishing Company.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). 1990. (reprint). mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. Istovremeno.o. M. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. New York.33 Ovako poduzeće definira 1889.o. B. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. 98. stotinu i više godina. Zagreb. dakle.5..: Economics. str.

naime. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. dakle. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. dakle. Naše je poduzeće. profit. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. 88 . odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Često se. grubo rečeno. ukoliko ste monopsonist. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Život poduzeća nije nimalo lak. bilo monopsonska) poznaje granice. Na drugoj strani. Riječ je o tzv. Stopa je nataliteta. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Ili. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. najveći mogući u datim uvjetima. dvije prepreke. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Cilj je. Naravno. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Naime. Valja. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. i tržišna moć (bilo monopolska.5. u oba slučaja. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Nimalo laka zadaća. ali i stopa mortaliteta. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Ali.

ali ne i uvijek dostatna. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa.: Economics. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Nekoliko je razloga tomu. ali ne i vice versa. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. ekonomske efikasnosti. 35 Vidjeti: Parkin. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. u pravilu. Addison-Wesley Publishing Company. Tehnološki neefikasna. Standardni. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. M. Zaključimo. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. cijene čimbenika proizvodnje.35 Ponajprije. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. 223-224. str. 89 . New York. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Ali. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom..5. naravno. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. naime. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. 1990. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.5% cijena dionice jest 500. 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.2..   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. Ako je d' 2.5 = 500 . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.2. Ovo je. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . zamjećujete.1. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . 5 Dividenda sada iznosi 50. a disažio 50%  ⋅100  . Ukoliko. One su al pari. Evidentno. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). 5  500  Dividenda sada iznosi 25.5. dakako. Pojavio se ažio (agio).2.

Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.12 = 1000 . gdje r = k' . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.  100  Obrnemo li stvari. Budući iznos = 1000 .21 (1 + r ) 2 1. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Priznat ćete. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 1. (1 + r ) 1. 1. Dakle. 100 10   . 1 +  = 1000 1. 1. (1+r).5.12 98 . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.21 = 1210.1 = 1100 . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. (1+r)2 = 1000 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .

1 (1. (1 + r ) n Ali.5. Ali. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.: Economics. 1990.. str.. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. New York.. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. + + / : 1.. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. 216.1) (1. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Međutim.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. Dakako.. M. godinu dana po kupovini dionice.. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.1 = 1000 . na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.. dakle.1 2 3 n 1. Cijena dionice 45 99 . Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.1) (1. Neka ta dividenda iznosi 10. dakle. a kamatna stopa 10%. Addison-Wesley Publishing Company. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1..1) (1. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .

+ . Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita...1 1.1) (1. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. formula vam je poznata..1 1. a nazivnik (0. Dakle. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .. Dakle..1) (1.. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. k' r k' 100 Evidentno. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .1 CD – CD = 10 0.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. Naravno.. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1) (1..1 (1. 2 3 4 1. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. CD CD 10 = /⋅ 1. No.1 Prema tomu.1 1.1) jest r.5. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.

5.2. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). Dakle. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. Neprijeporno. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. a raste veličina rada. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio).2. dat će ukupni proizvod. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. 5. pak. Niski. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . granični proizvod i prosječni proizvod. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. zemlja) promjenljivog karaktera. Promjene ukupnog proizvoda. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. kapital). Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. kapital. 5.1. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr.

Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Prema tomu. moguće i nemoguće proizvodnje. Tablica 10.5. granicu između. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. te promjenljivu veličinu rada. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). također. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju.

naime. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. a raste input zemlje). on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. to je promjena. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Međutim. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. dakle. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Ukoliko se. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Ili.2. 5.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu.5. Granični proizvod Granični (dodatni. Tehnološka efikasnost znači.

PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. te izračunajmo granični proizvod rada.3. Tablica 11. 104 . Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.5. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.2.

Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. taj rast.25 3. 105 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Uzrok je tomu početni rast. biva sve sporiji i sporiji. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). s tim u svezi. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. uspješno dopuniti prethodni komentar. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Možda će sljedeća slika. nakon početnog ubrzavanja (progresije).5. Međutim.

Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . granični proizvod rada raste. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne.4. kao i u našem primjeru.5. a vrijedi i vice versa. Upravo stoga. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Uopće. Naime. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način.2. ova posljednja raste. 5. Istovremeno.

rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Što se. međutim. sve sporiji i sporiji. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. 107 . Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. ceteris paribus.5. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. analizirajući potrošačev izbor. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. Daljnji. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. granični trošak i prosječni trošak. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa.3. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. ali je taj rast. 5.1. međutim.3. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. uz fiksne veličine ostalih inputa. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . prije ili kasnije. Dakle. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). 5.zakonom opadajućih prinosa. Kao što ranije.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

postaje varijabilan. Naime. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. Usredotočimo se. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.5. Vrijedi. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. dakle.4. ako hoćete. međutim. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Slika 44. također.2. Prema tomu. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje.

Slika 45. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. konstantnim prinosima razmjera. dakle. 116 . Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Ukoliko je riječ o stalnim. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.5. ukoliko. prosječni će ukupni trošak opadati. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška.

prikazat ćemo na grafički način. 6. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. Optimalni izbor proizvođača. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak.6. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. 117 . a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. slika 46).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje.1. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.

6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1.6. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.1. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.

tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Provjerimo: K = 12 . input će kapitala biti jednak nuli. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. 119 .2 R .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.6. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Ukoliko input rada iznosi šest. Ukoliko je input rada jednak nuli.2 ⋅ 6 = 0. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 .

u novim uvjetima. a vrijedi i obrnuto.6. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . sukladno našoj tvrdnji. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1. jest relativna Ck cijena inputa. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Kut crte izotroška. iznosi 20 novčanih jedinica. kao i cijena rada. Neka ona. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . dakle. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . upola manji. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). mora biti razmjerno. Odredimo.

a vrijedi. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. naravno. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake.1. Karta izotroškova. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. Prema tomu. u našem će slučaju (Cr=20. Prema tomu. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. i vice versa.3. nepotpuna.6. 6. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. kako rekosmo. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška.

Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. IZOKVANTA . odnosno tehnika proizvodnje. 6. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.2. 122 . Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48.

6. s tim u svezi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Dakle. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Slika 49. eventualno smanjenje inputa kapitala i. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . npr. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.2.1. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.. 124 . Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi.6. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). 2. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. 6.

Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač.2. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. Drugo. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Dakle. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. a vrijedi i obrnuto.6. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina.2. 6. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Ponajprije.

budući da znači veći angažman inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. 6. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.3. Tablica 18. a veća.6. Slika 51. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. veći ukupni proizvod. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . dakako.

Što je.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. međutim. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Prema  ∆R  tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Naime. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Isti će. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . međutim. Slika 52. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.

npr. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .6. 128 . Prema tomu. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. Zanemarimo li negativni predznak. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.

što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. a na drugoj. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). nužno obara njegov granični proizvod).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Zamjetna je. Proizvođač. pak. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak.6. odnosno proizvodnjom. uz neizmijenjene veličine ostalih. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. dakle. vladaju potrošnjom. Minimaliziranje ukupnog troška. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. proizvodnoj. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 130 .

d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. jednostavnosti radi. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni).1.7. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. TRŽIŠTE DOBARA 7. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. 7. b) postojanje velikog broja kupaca. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. 50 Pojam dobra. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. monopolističku konkurenciju i oligopol. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. tj. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. Naime. monopol.

Naime. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Naime. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. "od šume ne vidite drvo". prikazati na sljedeći način: 132 . Horizont savršenog konkurenta moguće je. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. sasvim sigurno. Drugo. Ponajprije. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. nemajući drugog izbora. tržišnoj. dakle.7. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Naime. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. cijeni. tržišnu cijenu. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Kada je cijena zadana veličina. prihvaćaju. a savršeni konkurenti je. preuzimaju. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan.

granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. promjena. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. Moguće ga je. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara.7. prema tomu. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53.1. To je. Ukupni. utržene količine dobra i njegove cijene. Umnožak je to. dakle. Ukupni prihod. 7. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 .1. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. podsjećamo. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara.

Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo.7. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. cijenu određuje i nameće tržište). ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. 134 . i to u svim tržišnim strukturama. Proizlazi da je prosječni prihod. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. jednak cijeni dobra. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . Dakle.

1. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. pa i savršenog konkurenta. Međutim. maksimalizirati profit . Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. 135 . Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. postoji druga opcija. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa.7.2. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.

dakako. 136 . Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. Ukupni prihod. Prijelomna točka (break even point). Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli.1. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. očigledno. ali ni gubitak. Gubitak se. bio zamijenjen gubitkom. TRŽIŠTE DOBARA 7. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit.1. nakon druge prijelomne točke. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. ukupni trošak i profit Tablica 19.7.2. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. 40 jedinica dobra.

Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra.7. naime. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Naime. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Dodatni je prihod. 137 . Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. veća od graničnog troška.1. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Granični prihod. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava.granični prihod.2. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. 7.2.

Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak .7. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Dakle. Naime. Tablica 20. Dakako da ne. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. dakle. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. odnos 138 . Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Ispitajmo njegovu djelotvornost.

omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Slika 56. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. 139 . Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40.7. istovremeno.

Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.75 9. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 9.7.5 11.64 Slika 57.92 13. 140 .625 10.5 9.

7. iznosi 9. prag rentabilnosti). u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. kao što gornja slika pokazuje.375 ⋅ 40 = 95 7.625. prosječni profit jednak je 2. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. 141 . TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.5). Optimalna razina proizvodnje. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.1. prosječni profit je. Prosječni profit = Prosječni prihod .375. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.3.

svaki output.7. Zamjećujete. na sreću. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Ne postoji profit ali. veći ili manji od optimalnog. Optimalni output sada iznosi 30. vodi poduzeće u gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. niti gubitak. 142 .

Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7.5.4. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .7. savršeni će konkurent. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Slika 59. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. pri svim veličinama svog outputa. realizirati gubitak.1.

proizvodili ili ne. prosječni je gubitak. Naime.5. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. a to pokazuje i gornja slika. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.7. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.5 = 1. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. Našemu je poduzeću.5). nije moguće izbjeći.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. dakle. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.1. Naime. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. Moguće je da čudno zvuči. makar i privremenog.75 . Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. Fiksni trošak. savršenom konkurentu. iz navedenog primjera. prekidanja proizvodnje.25 ⋅ 20 = 25 7.8. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. međutim.

25 145 .4 8.5 13. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .5* 8.5 = 8. 25 = 25 Tablica 22.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. naravno.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.67 9 10 11. Prema tomu. To će se. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.7. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.

Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene).1. imate li sreće. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Naime. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka.7. 7. 7. Fiksni trošak se.1. Dakako. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Stoga. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. veseliti se pobjedi svoga kluba. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Ništa drugo vam i ne preostaje. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i.6.7. može smatrati potopljenim troškom. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. 146 . u kratkom vremenskom razdoblju.

Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. dakle. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Nije. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. 147 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Naime. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. proizvodio ili ne.7. u ovoj situaciji. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. točka a na krivulji graničnog troška može.

Izlazak slijedi. U tome će slučaju prosječni prihod. 7. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.1. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .8. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. dakle.7.

Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. Slika 62. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . Cijena Ponuda. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.7.9. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.1. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.

dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća.7. Drugim riječima. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. profit (pozitivna razlika 150 . Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Međutim. u dugom vremenskom razdoblju. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Naime. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. Njihova će pojava. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. dakle.

računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Slike 64. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli.7. Odgovor je jednostavan: normalni profit. dakle. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. dakle. Dakako. Normalni profit postoji. To je trošak čimbenika proizvodnje koje.

mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. umjesto u vlastito poduzeće.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Vi vodite vaše poduzeće. Dakle. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. pretpostavimo nadalje. propuštena plaća. Prema tomu. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". TRŽIŠTE DOBARA trošak. Konačno. Ponajprije. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. realizirati odgovarajuću plaću. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće.7. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. novčana ste sredstva. Vi ste. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. U svakodnevnom životu. mogli ste se zaposliti i. dakako. Nadalje. kao diplomirani ekonomist.

PUT). upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Na kraju. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. vrjednijeg dobra. Koristiti kapacitet znači. te postoji alokacijska efikasnost. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Potrebito je. 153 . Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Kada je. društveni interes to nalaže. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Dugoročno. naime. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti.7. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Resurse nije potrebito realocirati. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. postoji alokacijska efikasnost. dakle. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti.

1. u takvom slučaju. MONOPOL 7. električne energije. vode itd. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. 154 . Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je.2. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. dakle. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost.7. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. sposobno. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. na ovaj ili onaj način. Ono je. Druga je monopol. Povećavanje outputa. Međutim. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. patenti).2. licence.

Za razliku od savršenog konkurenta . Naime.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Naime. i obrnuto.7. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. TRŽIŠTE DOBARA 7. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. naravno. 155 . ipak. Zbog toga se granični prihod monopola . određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. posjeduje tržišnu moć. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. manipulirajući vlastitim outputom. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Pri tome. "pravi" cijenu.2. dakle. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Ukupni. njome upravlja zakon potražnje.2. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. On je u stanju.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Vrijedi. postoje neka ograničenja. zahvaljujući svom posebnom. Monopol je "price maker". povlaštenom položaju. potraživana će količina dobara biti veća. Zbog čega je to tako? Monopol. Dakako. odnosno njegovom veličinom.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. određivati cijenu dobra. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. odnosno cijene dobra.

ukupni prihod monopola niti raste niti pada. on je maksimalan. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada.7. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. odnosno 0 < Ec < 1. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. Tablica 23. a Ec = 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .

157 .7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. Ukoliko. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. koji. 158 .7. kojim slučajem. dakle.

159 .1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.2.2. Maksimaliziranje profita 7. Ukupni prihod. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Neprijeporno. Tablica 24.7.3. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. TRŽIŠTE DOBARA 7.3. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.

analizirajući savršenu konkurenciju. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. Naime.2. Monopol će. vrijedi i u uvjetima monopola. granični trošak i profit Output koji. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Pravilo koje smo otkrili. u danim uvjetima.7. Ukupni prihod.2.3. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Granični prihod. 160 .

5 7 7.67 161 . Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. 3 jedinice dobra. naravno.33 6. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.7. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Tablica 25. Tablica 26.

Međutim. tri jedinice dobra.7. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. 162 . optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. outputu cijena dobra iznosi 9. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. povlašteni.33. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita.67. To su. već spomenute.67 ⋅ 3) iznosi 8. Pri tom. Prosječni profit (prosječni prihod . Naime.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. a prosječni ukupni trošak 6. a maksimalni (ekonomski) profit (2. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit.

Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita.7. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Ali.2. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. između ostalog. pri optimalnom outputu.4. TRŽIŠTE DOBARA 7. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Lošoj reputaciji monopola. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. za razliku od savršene konkurencije. vodi monopol u gubitak. 163 . Slika 69. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. veći ili manji od optimalnog K. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output.

164 . baš kao i savršeni konkurent. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. dakle. makar i privremeno.2.5. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. TRŽIŠTE DOBARA 7. Slika 70. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. prekinuti proizvodnju. ukoliko je.7. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.

Međutim. Viša cijena.55 Cijena . 266.: Microeconomics.2. ceteris paribus. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude.W. granični trošak. str. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Norton & Company. Monopol. pri tome.7.6. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. W.. znači veću ponuđenu količinu. New York 1991. Slika 71. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Podsjetimo. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Monopolova krivulja ponude ne postoji. Dakako. u različitim tržišnim situacijama. Inc. TRŽIŠTE DOBARA 7. krivulja ponude (bilo individualne. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. E. 165 . Vrijedi i obrnuto.

Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. međutim.7. 166 . Ovo njegovo nastojanje ne implicira. biti u uvjetima savršene konkurencije. jedna te ista cijena može. 2. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Monopol. može prakticirati diskriminaciju cijena. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Naime. Dakako. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak.2. mora posjedovati monopolsku. međutim. značiti najrazličitije ponuđene količine. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. mada to posebno ne naglasismo. naravno. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. dakle. 7. kada je riječ o monopolu. Proizvođač. odnosno tržišnu moć. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. On.7.

Ali. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene.2. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. 7.1.7. prosječni prihod Granični prihod K 167 . U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.7. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. odnosno usluge. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Prema tomu. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Slika 72.

Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Monopol. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Stoga.7. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. a ne i na sve prethodne jedinice. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Ali. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. poznati nam. proizvodi output K. Na taj. prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Slika 73. 168 . način maksimalizira svoj profit.

te outpute koje odbacuje monopol. b) Moguće ironično. odnosno savršena konkurencija. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". ali povećanje profita. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Sada svi kupci. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. ponajprije. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Ne zaboravimo. znači proizvodnju većeg. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. ali i većim. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. prije svega. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. alokacijski efikasnim outputom. Pretpostavit ćemo da je. Ali.8. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. 7.2. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači.7. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. osim posljednjeg.

7. Nije teško zaključiti da: 1. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. Međutim. Slika 74. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti.

zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Doista. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. pak. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. evidentno. Riječ je o traganju za rentom. Zaštićeno od konkurencije. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). 171 . Razlozi za to vjerojatno postoje. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Monopol. dakako. a zbog zaštićenosti od konkurencije. Ekonomije cilja se. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. izaziva dodatne troškove. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi.7. ali i ekonomije cilja (economies of scope). odnosno proširenju asortimana proizvodnje. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. u određenim slučajevima. to nije sve. većeg outputa jest X neefikasnost. mogu monopolski output. poznata nam ekonomija razmjera. Naime. Međutim. aktivnosti koja. Ali. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. "rent seeking behavior". TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. učiniti većim od onog konkurencijskog.

TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. monopol igra pozitivnu ulogu. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. proizvodnja bijele tehnike. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. zamjećujete. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. u nekim slučajevima. Prema tomu. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. itd. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. a monopolski output veći od konkurencijskog. Slika 75. Ali. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Sve to. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. 172 . a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika.7.) obara prosječni ukupni trošak. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja.

Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. baš kao savršena konkurencija. dakle.7. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. s opadajućom krivuljom potražnje.1. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. 173 . slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Nesavršena. Valja dodati. dakako. ponajprije. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. U prvom. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. baš kao i monopol. monopolistička konkurencija. 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. dakle.3. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. ne identično dobro. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. radi se o oligopolu. Novi se. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane.3. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. Monopolistički konkurenti proizvode slično. bez ikakvih ograničenja. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. Stvarna su tržišta. Drugo. U drugom slučaju. konkurenti. riječ je o monopolističkoj konkurenciji.

Slika 76.1. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. 7.7.3. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. 174 . TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. dakle. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol.1. On. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva.

Prema tomu. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Ekonomski profit se smanjuje. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. međutim.7. Naime. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli.2. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. nove konkurente. Nova će poduzeća privući dio kupaca.1. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. sasvim sigurno. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Ova je idilična situacija. Slika 77.3. Budući da je prosječni prihod. 7.

Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. neiskorištenog kapaciteta. Nadalje. Nadalje. 7. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. istovremeno.2. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. naime. Brojni su uzroci formiranja oligopola.7. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . znači pojavu suvišnog. Najčešće je to ekonomija razmjera. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa.3. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. međutim. Kapacitet je. Uopće. razlike ipak postoje. i dobrim supstitutima. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Monopol i monopolistička konkurencija. Ali. Drugim riječima. dakle.minimalni prosječni ukupni trošak. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali.

Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Ovdje ima mjesta i za sukob.1. također. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Manja poduzeća. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. itd. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. najčešće ono najveće. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. 7. Ono određuje i mijenja cijenu. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. ali i za suradnju. Ovakvi su 177 . situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. Očigledno. vodstvo u cijenama. s tim u svezi.2. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu.3. Monopol "pravi".7. Prvi je tzv. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. preuzme vodstvo u cijenama. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. patenata. Međutim. On je "price maker". On je "price searcher". TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Problem međusobne ovisnosti. dominantno poduzeće. određuje cijenu. a ostali ga u tome slijede. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te.

Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Slika 78. 178 . te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. prestanak sporazuma. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. Ne samo zbog toga što ih. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. najčešće. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. veličina outputa. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). povećavajući output iznad dogovorene kvote. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena.7. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost.

Svaka igra. međutim. čeka zatvorska kazna od osam godina. pretpostavljate. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. 7.A. nema. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. vjerojatno. a partnera. TRŽIŠTE DOBARA 7.2. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. ne mogu komunicirati i.B. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. U tom smislu svaki igrač.A.B. zbog nedostatka dokaza.B. dakako.A. i B. dakle. i B. a tvoj partner to odbije učiniti.3. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. odvija u prilično neugodnom ambijentu.3. Čvrstih dokaza. i B. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. 179 . budući da je odbio priznati. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Prilično složena situacija budući da A. osuđeni samo za posljednju provalu. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu.7. Tijekom istrage ustanovi se da su A.A. Istražitelj stoga smjesti A. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. A. Teorija igara može se. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti.1. poštujući pravila igre. i B.2.2." Zatvorenici.2.B. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. Zatvorenikova dilema Igra se.

B.B. Prema tomu. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B.B. 2 god.A. odnosno strategije. Na koji način razmišlja zatvorenik A. A. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. A. i B. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. 180 . ne prizna. 8 god. B. 1 god. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. vodeći računa isključivo o 56 John F. neprijeporno.B.B.B.. matematičar.A. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept.? Ukoliko B. Nash. s punih osam godina.A. I njemu se isplati priznati. 2 god.A.A. prizna. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. B. B. ne prizna. 8 god. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. A.B. ne prizna 4. Ukoliko. 4 god.A.B. 4 god. konačni rezultat. meni se isplati priznati. A. pak. B. u svakom slučaju. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. a B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. prizna tada.B. Dakle. Oba zatvorenika priznaju 2. strategije Ne priznati Ne priznati B.B. A.B. B. A. B.B.A.7. 1 god. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A.A. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. prizna. Svaki je od igrača odigrao igru. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.A. strategije Priznati Priznati A. B.

Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin.: Economics. na račun konkurenta. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. poduzeća B ne vara 4. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. grubo rečeno. str. ne varati. Oba poduzeća varaju 3. 7. Ali. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". kao i u zatvorenikovoj dilemi. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga).2. Poduzeće A vara. Naime. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. I ovdje su. Inc. mogu birati između dvije moguće strategije. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Addison-Wesley Publishing Company. New York 1990..7.3. dakle. dakle. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. u pitanju dva igrača koji. Moguće su . Oba poduzeća ne varaju 2. sljedeće četiri situacije: 1. 181 .2.. 357. varati) i pridržavati se sporazuma. Poduzeće A ne vara. Ali. M.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu.2. veći ekonomski profit. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. poduzeće B vara. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu.

oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. imaju dovoljno. I opet. tu doista nema dileme. varati. dakako. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Izigravaju li. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. Poduzeću A se isplati. naime. I konačno. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Pokušajmo je otkriti. istovremeno. Svaki "niski udarac". mora varati. na sreću ili nesreću. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. Dominantna strategijska. ukoliko poduzeće B ne vara. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. pak.7. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. vremena da bi se profilirao. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Zajedničkom interesu treba. 182 . I njegova najbolja strategija je varati. poduzeću B gubitak od dva milijuna. A naša ga poduzeća. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka.

Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. primjerice. 7. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. Prema tomu. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Jedna je od njih.7.4. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7.: The Strategy of Conflict. Uopće. T. 1960. Oxford University Press. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. međutim.4. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Od vas se. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. New York. dakle. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).1. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. 183 .58 Ukoliko. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi.

Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. Sljedeća će tablica pokušati. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. 7. monopolistička konkurencija.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. oligopol.) vrijednosti ukupne prodaje. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. trošak Normalni profit Cijena> min. trošak Monopolski profit Cijena>min. PUT Cijena>Gran..PUT Cijena>Gran. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . slobodan ili otežan ulaz u granu itd. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. trošak Ekonomski profit Cijena >min. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak.2.4.PUT Cijena>Gran.7. PUT Cijena=Gran. pružiti potrebitu informaciju. Tablica 27. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. na koncizan način. 90% npr. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.

zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. oligopol ili monopolistička konkurencija. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Naime. Ili. istoga kroja i iste boje. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. Prema tomu. konkurencije jest idealan.7. Kada je prirodni monopol u pitanju. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. iste zapremine motora i iste boje. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. a potrošači će. najniži trošak i cijenu. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Ali. Ali. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. kada je u pitanju monopolistička konkurencija.

.

1. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. zemlja i poduzetništvo. vode itd.8. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. zgrade. novčana sredstva. dakle. najrazličitiji uređaji i oprema. preuzima rizik 187 . sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. rudna bogatstva. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. ali i zalihe gotovih proizvoda. Valja. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. alati. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. strojevi. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. kapital. Dakle. Kapital. naime. ne znači novac. Poduzetnik. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. To su rad. dakle. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. odnosno čimbenika proizvodnje. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. poluproizvoda i sirovina čine kapital. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga.

2. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. 188 . dakle. a vlasnik zemlje rentu. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. naravno. Ali. Renta. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. odlučnim. nije za bojažljive i nesklone riziku. Poduzetnici su. a poduzeća ih kupuju. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. 8. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. naravno. onaj ekonomski.8. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. naravno. Vrijedi. prije svega. Vlasnik rada ostvaruje plaću. odnosno proces njihove proizvodnje. Domaćinstva. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. pak. Tržište. u prvi mah. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. dakle. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Poduzetnik. vlasnik kapitala kamatu. Riječ je o samosvojnim.

Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. 189 . Slika 79. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Vrijedi i obrnuto. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto.8. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Dohodak = C ⋅ K. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje.

Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Ekonomska je renta. Ili. Slika 80. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. "kruh nad pogačom". nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. za razliku od transferne zarade. U pravilu. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. To je onaj dio dohotka koji.8. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. 190 . kako se to zna reći.

Slika 81. dakle. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). a vrijedi i obrnuto. kada je. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. njegova ponuda savršeno neelastična. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. 191 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene.8. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična.

Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. kapital ili zemlja) izvedena. derivirana potražnja. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. međutim. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. Poduzeća. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. 192 . POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad.3. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. 8. potražuju čimbenike proizvodnje.8. Zapitajmo se. naime.

∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa.8. ∆ Čimbenik Ili. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. a ostali su inputi fiksnog karaktera. jednostavno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . Ukoliko povećavate inpute rada. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. Prema tomu. Naime. 193 . Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. po logici stvari. jednak cijeni inputa. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. jednostavno. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika.8. Prosječni je trošak inputa. 194 .

Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.3.1. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.8. Optimalna. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. pak. Količina zaposlenog inputa će se.

Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Prema tomu. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada.

8. Međutim. Međutim. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Naime. U ovim naročitim uvjetima. Tržište je outputa savršeno konkurentno. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Podsjećamo. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. uvjetima savršene konkurencije. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada.savršeni konkurent. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice).

Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.ima određenu tržišnu moć. 8.2. Slika 83. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. Poduzeće.8.3. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. 198 . međutim.u stanju utjecati na cijenu inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. međutim.kupac inputa . Ukoliko poduzeće . i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće .kupac inputa . Monopson Razmotrimo.

Tablica 29. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. krivulja ponude rada jest 199 . Uostalom. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. naravno.monopsonist. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica).8. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. međutim. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Međutim. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Granični se trošak rada. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. a cijena rada 15. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. iste veličine. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa.

Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Slika 84.8. 200 . Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada.

Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Naime. I konačno. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. postojanje krivulje potražnje.8. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Ovakvo ponašanje ne znači. ne znači. međutim. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. 201 . Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. dakle. Dakle.

PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.1. 8. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Prema tomu. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.8.4.4. Ne postoji krivulja potražnje za radom. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.

ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. granični prihod proizvoda rada se. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. = Granični trošak.4. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. Dakle. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.2. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. 203 . isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Ukoliko je dotični input rad.8.

.

ponuda rada ne postoji. 1990. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada.1.: Economics. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. u pravilu i u prvi mah. a one se tiču.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. kada je u pitanju ponuđena količina rada. prije svega.1. 60 Vidjeti: Parkin. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. međutim. dva. 9. str. izazvati pad ponuđene količine rada. Daljnji rast cijene rada može. Addison-Wesley Publishing Company. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. Međutim. rast ponuđene količine rada. New York.. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. Rast cijene rada izaziva.9. kako ranije rekosmo. 391. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. Dakle. ponude rada. 205 . Inc. suprotna. i na tržištu čimbenika proizvodnje.1. M.

ponuđena količina rada opada. Upravo stoga. Prisjetimo se. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. povećava potražnju za normalnim dobrima. Ali. ceteris paribus. To je bit učinka supstitucije.jest normalno dobro. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Uporni rast cijene rada. rekreacija. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. pri relativno visokim cijenama rada.9. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Ponuđena količina rada raste. rast dohotka potrošača. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor.prodajom rada. 206 . Iz tih razloga. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. obrazovanje).

9.1.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. 207 .kupci rada -. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. 9. utjecati na cijenu rada. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Pojedina se poduzeća . sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. međutim. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86.

savršena konkurencija 9. i granični prihod poduzeća.9.2. Ukoliko se. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. granični prihod proizvoda rada. Podsjećamo. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a sa njime.savršeni konkurent b) Tržište rada . dakako. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada.1. Raste. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. raste. 208 . i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Raste li cijena dobra ili usluge.1. a) Poduzeće kupac . u tom slučaju.

te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88.9. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. raste li radna snaga. Ponuda se rada smanjuje. Vrijedi i obrnuto. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. 209 . Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. 9.1. Dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. raste i ponuda rada. Vrijedi i obrnuto.2.2.

3. H. 203. McGraw-Hill Book Company. Primjerice. te nastojeći povećati cijenu rada. M. te stoga i manji broj članova sindikata.9.H. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada... ceteris paribus. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.1. Međutim. R.. Ulbrich. veća plaća znači i manji broj zaposlenih.“62 Jednostavno rečeno.: Introduction to Economic Principles. 1989. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika... New York. Smanjenje će ponude rada izazvati. 62 Mabry. Sindikati. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. 9. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. s tim u svezi.. 210 . str. povećanje cijene rada.

godinu dana) i. drugih troškova.9. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. nemate. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. 63 211 .. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom.2. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. postoji i druga opcija . pretpostavimo. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. podizanje radnog morala. itd. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. To ukratko.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. 9. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite.1. osim troškova leasinga.2.

Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Neprijeporno.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .

Investirate 213 . Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Što. budući da ste ih uložili u banku. jednostavnosti radi. životni vijek svakog od njih neograničen. međutim. u ovoj novoj situaciji. donose kamatu od 10% godišnje. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Kako.9.

7% 20% 13. kada je u pitanju kupovina kapitala. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . budući da je tržišna kamatna stopa 10%.9. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. Tablica 31. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.3%.3% 26. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.  1200  U oba slučaja.3% 6. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.

U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posuditi 215 . te ste ih prisiljeni posuditi.9. 9. Slika 91. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.2.2.

dakle.3. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. Međutim. Kamata je nagrada za čekanje. 9. a ne odgođena zadovoljstva. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. 216 . upravo ovo čekanje. zaobilaznu. koji. Upravo stoga. Ponuda zajmova Potrošači. Kada. moraju biti nagrađeni. Prema tomu. u pravilu. štede. cijene više sadašnju potrošnju od buduće.2. odnosno štednja omogućuje tzv. posrednu proizvodnju. koji čekaju. Slika 92. dakle. granična efikasnost kapitala > k'. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. za odgođenu potrošnju.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. u tom slučaju. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. Uopće. Posuditi više znači opet.

kamatna stopa. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. Ukoliko. Proizvedeni kapital omogućuje. snažnoj savršenoj konkurenciji. očekivani dohodak.2. 217 . 9. ceteris paribus. Slika 93. dakako. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . na ovaj posredni način. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. životna dob i. pretpostavimo. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova.9. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. veću proizvodnju potrošnih dobara.4.

Kao što svaka općina. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. dakako. njezina je količina ograničena. 9. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. Slike 94.. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. Ponajprije. potencijalni dužnik. zaliha nafte. itd. ona je imobilna i. ugljena itd. 218 . drugo. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema.9.3. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope.

Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. 9. Slika 95. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.1. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. tržištem određenu rentu. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.) ostaje ista. 219 . dakle.potencijalni zakupac .će. željenu količinu zemlje uz postojeću. npr.3.2. Zakupac se. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.3. moći zakupiti potrebitu.9. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr.

budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . ekonomska renta. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. zbog istog razloga. određuje visinu rente.9. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje.

10. 4. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. Država obavlja preraspodjelu dohotka. u ovom trenutku.1. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 1.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. Stvarno. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. Usredotočimo se. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. Država realocira resurse. 2. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. 3. 221 .

pojava eksternalija 3. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. jednom proizvedeno. na raspolaganju svima. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. proizvodnji.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. isključivo pravo njegove potrošnje. čisto javno dobro (npr. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. Ukratko. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. konačno.1. svjetionici itd. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. ceteris paribus. miješana ili polujavna dobra.10. posredstvom tržišta izvedenoj. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. pojava monopola.problem slobodnog jahača. 222 . Nasuprot tomu. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. Primjer takvih dobara su ceste.1. "free rider" problem . sustav nacionalne obrane. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. parkirališta. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. parkovi i slično. 10. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. S tim u vezi najpoznatiji je tzv.

koristi javno dobro. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. Tržište. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. da je broj onih koji će se angažirati. i novčana sredstva. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta.1. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. Prema tomu. Zapravo. pak. Graničnu korist moguće je. prema tomu. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Zbog toga država igra ulogu realokatora. dakle.1. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. ∆ Količina 223 . pa. dakle. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist .10. "free rider" je osoba koja besplatno. te pokušava osigurati. Isplati se. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. u boljem slučaju. 10. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. besplatno koristiti javna dobra. Ili. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. alokacijsku efikasnost. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. Dogodi li se suprotno. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja.1. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi.

2.osoba A i osoba B. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .A Granična korist .1. Tablica 32. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . 10.1.B Granična korist .10.A Ukupna korist . Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Zamjećujete. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. Količina javnog dobra Ukupna korist .

5 5 Količina javnog dobra 225 .5 1 1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 4 4. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 3 3.10.5 2 2.

Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. 226 . Međutim. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. Tablica 33. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97.10. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti.

227 . Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva.2. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. dakle. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. Eksterni trošak.1. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. 10. prosuti trošak. Primjeri eksternog troška.10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. 10. 10. u još većoj mjeri. Ovakvo rješenje. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze.10. ovise o količini inputa kojima raspolažu. vrijedi za raspodjelu bogatstva. 235 . između ostalog. realizirat ćete i relevantni dohodak. dohodak je ono što zaradite. Nažalost. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. Bogatstvo.1. bogatstvo ono što posjedujete. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. preuzima. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. vrijedi i obrnuto. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. osim visokokvalificiranog rada. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). a prirodni monopol realizira tek normalni profit. kao kompromisno rješenje.2. na primjeru zamišljene ekonomije. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. dakle. proizvedena količina je KR.2. Ukoliko. Država. To. te cijenama čimbenika proizvodnje. nejednaka je i raspodjela dohotka. dakako. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. Ukratko. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka.

a to su one s najnižim dohocima. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Druga petina.10. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Prva petina obitelji. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Kumulativno. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. 40% obitelji realizira 15% dohotka. dakle. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. dakle. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. 236 . realiziraju 5% ukupnog dohotka.

Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. 40% obitelji 40% dohotka itd. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. također.10. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Obrazovanje. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Ljudi 237 . u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Dakle.

U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. makar i na sažeti način. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. 362. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. godini. str.. 10. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. "Mate".. npr.A.D.. N.. Ukoliko se. str. New York. Macmillan Publishing Company. P. 1985. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. nije moguće zaobići problem siromaštva. J. 238 . 71 72 Samuelson. Tako je. Nordhaus. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini.: Basic Economics. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. Oporezujući visoke dohotke... država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. pa čak i sreća. a nije jednaka niti raspodjela šansi.: Ekonomija. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. 2000.A. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. granica siromaštva. Karatjas. Dyal. Zagreb. raspravlja o raspodjeli dohotka.2. 343.2. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.10. W.. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.

država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Slika 103.10. Dakle. 239 .

.

241 . međutim.1. str. INFLACIJA Inflacija (lat.. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. J.ekonomiju u cjelini. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. Macmillan Publishing Company. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". 1985. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. N. jednostavno. stopa nezaposlenosti. razina cijena miruje. stopa inflacije. 11. inflare . A. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. New York. 176. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. Makroekonomika. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. proučava posebni ekonomski entitet .naduti. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. itd.. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. određivanje cijena inputa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Naime.11. odnosno stopa ekonomskog rasta. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . 73 Dyal. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Karatjas. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73.. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije.: Basic Economics.potrošača i poduzeća.

posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.H. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto...+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.. a a.. McGrawHill. New York.. Ulbrich.H.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. 242 .. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.b.CPI). Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. Dakako... Inc. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . a 0 baznu godinu. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. str. H. 293.: Introduction to Economic Principles... 74 Vidjeti: Mabry... R.. 1989.11.. n označavaju pojedine artikle košare dobara.

2.5%.5 122.5 Zamjećujete.9 137. 243 .Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . 3.5%. međutim. povećanje prosječne ili opće razine cijena. 4. Godina 1. Prema tomu.3 100 112. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12.87%. 6. 5. treća je godina bazna godina. stopa inflacije jest postotna promjena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. Kako. U četvrtoj godini.9% a u šestoj godini 37. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. u odnosu na petu godinu. u petoj 22. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83.11. iznositi 11.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . u odnosu na baznu godinu. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.

međutim. Pretpostavit ćemo. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod.9 · 100 = 11.11. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. novčana. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. Nasuprot tomu. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. 244 . jedne godine. mjera inflacije. sveobuhvatnija. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. dakako. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. u pravilu. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.9 Postoji. još jedna. Ukratko. Naime.87% 122 . jednostavnosti radi.5 − 122 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom.

u odnosu na baznu godinu. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.11.24%.24. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno stopa inflacije iznosi 18. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.5 1500 1900 7600 900 18000 0.deflator 245 . prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.24 29600 U tekućoj je godini. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. GNP . Gornja formula upućuje na to da je. upotrebom GNP-deflatora.24%. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.

nije jedini uzrok inflacije ali je. najvažniji. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman.1. stoljeća. David Hume i David Ricardo. Inflacija može. dakako. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. Novac. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Mnogi će. te psihološkim teorijama inflacije. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. svakako. odnosno količina novca u optjecaju. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Međutim. monetarni fenomen. primjerice.1. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv.11. prije svega. 246 . razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. reći će oni. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.

uz ostale neizmijenjene uvjete. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Q Udvostručite li količinu novca.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . fiksne veličine. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. U tom je slučaju. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Možda će to jasnije predočiti tzv. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. i obrnuto. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. udvostručit ćete i razinu cijena. dakako. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim.11.

viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. te kompromisne.1. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. te brzina novca opada.1. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine.000. Kakve će posljedice. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. M = 50. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo.11.000 . a time i manju brzinu novca. znači i nižu kamatnu stopu. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. 11. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). te će rast nominalnog bruto 248 .1. posredstvom jednostavnog primjera.000 = P·Q 200. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. u pravilu. Prema tomu. v=4. M·v 200. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Ovo povećava brzinu novca.000. Naime. Ukratko. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu.

11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. M·v = 100. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 · 3 P·Q 300. M·v = 100. Postoji.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 2 P·Q 200. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. dakle. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 4 P·Q 400.000 I konačno.000 249 . ne i razmjernog povećanju količine novca. M·v = 100. Doći će do izvjesnog.

2. NEZAPOSLENOST 11. S tim u svezi. niti kao dio radne snage. ne smatraju nezaposlenima a. Nezaposlenost. budući da su prestali aktivno tražiti posao. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. žele raditi. Različiti su uzroci nezaposlenosti.2. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. prije svega. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. obeshrabrenih radnika. s tim u svezi. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. međutim. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. sezonsku nezaposlenost. Međutim.11. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. koje. te je. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje.1. 250 . pak. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. ali i nezaposlenih radnika. valja spomenuti kategoriju tzv. stoga. misli na nezaposlenost rada.

koji. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. nažalost. turističkih radnika. Dok frikcijska. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. frikcijska. Sve osobe koje. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. dakle. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. ciklička nezaposlenost. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. dakle. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.) čine sezonsku nezaposlenost. pad agregatne potražnje i. ne treba posebice zabrinjavati. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. tzv. ali ne i odgovarajuća ponuda. Potražnja postoji. s tim u svezi. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. 251 .11. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Naime. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. međutim. a povećati potražnju za drugima. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Ovaj tip nezaposlenosti. građevinskih radnika itd.

M. kriminala. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. međutim. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. u tom slučaju. Ukratko. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. itd. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. odnosno prirodne stope nezaposlenosti.11. New York. pri datoj kamatnoj stopi. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. ljudskog kapitala 76. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. Osim one neposredne . odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. 1990. Vidjeti: Parkin. riječ je o punoj zaposlenosti.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. smanjivanje vrijednosti tzv. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. a stopa nezaposlenosti se.). Ova različita tumačenja pune zaposlenosti.: Economics. AddisonWesley Publishing Company. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. 252 .

Suvremena će ekonomska pozicija. Dakako. vrijedi i obrnuto. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.W. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.2. naime. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. ustvrditi kako izravni.2. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Obrnuto. Slika 104. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. 253 . Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. međutim. Proizlazi. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Nasuprot tomu. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. Ukoliko je. prirodnoj stopi 254 . Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. stopa inflacije manja od očekivane (2%). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). pak. jednaka očekivanoj. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. Ukoliko je stopa inflacije. U dugom vremenskom razdoblju. odnosno postoji puna zaposlenost. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Ponovimo. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%.11. a vrijedi i obrnuto. u kratkom vremenskom razdoblju.

koje se. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . Slika 106. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. dvostrukog računanja. 11. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. kao inputi. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv.3.11. dakle. najčešće tijekom jedne godine.

promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996.Realni GNP u 1995. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. Realni bruto nacionalni proizvod. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. Bruto nacionalni proizvod se. Realni bruto nacionalni proizvod. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. koje. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta. Upravo stoga... znači ekonomski rast. Ona. dakle. dakle. kao što znamo. Realna stopa rasta u 1996. . dakako. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. 256 . dakle. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . ovisi o fazi poslovnog ciklusa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.+ Kn · Cn Dakako.11. unatoč većim ili manjim oscilacijama. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.

Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. 11.1. 257 . On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. Slika 107. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Oba će pristupa. Odlučimo li se za donji kružni tok. Obratimo pozornost na gornji kružni tok.11. nažalost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali.3. značiti isti rezultat. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). izabrali smo pristup dohotka.

Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. alata. međutim. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Pristup trošenja Ovaj pristup. olovaka itd. i investicije. poluproizvoda. Smanje li se. najrazličitijih uređaja i opreme.1. automobili itd. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. Ova.1. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Dakle. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. 258 . ekonomist. mlijeka. za razliku od uobičajenog poimanja.11. pak. ceteris paribus. međutim. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. hladnjaci.3. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . ponovimo. i promjene zaliha i to kako inputa. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. finalnih dobara i usluga. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. tako i outputa. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije.

stoga. I konačno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. dobit ćete neto privatne domaće investicije. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. državne su investicije dio državne potrošnje. Isključena su. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Neto izvoz (Ex . međutim. naime. amortiziranog dijela realnog kapitala. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. neto izvoz može biti i negativan. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Transferna plaćanja nisu. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. funkcioniranje obrazovanja itd. provedbu zakona. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu.11. Dakako. Zamjećujete. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Riječ je i o privatnim investicijama. 259 . radi se o domaćim investicijama. transferna plaćanja. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. istrošenog. Naime.

Zapitajmo se. svakako. prema tomu. Stoga ih. Neizravni porezi predstavljaju. renti. naime. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. dohodak države.2. dijelom biti potrošen (C). Agregatni dohodak će. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. bit će oporezovan. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. 260 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i.11. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Tri su moguća načina njegova korištenja. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze.1.3. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu.

Prema tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. 11. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju.3.Transferna plaćanja).Im = S + T. 261 .3. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .1. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.bruto nacionalnog proizvoda. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . C + I + G + EX . imovinu) poreznih obveznika. prihode. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.11.Im = GNP = C + S + T. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .

I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. Pri tome.. na drugoj ističe. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.GDP).3. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode..1989. rast će njena razina. Boston . 548. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Inc. D. Valja izjednačiti aktualne investicije. 262 . neto porezima i uvozom. str.: Economics. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode."79 11. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Stabilnu razinu vode. N. istovremeno.. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product .2. Irwin.11. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.

Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. On. Prema tomu. Riječ je. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. dakle. amortizirane elemente realnog kapitala. dakle. Dakle. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima).11. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. 263 . Nasuprot tomu.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. o bruto privatnim domaćim investicijama. GNP .

mirovine. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. PI . Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. kamate na javni dug. te dodate nezarađene. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. NI -Zarađeni. u pravilu. o doprinosima za socijalno osiguranje. ali ne i primljen. ali primljene dohotke. Događa se to. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . Od osobnog dohotka (PI). Istovremeno. o korporacijskim profitima koji nisu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI).11. 11. valja oduzeti osobne poreze. ali su primljeni. primjerice. u obliku dividende. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. posredstvom transfera. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . itd). ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete.DI) preostaje samo jedan korak. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. 264 . osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.4. Riječ je. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. ali ne i primljene dohotke. kao što mu i ime kaže.PI). Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. raspodijeljeni dioničarima itd.

Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad.11. vrh. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh..razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. 265 . Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. To su ekspanzija. nije lako predvidjeti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. kontrakcija i dno. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Slika 108. naravno. ali ih je lako uočiti. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju ..

Nazvan prema prezimenu autora.11. M. jest nezaposlenost.: The Political Economy of Prosperity. Karatjas.80 Kada.. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. J. str. D. Macmillan Publishing Company. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste.. New York. s tim u svezi. govorimo o dnu. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Spomenimo. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. 11. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. 81 Okun. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. N. u kontrakcijskoj fazi. kada vi. The Brookings Institution.1. A. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). te postoji puna zaposlenost..4. 1970. međutim. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. 1985. izgubite zaposlenje tada je to depresija". 266 . te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.. Ponovimo.C.: Basic Economics. čije nas promjene zanimaju. A. 192. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Washington. Jedna od važnijih. Okunov zakon.

u odnosu na potencijalni. stopu inflacije. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. pak. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. ne tako rijetke. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. 267 . s visokim stopama inflacije. Riječ je. tijekom vremena. Međutim. eventualno i negativnu. iznimno. a kontrakcija nižu.2. ruku pod ruku. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. izuzetke. prati inflacija. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu.4.11. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. pa čak i nulte. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. dakle o kontrakciji koju. Naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. 11. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Niske.

.

odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. Model. 12. GNP = C + I + G + (EX . zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. nezaposlenosti i inflacije. Ili. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. između ostalog.1. AGREGATNA POTRAŽNJA 12.1. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX .12. država. agregatna potraživana količina 269 . inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.Im) pri danoj razini cijena. kontrakcije.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. poduzeća.

mjerene GNP-deflatorom. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Višoj razini cijena. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Naime. izražen kao realni GNP. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Slika 109. pak. Kao i krivulja individualne ili. uslijed promjene razine cijena.

smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Pad kupovne moći. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. smanjivanje količine realnog novca. što gotovog. za 25%. Dakle. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Ukoliko razina cijena poraste. Dodatna će kupovna moć. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena.12. što depozitnog novca. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. ceteris paribus. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Ukoliko razina cijena raste. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. pad razine cijena znači. Obrnuto. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica.

Rast cijena.12. naime. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. s tim u svezi. dakako. te investicijsko trošenje. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza.zajmovnih fondova . 3. 272 . ceteris paribus. i obrnuto. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. te se povećava agregatna potraživana količina. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. jeftinijim inozemnim dobrima. Ovakva situacija znači pad izvoza. Pad cijena. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. te rast uvoza. Obrnuto. Potrošači. Rezultat su niže realne kamatne stope. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. ceteris paribus. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. dakako. smanjuje količinu realnog novca i. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. obara kupovnu moć stanovništva. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Vrijedi.i njihovu veću potražnju.

u sprezi s učinkom realne kamatne stope.2. međutim.1. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .12. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. te učinkom vanjske trgovine. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Slike 110. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Brojni su. izazivaju promjene agregatne potraživane količine.

te brojnim drugim dobrima i uslugama. Dakako. Naravno. a time i agregatne potražnje. uz ostale neizmjenjene uvjete. 2. 4. 3. vrijedi i vice versa. pak. stanovima i kućama. znači i povećanje agregatne potražnje. znači i rast agregatne potražnje. ceteris paribus. ceteris paribus. 274 . ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. naime. Pad poreza. odjećom. Rast poreza. ceteris paribus. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. izazvati pad agregatne potražnje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. vrijedi i obrnuto. izaziva pad raspoloživog dohotka.12. 5. praćen rastom raspoloživog dohotka. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. znači i veću potražnju za hranom. Porezi Rast poreza će. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. očekivanja izazvati. Naime. vrijedi i obrnuto. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Pesimistička će. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. Dodajmo. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Veći broj ljudi. pad agregatne potražnje.

izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. na novčanu masu. ceteris paribus. Međutim. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. 7. dodatni. koje su posljedica promjene razine cijena. Rast transfernih plaćanja. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Promjene količine novca izazivaju. stoga. znači i manju agregatnu potražnju. izazvan padom državnih transfera. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. 8. povećati agregatnu potražnju. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Pad raspoloživog dohotka. a time i na agregatnu potražnju. Pad će kamatnih stopa. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. kamatne stope zabilježe rast. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. uz ostale neizmjenjene uvjete. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa.12. Vrijedi i obrnuto. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. uz ostale neizmijenjene uvjete. međutim. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. 275 . S druge strane.

mjerenog realnim GNP-om. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. predstavljene GNP-deflatorom. pod utjecajem promjena razine cijena. 12.12. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. 276 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. AGREGATNA PONUDA 12. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. s tim u svezi izazvane.1.2.2. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Puna zaposlenost. isključuje cikličku nezaposlenost. s druge strane. postoji i samo jedna.

u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Naime. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. konstantne veličine. 277 . Primjerice. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena.12. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. Očigledno. Dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. a posebice cijene rada (plaće). njegov output ostaje neizmijenjen.

278 . Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). sirovina) gotovo fiksnog karaktera. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. Pri tome se angažiraju i suvišni. uz neizmijenjene cijene inputa. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada.12. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. Rast cijena finalnih dobara i usluga. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. do tada neiskorišteni kapaciteti.

2. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . 3. Riječ je. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. i kvaliteta radne snage. ceteris paribus.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti.2. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade.2. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a.12. strojevi. a s njime i agregatna ponuda. Više kompetentnih. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. oprema. Važna je. dakako. 1. o "pregrijanoj ekonomiji". Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. i agregatna ponuda. zbog razumljivih razloga. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.

u pravilu.12. 5. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. ceteris paribus. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. dakle. tj. Naravno. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. povećanje agregatnog outputa. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Rastu agregatne ponude pogoduje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. 280 . značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. 6.

281 . 1.3.12. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.2. ceteris paribus. Rast plaća. Vrijedi i vice versa. 12. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.

12. ceteris paribus. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Pad cijena sirovina. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. promjene cijena inputa. znači pad kratkoročne agregatne ponude. pak. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Dakle. Rast cijena sirovina. u dugom 282 . Zamjećujete. Slika 114. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2.

Slika 115. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. 12. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. Međutim. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.12.3. 283 . Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a.

Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je.3. 284 . U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Neplanirano smanjenje zaliha. podiže razinu cijena. Agregatni manjak dobara i usluga. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. 12. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu.12. poput plime. i rast nezaposlenosti. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. između ostalog.1. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.

dakle. odnosno potencijalnog GNP-a. 285 . odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.12.2. 12.3.

12.3.3.12. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. 286 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. dakle.

Najznačajnije životno djelo J. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. dakle.4. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. godine 287 . plaće rigidne. 12. nefleksibilne. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. prije svega. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. prekomjerne nezaposlenosti. Interest.M. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). Isti uzrok. kamate i novca (The General Theory of Employment. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti.3.12. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. and Money) objavljeno 1936. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118.

12. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). pada agregatne potražnje. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . može biti neposredna i posredna. prije svega. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. u smislu povećanja agregatne potražnje. pak. Državna intervencija.potrošnje (C) i investicija (I). Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. Posredna. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. Slika 119. 288 .

Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. 121. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Poznat i kao "francuski Adam Smith". AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. Ricarda.. Ova. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. str. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. s tim u svezi.: The Life of John Maynard Keynes. kao što ranije naznačismo.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Saya i drugih. 1951. 12.3. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod.85 zovu ekonomika potražnje. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći"..5. Macmilann and Co. 289 . Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Prema tomu. Spomenimo.12..F. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 85 Harrod. R. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. London. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.

s tim u svezi.Irwin.12. Richard D. str. N. MA 1989.3.1.. 290 . kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. uslijed pojave nezaposlenosti.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Boston. pad cijena inputa. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.. 2. Inc.5. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će.: Economics. D. Slika 120. 87 Vidjeti: Hyman. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Nova. 623.

88 88 Vidjeti: Hyman. Slika 121. D. Richard D. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. uspostavlja u točki R 2. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i.Irwin. 12. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. str. MA 1989. naime.javlja se. i ciklička nezaposlenost. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. rast cijena inputa. 4. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. N.5. 291 .: Economics.3.2. te se ravnoteža. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će.. Rast nezaposlenosti . vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.12. Boston. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. s tim u svezi.. Inc. 624. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. u uvjetima pune zaposlenosti.

proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 3. 4. 292 . Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog.12. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Nova.

POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. 13. na sljedećim stranicama. Naša je. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji.model agregatnog trošenja .Im). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. očekivani (budući) dohodak. Ona. 293 . Našu ćemo pozornost. držeći razinu cijena stalnom veličinom. Prema tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . dakle. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. kao što rekosmo ranije. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim. Naime. investicije (I). životna dob članova domaćinstava.13. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope.istraživat ćemo.1. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. itd. odluka o tome koliko štedjeti. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. istovremeno.

Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje.13.1. granična sklonost potrošnji jest promjena. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. 294 . povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. upravno razmjerni odnos. Ili.1. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. u pravilu i u prosjeku. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.

Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka.13. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. štednja je negativna. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Ili. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.

3.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.87 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.05 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.07 0. a granična sklonost štednji 0.84 Prosječna sklonost štednji -0.40 1. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.13. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.40 -0. U tom je slučaju štednja negativna. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.05 0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .13 0.93 0.7.

297 . Trećega nema. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji.Granična sklonost potrošnji . Granična sklonost potrošnji = 1 . dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .3) veća od prosječne sklonosti štednji i.13. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. Granična je sklonost štednji (0. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. stoga. Upravo stoga. ušteđena. pak. Podsjećamo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. vrijedi i obrnuto. Dakako.Granična sklonost štednji. Naime. Prema tomu. odnosno Granična sklonost štednji = 1 .7) manja od prosječne sklonosti potrošnji.

naime.13. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). 298 . U slici 122. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. Taj pravac. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.

b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.7 + 0. 299 . Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.13. glasi: Štednja (S) = DI .3 DI . dakle. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. Ovaj dio potrošnje.7 ⋅ DI). Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. vrijedi i obrnuto. dakako. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. jest autonomna potrošnja (Ca). budući da je S = DI . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. Na slici 122.0. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.7 DI S = . korespondirajuća funkcija štednje. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli.7 .C.

1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. Naime. GNP = C + S + T.2. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Može li se. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Vrijedi. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje .ukupnog raspoloživog dohotka. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. također. i obrnuto.8 raspoloživog dohotka.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Potrošnja i realni GNP . Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . Istovremeno. Dakle. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. dakako.1.13. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). rast dohotka. Dakako. 300 . odnosno bruto nacionalni proizvod raste. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). međutim.

Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.13.4 0.5 2 2.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno 0.8 1.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.2 1.8 realnog raspoloživog dohotka.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. Slika 123. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.5 1 1.4 = = 0.4 novčane jedinice. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. 301 . graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.

2. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. odnosno investicija. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala .13. najrazličitijih uređaja i opreme). strojeva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Kupovina. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. poluproizvoda i sirovina). INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. kada. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Slika 124.graničnu efikasnost kapitala. alata. dakle. 302 . Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. Podsjećamo.

veličina amortizacije. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. veličina amortizacije. očekivani pad profita. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. i obrnuto. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. neki su čimbenici (očekivani profit. krivulja potražnje se pomiče udesno. i obrnuto. dakako. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. Međutim.profitabilan.13. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. npr. poduzeća očekuju. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. Vrijedit će. ceteris paribus. Obrnuto. općenito. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. Ukoliko. dakle. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Prema tomu. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Međutim. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. primjerice. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. Vrijedi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija.). Prema tomu. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. 303 . ekspanziju sljedeće godine te rast profita. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. ceteris paribus.

budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. baš kao i potrošnja. dakle. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. Upravo stoga.13. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. međutim.očekivanom profitu. Možda očekujete da će investicije. suvišnih kapaciteta. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Investicije ćemo. Činjenica je. Budući da je. 304 .

Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. Državnu potrošnju. pa.13. itd.3. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. provedbu zakona. određuju političke odluke nadležnih skupština. 13. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. zdravstva. funkcioniranje školstva. dakle. 305 .

306 . 13. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.4. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.

Suprotno tomu. izvozne mogućnosti Hrvatske. Devalvacija. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. 307 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. rastu i primjerice.4. Izvoz nije funkcija domaćeg. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti.smanjuje izvoz. izvoz će biti veći. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. naravno. Obrnuto. ceteris paribus. Tečajevi.1. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. i obrnuto. Njemačkoj itd. Austriji.13.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Veći inozemni realni GNP značit će. Vrijedi. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. naime. veći izvoz. revalvacija .

4. ima za posljedicu rast uvoza. Tečajevi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. Rast domaćeg agregatnog dohotka. ceteris paribus. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. 13. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. 308 .2. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Prema tomu. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. veći uvoz. veći uvoz. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. međutim. Veći domaći realni GNP znači. Uvoz će.

uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Obrnuto. naime. Zaključujemo. Revalvacijom se. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129.3. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.4. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. međutim. da je i neto 309 . rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Pretpostavimo li da se povećava.13. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvoz.

13. Slike 130. 310 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. rast će uvoza. nadolje i ulijevo. Slika 131. Nasuprot tomu. ceteris paribus. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. ceteris paribus. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Kao što je već rečeno. npr. 311 . devalvacija.. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza.13. te neto izvoz postaje negativan. Obrnuto. rast će izvoza. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. pak. neto je izvoz pozitivan. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili.

.

nazivamo funkcija agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. Sada smo. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. 313 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. međutim. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.1. 14. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično.14. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. pri datoj razini cijena.

funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. dakako. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. pa. 314 . stoga i neto izvoz. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. U pretposljednjoj koloni tablice 39. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz.14. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). potrošnja su i uvoz. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. dobit ćete agregatno trošenje. te su predstavljene kao fiksne veličine. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica.

samosvojna trošenja. To je. izvoz. iznosi 200 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. u našem primjeru. ali i (autonomni) dio potrošnje. Izvjesna. državnu potrošnju. naravno. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. pri svim razinama realnog GNP-a. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Prvu skupinu čine autonomna. naime. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. 315 . Autonomna potrošnja. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Ovdje valja ubrojiti investicije. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX).

Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). iznosi 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. upozoravamo na to. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.2 = 0. ponavljamo. to je promjena. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Ili. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.5. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Prema tomu. Uvoz. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja.14. pak. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.2 novčane jedinice. Dakle.7 novčanih jedinica. po jediničnom povećanju realnog GNP-a.7.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. 316 . određuje kut C+I+G+EX krivulje. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Ili. Razlika. Oduzmete li.2. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.7 0.

odnosno krivulje agregatnog trošenja.14.5 kuna porasta induciranog. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. Ne zaboravimo. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. 317 . međutim. Dakle.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. 90 91 Ubuduće. Graničnu sklonost trošenju moguće je. skraćeno. granična sklonost trošenju.5. dakle. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . odnosno agregatnog trošenja. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.

u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. 318 .RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. naime. Tablica 39. Taj pravac. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133.2. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .14. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. 14.

Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. osim u točki ravnoteže.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. zalihe se. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža . U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.2. Prije presjecišta.14. Podsjećamo. Ove će disproporcije. 14.1. 319 . te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija.

stoga. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem.14. poluproizvoda i sirovina). niti padaju kada je agregatno 320 . niti rastu. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. povećanje realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Zalihe (gotovih proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135.

O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP.tzv. 321 . Koristeći podatke iz tablice 39. 14. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Tablica 41.2. dakle. ravnotežni realni GNP. moguće je objasniti i pomoću. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. paušalni porezi (lump sum taxes). i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .I + G + EX = S + T + Im. Makroekonomska ravnoteža .2. Stabilni. pa. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Obrnuto. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.14.

Slika 136.14. ravnotežni realni GNP iznosi 400. 322 . Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. stoga.

40 .T) . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .30 Dakako. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. Deficitarna trgovačka bilanca = S .T) = S . Posljedica je rast zaliha. kada je. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. investicije. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. neto poreza i uvoza. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". te proračunskog deficita. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. Dakle.NX = S . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .30 = .Im) + ( G .I . neto poreza i uvoza.(G . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.14. dakle. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. Kada je realni GNP veći od 400. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. zbroj investicija. 323 .60 . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.I .30 = 70 .I .(Proračunski deficit) .

3. a zbog očekivanja viših profita. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.1. Promjene autonomnog trošenja (investicija. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. povećaju za 100 novčanih jedinica. državne potrošnje.14. ali koje ne mijenjaju njen kut. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Neka se planirane investicije.3. Tablica 43. 14. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.

325 . Vrijedit će. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. u obama slučajevima.14.5. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Također. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). i obrnuto. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. naravno.

znači pad granične sklonosti trošenju. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. dakako. uz ostale neizmijenjene uvjete.3. manju graničnu sklonost potrošnji i. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. 326 . Ovo. Vrijedi i obrnuto. ceteris paribus. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. izaziva pad granične sklonosti trošenju.2. ceteris paribus. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. dakle. Obrnuto. Rast granične sklonosti uvozu. granična porezna stopa. pad granične sklonosti potrošnji.granična sklonost uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete.14. granična sklonost potrošnji 2. granična sklonost uvozu 3. znači manji raspoloživi dohodak. Naime. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. manju graničnu sklonost trošenju. obrnuto razmjeran. Raste li. pa. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi i obrnuto. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji .

Međutim. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.875 raspoloživog dohotka.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. te graničnu sklonost potrošnji.2. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.875  .7  . Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Tablica 44.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Ravnotežno agregatno trošenje. Granična 5 20 = 0. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.

00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.875 (1 .28 42. udio poreza u realnom GNP-u.15 548. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). Tablica 45. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. [ GSP ⋅ (1 .43 182. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.14.875 ⋅ 0.t) ⋅ Realni GNP.2) = 0.71 34. možda.5.t)] ⋅ Realni GNP. stoga.85 51. Granična porezna stopa neka iznosi 0.7.875 ⋅ 0.14 25.0.29 365.875 ⋅ (1-0. Budući da je DI = (1 . ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.8 = 0.5.0857) = 0.42 60.9143 = 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.86 274. 8.72 457.t)] = 0. Potrebito je.57 17. graničnu poreznu stopu i. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. Neto porezi su.00 91.2=0.8 328 . međutim.0857. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. dakle.57% realnog GNP-a.58 640. Ili.7-0.5). vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .

ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. C = 30 + 0.8) .8 realnog GNP-a.8. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. a zbog rasta potrošnje. Raste. stalna veličina (0. u prvom slučaju. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. Budući da granična sklonost uvozu jest.6. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.6. odnosno ravnotežni realni GNP. u obama slučajevima.7 realnog GNP-a. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. kut krivulje agregatnog trošenja. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.875 raspoloživog dohotka. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.5 ona skače na 0. 329 . 0. bilježi rast i iznosi 0.GSU (0.14. ravnotežni realni GNP iznosi 500. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. ∆ Potrošnja 80 = = 0.8 ⋅ Realni GNP. S prvobitnih 0.6 [ GSP (0.8. Ili. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. granična sklonost potrošnji iznosi 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.2) ]. međutim.dakle. stoga. s . Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. ravnotežno agregatno trošenje. Uočili ste.

14.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.14. Pretpostavimo da ste.1143 realnog GNP-a. međutim. smanjili potrošnju i povećali štednju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. Što će se. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.4. Granična je sklonost štednji iznosila 0. uloživši je u banku. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .875 raspoloživog dohotka.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . naplatiti odgovarajuću kamatu.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.

0857)] ⋅ Realni GNP.0857)] ⋅ Realni GNP.28 42.57 -7.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.125 ⋅ 0.14. = = 0. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. Prema tomu.71 34.125 ⋅ (1 .58 640. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. a funkcija štednje S = .t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .0.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.29 15. međutim. Predstavimo novu situaciju.72 27.43 182. odnosno 0.86 274. dogoditi ukoliko se.0857) ] ⋅ Realni GNP. Provjerimo navedene tvrdnje.00 110 190 270 350 430 510 590 -18. 331 .0857) = 0.1143.0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.0.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.125  .14 4.875 ⋅ (1 .29 365.0857) ] ⋅ Realni GNP.15 548. ∆ Štednja 11.42 60.2344⋅ (1 0.0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.9143 = 0.72 457. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.30 + [ 0. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .43 = 0.7656 ⋅ (1 .Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .2344 raspoloživog dohotka.15 38. ceteris paribus.85 51.00 91. stoga.57 17.14 25. poveća granična sklonost štednji i.43 Naime. Što će se. Tablica 46.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.30 + [ 0.125 ⋅ (1 .

Rast štednje ima.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.9143 = 0. Granična sklonost potrošnji.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.14 25.7656 ⋅ (1 − 0.7 .85 51.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.14.71 34.58 640.42 60. ceteris paribus. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.28 42.72 77.72 457.5. 332 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.86 274.86 34.29 55.7656 ⋅ 0.57 17. uz ostale neizmijenjene uvjete.15 98.57 12. Granična sklonost trošenju iznosi 0.0857) = 0.7656 raspoloživog dohotka.7 ili 0. odnosno 0. iznosi 0.15 548.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je. kao što ranije rekosmo. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.29 365. a ravnotežni realni GNP 400.43 182.

333 . povećanja štednje. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. Do paradoksa.14. međutim. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. naziva se paradoks štednje. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. kada je o pojedincu riječ. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. ceteris paribus. znači rast njegovog dohotka.

jednostavno. dakako. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. 334 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Vrijedi. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Pogled će nas na sliku 140. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slika 140. multiplikator.5.14.

Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. 1 . multiplikatorski učinak. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. Naime. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. međutim.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 .14. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Prema tomu. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.

1 − 0 .2).4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.67. a granična sklonost uvozu 0.7.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. multiplikator će biti: 1 = 1. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. Multiplikator = 1 − 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.14. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.

14. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. budući da je riječ o zatvorenom. U tom će slučaju. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. 1 . kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. kao što zamjetismo ranije. . U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji.2.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. Pretpostavimo nadalje da je. Međutim.1. granična sklonost uvozu = 0. autarkičnom gospodarstvu.5. 337 .5. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili.

14. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . primjerice. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.Granična sklonost trošenju.6.Granična sklonost trošenju . 1 Multiplikator = 1 .Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. .14. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. Dakle. Koristeći sljedeće formule. Država može 338 .

Upravo stoga. o graničnoj sklonosti potrošnji.9). promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. U praksi je.9. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. 339 . kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. efikasnost državne potrošnje. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. Međutim.1. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. dakako. autonomnim porezima.14. Vrijedi. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza.6. Međutim. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. posredstvom državne potrošnje. i obrnuto. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Obrnuto. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. naime. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. nažalost.

ne ide.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. a porezni multiplikator 3. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.14.7 0 .2. Valja zaključiti da država jest u stanju.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3.33. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja .realnog GNP-a. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . dotle dodatna kuna. Naime. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. u cijelosti u potrošnju. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. a granična sklonost uvozu 0. dakle. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.9. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . Kao što zamjećujete. autonomnim porezima. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . varirajući veličinu paušalnih 340 .9 = − ⋅ 0 .3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.

5 = 0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.2).6.25 0. i veličinu induciranih poreza.9]. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.45 − 0. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.9 (1 .2] 1 − [0. Međutim.9 ⋅ 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.45 341 .2.5) − 0. dakle.2] 1 − 0.33 1 − [0.5 (t=0.2.9(1 − 0. (GSU = 0.14.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . iznosi 0.5) = 0.5). Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Granična sklonost uvozu. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. s tim u svezi. 14. kao u prethodnom primjeru. država može.0.t) = 0.

Stoga je i multiplikatorski učinak.t) = 0.75 Međutim.Granična sklonost trošenju Prema tomu. Ako je GSP(DI) = 0.75 Pojava je granične porezne stope. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. Što je veća granična porezna stopa.25 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .5 = 0.1 ⋅ 0.5 + 0 .05 + 0 . 342 .0. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . što su. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.2 0 .05.1. Multiplikator = 1 1 = = 1. dakle.GSU = 0.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.45 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .2 = 0.Granična sklonost trošenju .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . veći inducirani porezi. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.33 0 .9 tada je GSŠ(DI) = 0. postoji još jedna mogućnost.14. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.33 1 − GST 1 − 0 .

Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Novac je. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. obračunska jedinica. odgođenih. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. međutim. podmirite u 343 . U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu.15. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. dvostruko podudaranje želja. Novac kao obračunska jedinica. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Zahvaljujući tomu. bez obzira kako nastali. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. budućih transakcija. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Kao što rekosmo. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji.1. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. On olakšava i ubrzava razmjenu. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga.

pšenice. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Sredstvo razmjene. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. djeljivost. Dakako. duhana. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. u najgorem slučaju. Štednja je.2. U vremenima inflacije. npr. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. 15. unutarnju vrijednost. poput stoke. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. prije svega.15. novac je ono što funkcionira. Razlog držanja novca. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine.. pri tome će. 344 . Međutim. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. istovjetnost kvalitete.konzervator vrijednosti. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. itd.). bile očigledne: laka prenosivost. trajnost. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. služi i kao zaliha vrijednosti . krzna. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Prednosti su plemenitih metala. Najrazličitije su stvari. kao sredstvo razmjene.zlato i srebro. a potom i kao obračunska jedinica. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. Kao i prethodna. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. kao novca. Prema tomu.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. u početku bijaše konvertibilan. 345 . Trajao je sve do I. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. Papirni novac. Metalistička teorija.15. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. taj prvi oblik papirnog novca. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. rezervne valute (dolar. godine. etablirani nakon I. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). U Engleskoj je. imala je zlatnu podlogu. funta). dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). koja glasi na donositelja. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. naime. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). svjetskog rata. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Banknota. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac.44 kg. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. svjetskog rata. ipak ograničavali. taj drugi oblik novca. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica.

346 . fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. Depozitni novac (knjižni.3. I konačno. Riječ je. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. jednostavnije. 15.15. ceteris paribus. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. dakle. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. zlatni se standard napušta. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. Ili. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. za razliku od papirnog i kovanog novca. dakle. ne posjeduje materijalni oblik. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. spomenimo posljednji oblik novca .nevidljivi. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. ovisi o količini novca u optjecaju. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. depozitni novac. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Unatoč nekim lošim iskustvima. a nalazi se na računima banaka. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat.

: Monetarno-kreditna politika. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. Međutim. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. a vista). Naime. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. I. Pokušajmo objasniti cijeli proces. A. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. BANKE I STVARANJE NOVCA .štednja diskvalificira. međutim. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. Zagreb. 60.4. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv.. namijenjena štednji. “near” novca.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju.. 94 Perišin. str. 1992. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. kao komponente novčane mase (M1). 347 .15. prije svega. Informator. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. Šokman. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. Ovdje.”94 15. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. njihova ih namjena .

Zagreb. 1990. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. 96 Parkin. obliku rezerve likvidnosti.97 Prema tomu. Addison-Wesley Publishing Company. 1992. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku.. No. Ovaj će depozit. str. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. Iznos ovih sredstava je neophodna.. Informator. New York. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. po sili zakona. posjedovati određenu rezervu . 39. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Šokman. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. tipična američka banka.5 dolara. minimalne likvidnosti ili tzv. str. na svakih 100 dolara depozita. u obliku rezerve. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita.4 na jedinicu depozita.rezervu likvidnosti. 348 . Banka B će 95 Ali. u svakom trenutku. drži. I. banku B. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. 97 Perišin. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0.15. M. nadalje. Prema Parkinu96. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa..: Economics. Pretpostavimo. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. A. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. određeni. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza.: Monetarno-kreditna politika. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. manje od 2. 717. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.

4 na jedinicu depozita).. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.6 novčanih jedinica.4 250 Novi krediti 60 36 21.4 8.6 32. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. način: Tablica 48. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.64 12.96 19. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. možda pregledniji. itd.44 150 Nove rezerve 40 24 14. itd. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.96 100 349 .6 12.15.

kako ga još zovu. Macmillan Publishing Company. 4 = 2.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. Karatjas. J.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. dakle. Zašto? Zato što (jednostavni ili. 350 . novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. N. str. za 150 novčanih jedinica.A. iznosi 2. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. 1985.: Basic Economics.5 98 Prema: Dyal. New York. u našem primjeru. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. potencijalni) novčani multiplikator. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. Naime. 249.5.15.

Oni mogu biti zadržani. u obliku depozita. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. dakako. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica.5.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0.5 = 250). Istina. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. odnosno količinu novca. 351 . Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava.4).5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.15. novčani multiplikator iznosi 2. Proces. u obliku gotovine. može teći i u suprotnom smjeru. kao u našem primjeru. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. izvan računa banaka.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). u banke stvarajući novi višak rezerve.5 ⋅ ( − 60) = −150] . tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Dakle. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada.

Narodne novine. itd.15. Homewood.5. kontrolira banke. 1983.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. te je sada Hrvatska narodna banka. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira.. 26. utvrđuje opću likvidnost banaka. Šokman. 178. Zagreb. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. u svezi toga. str. M. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. svojim djelovanjem. Dow Jones-Irwin.: Monetarno-kreditna politika.. Konkretnije. Informator. te odgovara za realizaciju monetarne politike. 1992. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. broj 35. I. utvrđuje količinu novca u optjecaju. izdaje novčanice i kovani novac. 101 Vidjeti: Stigum.. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. Ona. Illinois. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. 99 352 . svibnja 1995. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. 100 Perišin. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske.: The Money Market. A.

Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.1. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.15. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. 15. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.5.5.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.1. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa.1. 102 353 . Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. Međutim.M1) veća što je kamatna stopa manja.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. angažirati na način da zarađuje kamatu. primjerice. do rasta investicija i agregatne potražnje. dakle. kao što već rekosmo.15. i agregatnu potražnju. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). 361 . naplatiti kamatu. a potom. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. vrijednosne papire kao što su. pri kamatnoj stopi (k’0). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. obveznice. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. dakako. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Neki ekonomisti .monetaristi . Kupovat će. posredno.

porasti za 5%. također. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava..15. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. SouthWestern Publishing Co. str. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. 337. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. Milton Friedman. nominalni GNP. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca.. 362 . uz pretpostavku da se v ne mijenja. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.: Economics -A Contemporary Introduction. W. Cincinnati 1988. 104 Vidjeti: McEachern. Ukoliko. primjera radi. Prema tomu. A. M poraste za 5% tada će. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . Kao što znamo. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q).

povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. a te je promjene moguće anticipirati. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Njezin je. 363 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Ili.15. ako se v mijenja. količina novca mora. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. naime. pratiti promjene realnog GNP-a. nakon potrebitih prilagodbi. Ključno monetarističko pravilo. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti.

učinak istiskivanja. stoga. 364 .15. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. pak. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. po agregatnu potražnju i realni GNP. prema njihovomu dictumu. u pravilu. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Učinci rasta državne potrošnje. padom privatnih investicija. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Naime. pad privatnih investicija. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. Ukoliko je. Svakako. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. u velikoj mjeri. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. Rast je državne potrošnje (G). Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka.

.. T. vol. 3.: Politička ekonomija. October 1960.: Ethics..: Kapitalistička revolucija.: Ekonomski leksikon. Inc. BPI. 9. Pravni fakultet u Splitu.3.: Basic Economics. and the International Sector.. L. Efficiency. A. 2. J. 1985.. M.d. Irwin. 10. Coase. Houghton Mifflin Company.: Tržište. 1996. N. P.Irwin. Oxford. 1991. 6.. Baily.: Money and Banking. 1991.P. Gardner. 1987. Zagreb. 5.: Macroeconomics. Informator. Buchanon. Zagreb.LITERATURA LITERATURA 1. 4. Dyal. Boston. 365 . d. Bronfenbrenner. Bilić..: Macroeconomics. 8. Black. Homewood. New York. Daniel. Lj. Berger. Journal of Law and Economics. R. 1991. 7. Školska knjiga. Friedman. Macmillan Publishing Company. I.: The Problem of Social Cost. 1985. M.A. "Naprijed". Zagreb.. Split. Baban. Clarendon Press. 1995. D. Sichel. Dragičević. Richard D. Financial Markets. 1988. W.. A. Homewood.. N. W. and the Market. Karatjas.

. 14. L. M. Mc Graw-Hill Book Company. Friedman.K. 1958. 1984. 1995. Poole. Stvarnost. Zagreb. Penguin Books Ltd. Dornbusch. 1986. 15. Leftwich. 18..: Doba neizvjesnosti. Friedman. Kultura. R.. 17. Galbraith. Henderson. Harrod. K.. R.. "Mate" d. M. 21.C. J. E. Beograd. Performance and Policy. R. Macmillan and Co. Macmillan Publishing Company. London. Lexington. J. C. Macmillan Publishing Company.: The Price System and Resource Allocation. Stvarnost. 1986.: Anatomija moći. P. 1983. L. H. 1992. Heyne. New York. Avon.: Ekonomija za svakoga. 1987. V.. 16.. Heath and Company..: Principles of Macroeconomics. Fischer. 1981. 1988. New York. D.: The Economic Way of Thinking.. S.. Friedman. Galbraith. W. New York. Zagreb.: Free to Choose.. R. Globus . 23. New York.: Kapitalizam i sloboda. 1991.: Financijski capital. Inc. R. J.: Macroeconomics-Theories and Policies. F. K.: Macroeconomics . J. R. Norton & Company.. Galbraith. Zagreb. 366 .. Harmondsworth. 13.: Introduction to Macroeconomics. Zagreb. New York. Hilferding.: Almost Everyones Guide to Economics. R. Taylor. 1988. Thurow.LITERATURA 11.. Schmalensee. R. Froyen.o... R.Theory. 22. Heilbroner. Eckert. 20. T. 24. D. W..W. 1981. 1951. The Dryden Press. R.o.Školska knjiga.. Hall. J.: The Life of John Maynard Keynes.. 12.B... 19...

31.: Načela ekonomike..: Monetarno-kreditna politika.o. D. Perišin.. Hyman... 27. Kovačević. New York. 367 . Zagreb. 33. N. B.W. B.o. E.: Uvod u ekonomiju... Keynes. 1991. Norton & Company. New York. Lorković. New York. Zagreb.. Cincinnati. 1989. "Mikrorad" d. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. A. 30. 37.Ekonomski fakultet Zagreb.o.. MED. Hyman. Centar za kulturnu djelatnost. 1987. Mansfield. kamate i novca. Prosveta. D. Inc. H...A Contemporary Introduction. 34. New York. Boston. Zagreb. W. Ulbrich.LITERATURA 25. I.: Economics . Informator. Irwin. Zagreb.: Economics.G. South-Western Publishing Co.: Počela političke ekonomije. Addison-Wesley Publishing Company. A.o. 28. 1998. M.Analysis and Applications. Mankiw. Boston. K. Inc. H.: Economics. 26.. Beograd. McEachern. 1992. 1989. Centar za kulturnu djelatnost.: Principles of Economics. Inc.. N. Mc Graw -Hill Book Company. (reprint). Zagreb. Parkin. 35. 1988. 32.: Microeonomics. 1989.: Opća teorija zaposlenosti. 36.. Irwin. Marx. tom 19. 29. A.H. The Dryden Press. W. M. Šokman. 1990..: Modern Microeconomics . 1987. J.: Introduction to Economic Principles. Mabry. 1993. . Marshall. 1994.: Osnovi kritike političke ekonomije I. N. 1979. R.

Zagreb. Stigum. 50. Truett. 1992. Narodne novine. W. 51. Informator.. L. Schiller. Zagreb. 1947. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. 48.: The Political Economy of Prosperity. 39. Globus. The Brookings Institution. New York. broj 35. A. 42. 1983. Sammuelson. Masmedia. Wonnacott.B. 44. Wonnacott. 1983.C. "Mate".1995. Oxford University Press. Schelling. 1990.: Economics. New York.: Essentials of Economics. Kultura. Louis 1987.. New York. B. M. Zagreb. D. Zakon o trgovačkim društvima. Ricardo. Zagreb. Washington. McGraw-Hill. Centar za kulturnu djelatnost. D. Smith. O. Socialism and Democracy. P. Nordhaus. 368 Poslovni rječnik. 1970. 47. P. J. 1993. Schumpeter. Okun. St.. Homewood.. 26. Zakon o narodnoj banci Hrvatske.. 1983. 41. 40. New York 1960.. 2000. John Wiley & Sons. D.. 45.LITERATURA 38. Beograd 1970.: The Money Market.: Microeconomics.: Capitalism. J. 46..A. Šik. R. .05. 43. 49.: Načela političke ekonomije.: Ekonomija. A. Zagreb.: Treći put. Zagreb. R. Truett. M.: The Strategy of Conflict. 1996. T.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. Dow Jones-Irwin.

117-118 crta proračuna. 203 output. 228-231 amortizacija. 260 nacionalni. 256 realni. 244 potencijalni. 255 javna. 9. 256 deflacija. 266 dobra. Ronald. 222 crta izotroška. 181 369 . 255 inferiorna. 63-64 alokacijska efikasnost. 232 dominantna strategija. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 202 troškova i koristi. 187-188 D Darwin. 347 Bentham. 223 B banka. 114 diskriminacija cijena. 45 privatna. 120 dohodak. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 153. 244 depresija. 94-101 ravnotežna. 11 darvinizam (socijalni). 222 kapitalna. 258. 235 Böhm-Bawerk. 257-261 nominalni. 6-7 decentralizirana. 307. 263 osobni. 347 centralna. 309 disekonomija razmjera. 10 bogatstvo. 189 Coase.226. 187. Charles. 173 C cijena. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 303 analiza. 244. 7-8 pareto optimalna. finalna. 264 realni. Eugen. 264 raspoloživi. 6 centralizirana. 27 dionice. 221-222 pareto suboptimalna. 255-257 mjerenje.223.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 67 relativna cijena inputa. agregatni. 222 slična. Jeremy. input. 259. 232 Coaseov teorem. 51 bruto nacionalni proizvod. 265-266 devalvacija. 258 komplementarna. 58 čišćenja tržišta. 46 miješana. 222 normalna. 348 sekundarna emisija novca. 45 intermedijarna. 166-169 dno.

265 eksternalije. 171. 143-144 elastičnost. 246 F fiskalna politika. 223 granična porezna stopa. 9. 9. 357 H Hayek. 16. 241-242 inflacija. Friedrich. funkcije. 7-8. 295. 229. 56 granična društvena korist. minimalni. 194 gubitak. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 305-306 duopol. 16 Hobbes. 9 kapitalistička. 181 E ekonomija. 228-229 granični prihod. 190-191 ekspanzija. 228. 13 definicija. 301. 124 granični društveni trošak. 6-7 tržišna. 37-47 eskontna stopa. 143-144 prosječni. 241 godišnja stopa. David. 213 granična korisnost. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 33-34 ekonomija razmjera. 221 državna potrošnja. 6. 258-259 bruto privatne domaće. 316-317 granična sklonost uvozu. 227. 243 G Gossen. 16 ekonomska renta.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 294. 230 granična korist. 233 ekonomika. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 60. 289 laissez faire. 9 socijalistička. 338 Friedman. 103-104 granični trošak. 17 keynesijanska. 6-7. ponude. 5 Hume. 51 Gossenovi zakoni. 362 I indeks potrošačkih cijena. 228 granični proizvod. 304-305 370 . 331 granična sklonost trošenju. 154. 116. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 9 ciljevi. 33-34 oskudica i. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje.187-188 investicije. 328 granična sklonost štednji. 193-194 granični privatni trošak. 229 pozitivne. Thomas. 53. 274 funkcija. 227 negativne. 47-49 potražnje. 8. 224 granična efikasnost kapitala. Milton. 114. Hermann Heinrich. 259 funkcija. 326 granična sklonost potrošnji.

198 monopsonistička konkurencija. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 11 matrica isplata. 241 monetarizam. 265. 318 keynesijansko objašnjenje. 246 J javna dobra. 308 odrednice. Alfred. 283. John Maynard. 285-286 recesijski. 51. 51 K kamata. 12-14 Marx. Karl. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 214. 346-347 M2. 180 Menger. 307 kvantitativna teorija novca. 347 M3. 284-285 zaposlenost veća od pune i. funkcija. 215. 362 monetarna politika. 360 monopol. 263 potražnja. 153. 64-65 Jevons. 272. 248 jednadžba proračuna. 222 L Lorenzova krivulja. 303 kapacitet. 187 realni. 352 ekspanzivna. 70-72 Keynes. granična. 51-52 Malthus. 241 makroekonomska ravnoteža. 154 monopolistička konkurencija. 287 klasično objašnjenje. 233 zakonski. 286-287 M M1. 275 korisnost. 125-126 karta izotroškova. 53 ukupna.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 347 makroekonomika. 222 miješana. 10 Marshall. 275 realna. 118-119 jednadžba prometa. Thomas Robert. 358 instrumenti. 275 kontrakcija. 286 puna zaposlenost i. 154 prirodni. 247 različite interpretacije. 121-122 karta preferencija. 285 jednadžba izotroška. 318 agregatno trošenje i. 187 karta izokvanti. 14. 266 inflacijski. 60-223 ukupna. 276 kapital. 217. 222 čista. granična. 289 nezaposlenost i. 246. 15. 287 koeficijent koncentracije. 201 371 . 256. 302 korist. 353 restriktivna. 60 izvoz. 216 kamatna stopa. 187 financijski. William Stanley. 51 mikroekonomika. 154. Karl. 183 količina novca u optjecaju. 173 monopson.

87 poduzetništvo. 261. 276 novac. 353 oskudica. 19 zakon potražnje. 252 sezonska. 250 ciklička. 343 oblici. 7-8 nezaposlenost. 350 porezni multiplikator. 269 elastičnost. 339 inducirani. 58 potrošačeva ravnoteža. 23 ponuđena količina. 60. 250 strukturna. 23 agregatna. 341 otvoreno gospodarstvo. 176 diferencirani. 265 potopljeni trošak. 306 funkcija. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 334 autarkično gospodarstvo. 9 osobni dohodak. 342 izravni (osobni). 75 372 . 23 kratkoročna agregatna. 181 nesavršena konkurencija. 19-20 oligopson.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. autonomni. 276 dugoročna agregatna. 300-301 novčana baza. 176 potražnja. 251 prirodna stopa. 263 neto. 187-188 ponuda. 277-278 tržišna. 260. 354 novčani multiplikator. 23 zakon ponude. 251 frikcijska. 19 agregatna. 146 potraživana količina. 19 tržišna. 344 porezi. 253-255 plaća. 226 neto nacionalni proizvod. 251 poduzeće. 266-267 oligopol. 269-270 O Okun. 188 suzdržavanja. 339 poslovni ciklus. 263 "nevidljiva ruka". 346. 321. 61. 266 Okunov zakon. 259. 337 granična porezna stopa i. 309-310 P paradoks štednje. 264 N nacionalni dohodak. 263 Nashova ravnoteža. 330 Phillipsova krivulja. 173 neto investicijski dohodak. 201 potrošački probitak. 20 agregatna. Arthur. 24 agregatna. 326-327. 276-277 elastičnost. 263 neto izvoz. 264 neizravni. 53. 251 stopa. 176 čisti. 37-47 individualna. 47-48 individualna. funkcije. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 205 neto korist. 264 faze.

132 sindikat. 283. 61. David. 295 radna snaga. 265 renta. 298 granična sklonost. 221-222 država i. 103-104 prosječni. 116 stalni. 152 prosječni. 88 ekonomski. 140-141 S Samuelson. 267 Smith. 177 subvencija. 101-102 proizvodnja. 294. 114. dominantna strategijska. prekidanje. granični. 181 makroekonomska. 162 normalni. 230 supstituti. 246 problem slobodnog jahača. Paul Anthony. 221-222 prijelomna točka. 188 revalvacija. 295. 144 u dugom razdoblju. 10. 235-237 373 . 315 agregatna. 183 strategijska interakcija. 328 inducirana. 37. 46 R rad. 294. 238 raspoloživi dohodak. 116 rastući. 181 potrošačeva. 293-301 autonomna. 187 ponuda. 238 proizvod. 205 Š štednja. 56. 101 u kratkom razdoblju. 53. 9 Stagflacija. 210 siromaštvo. 131-133 savršeni konkurent. 250 raspodjela. 222-223 profit. 136. 134 ukupni. 17 savršena konkurencija. 235-237 dohotka. 301. 142. bogatstva. 309 rezerva likvidnosti. 76-77 suradnička. 163 prinosi razmjera. 258. 300-301 funkcija. 295. 356 Ricardo. 150-151 maksimalni. 267 strategija. 183 tržišna. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 307. 316 prosječna sklonost. 318 Nashova. Adam. 101 slampflacija. 104-105 ukupni. 114 opadajući. 88 monopolski. 298 granična sklonost. 294 nakon poreza i transfera. 114. 264 ravnoteža. 153. 331 prosječna sklonost. 116 recesija. 114. 238 granica.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 238-239 tržišna. 295 funkcija. 133 realokacija resursa. "milo za drago". 209. granični. 133-134 prosječni.

131 ravnoteža. 67. 250 uvoz. 187 zlatni standard. 89. 89. 132. 230. 151 fiksni. 179 teorija krivulje indiferencije. 194 prosječni. 177 vrh. 151 varijabilni. 51 teorija igara. 89 realne kamatne stope. 177-178 tehnika proizvodnje. 232 ukupni. 232 vodstvo u cijenama. 110-111 transakcije. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga).POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum.209.53 zakon opadajućih prinosa. dohotka. 109-110 implicitni. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 79. 19 zaposlenost. 308 V "vidljiva ruka". čimbenika proizvodnje. 272 realnog bogatstva. 187 dobara i usluga. 26-27 zatvorenikova dilema. 115 eksplicitni. 315 funkcija. 272 teorija granične korisnosti. 351. 89 ekonomski efikasna. dugoročni. 177 tržište. 23 zakon potražnje. 318-319 Z zajam. 179 zemlja. 265 vrijednost. 250 puna. 7-8 višak rezerve. 190 trošak. 179. 345 oblici. 206 istiskivanja. funkcija. 345-346 U učinak. 63 traganje za rentom. 316 odrednice. 252. 314-315 autonomno. 313-315 granična sklonost. 107. 194-195 trošenje. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 284-285 tržišna moć. 206 vanjske trgovine. 126 tehnološki efikasna. 354 vlasnička prava. agregatno. 315-316 ravnotežno. 271 supstitucije. 171 transferna plaćanja. 108 granični. 171 374 . 197 trošak čimbenika proizvodnje. granični. 151-152 prosječni. 106-107 zakon ponude. 364 X x neefikasnost. 316-317 inducirano. 155. 108 ukupni proizvod. 259 transferna zarada. 309 granična sklonost. 151-152 oportunitetni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful