Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

1...1...................2..1..................2... Dioničko društvo ............ Crta proračuna i relativna cijena..60 4..................................1................................57 4......1..1.............................51 4...................2......... Cijena dionice ......1..2..91 5............1........... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.... Potrošačeva ravnoteža ...........................2...... Zaključno o teoriji granične korisnosti .........usporedba .............. Crta proračuna i realni dohodak ............. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI.................. Krivulja indiferencije...............51 4. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor .80 4.................5...93 5..90 5.........................................58 4.3.......4.2.....69 4.............................. Promjena potrošačeve ravnoteže .......2............ Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje..............6.4..1............................72 4.....5...94 VIII ........................87 5..................1................................ Potrošačeva ravnoteža ......3...79 4.........87 5....62 4................................... Oblici poduzeća ............2.....2.. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI..1...53 4..........1................................1.......................... Potrošački probitak .......77 4... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ..75 4..3....................................................1........ Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .......2....1.65 4.....67 4...................................2........................2.......... Učinak dohotka i učinak supstitucije ........ PROIZVOĐAČEV IZBOR .......1... Vrste dionica .2...1...5...........63 4..................2.....................1.......2....SADRŽAJ 4.2...2............ Korist i potrošačeva ravnoteža ... POTROŠAČEV IZBOR..........1......83 5..................................

..SADRŽAJ 5.................1..................... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ..2..........107 5..................109 5................ Granični trošak ..............1...............1.............2.........3..................... Ukupni trošak .....2............. Jednadžba izotroška.104 Zakon opadajućih prinosa........................................122 6.......101 5.....2........4.....2..........3....................... 5.103 Prosječni proizvod ....................121 6.....125 6..........................2............. 5. Granična stopa supstitucije kapitala radom .. Karta izokvanti .........117 6...............................118 6......2........4........... 5.......................3...........110 5......................2...................124 6.. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE .............115 6..........101 Granični proizvod ..3.......2....1...2... TROŠKOVI 5................ Relativna cijena inputa i crta izotroška.....................3............................................ Cijena dionice kao eskontirana dividenda ................. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .............2....2....................120 6................... Ukupni proizvod ....1......... Prinosi razmjera.2..................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ................. Prosječni ukupni trošak ........4............2.. 97 5...........3.............1...1.106 .. IZOKVANTA .1....................2...........................2..............1.............126 IX ....3..............114 5. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ......1...............3.....2................ Prosječni trošak.................................1.................. CRTA IZOTROŠKA ............ Karta izotroškova...................1..... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ..............117 6............107 5..............113 5...4......94 5....2.....

..........1.... Ukupni.................. Ukupni prihod......................... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .....8..2.....159 7......1......2.....1.1.. granični trošak i profit ...................1........1............. Maksimaliziranje profita........144 7...............................4.146 7......3.............7. Krivulja ponude savršenog konkurenta .. Pojam i oblici.........................136 7................ Usporedba monopola i savršene konkurencije ..........2.........2.SADRŽAJ 7...6......1......2.........2................ Maksimaliziranje profita......................164 7...................2....169 X .......1..... Monopol i diskriminacija cijena .....1.......131 7....... Granični prihod............. Ukupni prihod.... Pitanje izlaska sa tržišta.....2.2..7.3...............8.................2...........1.................2... SAVRŠENA KONKURENCIJA .......................................165 7..................135 7..163 7.....4.... TRŽIŠTE DOBARA...............7..........154 7.2..................5............1..............5........... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka............. ukupni trošak i profit .....1...1.................. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ..3...... Potopljeni trošak ...6..............149 7...... granični i prosječni prihod monopola..........133 7.... Prekidanje proizvodnje ...... Prijelomna točka u uvjetima monopola .......1........167 7...154 7.................. granični trošak i profit ...........155 7................143 7..............2..1.. MONOPOL .......148 7..... Ukupni...........1...2...1.. Monopol i krivulja ponude ..2......131 7...............146 7.......166 7.................... Savršena diskriminacija cijena .................. 137 7... Granični prihod.......... ukupni trošak i profit ..........160 7... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.......3.........2..2......9.141 7............ 159 7. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ............2......

........ monopolistička konkurencija....1........ Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.....175 7.... Igra u duopolu ...2....192 8......2.......... oligopol..... Teorija igara ... Monopolistička konkurencija ..............................173 7.3......188 8........... Monopson ........................1...............SADRŽAJ 7............ Output analiza...............198 8.1..............3..........177 7............187 8........183 7............. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ...... Zatvorenikova dilema.... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ........................................202 8...........2......173 7....... Dugo vremensko razdoblje........................2....4..............................3.....................2...........................................3.. Oligopol ..................... NESAVRŠENA KONKURENCIJA....179 7......2.....2........4....... monopol)...............183 7. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE...176 7....... Profitno maksimilizirajući input .............181 7.....1.....2.........1...........3..................2......4.174 7....3.............2....2............... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ................................1.4... Input analiza ...................3.....4....................3...........1. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .179 7...1..............195 8..............1..4.......................1...................... Kratko vremensko razdoblje .3...... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.........................187 8...202 8..................... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE. PODJELA ČIMBENIKA ...........3.......3......203 XI ...........2.3.......2...184 8.....................2.....

.......................4.....3....... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ....................................1............205 9.............2...1... 224 10......217 9.....211 9...............2....208 9...................... 9..................2..1...internalizacija eksternalija............ Država i (prirodni) monopol.......1.....3.......1.....223 10.. Necjenovne odrednice ponude............ TRŽIŠTE ZEMLJE .........207 9...... Ravnoteža na tržištu zemlje...........2.............205 PROZVODNJE 9............ 9.....................................219 10........ Država i eksternalije .....SADRŽAJ 9.......222 10..............................1.......... 9....205 9...........2.......1......... Porezi i alokacijska efikasnost ..........................2.. 209 9.. Potražnja za kapitalom..1...............................................................3... Necjenovne odrednice potražnje ...........2....1.. Analiza troškova i koristi ............... Zaključno o eksternalijama .2...... Javna dobra .2............................1........218 9........................... Ponuda zemlje............................................. 231 10............... Subvencije i alokacijska efikasnost .2.............1...........216 Ravnoteža na tržištu zajmova ................................233 XII ..............215 Ponuda zajmova.221 10......1.............1............2.227 10.228 10..........1......2....1......1..............2............2......3..... TRŽIŠTE KAPITALA ......219 9...... 230 10.1.....................211 Potražnja za zajmovima.....2........221 10.......... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA...................... DRŽAVA I TRŽIŠTE .............3...2............. Uloga sindikata .......1.............3...1................. Ravnoteža na tržištu rada............................................. Ukupna i granična korist javnog dobra .1............................ Ponuda rada .........1..................................................1..... TRŽIŠTE RADA .3........1.1...........2......210 9.........

..... Poslovni ciklus i nezaposlenost .1......................................... Kvantitativna teorija novca.246 11........250 11..........250 11.........241 11................................1..264 11.......1.........1........2........2...............238 11..................235 10........................255 11....................3...... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .........2. Poslovni ciklus i inflacija .............. Jednakost pristupa.............4..................1. 258 11......269 12........257 11............2..3....269 12............1.... POSLOVNI CIKLUS ...................235 10.. NEZAPOSLENOST.. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA . INFLACIJA .................... Različita tumačenja jednadžbe prometa ...........1..3.........3......................................1........................................1....266 11..............SADRŽAJ 10..2.............. Pristup trošenja ................. Krivulja agregatne potražnje ....2................... Phillipsova krivulja.248 11....................3....273 XIII ........262 11...... Raspodjela nakon poreza i transfera ............ AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ......2....1.....1.....267 12..............1.........................1...................... AGREGATNA POTRAŽNJA .....2..........3.............2.......2...253 11......3. 260 11.......... 261 11....... Lorenzova krivulja......1..1.........2.........241 11.......... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda................. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ...1......................................................... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka .......................2..........1...... Pristup dohotka .. Stopa i oblici nezaposlenosti .. Promjene agregatne potražnje .......1.4...........4..269 12......

......................4... AGREGATNA PONUDA..3........ Potrošnja i realni GNP ...2.............1........................... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .............2...................276 12..................1...5...........302 13.............3.......................................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ... Odrednice uvoza ......293 13....4.............285 12........3.. DRŽAVNA POTROŠNJA ....... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.... Učinak povećanja agregatne potražnje .........289 12.............................. NETO IZVOZ .......5.2....1......1.....................309 XIV ...3..5...............................307 13................279 12.1.....SADRŽAJ 12......... Promjene kratkoročne agregatne ponude ..... Učinak smanjenja agregatne potražnje .....3................... INVESTICIJE ................. Funkcija neto izvoza.......... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ........... POTROŠNJA ............................1.287 12....................................291 13.............. Funkcija potrošnje i funkcija štednje.................... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže......................293 13.......................308 13...........4.3.....283 12........2.........300 13... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti...............305 13.......................................................3..................3........2...1...294 13.........2...............290 12...funkcija agregatne potrošnje ...........2...............................................286 12...4.....................3.....3.......276 12......284 12....1................ Odrednice izvoza . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA..............2...................306 13......4.........................3........... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže.......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ..........................2...281 12............3.........2...

.....324 14........6.SADRŽAJ 14............3.1.....2.......... Makroekonomska ravnoteža .................. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju................neplanirana promjena zaliha...319 14............................ Porezni multiplikator .... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ......................341 15.....................338 14..4......................318 14.347 XV .......3............. PARADOKS ŠTEDNJE......6..............1...................337 14............3...324 14....334 14.....2...................313 14...... Agregatno trošenje i autonomno trošenje...................326 14...............1... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .................................. OBLICI NOVCA.......321 14........ MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA...........2...........346 15.........SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA..1..3....................................337 14....313 RAVNOTEŽA 14.........................330 14............ NOVČANA MASA.... FISKALNA POLITIKA .........1.................................2............6.2....343 15.............................1...... FUNKCIJE NOVCA ................................ Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ....................... Multiplikator i granična porezna stopa ............ AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ........ Multiplikator otvorenog gospodarstva.... BANKE I STVARANJE NOVCA ............2........ NOVAC ......343 15..2.. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.............5.....339 14.....................5.5............................344 15...........2. Multiplikator autarkičnog gospodarstva .....................4...

........1..............3.365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO..3........369 XVI ................ Rezerva likvidnosti .....5...353 15......SADRŽAJ 15..................4.....353 15.........1...............1............... Eskontna stopa ............360 LITERATURA ....1..5.......2................................................5......... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ...5......................... Instrumenti monetarne politike............. Monetarizam ...5................... Ekspanzivna monetarna politika............ 356 15.......5.............................5....352 15............................. Operacije na otvorenom tržištu ........ Restriktivna monetarna politika...........1...........5.360 15.358 15.. 357 15..........2......

tzv. te fiskalne i monetarne politike. jest izuzetno delikatna zadaća. mikroekonomskoj ulozi države. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. određene kontroverze. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. Prvi su koraci uvijek najteži. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Autor. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". izdanju Prva je knjiga poseban izazov. pri tome. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. znanosti o ekonomiji. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. ali koje će i provocirati njihov interes. nezaposlenost. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. te vrijednih doprinosa domaćih autora. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. makroekonomske ravnoteže. Sastoji se od petnaest poglavlja. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Udžbenik udovoljava ovakvoj.PREDGOVOR I. i ekonomije. koncepcija udžbenika izaziva. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. sve dobronamjerne kritike i 1 . podjeli ekonomike. On nastoji studentu. Moguće ovakva. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. "novijoj". Dakako. neuravnotežena (ne i neuobičajena). bruto nacionalni proizvod). Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. i može izazvati. itd.

sc. dobro doći. doc. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". mojim studentima. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. sc. Dr.sc. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. te prof. Naime. Prof. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. svu makroekonomsku problematiku. Držim. ne i neveliko. sc. međutim. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. prije svega. Velika je moja zahvalnost. Autor mora priznati izvjesno. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. naime. za pruženu svekoliku potporu. dakako. ma koliko skromna ona bila. prije svega. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. nezaslužnim komplimentom. prof. dakako. ne može pobjeći od svog sadržaja.dr. U Osijeku svibanj 1998. Ivan Ferenčak 2 .dr. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Prema tomu. nego i sveobuhvatnijih znanja. makar bila riječ i o njenim osnovama. sc. On. Branko Kovačević. dr. da će pomoć i ove vrste. Marijan Karić. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Ivan Bilić. dr. Ivan Mandić.primjedbe bit će pozorno razmotrene. Ekonomika.

ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. ali one. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. Ovime je. broj stranica. Marijan Karić. tržišne ravnoteže. dakako. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno.PREDGOVOR II. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Povećan je. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. godine. Ivan Ferenčak 3 . Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. sc. Prof. dr. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. Ali. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. sc. U Osijeku veljača 2003. Branko Kovačević. od strane studenata. Dr. dr. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. odnosno prvog izdanja ove knjige. dakako i prije svega. sc. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. nadam se. moguće.

.

koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. blagodatima civilizacije. ipak.1. nema mjesta za industriju. međusobno. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. zajednica i najgore od svega. O EKONOMIJI.: Leviathan. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. siromašan i. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. postojao bi stalni strah. or the Matter. 1987.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. EKONOMIJA . 5 .: The Economic Way of Thinking. ne postoji umjetnost. Bez takvog mehanizma. kratak. opasnost od nasilne smrti. navedeno prema Heyne. O EKONOMIJI. kako veli Thomas Hobbes. 3. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. nema računanja vremena.1. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). teško da bismo uživali u. T. Macmillan Publishing Company.. a čovjekov bi život bio usamljenički. pismo. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. New York. str. Dapače. P. na složen način povezanih i isprepletenih. naravno.

Drugo. dakle. Drugi način. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje.: Kapitalizam i sloboda. 24. kooperacije i. str. načina.socijalističkoj ekonomiji. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. potreba itd. manje ili više eksplicitnu. O EKONOMIJI. između ostalog. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . proizvođača i preferencijama svih potrošača. dakle. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). kako ekonomisti vole reći. M.metodi tržišta. grubo rečeno.. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost.2 Što je to što. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka.ekonomija. Globus-Školska knjiga. druga ekonomija.1. investicija i potrošnje. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". 1992. 6 . alokacije resursa pretpostavlja. država ili neki njen organ mora biti u stanju. interesa. u kratkom vremenu. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. manje ili više. Model centralizirane alokacije resursa . s tim u svezi. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Dva su. ljude različitih navika. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . ali doista svih. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. prisilu. Naime.. Zagreb.

7 . budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Komandna . U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. jednostavno. nego centralno planiranje.1. Tržište pruža sve informacije. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. i tržište. poteškoće ovdje ne prestaju. Potrošači. Ukratko. dakle. kao mehanizam koordinacije. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). uostalom.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Ne vlastita inicijativa. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. On je izuzetno zahtjevan. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. nastoje realizirati. Međutim. Naime. preko mehanizma cijena. u uvjetima kronične oskudice koju. nije moguće. kolektivizam ili altruizam. O EKONOMIJI. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje.kapitalistička ekonomija . takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. opet. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. potrebito je još nešto. Ali. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . Ovdje se. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". ne poduzetništvo već poslušnost. osobni. Međutim. kao motiv.tržišta. I ne samo to.

"vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. na sve kvalitetniji način.4 1. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima.1. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. 174. 8 . itd. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). Globus. 1983. str. Ono poznaje monopole. osobni interes jest i može biti u službi općeg . neprekidno uvećava. No.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. 4 Vidjeti: Šik. kojima altruizam nije stran. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. dakle. Ali. idealna. O EKONOMIJI. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. imali smo prilike vidjeti. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. da se proizvodnjom. javnih dobara. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. Ni kapitalistička ekonomija nije. Nažalost. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. Zagreb. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". da se proizvodnja.: Treći put.2. O. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice.

Ona. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. 1970. Dakako. 6 Isto."5 Naravno. sasvim 5 Smith. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. A. zemlja. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. ukoliko moć zavisi od bogatstva. O EKONOMIJI. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. 210. "Bogatstvo i moć svake zemlje. Kada tako ne bi bilo. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. dakle. 1776. str.. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . njegova odbojnost prema monopolu. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. kada bi resursi (rad.1. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. Zamjetna je. 516. poduzetništvo) bili neograničeni. čak i za zabavu i razonodu. naime. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Ali. Beograd. Ali.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. sebični interes stavi u službu općeg. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. proučava ekonomske aktivnosti ljudi."6 Eksplozija dobara i bogatstva. znanost o ekonomiji. 9 . kapital. Kultura. Ekonomika.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. str.

kad ga ima obilno. 121. vele ekonomisti utilitaristi. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. a jeftin. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. D."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. da ih sebi pribave.nisu mogli ne uočiti.K. str.: Anatomija moći. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ".1." "Rezultati možda nisu bili najbolji. kad je rijedak. New York. ekonomski su teoretičari nudili i druga. Centar za kulturnu djelatnost. 8 Isto.: Načela političke ekonomije. Appletonand Co. Implicitna. 1983. 10 . Benthamom. 438. i s tim u svezi siromaštva. J. 10 Galbraith. vide u pretjeranom množenju radnika.. Ali. 110 11 Vidjeti: Spencer. H.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . tvrdili su utilitaristi. 121.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. Ekonomisti tu činjenicu . dakle. 1891."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. str."9 Jasno se. H. Ako stvari stoje kako stoje onda. D. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. Zagreb. str."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. str. a ni sada. 118. 9 Isto. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. "Rad je skup. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Spencer. str..11 7 Ricardo.. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. Zagreb. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. ali su bili najbolje što se moglo postići. ni tada.: The Study of Sociology. Stvarnost. na čelu s J. 1983. O EKONOMIJI.

nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). Dakle. Ukratko. Predani egoisti. na ovaj ili onaj način. Riječ je o neumoljivom procesu. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). tako da "altruiste" čeka izumiranje. koja će se obavljati u uvjetima društvene . i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. razloge isticanja vlastitog.1.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. Riječ je o alokaciji. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). tvrdi marksistička politička ekonomija. Npr. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. No. I naglasimo. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. u oskudici. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. O EKONOMIJI. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. na čemu bi inzistirali? Marx je. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. Uostalom. i oni u prirodi i oni na tržištu. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. neprekidno "sve revolucionira. druga ekonomija. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. kapitalističku ekonomiju. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). rušeći 11 . sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. u stanju su zadržati sve što proizvedu. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. drugi mehanizam alokacije.

63.. A. str."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. MED. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". 1890. Ugrađuje u nju.nap. 13 Marx. str. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. Beograd. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. Oduzmite stvari tu društvenu moć. str. 1979. vjeruje Marx. 261.12 proširenje potreba. Povijest ga je demantirala. 25.: Isto. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. godina) koji oko četrdeset godina. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. nasilnom kraju. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. sve do svoje smrti 1924. K. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. razvitak proizvodnih snaga.: Načela ekonomike."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . tom. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. 1987. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. Dakle. 12 . raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. O EKONOMIJI. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. K. pak. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. godine. Centar za kulturnu djelatnost. 15 Marshall. pa ćete je morati dati osobama nad osobama.1. prema vlastitim riječima.. 19."15 12 Ali. eksploatacija. Prosveta. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. 14 Marx. Zagreb. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari.: Osnovi kritike političke ekonomije I.

Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . str. str. čista i primijenjena. a zbog pravednosti i opće sreće. 31. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. ekonomika se kloni političkih problema.nap. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju.1. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. Isto. a ne znanost i umijeće. 13 .obrađujući slične probleme u različitim zemljama . Međutim."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. te je ona "znanost. I tako sada. kada su veće iskustvo. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. autora) koji . 16 17 Isto.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. 47-48. O EKONOMIJI. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. njenih istraživanja. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu.

te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada." 18 Prema tomu. koja ne bi bila kapitalistička.1. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. Nezaposlenost. O EKONOMIJI. za nagradu za čekanje. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. 357. 18 19 Isto. a ne rada i čekanja. Velika će ekonomska kriza. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. "Tvrdili su (Marx.nap. Nećemo je prepričati. Rodbertus i drugi . proizvod onih koji njima rukuju. 14 . a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. 358. međutim. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. str. U tim. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije.socijalističku ekonomiju). Valjalo je. doista teškim. dakle. riječ dobija John Maynard Keynes."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. str. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. naime. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. Isto. u slučaju Marxa. je problem koji Keynes pokušava riješiti. taj stari problem. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti.

str. smanjuje se proizvodnja. Zagreb. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira.F.M. str. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 1951..: Opća teorija zaposlenosti. 121. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. 22 Keynes.. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca."22 20 Vidjeti: Keynes. J. 15 .. O EKONOMIJI.: Opća teorija zaposlenosti. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. 1987. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. 21 Harrod. kamate i novca.."21 Naime. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 1987. J.20 On smatra. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. kamate i novca. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. kamate i novca. Centar za kulturnu djelatnost.: The Life of John Maynard Keynes. Macmillan and Co.M. 213. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. 1936. smanjuje se broj zaposlenih. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. str. Centar za kulturnu djelatnost. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. Zagreb. Terapija se nameće sama po sebi. Osim toga. R. London. 213. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti.1.

ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. vjeroispovijesti i mišljenja. 14. M. str."25 No. niti ovo široko polje. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. 25 Isto. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima .: Kapitalizam i sloboda. vrlo važnu. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. str. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. str. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi."23 No. Friedman. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. "Prvo. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti." 23 24 Isto. pohvalu slobodnom tržištu. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. Naime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države.Školska knjiga. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. 16 . nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. Friedmana. djelokrug vlasti mora biti ograničen.. 214.spomenimo F.1. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. 21. O EKONOMIJI. 1992. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. tvrdi Keynes. Zagreb. Globus . Hayeka i M.

Samuelson. A. 26 Samuelson. 17 . dakako. 3.. Zagreb. MATE. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. str. P."26 Ovdje se. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). 1992. W. Nordhaus. P. O EKONOMIJI..: Ekonomija.

.

odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA 2. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). u najvećoj mjeri. Naravno.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene.2. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Usredotočimo se. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. vrijedi i obrnuto. Dakako. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. POTRAŽNJA 2. obrnuto razmjerni. 19 .1. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. veća njegova potraživana količina. Međutim.1. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. 20 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

prije svega. naravno. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. o cijenama drugih dobara. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. ceteris paribus. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. veličini stanovništva. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. pak. 21 . Naime. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. ulijevo krivulju potražnje. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Dohodak. Neke su. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. također od bitnog utjecaja na potražnju. Pitanje supstituta. njegovo povećanje ili smanjenje.2. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. mogu izazvati promjenu potražnje. Vrijedit će i obrnuto. odnosno njihova promjena. Stanovništvo je. Riječ je.2. tzv. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Veće stanovništvo. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. dakle.1. Cijene drugih dobara. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. necjenovnih determinanti potražnje. dohotku. odnosno njegova veličina.

22 .2. dok promjena cijene nekog dobra znači. Prema tomu. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Obrnuto. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. niže buduće cijene. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. uz ostale neizmijenjene uvjete. Slika 2.

2. upravno razmjerni. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. uz ostale neizmijenjene uvjete. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. 23 . veća ponuđena količina istog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA 2. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.1. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. PONUDA 2. Vrijedi i obrnuto. Dakle. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni.2. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine.2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). Dakako.

manja ponuđena 24 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Obrnuto. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Međutim.2. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Krivulja ponude je. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. a zbog djelovanja zakona ponude. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. stoga. niža cijena znači pad ponuđene količine i. kretanje niz krivulju ponude.

znači veću ponudu. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. POTRAŽNJA I PONUDA količina). očekivane promjene cijene dobra. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. uz ostale neizmijenjene uvjete. 2. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. pak. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Ako cijena nekog dobra miruje. Naglasimo. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. 25 . broj ponuđača. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. njeno povećanje ili smanjenje. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. dakako. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Međutim. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara.2. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. Također. cijene čimbenika proizvodnje. Dakle. s punim pravom. dakle. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili.2. ovaj put u proizvodnji.2.

2. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. dakle.3. rast ponuđene količine. Pad cijene izazvat će obrnuta. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.2. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. jedina ima prilike potrajati duže vremena. u svakom slučaju. Međutim. stoga. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. 26 . cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. s druge strane. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra.

Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.2. Tržišni će višak dobra. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. dovesti do 27 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežna cijena. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. naime.

Dakle. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. cijenu prema gore. U svakom slučaju. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. i u mogućnosti. U tome je bit tzv. posredstvom nadmetanja kupaca. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. pak. neće doći u njegov posjed. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. racionirajuće funkcije cijena. poput plime. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Evidentni će tržišni manjak dobra. Ako je. Slično tomu. 28 . slobodnom dobru. potiskuje. "gura". svaki onaj koji je spreman. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. aktualna cijena niža od ravnotežne. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). nasilja i kronične oskudice. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. Oni koji to nisu u stanju. Riječ je o tzv. dakako.2. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini.

učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. ceteris paribus. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.3. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine.2. Rast potražnje. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. 29 .1. ukratko. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.

Na djelu je. Slika 8. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . dakle.2.

u ovom slučaju. Slika 9. Rast tržišne ponude. ceteris paribus. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Na djelu je. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje.2. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. promjene tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. 31 . Naime. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine.

Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će.2. Dakako. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. 32 . promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Naime. To će povećanje. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. rast ili pad cijene. pak. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. naravno. u ovom slučaju. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. krajnji će rezultat. tržišna potražnja. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili.

Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. glede promjene cijene. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. međutim. istom cilju – smanjenju cijene. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. 33 . slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. naravno. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. učinci suprotstavljeni. 2. glede ravnotežne cijene. ravnotežna će se količina dobra povećati. smanjiti. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju.3. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. dakako. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje.2. U ovom. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka.2. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Vrijedi i obrnuto. Ona će se. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). u svakom slučaju. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). cijena će porasti. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Vrijedi i obrnuto. I ovdje su. Konačni rezultat. Naime. Međutim.

Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. zahvaljujući tomu.. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. nešto detaljnije. posredstvom sustava cijena. Naime. a time i volju proizvođača da ga proizvode. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. po naravi stvari. kasnije. učinkovitijih tehnika proizvodnje.. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra.: Kapitalistička revolucija.2. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. Dobra. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. stvaranje i upotreba novih. Zagreb. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. sa svojim signalima putem cijena. Kao što je netko jednom primjetio. uistinu. postaju dostupna širem krugu ljudi. str. poduzetništva i motiva profita što. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. P. Obrnuto."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. 1995. Na ovaj način. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra.d. d. tržište je. Zašto? Stoga. "Naprijed". Ali. tržišnih sila. O njemu. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. 34 . jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost.. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. ljepota je tržišne ekonomije. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. L. 59. 29 Berger.

međutim. Riječ je o dobrima koja svi.3. J. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa.2. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. New York. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. 67. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije.: Capitalism. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Postojanje eksternalija. str. platili ili ne. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. javna dobra. surov mehanizam. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. Naime."30 2. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. koristi javno dobro. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Socialism and Democracy. dakako. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. sustav cijena nije.1. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. savršen. 1947. Tržište je. društveno poželjna ona nije profitabilna. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter.. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv.2. reći ćemo. Osim javnih dobara. Nadalje. Otkazivanje sustava cijena No. Racionalno je biti slobodni jahač. 35 . koristimo. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra.

Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. dakle. 36 . nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). inherentna razdoblja neravnoteže. poboljšati performancije tržišta. Njena je namjera. poglavlja "Država i tržište". kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. Tržištu su. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. O ovome detaljnije u okviru 10. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. dakle. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. Ne čudi.2. stoga.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. između ostalog. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.1. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena).1. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.3. 37 . Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.1.

riječ je o jediničnoj. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. 38 . Dakle. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. UP1 = 1 · 800 = 800. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. stabilnoj elastičnosti potražnje. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1).3. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. a UP2 = 3 · 400 = 1200. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda.

39 . i rast cijene dobra značit će. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. neizmijenjeni ukupni prihod. Zamjećujete.3. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. Ali. pad cijene ne tangira ukupni prihod.

Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. pozornost i na one ekstremne slučajeve. dakle. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Obratimo. Dakle. međutim. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. kreće između 0 i ∞. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. 40 . postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Naime. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. neosjetljivu na promjene cijene.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13.

3. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. I obrnuto. 41 . cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. tek teorijski moguću. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. snažne reakcije potraživane količine. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. vrlo mala. Poraste li. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. Ovakvu. primjerice. Dakle.

a drugi puta na novu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. 42 . staru cijenu ili količinu.3. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. Nadalje. pozitivni broj. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . izmijenjenu cijenu odnosno količinu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15.

Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . Neka poraste cijena dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. dakako. To će.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu.3.

odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. 19 = 798 UP2 = 38 . što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče.3.1. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje.2. dakako. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Dakle. sljedeći slučajevi: 44 . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. 21 = 798 3. Stoga su karakteristični. Provjerimo: UP1 = 42 . Potražnja.

potražnja također raste. Zato potražnja i jest dohodno neelastična.1 = 2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. ukoliko dohodak raste.2.3.1). Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1.2% godišnje (naravno. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. zamjenjuju superiorniji. Inferiornim u tom smislu da ih. 45 . da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. ali raste brže od dohotka. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Zanimljivo je. međutim. Ukratko. ukoliko dohodak raste. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Zaključujemo. ali i skuplji supstituti. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. Npr.. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. potražnja će za dobrom A porasti 2. Obrnuto.

Sada. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. 46 . supstituirati. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B.3. O komplementima. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Primjerice. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Vrijedit će i obrnuto. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Primjerice. Obrnuto. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Supstitucijski. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Ek > 0. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca.1. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra.3. ili pak komplementarni karakter dobara. dakle. kada je Ek < 0. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj.

U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. a 0 < Ep < 1.2. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ponuda je elastična. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. 47 . ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. a Ep = 1.3. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Naime. odnosno rast ponuđene količine. Vrijedi. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. U tom će slučaju pad. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. a Ep > 1. ponuda je jedinično. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. stabilno elastična. Vrijedi i obrnuto. dakako. ponuda je neelastična. i obrnuto.

Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. 48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. a njena je krivulja okomiti pravac.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. 49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

marginalna) korisnost. Jevonsa. Mengera.1. ali raste sve sporije.4. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H.Wiesera. K. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. S. POTROŠAČEV IZBOR 4. 51 . Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna.Marshalla i drugih. Böhm-Bawerka. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Gossena. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . A. E. Ovaj zakon. POTROŠAČEV IZBOR 4. Prema tomu. F. potrošačev izbor. Evidentno. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Granična (dodatna.H. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača.

Dakle. Granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.s. jedinična promjena potrošnje . npr. 31 52 .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.4. kao uostalom sve granične veličine.

granična korisnost može biti i negativna. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Naravno.4.potrošačeve ravnoteže. 53 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Gossenov zakon. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.1. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. odnosno potrošačevu ravnotežu. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 4.1. Naime. Slika 19. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .

maksimalnu ukupnu korisnost. No. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombinacije prikazati tablica 6.4. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću.

maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ali. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. Tablica 7. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. 55 . potrošačevu ravnotežu. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".4.

Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. dakle. 1991. 210. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. 56 . posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Zagreb. A. Gossenovog zakona koji kaže da. II. Informator. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.32 Drugim riječima. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu".: Ekonomski leksikon. maksimaliziranje ukupne korisnosti. 32 Dragičević.. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. str. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B .4. međutim. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. Na tragu smo II.

primjerice. Međutim. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 = = Granična korisnost dobra B . Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.korisnost po novčanoj jedinici 8.1.83 4.33 6. uz ostale neizmijenjene uvjete. Ukoliko.4.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.67 6. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.50 4.1. pad cijene dobra A.33 4. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.1.33 5. Cijena dobra B 6. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. 57 .33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.

U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Naime. pozitivan broj. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. i ovdje su. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. Potrošački probitak. 58 . u pravilu. kupac je. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. moguće različite kombinacije. na višoj razini potrošnje. Ukoliko bismo. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. dakle. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. u slučaju obaju dobara. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra).2. 4.4. četvrte 6 i pete. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. druge jedinice 8. treće 7. 5 novčanih jedinica. u duhu teorije granične korisnosti. baš kao i kod promjena cijena. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. posljednje koju namjeravamo kupiti. Često se. Nova.1. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). kupujući. Dakako.

59 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. 10 novčanih jedinica. Njegov je probitak. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . u ovome slučaju.4. Međutim.

naravno.3. Ukupna korist mjeri spremnost. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. podsjećamo. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Riječ je. sa fiksnim dohotkom. 60 . Pitanje je. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama.1. Zamjećujete. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. o subjektivnom konceptu. . Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi.4. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4.

4. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. prema tomu. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. 61 . POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. glasi: Cijena = Granična korist . Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra.

Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. složit ćemo se s time. 4.4. Prema tomu. 62 . U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Kupujući. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka.1.4. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Teorija granične korisnosti. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. pokušava objasniti potrošačev izbor. Doista. međutim. potrošač je u stanju povećati neto korist.

predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Drugim riječima. kao i u prethodnom slučaju. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. uz dani dohodak i cijene dobara. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. naime. Tablica 9.2. Crta proračuna. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. nedostupne potrošnje. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. POTROŠAČEV IZBOR 4. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . Pretpostavit ćemo.4. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora.

y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . ali ne i na crti proračuna. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. Limite potrošačevog izbora. 64 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta.4. pri tome. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je.

4. Npr. 5 = 0 i 4. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb .. i obrnuto. međutim. Kb = 10 . u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. 65 .2 . 0 = 10 Kb = 10 . rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. naravno.nezavisna varijabla).1. Pomoću nje smo. ponovimo to. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . odnosno koje se nalaze na crti proračuna.2 . Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo.2. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. Vrijedi.

72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 1 = 10 Kb = 12 -2 .2 Ka . .4. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. 2 = 8 itd. Kb = 12 -2 . 0 = 12 Kb = 12 -2 . 66 . Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24.

U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. i obrnuto. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . Utvrdimo. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. uz ostale neizmjenjene uvjete. a vrijedit će. To je. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. Prema tomu. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. omogućava osvajanje novog. a dohodak 60. b = = . U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . a i pokazati. U obrnutom slučaju. područja potrošnje. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. nove granice potrošnje.2.4. prije nedostupnog. Vrijedi i vice versa. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2.2. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak.1 Ka. 67 . Ustvrdit ćemo. ceteris paribus. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . pomoću jednadžbe proračuna. naravno. 4. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne.

4 = 6 itd.10 = 0 Slika 25.0 = 10 Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . Doista.2 = 8 Kb = 10 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna. Kao što rekosmo. 68 . budući da je oportunitetni trošak upola manji. Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .4.1 = 9 Kb = 10 . vrijedi i obrnuto.

Slika 26. 69 . Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Dakako. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. Dakle. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Prema tomu.3. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.2.

Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja.4. Slika 28. 70 .

dakle. U ovom će.4. ekstremnom. I obrnuto. 71 . POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. Ukoliko su. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B.

2.3. Naravno. vrijedit će i obrnuto. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.4.1. 4. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. odnosno tri i tako dalje para cipela.

budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Kako. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . 73 . Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. određuje kut krivulje indiferencije. Slika 31. Naime. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. međutim. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu.4.

U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . a vrijedi i obrnuto.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). 74 . Logično je to budući da potrošač. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. granična stopa supstitucije. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. I drugo.5 1  = =  . POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Dvije stvari valja uočiti. pokazuje tendenciju pada. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). kreće li se niz krivulju indiferencije.4. krećemo li se niz krivulju indiferencije.

Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.optimalni izbor potrošača. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Slika 33.2. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . POTROŠAČEV IZBOR 4. 75 .4.

zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. Prema tomu. pak. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Prema tomu. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Kako. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. odnosno oportunitetni trošak. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Poželjnije. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. međutim. Niže.4.

Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. povećan dohodak potrošača. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . ceteris paribus.5. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže.2. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. 6 4. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.4. njegovog optimalnog izbora. Pretpostavit ćemo da je. Slika 35. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 .

a time i potrošačevu ravnotežu. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B.4. 78 . a sa njom i kut nove crte proračuna. Slika 36. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Povećat će se relativna cijena. Ovo je najčešća situacija.

Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Slika 37.2. pak. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.5. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. POTROŠAČEV IZBOR 4. nižu krivulju indiferencije.4. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .1.

Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. a na osnovu prethodnog primjera. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Ona je.4. 4. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Kada je.2. pak. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Ona je. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine.5. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. 80 . Zamjećujete da. podsjećamo. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. pokazuje zakoniti. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica.2. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. Krivulja potražnje. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Nasuprot tomu. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Improvizirajmo. Naime. R1 (Ravnoteža 1). On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A.

Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. 40 jedinica dobra B. značila potrošnju 10 jedinica dobra B.4. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. 81 . POTROŠAČEV IZBOR recimo. pretpostavimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.

Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. ceteris paribus. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Na djelu je zakon potražnje. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto.4. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Te su iznimke od pravila da. ceteris paribus. a niža cijena dobra. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. znači njegovu veću potraživanu količinu. 82 . Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje.

ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B .4. primjerice. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Dakle. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Ukupna korisnost. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . dakle. te da daju identične rezultate. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . ostaje ista.2. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ∆ Ka .6.Granična korisnost dobra B . Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Valja se prisjetiti da je granična korisnost.

dokazati da će teorija granične korisnosti i. Prema tomu. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). Potrebito je. POTROŠAČEV IZBOR . Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . međutim. nešto mlađa. Negativni predznak (Očigledno. postoji čvrsta veza između ovih teorija.4. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate.Granična korisnost dobra B . U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A .

4. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Dapače. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Gossenovog zakona. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. 85 .

.

godine naš ekonomist Blaž Lorković. Zagreb. dakle. Parkin. str..: Počela političke ekonomije. 1993.: Economics. 33 Lorković. Istovremeno. 98. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. 207. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.. netko ili neki snose rizik poslovanja. (reprint). stotinu i više godina. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. Addison-Wesley Publishing Company. New York.o. M.5. str.33 Ovako poduzeće definira 1889.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). 34 87 . PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. Netko ili neki to moraju učiniti. B.o.. Bez. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. 1990.1. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".

Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. ali i stopa mortaliteta. u oba slučaja. Stopa je nataliteta. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. grubo rečeno. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. najveći mogući u datim uvjetima. Nimalo laka zadaća. Naše je poduzeće. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Često se. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. naime. u svakoj ekonomiji vrlo visoka.5. ukoliko ste monopsonist. bilo monopsonska) poznaje granice. 88 . odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Cilj je. Na drugoj strani. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. profit. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Riječ je o tzv. Život poduzeća nije nimalo lak. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. i tržišna moć (bilo monopolska. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Ali. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Valja. Ili. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Naravno. dakle. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. dvije prepreke. Naime. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. dakle.

PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Ali. Zaključimo.35 Ponajprije. naravno. ali ne i vice versa. Standardni. M. str. ekonomske efikasnosti. 35 Vidjeti: Parkin. Addison-Wesley Publishing Company. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Nekoliko je razloga tomu. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. ali ne i uvijek dostatna.5. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. cijene čimbenika proizvodnje. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Tehnološki neefikasna. 1990. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. naime.: Economics. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. 223-224. 89 . ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. u pravilu. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove.. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. New York. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

 1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. zamjećujete. 5. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.5% cijena dionice jest 500. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.2.5 = 500 . 5 Dividenda sada iznosi 50.2. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). Evidentno.2. Pojavio se ažio (agio). 5  500  Dividenda sada iznosi 25. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  .   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .5. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. Ako je d' 2. a disažio 50%  ⋅100  .1. dakako. One su al pari. Ukoliko. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. Ovo je..

5.21 = 1210. 100 10   . Priznat ćete.  100  Obrnemo li stvari. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . 1. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu.12 = 1000 . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. 1. 1. Budući iznos = 1000 . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .1 = 1100 .21 (1 + r ) 2 1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . gdje r = k' . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Dakle. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. (1+r)2 = 1000 . (1+r).12 98 . (1 + r ) 1. 1 +  = 1000 1.

. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. dakle.: Economics.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća.1) (1.1) (1.. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.1 = 1000 . Dakako. Neka ta dividenda iznosi 10. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. 1990. + + / : 1. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice... Cijena dionice 45 99 .1) n +1 44 Vidjeti: Parkin.1 (1. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. godinu dana po kupovini dionice. New York. dakle. Međutim. Addison-Wesley Publishing Company. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.. (1 + r ) n Ali. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. M. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . str... vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. 216. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.1 2 3 n 1. Ali. a kamatna stopa 10%..1) (1. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina ..

1 1. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. a nazivnik (0. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + . No. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva..5. Dakle. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.1 1.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0.. CD CD 10 = /⋅ 1. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. k' r k' 100 Evidentno... Dakle.1) (1.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. formula vam je poznata.1) (1. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica..1) (1. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1) jest r. Naravno. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . + . 2 3 4 1.1 1.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe..1 CD – CD = 10 0.1 (1..1 Prema tomu..

pak. dat će ukupni proizvod. Neprijeporno.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. zemlja) promjenljivog karaktera. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. kapital). 5. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. granični proizvod i prosječni proizvod. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. 5. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende).5.2. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. kapital. Promjene ukupnog proizvoda. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. Dakle.1. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. Niski. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. a raste veličina rada. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje.

granicu između. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. te promjenljivu veličinu rada. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja.5. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Prema tomu. moguće i nemoguće proizvodnje. također. Tablica 10. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje.

proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže.2. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. dakle. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa.2. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. to je promjena. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Ili.5. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. Međutim. Ukoliko se. Tehnološka efikasnost znači. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. 5. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. a raste input zemlje). naime. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . Granični proizvod Granični (dodatni.

te izračunajmo granični proizvod rada. Tablica 11. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. 104 .2. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.3. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.5.

nakon početnog ubrzavanja (progresije). Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). taj rast. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.5. Međutim. Možda će sljedeća slika. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4.25 3.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Uzrok je tomu početni rast. 105 . biva sve sporiji i sporiji. s tim u svezi. uspješno dopuniti prethodni komentar. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Kada granični proizvod raste raste i prosječni.

Naime. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. 5. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. kao i u našem primjeru. Istovremeno. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. granični proizvod rada raste. Uopće. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 .2. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. a vrijedi i vice versa. ova posljednja raste. Upravo stoga. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi.5. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda.4.

Dakle.3. ceteris paribus.3. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. 107 . Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru).1. međutim. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa.zakonom opadajućih prinosa. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. međutim. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. 5. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). Kao što ranije. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. Što se. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda.5. prije ili kasnije. analizirajući potrošačev izbor. 5. granični trošak i prosječni trošak. ali je taj rast. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. sve sporiji i sporiji. uz fiksne veličine ostalih inputa. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. Daljnji. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.5. Prema tomu. Vrijedi. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Slika 44. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. dakle. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku.2. Naime. Usredotočimo se. međutim. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.4. također. ako hoćete. postaje varijabilan.

prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Slika 45. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. prosječni će ukupni trošak opadati. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Ukoliko je riječ o stalnim. konstantnim prinosima razmjera. 116 . Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukoliko. dakle. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.5. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju.

a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. slika 46). 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. prikazat ćemo na grafički način.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Optimalni izbor proizvođača. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. 117 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.6. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). 6.1. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.1.

Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. 119 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Ukoliko input rada iznosi šest. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.2 R . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.2 ⋅ 6 = 0. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Provjerimo: K = 12 . Ukoliko je input rada jednak nuli. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. input će kapitala biti jednak nuli. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.

Neka ona. upola manji.6. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2).1. mora biti razmjerno. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Odredimo. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. kao i cijena rada. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . a vrijedi i obrnuto. dakle. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2. u novim uvjetima. Kut crte izotroška. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. jest relativna Ck cijena inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . sukladno našoj tvrdnji. iznosi 20 novčanih jedinica.

i vice versa. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. nepotpuna. u našem će slučaju (Cr=20. 6.6. naravno.1.3. Karta izotroškova.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. kako rekosmo. a vrijedi. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Prema tomu.

Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. IZOKVANTA . 6. odnosno tehnika proizvodnje. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. 122 .KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48.2.

s tim u svezi. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Slika 49. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. eventualno smanjenje inputa kapitala i.6. Dakle.

npr. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. 124 . 6. 2. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.2. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R).1.. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu.

Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. a vrijedi i obrnuto.2.6. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. Drugo. 6. Dakle. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50.2. Ponajprije. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala.

veći ukupni proizvod. Tablica 18. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. dakako.6. a veća. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .3. 6. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . Slika 51. budući da znači veći angažman inputa.

Prema  ∆R  tomu. međutim. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Što je. Isti će. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . Naime. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. međutim.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Slika 52.6.

128 . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Zanemarimo li negativni predznak. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. Prema tomu.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. npr.

49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. a na drugoj. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. odnosno proizvodnjom. pak. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. dakle. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. 130 . proizvodnoj.6. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. vladaju potrošnjom. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. Minimaliziranje ukupnog troška. uz neizmijenjene veličine ostalih. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . nužno obara njegov granični proizvod). nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. Zamjetna je. Proizvođač.

b) postojanje velikog broja kupaca. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle.1. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. tj. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Naime. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. 50 Pojam dobra. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra.7. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. 7. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. monopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. jednostavnosti radi. monopolističku konkurenciju i oligopol.

Ponajprije. sasvim sigurno. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. prikazati na sljedeći način: 132 . nemajući drugog izbora. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. cijeni. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. Drugo. Naime. Naime. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. a savršeni konkurenti je. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. tržišnu cijenu. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. preuzimaju. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. tržišnoj. Horizont savršenog konkurenta moguće je. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. prihvaćaju. Kada je cijena zadana veličina. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. "od šume ne vidite drvo".7. dakle.

1. Ukupni prihod. prema tomu. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. 7. To je. podsjećamo. Ukupni. dakle. dakle.7. Moguće ga je. promjena. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. utržene količine dobra i njegove cijene. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. Umnožak je to.

Dakle. cijenu određuje i nameće tržište). 134 . jednak cijeni dobra. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. i to u svim tržišnim strukturama. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . Proizlazi da je prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena.7. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati.

Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit.1. postoji druga opcija. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. 135 . pa i savršenog konkurenta. maksimalizirati profit . Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. Međutim. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.2.7. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa.

nakon druge prijelomne točke. 136 . očigledno. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. dakako. ali ni gubitak.2. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. 40 jedinica dobra. ukupni trošak i profit Tablica 19.7. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. TRŽIŠTE DOBARA 7.1. Prijelomna točka (break even point).1. Ukupni prihod. Gubitak se. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. bio zamijenjen gubitkom. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest.

137 . veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra.2. 7.granični prihod. Granični prihod. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Dodatni je prihod. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. naime.7. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Naime. veća od graničnog troška.2. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output.1.

Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Naime. dakle. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output.7. Tablica 20. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Dakako da ne. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Dakle. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. odnos 138 .

TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40.7. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. 139 . prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. Slika 56. istovremeno.

64 Slika 57. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.5 9.5 9. 140 .75 9.7. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.625 10.5 11.92 13.

Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.3.5). prosječni profit jednak je 2.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. prosječni profit je. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.375. 141 . TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. prag rentabilnosti).625. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. iznosi 9.375 ⋅ 40 = 95 7.1. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.7. Prosječni profit = Prosječni prihod . Optimalna razina proizvodnje. kao što gornja slika pokazuje. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57).

u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Zamjećujete. 142 . Optimalni output sada iznosi 30. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. svaki output. niti gubitak. na sreću. veći ili manji od optimalnog.7. Ne postoji profit ali. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. vodi poduzeće u gubitak.

Slika 59.4. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.5. pri svim veličinama svog outputa. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.7. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. savršeni će konkurent.1. TRŽIŠTE DOBARA 7. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. realizirati gubitak.

Naime. prosječni je gubitak. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.5).Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. makar i privremenog. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. proizvodili ili ne. dakle.1.5. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. iz navedenog primjera. nije moguće izbjeći.5 = 1. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. Moguće je da čudno zvuči. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . TRŽIŠTE DOBARA Međutim. Fiksni trošak. Našemu je poduzeću.25 ⋅ 20 = 25 7. Naime. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. međutim.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.8.7. savršenom konkurentu.75 . gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. prekidanja proizvodnje. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . a to pokazuje i gornja slika. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje.

7.67 9 10 11.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.5 13. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 = 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. naravno.5* 8. To će se.4 8. Prema tomu. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. 25 = 25 Tablica 22.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. 25 145 .

TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. 7. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. 146 . Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Ništa drugo vam i ne preostaje. 7. imate li sreće.7. Naime. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. u kratkom vremenskom razdoblju.7. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. može smatrati potopljenim troškom. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Stoga.1. Dakako.6. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak.1. veseliti se pobjedi svoga kluba. Fiksni trošak se. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. ali gubitka manjeg od fiksnog troška.

u ovoj situaciji. proizvodio ili ne. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. točka a na krivulji graničnog troška može. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. 147 . dakle. Nije.7. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Naime. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak.

Izlazak slijedi. U tome će slučaju prosječni prihod. 7.1.7. dakle. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak.8. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .

Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.7. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Slika 62.9. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.1. Cijena Ponuda.

Njihova će pojava. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu.7. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. u dugom vremenskom razdoblju. Naime. Drugim riječima. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. profit (pozitivna razlika 150 . Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Međutim. dakle.

Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Dakako. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . dakle. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća.7. Slike 64. Odgovor je jednostavan: normalni profit. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Normalni profit postoji. dakle.

umjesto u vlastito poduzeće. pretpostavimo nadalje. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. realizirati odgovarajuću plaću. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu.7. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. TRŽIŠTE DOBARA trošak. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Vi ste. propuštena plaća. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. dakako. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. mogli ste se zaposliti i. kao diplomirani ekonomist. Konačno. U svakodnevnom životu. Nadalje. Prema tomu. Vi vodite vaše poduzeće. Dakle. Ponajprije. novčana ste sredstva. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku .

upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. 153 . veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Kada je. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Resurse nije potrebito realocirati. Potrebito je. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti.7. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. vrjednijeg dobra. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Koristiti kapacitet znači. postoji alokacijska efikasnost. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Dugoročno. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. naime. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. dakle. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. društveni interes to nalaže. te postoji alokacijska efikasnost. Na kraju.PUT). kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije).

Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. Povećavanje outputa.2. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. TRŽIŠTE DOBARA 7. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška.7. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. dakle. MONOPOL 7. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška.1.2. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. patenti). 154 . Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. električne energije. na ovaj ili onaj način. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. u takvom slučaju. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. Druga je monopol. licence. vode itd. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. sposobno. Međutim. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. Ono je. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije.

On je u stanju. zahvaljujući svom posebnom.2.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. njome upravlja zakon potražnje. TRŽIŠTE DOBARA 7. "pravi" cijenu. Ukupni. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). manipulirajući vlastitim outputom. posjeduje tržišnu moć. Vrijedi. naravno. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Naime. određivati cijenu dobra. odnosno cijene dobra. postoje neka ograničenja. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. potraživana će količina dobara biti veća. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. 155 .2. odnosno njegovom veličinom. i obrnuto. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. dakle. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu.7. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. povlaštenom položaju. Pri tome. Zbog čega je to tako? Monopol. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Monopol je "price maker". Za razliku od savršenog konkurenta . Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. ipak. Zbog toga se granični prihod monopola . Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. Dakako. Naime.

a Ec = 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. odnosno 0 < Ec < 1. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0.7. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. on je maksimalan. Tablica 23.

7. 157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje.7. 158 . Ukoliko. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. koji. kojim slučajem. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output.

Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. 159 . Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.3. Maksimaliziranje profita 7. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.3.1. Tablica 24. TRŽIŠTE DOBARA 7. Neprijeporno.2. Ukupni prihod.2. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.7.

Pravilo koje smo otkrili.2. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Granični prihod. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. 160 . analizirajući savršenu konkurenciju.2. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. u danim uvjetima. granični trošak i profit Output koji. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67.7. Ukupni prihod. Naime. Monopol će. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7.3. vrijedi i u uvjetima monopola.

maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6.5 7 7. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).67 161 .33 6. naravno. 3 jedinice dobra. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Tablica 25. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice.7. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Tablica 26.

Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output.67. tri jedinice dobra.33. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. 162 . već spomenute.67 ⋅ 3) iznosi 8. a prosječni ukupni trošak 6. Naime.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. To su. povlašteni. Međutim. outputu cijena dobra iznosi 9. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. Pri tom. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.7. Prosječni profit (prosječni prihod . a maksimalni (ekonomski) profit (2.

2. vodi monopol u gubitak. Ali. pri optimalnom outputu. između ostalog. TRŽIŠTE DOBARA 7. za razliku od savršene konkurencije. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. veći ili manji od optimalnog K. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.4.7. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. 163 . Slika 69. Lošoj reputaciji monopola. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku.

Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. makar i privremeno. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak.5.2. baš kao i savršeni konkurent. 164 . prekinuti proizvodnju. Slika 70. dakle. ukoliko je. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška).

W. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Dakako. Međutim. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. granični trošak. Inc. u različitim tržišnim situacijama. Norton & Company. Monopol. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Slika 71. TRŽIŠTE DOBARA 7. Podsjetimo. W. ceteris paribus. Viša cijena.55 Cijena . ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. E.. pri tome. 165 .6.7. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Vrijedi i obrnuto.: Microeconomics. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. 266. krivulja ponude (bilo individualne. Monopolova krivulja ponude ne postoji.2. str. New York 1991. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. znači veću ponuđenu količinu.

2. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 166 . odnosno tržišnu moć. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Dakako. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. značiti najrazličitije ponuđene količine. mora posjedovati monopolsku. On.7. međutim. može prakticirati diskriminaciju cijena. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. naravno. Proizvođač. međutim. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. jedna te ista cijena može. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa.2. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra.7. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. biti u uvjetima savršene konkurencije. Naime. kada je riječ o monopolu. Monopol. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. mada to posebno ne naglasismo. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. 7. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. dakle.

Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Slika 72. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Prema tomu. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Ali. 7.1. prosječni prihod Granični prihod K 167 .7. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.7.2. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. odnosno usluge.

svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. proizvodi output K.7. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. način maksimalizira svoj profit. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Na taj. a ne i na sve prethodne jedinice. Stoga. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Monopol. Slika 73. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Ali. prosječni prihod. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. poznati nam. 168 . Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra.

Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. prije svega. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. znači proizvodnju većeg. osim posljednjeg. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. 7. ali i većim. ali povećanje profita. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". ponajprije. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Ne zaboravimo.2. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. alokacijski efikasnim outputom. b) Moguće ironično.8. Sada svi kupci. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Pretpostavit ćemo da je. odnosno savršena konkurencija. Ali. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. te outpute koje odbacuje monopol.7.

Slika 74. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3.7. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Nije teško zaključiti da: 1. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Međutim. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4.

učiniti većim od onog konkurencijskog. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. poznata nam ekonomija razmjera. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. to nije sve. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Monopol. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Riječ je o traganju za rentom. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Doista. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. dakako. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. Razlozi za to vjerojatno postoje. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). odnosno proširenju asortimana proizvodnje. u određenim slučajevima. Međutim. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. većeg outputa jest X neefikasnost. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. Naime. Ekonomije cilja se. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". izaziva dodatne troškove. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. 171 . aktivnosti koja. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. evidentno. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Zaštićeno od konkurencije. a zbog zaštićenosti od konkurencije. mogu monopolski output. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. "rent seeking behavior".7. pak. Ali.

7. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Sve to. u nekim slučajevima. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. monopol igra pozitivnu ulogu. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. zamjećujete. Prema tomu. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. Slika 75. a monopolski output veći od konkurencijskog. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. itd. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Ali. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. proizvodnja bijele tehnike. 172 .) obara prosječni ukupni trošak. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija.

Stvarna su tržišta. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. konkurenti. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Nesavršena. baš kao i monopol. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. s opadajućom krivuljom potražnje. baš kao savršena konkurencija. dakle. radi se o oligopolu.7.3. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. monopolistička konkurencija. 173 . dakako. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. U drugom slučaju. ponajprije. Drugo. Novi se. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. bez ikakvih ograničenja. Valja dodati. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć.1. 7. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. dakle. U prvom.3. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. ne identično dobro. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra.

1. dakle. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. On. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. 174 . Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Slika 76. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.1. 7.7.3. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.

potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Slika 77. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Prema tomu. Naime. međutim. Budući da je prosječni prihod. Nova će poduzeća privući dio kupaca. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će.2. 7. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit.7.1. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. nove konkurente. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik.3. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. sasvim sigurno. Ova je idilična situacija. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Ekonomski profit se smanjuje.

Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. istovremeno. 7. Ali. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. neiskorištenog kapaciteta. dakle. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Drugim riječima. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Uopće. Nadalje.2. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Nadalje. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. znači pojavu suvišnog. i dobrim supstitutima. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača.7.3. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak.minimalni prosječni ukupni trošak. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Kapacitet je. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Brojni su uzroci formiranja oligopola. naime. razlike ipak postoje. Najčešće je to ekonomija razmjera. Monopol i monopolistička konkurencija. međutim.

ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Ovdje ima mjesta i za sukob. određuje cijenu. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. vodstvo u cijenama. patenata. Prvi je tzv. preuzme vodstvo u cijenama. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Očigledno. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. On je "price maker". ali i za suradnju. dominantno poduzeće. itd. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. najčešće ono najveće. 7. Ono određuje i mijenja cijenu. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i.7. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata.2.3. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Problem međusobne ovisnosti. Manja poduzeća. On je "price searcher". Međutim. s tim u svezi. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. također. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. a ostali ga u tome slijede. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. Monopol "pravi".1. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Ovakvi su 177 .

Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. veličina outputa. Ne samo zbog toga što ih. Slika 78. povećavajući output iznad dogovorene kvote. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). a sve u cilju povećanja vlastitog profita. 178 . Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. prestanak sporazuma. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost.7. najčešće. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda.

B. U tom smislu svaki igrač. i B. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. i B. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. budući da je odbio priznati.2.3. pretpostavljate.3. Tijekom istrage ustanovi se da su A. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.2. ne mogu komunicirati i.2.A. osuđeni samo za posljednju provalu. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. a tvoj partner to odbije učiniti.B. a partnera. Prilično složena situacija budući da A. 179 . nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu.7.1. Čvrstih dokaza. nema. vjerojatno. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. čeka zatvorska kazna od osam godina. odvija u prilično neugodnom ambijentu. Svaka igra. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Teorija igara može se.B. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. TRŽIŠTE DOBARA 7. i B. zbog nedostatka dokaza. međutim. poštujući pravila igre. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine." Zatvorenici. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. A. Istražitelj stoga smjesti A. dakako. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.A.2.A. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.A. 7. Zatvorenikova dilema Igra se. dakle.B. i B.

8 god. B. Na koji način razmišlja zatvorenik A.. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. neprijeporno. i B. strategije Priznati Priznati A. ne prizna.? Ukoliko B. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. B.B.B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.B. s punih osam godina.B. B. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača.A. B.B. 4 god. meni se isplati priznati.A.B. I njemu se isplati priznati. pak. matematičar. odnosno strategije. ne prizna. Svaki je od igrača odigrao igru.B. prizna tada. 8 god. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. 2 god. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. A.B. konačni rezultat. prizna. vodeći računa isključivo o 56 John F.A. 4 god. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre.B. 2 god. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. ne prizna 4. 1 god.B. B.A. B.A. A.B. A.B. Oba zatvorenika priznaju 2. strategije Ne priznati Ne priznati B.7. B. 180 . i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.A. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. prizna. Ukoliko. Prema tomu. A. a B.A. Nash. u svakom slučaju. 1 god. Dakle. A. A.A.A.

ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim.2. Poduzeće A ne vara. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Oba poduzeća ne varaju 2.7. poduzeće B vara. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. Moguće su . varati) i pridržavati se sporazuma. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. veći ekonomski profit.: Economics. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. sljedeće četiri situacije: 1. Poduzeće A vara. 7. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. u pitanju dva igrača koji. Ali. Inc. 181 . New York 1990. I ovdje su. M. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. 357. na račun konkurenta. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. Naime. Oba poduzeća varaju 3. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. str. poduzeća B ne vara 4.. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Ali. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. dakle. dakle. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). ne varati. Addison-Wesley Publishing Company. grubo rečeno.2. mogu birati između dvije moguće strategije. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju..3.2. kao i u zatvorenikovoj dilemi. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična.

Izigravaju li. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. I konačno. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. I opet. Poduzeću A se isplati. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Dominantna strategijska. naime. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. Svaki "niski udarac". ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. vremena da bi se profilirao. I njegova najbolja strategija je varati. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. A naša ga poduzeća.7. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Zajedničkom interesu treba. poduzeću B gubitak od dva milijuna. mora varati. varati. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. pak. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. dakako. Pokušajmo je otkriti. ukoliko poduzeće B ne vara. 182 . imaju dovoljno. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. istovremeno. na sreću ili nesreću. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. tu doista nema dileme. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes.

Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. T. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.7. Od vas se. Oxford University Press. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Prema tomu. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. 1960. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća.58 Ukoliko.4. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv.: The Strategy of Conflict. 7. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. međutim.1. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. primjerice. 183 .4. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). dakle. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Jedna je od njih. Uopće. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. New York.

oligopol. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. 7. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. trošak Monopolski profit Cijena>min.4. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. trošak Normalni profit Cijena> min. trošak Ekonomski profit Cijena >min. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . PUT Cijena>Gran. monopolistička konkurencija. PUT Cijena=Gran. na koncizan način.2.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.7. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.) vrijednosti ukupne prodaje. pružiti potrebitu informaciju.PUT Cijena>Gran. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.. Sljedeća će tablica pokušati. Tablica 27.PUT Cijena>Gran. 90% npr. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.

Ali. Ali. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. najniži trošak i cijenu. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. oligopol ili monopolistička konkurencija. istoga kroja i iste boje. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Prema tomu. Kada je prirodni monopol u pitanju. iste zapremine motora i iste boje. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Naime. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda.7. konkurencije jest idealan. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . Ili. a potrošači će. kada je u pitanju monopolistička konkurencija.

.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. poluproizvoda i sirovina čine kapital.8. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. odnosno čimbenika proizvodnje. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. najrazličitiji uređaji i oprema.1. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. strojevi. ali i zalihe gotovih proizvoda. zgrade. dakle. dakle. novčana sredstva. Valja. zemlja i poduzetništvo. alati. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). vode itd. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. Poduzetnik. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. ne znači novac. Dakle. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. kapital. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. preuzima rizik 187 . rudna bogatstva. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. naime. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. To su rad. Kapital. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode.

u prvi mah. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. naravno. Domaćinstva. nije za bojažljive i nesklone riziku. 8. naravno.8. naravno. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. Riječ je o samosvojnim. Poduzetnik. dakle. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. odnosno proces njihove proizvodnje. 188 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. a vlasnik zemlje rentu. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. Poduzetnici su. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. Vrijedi. odlučnim. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. a poduzeća ih kupuju. onaj ekonomski. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Renta. pak. vlasnik kapitala kamatu. Ali. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. prije svega.2. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Tržište. dakle. Vlasnik rada ostvaruje plaću.

8. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Dohodak = C ⋅ K. 189 . Vrijedi i obrnuto. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Prema tomu. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Vrijedi i obrnuto. Slika 79. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje.

U pravilu. Ekonomska je renta. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. za razliku od transferne zarade. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Vrijedi i obrnuto. Slika 80. kako se to zna reći. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. 190 .8. Ili. "kruh nad pogačom". Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. To je onaj dio dohotka koji. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente.

tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. a vrijedi i obrnuto. 191 . dakle. njegova ponuda savršeno neelastična. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Slika 81.8. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. kada je. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente.

POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. Poduzeća. 8. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82.3. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. naime. derivirana potražnja. potražuju čimbenike proizvodnje. kapital ili zemlja) izvedena.8. međutim. Zapitajmo se. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. 192 .

Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . jednostavno. Naime. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. 193 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . ∆ Čimbenik Ili. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. Ukoliko povećavate inpute rada. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. a ostali su inputi fiksnog karaktera. Prema tomu.8. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa.

jednostavno. jednak cijeni inputa. po logici stvari. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika.8. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. 194 .

8. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .3. Optimalna. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Količina zaposlenog inputa će se. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.1. pak. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.

pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice.8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Prema tomu. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada.

proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Međutim. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. U ovim naročitim uvjetima. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Međutim. uvjetima savršene konkurencije.savršeni konkurent. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Naime. Podsjećamo. Tržište je outputa savršeno konkurentno. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika .8. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena.

Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.ima određenu tržišnu moć.kupac inputa . 8. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. 198 .kupac inputa . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.2.u stanju utjecati na cijenu inputa. međutim. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Slika 83.3. Monopson Razmotrimo. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.8. međutim. Poduzeće. Ukoliko poduzeće .

Uostalom. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. međutim. a cijena rada 15. Tablica 29. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Prema tomu. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. iste veličine. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa.monopsonist. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. naravno.8. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Granični se trošak rada. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. krivulja ponude rada jest 199 . Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć.

8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Slika 84. 200 . Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit.

i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Naime.8. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. dakle. Ovakvo ponašanje ne znači. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. I konačno. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Dakle. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. ne znači. 201 . međutim. postojanje krivulje potražnje. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude.

4. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.1. Prema tomu. Ne postoji krivulja potražnje za radom.4. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. 8.

8. 203 .4. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Dakle. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. Ukoliko je dotični input rad. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. granični prihod proizvoda rada se. = Granični trošak.2. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom.

.

Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. New York. str. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 391. rast ponuđene količine rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.1. Rast cijene rada izaziva. Addison-Wesley Publishing Company. a one se tiču. međutim. M. i na tržištu čimbenika proizvodnje.. 205 . većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. ponude rada. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. prije svega.9. 60 Vidjeti: Parkin. Daljnji rast cijene rada može. ponuda rada ne postoji. Vrijedi i obrnuto. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. u pravilu i u prvi mah. suprotna. Dakle. Inc. 1990. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. dva.. kada je u pitanju ponuđena količina rada. 9.: Economics. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. izazvati pad ponuđene količine rada. Međutim.1. kako ranije rekosmo.1.

te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. povećava potražnju za normalnim dobrima. rast dohotka potrošača. Ali. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. obrazovanje). Ponuđena količina rada raste.prodajom rada. Iz tih razloga. To je bit učinka supstitucije. Prisjetimo se. 206 . 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. rekreacija. Upravo stoga.jest normalno dobro. Uporni rast cijene rada. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada.9. ponuđena količina rada opada. pri relativno visokim cijenama rada. ceteris paribus.

9. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Pojedina se poduzeća .2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada.kupci rada -. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična.1. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. međutim. utjecati na cijenu rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86.9. 207 . ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu.

granični prihod proizvoda rada.savršena konkurencija 9. Vrijedi i obrnuto. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. Raste li cijena dobra ili usluge. a) Poduzeće kupac . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Podsjećamo.savršeni konkurent b) Tržište rada . uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus.9. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Vrijedi i obrnuto. 208 .2. raste. u tom slučaju.1. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Raste. Ukoliko se. a sa njime. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). i granični prihod poduzeća. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. dakako.1.

uz ostale neizmijenjene uvjete.1. Krivulja ponude rada pomiče se udesno.2.9. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. 209 . Dakle. Vrijedi i obrnuto. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. raste li radna snaga. Vrijedi i obrnuto. raste i ponuda rada. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Ponuda se rada smanjuje.2. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.

Ulbrich.1. 210 ..“62 Jednostavno rečeno. te stoga i manji broj članova sindikata. M. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. 1989. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada.. 203. 62 Mabry. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. Sindikati. 9.H.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. povećanje cijene rada. McGraw-Hill Book Company. veća plaća znači i manji broj zaposlenih.3. Međutim. str. te nastojeći povećati cijenu rada. Primjerice..9. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. H. New York.: Introduction to Economic Principles. ceteris paribus. Smanjenje će ponude rada izazvati. R.. s tim u svezi.

U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. itd. postoji i druga opcija . godinu dana) i. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. pretpostavimo.9. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. To ukratko.2. nemate. 63 211 . podizanje radnog morala. drugih troškova. osim troškova leasinga. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite.1. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). TRŽIŠTE KAPITALA 9. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. 9..

Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti.9. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Neprijeporno.

Investirate 213 . ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. u ovoj novoj situaciji. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. životni vijek svakog od njih neograničen. donose kamatu od 10% godišnje. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. međutim.9. jednostavnosti radi. Kako. budući da ste ih uložili u banku. Što.

7% 20% 13. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.  1200  U oba slučaja. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. kada je u pitanju kupovina kapitala.3%. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .3% 6. Tablica 31.9.3% 26.

Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.9. Posuditi 215 .2.2. 9.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Slika 91. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. te ste ih prisiljeni posuditi.

zaobilaznu. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. Prema tomu. posrednu proizvodnju. u pravilu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. upravo ovo čekanje. odnosno štednja omogućuje tzv. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala.2. granična efikasnost kapitala > k'. Ponuda zajmova Potrošači. koji.9. Uopće. 216 . oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. dakle. u tom slučaju. Kada. Slika 92. za odgođenu potrošnju. Upravo stoga. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. a ne odgođena zadovoljstva. Kamata je nagrada za čekanje. dakle.3. 9. moraju biti nagrađeni. koji čekaju. Posuditi više znači opet. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. štede. Međutim.

veću proizvodnju potrošnih dobara. snažnoj savršenoj konkurenciji.2. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. Proizvedeni kapital omogućuje. 9. Slika 93.9. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. životna dob i. dakako. Ukoliko. 217 . Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. ceteris paribus. na ovaj posredni način. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. očekivani dohodak.4. kamatna stopa. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. pretpostavimo.

Kao što svaka općina. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. 9. drugo.3. Ponajprije. ugljena itd. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. itd. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. dakako. zaliha nafte. ona je imobilna i.9. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. Slike 94. njezina je količina ograničena.. potencijalni dužnik. 218 .

2. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. 219 . Slika 95..9. Zakupac se. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.će. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.1.3.) ostaje ista. tržištem određenu rentu.potencijalni zakupac . željenu količinu zemlje uz postojeću. 9. dakle. npr.3. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. moći zakupiti potrebitu. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. određuje visinu rente.9. ekonomska renta. zbog istog razloga. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 .

Država realocira resurse. 10. Stvarno.1. Država obavlja preraspodjelu dohotka.10. 3. 4. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 221 . u ovom trenutku. Usredotočimo se. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. 1. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. aktualno tržište je Pareto suboptimalno.

Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. "free rider" problem . proizvodnji. Nasuprot tomu. Primjer takvih dobara su ceste. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. ceteris paribus. isključivo pravo njegove potrošnje. parkovi i slično. jednom proizvedeno. posredstvom tržišta izvedenoj. svjetionici itd. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. konačno.1.10. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Ukratko. parkirališta. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba.1. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. 222 . na raspolaganju svima. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv.problem slobodnog jahača. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. čisto javno dobro (npr. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. pojava eksternalija 3. 10. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. pojava monopola. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. sustav nacionalne obrane. miješana ili polujavna dobra.

DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. dakle.1. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Ili.10.1. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Zbog toga država igra ulogu realokatora. pak. besplatno koristiti javna dobra. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. prema tomu. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. alokacijsku efikasnost. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. Graničnu korist moguće je. Zapravo. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. da je broj onih koji će se angažirati. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. "free rider" je osoba koja besplatno. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. dakle. koristi javno dobro. pa. i novčana sredstva. 10. te pokušava osigurati. ∆ Količina 223 . Dogodi li se suprotno. Tržište. u boljem slučaju. Prema tomu. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Isplati se. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo.1.

10. Količina javnog dobra Ukupna korist . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.1.2. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .A Granična korist .A Ukupna korist .1.B Granična korist . Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . Zamjećujete.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.osoba A i osoba B. Tablica 32. 10.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 2 2.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 1 1. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 4 4.5 3 3.10.

To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. 226 . Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. Tablica 33. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti.10. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. Međutim. na ovu optimalnu razinu proizvodnje.

maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Eksterni trošak. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98.2. Primjeri eksternog troška. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. 10.10. dakle.1. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. 227 . Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. prosuti trošak. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. Ukoliko. bogatstvo ono što posjedujete. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. dohodak je ono što zaradite. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). realizirat ćete i relevantni dohodak. Država. Bogatstvo. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. kao kompromisno rješenje. 235 . DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. Ukratko. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. vrijedi i obrnuto. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. To. proizvedena količina je KR. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. te cijenama čimbenika proizvodnje. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. Ovakvo rješenje.10. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. osim visokokvalificiranog rada. dakle. Nažalost. u još većoj mjeri.2.2. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. 10. dakako. ovise o količini inputa kojima raspolažu. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. na primjeru zamišljene ekonomije. između ostalog. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. 10.1. nejednaka je i raspodjela dohotka. preuzima.

a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. a to su one s najnižim dohocima. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. Kumulativno. Prva petina obitelji. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. 236 . Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. 40% obitelji realizira 15% dohotka. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Druga petina. dakle. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka.10. dakle. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. također. 40% obitelji 40% dohotka itd. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Obrazovanje. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Dakle.10. Ljudi 237 . Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti.

Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. J. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini..10. 10. Nordhaus.: Ekonomija. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule.: Basic Economics. 238 . N.2. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. str. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. a nije jednaka niti raspodjela šansi. pa čak i sreća.. str. 343. Macmillan Publishing Company. Dyal. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. Zagreb. makar i na sažeti način. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. P.. "Mate". 1985.2. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. npr. raspravlja o raspodjeli dohotka. 71 72 Samuelson. 362. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. nije moguće zaobići problem siromaštva. godini. Ukoliko se. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.D..A.. 2000. Karatjas.A. Oporezujući visoke dohotke.. Tako je.. granica siromaštva. New York. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. W.

239 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Dakle. Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.10.

.

potrošača i poduzeća. Macmillan Publishing Company. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije..11. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. Karatjas. razina cijena miruje. jednostavno. proučava posebni ekonomski entitet . itd. 73 Dyal. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. Naime. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije.. 11. stopa nezaposlenosti.1. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". INFLACIJA Inflacija (lat.naduti. A. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. inflare . odnosno stopa ekonomskog rasta. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. međutim. J. određivanje veličine outputa pojedinih dobara..ekonomiju u cjelini. str. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. 241 . određivanje cijena inputa. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. New York. 176.: Basic Economics. Makroekonomika. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. N. 1985. stopa inflacije.

+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. New York. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. R.. a a.H. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.. 74 Vidjeti: Mabry. Dakako.. 242 . a 0 baznu godinu.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. n označavaju pojedine artikle košare dobara.. Inc...+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . str... odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto... 293.11.. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. McGrawHill.CPI). Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.b.. Ulbrich.: Introduction to Economic Principles. H.. 1989.H. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.

2. 243 .9 137. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. Kako.5%. treća je godina bazna godina. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. 3. U četvrtoj godini.11. stopa inflacije jest postotna promjena.5%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83.5 Zamjećujete. 4.3 100 112.5 122.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .87%.9% a u šestoj godini 37. međutim. Godina 1. 6. 5. u odnosu na petu godinu. iznositi 11. u petoj 22. u odnosu na baznu godinu. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. povećanje prosječne ili opće razine cijena. Prema tomu.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .

bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda.9 · 100 = 11. Ukratko. mjera inflacije. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. još jedna.5 − 122 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . Nasuprot tomu.87% 122 . u pravilu.9 Postoji. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. novčana. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. 244 . sveobuhvatnija. dakako. jedne godine. Pretpostavit ćemo. jednostavnosti radi. Naime.11. međutim. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom.

24 29600 U tekućoj je godini.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. odnosno stopa inflacije iznosi 18.24%. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.5 1500 1900 7600 900 18000 0.deflator 245 .deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. Gornja formula upućuje na to da je. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .11. GNP .24. u odnosu na baznu godinu. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.24%. upotrebom GNP-deflatora. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.

te psihološkim teorijama inflacije. odnosno količina novca u optjecaju. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. međutim. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca.1. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod.11. svakako. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. najvažniji. primjerice. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. nije jedini uzrok inflacije ali je. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. dakako. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Novac. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. monetarni fenomen. 246 . biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Mnogi će. Međutim. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. prije svega. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka.1. David Hume i David Ricardo. stoljeća. reći će oni. Inflacija može. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest.

uz ostale neizmijenjene uvjete. udvostručit ćete i razinu cijena. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca.11.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. Možda će to jasnije predočiti tzv. međutim. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Q Udvostručite li količinu novca. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . fiksne veličine. U tom je slučaju. i obrnuto. Vrijedi. dakako.

v=4. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. te kompromisne. te će rast nominalnog bruto 248 . a time i manju brzinu novca. u pravilu. Ovo povećava brzinu novca. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca.000. posredstvom jednostavnog primjera. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. M·v 200. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. znači i nižu kamatnu stopu. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno.000 . M = 50.000.1. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. 11. Ukratko. te brzina novca opada. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. Naime. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine.11. Prema tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. Kakve će posljedice.1.1.000 = P·Q 200. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji.

000 · 3 P·Q 300. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 · 2 P·Q 200. M·v = 100. M·v = 100.11. ne i razmjernog povećanju količine novca. Postoji.000 · 4 P·Q 400.000 I konačno. M·v = 100. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim. Doći će do izvjesnog. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.000 249 . dakle.

moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. niti kao dio radne snage.2. valja spomenuti kategoriju tzv. Nezaposlenost. Različiti su uzroci nezaposlenosti. misli na nezaposlenost rada. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. ne smatraju nezaposlenima a. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada.11. te je. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. 250 .2. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. sezonsku nezaposlenost. S tim u svezi. žele raditi. obeshrabrenih radnika. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.1. Međutim. međutim. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. koje. budući da su prestali aktivno tražiti posao. NEZAPOSLENOST 11. s tim u svezi. stoga. pak. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. ali i nezaposlenih radnika. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. prije svega. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici.

sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. ali ne i odgovarajuća ponuda. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. građevinskih radnika itd. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. 251 . pad agregatne potražnje i. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. koji. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Ovaj tip nezaposlenosti. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. a povećati potražnju za drugima.) čine sezonsku nezaposlenost. Dok frikcijska. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. dakle. ciklička nezaposlenost. tzv. Potražnja postoji. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Sve osobe koje. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. frikcijska. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. međutim.11. Naime. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. s tim u svezi. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. turističkih radnika. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. ne treba posebice zabrinjavati. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. dakle. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. nažalost. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike.

a stopa nezaposlenosti se. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. kriminala. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. riječ je o punoj zaposlenosti. AddisonWesley Publishing Company. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. itd. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. naziva prirodna stopa nezaposlenosti.: Economics. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. međutim. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. ljudskog kapitala 76. Vidjeti: Parkin. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. Ukratko.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. New York. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. smanjivanje vrijednosti tzv. pri datoj kamatnoj stopi.). nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. M. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Osim one neposredne . ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. odnosno prirodne stope nezaposlenosti.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. 252 . u tom slučaju. 1990.

Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. međutim. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Obrnuto. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Proizlazi. naime. Suvremena će ekonomska pozicija. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije.2. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. Slika 104. ustvrditi kako izravni.2. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju.11.W. 253 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. vrijedi i obrnuto. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Dakako.

niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. prirodnoj stopi 254 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. odnosno postoji puna zaposlenost. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na).11. jednaka očekivanoj. u kratkom vremenskom razdoblju. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). stopa inflacije manja od očekivane (2%). te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. Ponovimo. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). Ukoliko je. U dugom vremenskom razdoblju. a vrijedi i obrnuto. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). pak. Nasuprot tomu. Ukoliko je stopa inflacije.

3. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja.11. dvostrukog računanja. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . dakle. najčešće tijekom jedne godine. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. koje se. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. 11. kao inputi. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. Slika 106. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda.

upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. unatoč većim ili manjim oscilacijama.Realni GNP u 1995.+ Kn · Cn Dakako.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. dakle. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. kao što znamo.11. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. koje. Bruto nacionalni proizvod se. Realni bruto nacionalni proizvod. bilježi tendenciju rasta. dakle. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. Realna stopa rasta u 1996. dakako. .. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. 256 . Upravo stoga. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . Ona.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. znači ekonomski rast. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.. ovisi o fazi poslovnog ciklusa.

Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). 11. značiti isti rezultat. 257 . Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. Slika 107.11. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. izabrali smo pristup dohotka. Oba će pristupa. Odlučimo li se za donji kružni tok. dakako.1.3. nažalost. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.

međutim. automobili itd. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. alata. tako i outputa.11. Dakle. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća.1. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha.1. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. i investicije. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. pak. ponovimo. Pristup trošenja Ovaj pristup. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. za razliku od uobičajenog poimanja. Smanje li se. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. ceteris paribus. ekonomist. mlijeka. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. hladnjaci.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Ova. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. međutim. najrazličitijih uređaja i opreme. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. i promjene zaliha i to kako inputa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. poluproizvoda. olovaka itd. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. 258 . finalnih dobara i usluga. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX .3.

manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Naime. međutim.11. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. transferna plaćanja. Transferna plaćanja nisu.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. 259 . Dakako. funkcioniranje obrazovanja itd. Zamjećujete. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Riječ je i o privatnim investicijama. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. istrošenog. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. provedbu zakona. stoga. Isključena su. radi se o domaćim investicijama. I konačno. naime. amortiziranog dijela realnog kapitala. neto izvoz može biti i negativan. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. dobit ćete neto privatne domaće investicije. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. državne su investicije dio državne potrošnje. Neto izvoz (Ex .

bit će oporezovan. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Tri su moguća načina njegova korištenja. naime. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Agregatni dohodak će. dijelom biti potrošen (C). renti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Stoga ih.11.1. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda.2. Zapitajmo se. prema tomu. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. 260 . dakako. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije.3. dohodak države. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. svakako. Neizravni porezi predstavljaju.

Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.3. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . C + I + G + EX .1. 11. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. 261 . Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.Transferna plaćanja). Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.Im = GNP = C + S + T. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .11.bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.3. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju.Im = S + T. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. imovinu) poreznih obveznika. prihode.

2. Boston .1989. 548. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.: Economics. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Pri tome."79 11.. Irwin.11. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. neto porezima i uvozom. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. str. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. D.. istovremeno. 262 . odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a.3. Stabilnu razinu vode. Inc. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.GDP). na drugoj ističe. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Valja izjednačiti aktualne investicije. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.. N. rast će njena razina.

GNP . amortizirane elemente realnog kapitala. 263 . neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . o bruto privatnim domaćim investicijama. Dakle.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. dakle. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. On. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Nasuprot tomu. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. dakle. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Prema tomu. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. Riječ je.

11. o doprinosima za socijalno osiguranje. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. ali su primljeni. te dodate nezarađene. valja oduzeti osobne poreze. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . primjerice. Istovremeno. ali ne i primljen. kao što mu i ime kaže. Događa se to. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. mirovine.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). dobit ćete osobni dohodak (Personal income . 11.4. u pravilu. Od osobnog dohotka (PI). Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. PI . neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. kamate na javni dug. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. ali primljene dohotke. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. itd). NI -Zarađeni. ali ne i primljene dohotke. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije.DI) preostaje samo jedan korak. Riječ je.PI). u obliku dividende. o korporacijskim profitima koji nisu. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. raspodijeljeni dioničarima itd. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. posredstvom transfera. 264 .

Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.11. Slika 108.. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. kontrakcija i dno. nije lako predvidjeti. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". vrh. 265 .. To su ekspanzija. ali ih je lako uočiti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. naravno. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad.

u kontrakcijskoj fazi. D. s tim u svezi. Jedna od važnijih. str. međutim. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. Okunov zakon. 1970.: Basic Economics. 266 . ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. jest nezaposlenost. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). A. čije nas promjene zanimaju. The Brookings Institution.4. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. 1985. Washington. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. New York. N. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. 192. govorimo o dnu.. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti.80 Kada. 11.C. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad.1. Nazvan prema prezimenu autora. Spomenimo. Macmillan Publishing Company. te postoji puna zaposlenost.11. Ponovimo. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.: The Political Economy of Prosperity. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. M. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.. A. 81 Okun. izgubite zaposlenje tada je to depresija". J.. Karatjas. kada vi..

s visokim stopama inflacije. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. pak. 11. dakle o kontrakciji koju. u odnosu na potencijalni. prati inflacija. 267 .2. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. a kontrakcija nižu. Međutim. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. iznimno. Niske. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. izuzetke. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. ne tako rijetke. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%.4. Riječ je. stopu inflacije. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. pa čak i nulte. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. ruku pod ruku. tijekom vremena.11. Naime. eventualno i negativnu. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu.

.

Im) pri danoj razini cijena.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena.1.1. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva.12. kontrakcije. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. agregatna potraživana količina 269 . GNP = C + I + G + (EX . inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . 12. Ili. između ostalog. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Model. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. AGREGATNA POTRAŽNJA 12.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. država. nezaposlenosti i inflacije. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. poduzeća.

uslijed promjene razine cijena. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. pak.12. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . mjerene GNP-deflatorom. Višoj razini cijena. izražen kao realni GNP. Slika 109. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Kao i krivulja individualne ili. Naime. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja.

što gotovog. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Dodatna će kupovna moć. što depozitnog novca. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 .12. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Pad kupovne moći. Ukoliko razina cijena poraste. Ukoliko razina cijena raste. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. smanjivanje količine realnog novca. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Obrnuto. za 25%. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. pad razine cijena znači. ceteris paribus. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Dakle. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena.

Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. te rast uvoza. i obrnuto. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim.zajmovnih fondova . jeftinijim inozemnim dobrima. obara kupovnu moć stanovništva. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. te se povećava agregatna potraživana količina. s tim u svezi. Pad cijena. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. 3. smanjuje količinu realnog novca i. Obrnuto. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Ovakva situacija znači pad izvoza. ceteris paribus. 272 . ceteris paribus. Rast cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. te investicijsko trošenje. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. dakako. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. naime. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . dakako.12. Vrijedi. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva.i njihovu veću potražnju. Potrošači. Rezultat su niže realne kamatne stope. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu.

odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. te učinkom vanjske trgovine.1. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Brojni su. Slike 110. međutim. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .12.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. izazivaju promjene agregatne potraživane količine.

optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. 274 . Veći broj ljudi. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. uz ostale neizmjenjene uvjete. ceteris paribus. znači i rast agregatne potražnje. 4.12. vrijedi i obrnuto. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. očekivanja izazvati. izaziva pad raspoloživog dohotka. ceteris paribus. odjećom. Dodajmo. 3. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. znači i povećanje agregatne potražnje. Pad poreza. Naravno. znači i veću potražnju za hranom. pad agregatne potražnje. praćen rastom raspoloživog dohotka. Porezi Rast poreza će. te brojnim drugim dobrima i uslugama. izazvati pad agregatne potražnje. Naime. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. 2. Rast poreza. ceteris paribus. Pesimistička će. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. ceteris paribus. naime. stanovima i kućama. vrijedi i vice versa. 5. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. a time i agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. pak. Dakako.

Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. stoga. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. 8. izazvan padom državnih transfera. Pad će kamatnih stopa. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. S druge strane. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. povećati agregatnu potražnju. uz ostale neizmjenjene uvjete. Rast transfernih plaćanja. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Vrijedi i obrnuto. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. Pad raspoloživog dohotka.12. na novčanu masu. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. dodatni. 275 . kamatne stope zabilježe rast. Promjene količine novca izazivaju. koje su posljedica promjene razine cijena. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. a time i na agregatnu potražnju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. 7. ceteris paribus. međutim. znači i manju agregatnu potražnju. Međutim. uz ostale neizmijenjene uvjete.

Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. 276 . Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.2. 12. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu.1. AGREGATNA PONUDA 12. Puna zaposlenost. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. s druge strane. s tim u svezi izazvane.2. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. pod utjecajem promjena razine cijena. predstavljene GNP-deflatorom. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. postoji i samo jedna. mjerenog realnim GNP-om.12. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. isključuje cikličku nezaposlenost. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti.

Primjerice. Dakle. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. a posebice cijene rada (plaće). u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Naime. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. konstantne veličine. njegov output ostaje neizmijenjen. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. 277 . Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična.12. Očigledno.

278 . zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. uz neizmijenjene cijene inputa. do tada neiskorišteni kapaciteti. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada.12. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Rast cijena finalnih dobara i usluga. Pri tome se angažiraju i suvišni. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator).

i agregatna ponuda. 1.12. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. 3. i kvaliteta radne snage. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. a s njime i agregatna ponuda. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . ceteris paribus.2. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. 2. dakako. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. oprema. o "pregrijanoj ekonomiji". Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu.2. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . zbog razumljivih razloga. Više kompetentnih. 12. Riječ je. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Važna je.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. strojevi.

Naravno. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. povećanje agregatnog outputa.12. 6. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. ceteris paribus. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. Rastu agregatne ponude pogoduje. 280 . tj. 5. dakle. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. u pravilu. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja.

3. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 281 . Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 1. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. 12.2. Vrijedi i vice versa.12. ceteris paribus. Rast plaća.

u dugom 282 .12. Pad cijena sirovina. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. promjene cijena inputa. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Dakle. ceteris paribus. Rast cijena sirovina. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Zamjećujete. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Slika 114. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. pak.

Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. 12. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. 283 . Slika 115. Međutim. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a.12.3. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima.

Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. 284 .12. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Agregatni manjak dobara i usluga. i rast nezaposlenosti. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Neplanirano smanjenje zaliha. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. poput plime. 12. između ostalog.1.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. podiže razinu cijena.

285 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.3. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. 12.2. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda.12. dakle. odnosno potencijalnog GNP-a. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.

Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. 286 . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. dakle.3. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. 12. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude.12.

Interest. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije.12. plaće rigidne.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. kamate i novca (The General Theory of Employment.M. 12. Najznačajnije životno djelo J. godine 287 .4. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. prekomjerne nezaposlenosti. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. dakle. nefleksibilne. prije svega. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. and Money) objavljeno 1936. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. Isti uzrok.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. u smislu povećanja agregatne potražnje. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice.potrošnje (C) i investicija (I). pada agregatne potražnje. prije svega. pak. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. može biti neposredna i posredna. Državna intervencija.12. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Slika 119. Posredna. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . 288 . te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.

Saya i drugih.3..85 zovu ekonomika potražnje. 289 . tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Macmilann and Co.5. Ricarda. R. Spomenimo.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. Ova. 85 Harrod. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.12. kao što ranije naznačismo. s tim u svezi. 12.. str.. Prema tomu. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 121. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.: The Life of John Maynard Keynes. London. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost.F. 1951. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Poznat i kao "francuski Adam Smith".

privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Nova. 290 .3.. 623. Richard D. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. Inc.12. Boston. 2. Slika 120. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. 87 Vidjeti: Hyman.5. str.Irwin. N.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. D. MA 1989. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.1. s tim u svezi. uslijed pojave nezaposlenosti. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog..: Economics. pad cijena inputa.

D. naime. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. Rast nezaposlenosti . 624. Boston. Inc. uspostavlja u točki R 2.. 291 .javlja se. rast cijena inputa.2. i ciklička nezaposlenost.. Richard D. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Slika 121.5. 4. 12.3. u uvjetima pune zaposlenosti. str. s tim u svezi. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog.: Economics. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.12. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. te se ravnoteža. N. MA 1989. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i.Irwin.88 88 Vidjeti: Hyman.

a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 4. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2.12. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. 3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Nova. 292 .

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.istraživat ćemo. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. Naša je. životna dob članova domaćinstava. 13. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 293 . ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje.13. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . Naime. Međutim. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. na sljedećim stranicama. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. itd. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. investicije (I).model agregatnog trošenja . dakle. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope.Im). kao što rekosmo ranije. Ona. Našu ćemo pozornost.1. očekivani (budući) dohodak. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. držeći razinu cijena stalnom veličinom. Prema tomu. istovremeno. odluka o tome koliko štedjeti.

Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. 294 . granična sklonost potrošnji jest promjena. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. u pravilu i u prosjeku. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje.1. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. Ili.13. upravno razmjerni odnos.1.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Ili. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. štednja je negativna. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.13.

87 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.84 Prosječna sklonost štednji -0.13.13 0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.07 0.05 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.7.40 -0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.40 1. a granična sklonost štednji 0.05 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku. U tom je slučaju štednja negativna.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .93 0.3.

Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Prema tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. vrijedi i obrnuto. stoga.Granična sklonost potrošnji . Upravo stoga. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Granična sklonost potrošnji = 1 .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Granična je sklonost štednji (0. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Podsjećamo.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Trećega nema. Naime.13.Granična sklonost štednji. Dakako. 297 . odnosno Granična sklonost štednji = 1 . ušteđena. pak. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.

a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. U slici 122. Taj pravac. naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. 298 . povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom).13.

Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 ⋅ DI). dakle.13. Ovaj dio potrošnje. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Na slici 122. 299 .3 DI . budući da je S = DI . čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.7 .C. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli.7 DI S = . korespondirajuća funkcija štednje. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. dakako.7 + 0. vrijedi i obrnuto. jest autonomna potrošnja (Ca). glasi: Štednja (S) = DI . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.0.

odnosno bruto nacionalni proizvod raste. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). 300 .2. Može li se. Dakako.1. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. GNP = C + S + T.8 raspoloživog dohotka. dakako. međutim. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. Vrijedi. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak.13. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Potrošnja i realni GNP . i obrnuto. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Naime. Istovremeno. Dakle.ukupnog raspoloživog dohotka. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S).odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. također. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. rast dohotka. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.

4 novčane jedinice.8 realnog raspoloživog dohotka.13.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.4 = = 0. Slika 123.5 1 1. odnosno 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.5 2 2.2 1.8 1. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.4 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0. 301 . budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.

će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . Podsjećamo. poluproizvoda i sirovina). Kupovina. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada.graničnu efikasnost kapitala.2. 302 . strojeva. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. alata. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. najrazličitijih uređaja i opreme). kada. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika.13. Slika 124. odnosno investicija. dakle.

primjerice. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. Međutim. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. općenito. krivulja potražnje se pomiče udesno. Vrijedi. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. i obrnuto. Ukoliko. 303 . Vrijedit će. veličina amortizacije. i obrnuto. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. Obrnuto. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. npr. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. neki su čimbenici (očekivani profit. Međutim. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. poduzeća očekuju. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. veličina amortizacije. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. dakle.profitabilan. Prema tomu. dakako. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija.). ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. ceteris paribus. pri datoj realnoj kamatnoj stopi.13. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. očekivani pad profita. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Prema tomu. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. ceteris paribus. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija.

baš kao i potrošnja. suvišnih kapaciteta. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Možda očekujete da će investicije. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. Činjenica je. dakle. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. međutim. Upravo stoga. Investicije ćemo. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Budući da je. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa.13.očekivanom profitu. dakle. 304 .

DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126.13. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. Državnu potrošnju. funkcioniranje školstva.3. 305 . 13. određuju političke odluke nadležnih skupština. itd. zdravstva. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. provedbu zakona. pa.

13. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. 13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 306 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.4.

Devalvacija.4. i obrnuto. ceteris paribus. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Tečajevi. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje.13. revalvacija . Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. izvozne mogućnosti Hrvatske. veći izvoz. Njemačkoj itd. Vrijedi. 307 . Veći inozemni realni GNP značit će. izvoz će biti veći. naravno.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti.1. Obrnuto. Austriji. Suprotno tomu. naime. Izvoz nije funkcija domaćeg.smanjuje izvoz. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. rastu i primjerice. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3.

Rast domaćeg agregatnog dohotka.13. Veći domaći realni GNP znači. ima za posljedicu rast uvoza.4. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara.2. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. Tečajevi. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. međutim. veći uvoz. Prema tomu. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. 308 . veći uvoz. ceteris paribus. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. 13. Uvoz će. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.

da je i neto 309 .3. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Pretpostavimo li da se povećava. dakle. 13. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. međutim. Zaključujemo. Revalvacijom se.4. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129.13. uz ostale neizmijenjene uvjete. Uvoz. naime. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza.

310 . Slike 130.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

sve ono što povećava uvoz (revalvacija. uz ostale neizmijenjene uvjete. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Kao što je već rečeno. Nasuprot tomu. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. pak. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. ceteris paribus. te neto izvoz postaje negativan. rast će uvoza. Slika 131.13. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Obrnuto. ceteris paribus. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. devalvacija. neto je izvoz pozitivan.. 311 . npr. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. nadolje i ulijevo. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. rast će izvoza.

.

te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 14. međutim. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. 313 . Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. Sada smo. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. pri datoj razini cijena.1.14.

14. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. pa. stoga i neto izvoz. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. dobit ćete agregatno trošenje. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. te su predstavljene kao fiksne veličine. potrošnja su i uvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. 314 . funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. U pretposljednjoj koloni tablice 39.

Ovdje valja ubrojiti investicije.14. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. naime. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Izvjesna. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Autonomna potrošnja. državnu potrošnju. u našem primjeru. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. pri svim razinama realnog GNP-a. iznosi 200 novčanih jedinica. samosvojna trošenja. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. 315 . onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. naravno. Prvu skupinu čine autonomna. izvoz. To je. ali i (autonomni) dio potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX).

14. iznosi 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. ponavljamo. Prema tomu. Oduzmete li. pak.2.5. to je promjena.7 novčanih jedinica.2 novčane jedinice. 316 . bilježi rast od 20 novčanih jedinica. granična sklonost potrošnji iznosi 0.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Ili. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Ili.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. upozoravamo na to. Uvoz.2 = 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). Dakle. Razlika.7. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. određuje kut C+I+G+EX krivulje.7 0. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.

Dakle. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. dakle. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. 90 91 Ubuduće. Graničnu sklonost trošenju moguće je. Ne zaboravimo.5. skraćeno.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. 317 . u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. granična sklonost trošenju. odnosno agregatnog trošenja. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje.14. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. odnosno krivulje agregatnog trošenja. međutim. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0.5 kuna porasta induciranog.

14. Tablica 39. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.2. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . 318 . naime. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. Taj pravac.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. 14.

U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. zalihe se. osim u točki ravnoteže. Podsjećamo. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.14. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. Prije presjecišta. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija.1. Ove će disproporcije. Makroekonomska ravnoteža . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 319 .2. 14. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a.

14. poluproizvoda i sirovina). Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Zalihe (gotovih proizvoda. povećanje realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. niti padaju kada je agregatno 320 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. niti rastu. stoga.

i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .14. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . Koristeći podatke iz tablice 39. paušalni porezi (lump sum taxes). dakle. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Obrnuto. moguće je objasniti i pomoću.I + G + EX = S + T + Im. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. ravnotežni realni GNP.2. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža . 14.2. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). 321 . nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Stabilni. Tablica 41.tzv. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. pa. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.

Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. Slika 136. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). stoga. 322 .14. ravnotežni realni GNP iznosi 400.

T) = S . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.30 = 70 .T) . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.30 Dakako.(Proračunski deficit) . Kada je realni GNP veći od 400. Deficitarna trgovačka bilanca = S .14. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). zbroj investicija. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. neto poreza i uvoza. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.(G . Posljedica je rast zaliha. te proračunskog deficita. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. kada je. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Dakle.I .I .40 .30 = .Im) + ( G . investicije. neto poreza i uvoza.I .NX = S . 323 . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. dakle.60 .

Neka se planirane investicije. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. a zbog očekivanja viših profita. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39.3. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.1. Promjene autonomnog trošenja (investicija. ali koje ne mijenjaju njen kut. 14.3. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14. državne potrošnje. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. Tablica 43. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. povećaju za 100 novčanih jedinica.

Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a.5.14. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). 325 . u obama slučajevima. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. naravno. Vrijedit će. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. i obrnuto. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Također.

Naime. Raste li. Vrijedi i obrnuto. granična porezna stopa. dakako. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. ceteris paribus.14. manju graničnu sklonost trošenju. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.2. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. granična sklonost potrošnji 2. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Rast granične sklonosti uvozu.granična sklonost uvozu. Vrijedi i obrnuto. znači pad granične sklonosti trošenju. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. izaziva pad granične sklonosti trošenju. manju graničnu sklonost potrošnji i. pad granične sklonosti potrošnji. 326 . i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. obrnuto razmjeran. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Obrnuto. granična sklonost uvozu 3. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. pa. znači manji raspoloživi dohodak. uz ostale neizmijenjene uvjete.3.

875 raspoloživog dohotka. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 .14. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.7  .    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. Ravnotežno agregatno trošenje. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. Tablica 44. Međutim. te graničnu sklonost potrošnji.875  .2. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Granična 5 20 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.

0.15 548.t) ⋅ Realni GNP. [ GSP ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.875 (1 .8 328 .5.57% realnog GNP-a. Granična porezna stopa neka iznosi 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.72 457.28 42.875 ⋅ (1-0. Tablica 45.71 34.7. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .t)] ⋅ Realni GNP. dakle.0857. udio poreza u realnom GNP-u. Neto porezi su.14. graničnu poreznu stopu i.8 = 0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. međutim. Ili.5.875 ⋅ 0. Potrebito je.58 640.14 25.0857) = 0.85 51.t)] = 0.2=0.2) = 0. Budući da je DI = (1 .29 365. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.9143 = 0.00 91.43 182.875 ⋅ 0. stoga. 8. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).86 274.57 17. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.7-0. možda.5).42 60.

bilježi rast i iznosi 0. a zbog rasta potrošnje. s .dakle.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. stalna veličina (0.6 [ GSP (0.2) ]. međutim. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.8. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.8) . C = 30 + 0. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. 329 . u obama slučajevima. u prvom slučaju. Uočili ste. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu.14. Budući da granična sklonost uvozu jest.5 ona skače na 0.8 realnog GNP-a. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. kut krivulje agregatnog trošenja. odnosno ravnotežni realni GNP. ravnotežni realni GNP iznosi 500. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.6. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.8 ⋅ Realni GNP. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.8. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. Ili. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0.7 realnog GNP-a. S prvobitnih 0. stoga.GSU (0. Raste.6. ravnotežno agregatno trošenje. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. ∆ Potrošnja 80 = = 0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. 0.875 raspoloživog dohotka.

uloživši je u banku. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. 14. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .4. međutim.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0.1143 realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. naplatiti odgovarajuću kamatu. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . Pretpostavimo da ste. Granična je sklonost štednji iznosila 0.875 raspoloživog dohotka. Što će se.14. smanjili potrošnju i povećali štednju. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .

29 365.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91. ∆ Štednja 11. dogoditi ukoliko se.58 640.43 = 0.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.00 91.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. a funkcija štednje S = .72 27.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.1143. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0. Provjerimo navedene tvrdnje.30 + [ 0.86 274.30 + [ 0. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = . međutim.57 17.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.43 Naime.0.0. Predstavimo novu situaciju.0857) ] ⋅ Realni GNP.29 15.0857) ] ⋅ Realni GNP.0.14 25.0857) = 0. stoga.125 ⋅ (1 .85 51.2344 raspoloživog dohotka. ceteris paribus. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.42 60.28 42.0857)] ⋅ Realni GNP.43 182. Što će se. poveća granična sklonost štednji i.0.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.0857)] ⋅ Realni GNP. odnosno 0. = = 0.9143 = 0.875 ⋅ (1 .2344⋅ (1 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .14.7656 ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.125 ⋅ (1 .15 38. Tablica 46.125  .14 4.125 ⋅ 0.72 457.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 . 331 . štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.57 -7. Prema tomu.71 34.15 548.

7656 ⋅ (1 − 0. Rast štednje ima. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.57 12.86 34.9143 = 0. kao što ranije rekosmo.15 548.86 274. ceteris paribus.14 25.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.7 ili 0.72 457.5.7 . iznosi 0. 332 .00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.28 42.58 640.42 60.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.29 365.15 98. a ravnotežni realni GNP 400. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.0857) = 0.7656 ⋅ 0.71 34.85 51. Granična sklonost potrošnji.7656 raspoloživog dohotka.57 17. uz ostale neizmijenjene uvjete.14.29 55.43 182. Granična sklonost trošenju iznosi 0. odnosno 0.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.72 77. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.

a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. znači rast njegovog dohotka. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Do paradoksa. povećanja štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139.14. kada je o pojedincu riječ. međutim. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. 333 . Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. ceteris paribus. naziva se paradoks štednje.

334 . Slika 140.5. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. Multiplikator autonomnog trošenja ili. multiplikator. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. jednostavno. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Vrijedi. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140. dakako.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja.

∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 .Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. Prema tomu. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . 1 . multiplikatorski učinak. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. Naime. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).14. međutim.

a granična sklonost uvozu 0.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.7. 1 − 0 .67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .2). ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Multiplikator = 1 − 0 . Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).14.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. multiplikator će biti: 1 = 1. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.67.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.

granična sklonost uvozu = 0. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji.14. U tom će slučaju. 14. Pretpostavimo nadalje da je. autarkičnom gospodarstvu. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Međutim.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji.5. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. kao što zamjetismo ranije.1. 337 . budući da je riječ o zatvorenom. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. . 1 . otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ.5.2. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.

dakle. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi.Granična sklonost trošenju . Dakle. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju.14. 1 Multiplikator = 1 . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. Koristeći sljedeće formule. primjerice. 14. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 .Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. .6. Granična sklonost štednji = 1 . FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Država može 338 . multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva.

i obrnuto. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14.9.1. o graničnoj sklonosti potrošnji.9). dakako. U praksi je. Međutim. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka.6. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Promjena autonomne potrošnje ovisi.14. Vrijedi. nažalost. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. autonomnim porezima. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Obrnuto. efikasnost državne potrošnje. Upravo stoga. posredstvom državne potrošnje. 339 . država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim. naime. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike.

14. u cijelosti u potrošnju.realnog GNP-a.2. Naime. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. dakle. ne ide.9. a granična sklonost uvozu 0. varirajući veličinu paušalnih 340 . porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.7 0 .3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. Kao što zamjećujete. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . a porezni multiplikator 3. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Valja zaključiti da država jest u stanju. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.33. dotle dodatna kuna. autonomnim porezima. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.9 = − ⋅ 0 . koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 .

Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .t) = 0.45 341 . neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.6. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .5) − 0.33 1 − [0.45 − 0. država može. dakle. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. kao u prethodnom primjeru.9 (1 . Novi je element granična porezna stopa veličine 0.5 (t=0.5) = 0.25 0.5 = 0. 14. s tim u svezi.9 ⋅ 0.2).2] 1 − [0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.9(1 − 0.14. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. Granična sklonost uvozu.5).9].0. i veličinu induciranih poreza. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.2. iznosi 0. Međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.2] 1 − 0. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.2. (GSU = 0.

Što je veća granična porezna stopa. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.75 Međutim.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .9 tada je GSŠ(DI) = 0. Stoga je i multiplikatorski učinak. što su.14. dakle.5 + 0 .75 Pojava je granične porezne stope. veći inducirani porezi. Multiplikator = 1 1 = = 1.GSU = 0. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.0. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.t) = 0. postoji još jedna mogućnost.1.2 = 0. 342 .25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.5 = 0.2 0 .33 1 − GST 1 − 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .45 . Ako je GSP(DI) = 0.33 0 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.Granična sklonost trošenju .Granična sklonost trošenju Prema tomu.05 + 0 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .1 ⋅ 0.25 0 .05.

On olakšava i ubrzava razmjenu.15. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. dvostruko podudaranje želja. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. budućih transakcija. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. obračunska jedinica. podmirite u 343 . odgođenih. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Kao što rekosmo. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. međutim. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Zahvaljujući tomu. bez obzira kako nastali. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Novac je. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Novac kao obračunska jedinica.

unutarnju vrijednost. trajnost. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom.zlato i srebro. u najgorem slučaju. 344 . njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. npr. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. Prema tomu. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. a potom i kao obračunska jedinica.). Najrazličitije su stvari. Štednja je. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće.konzervator vrijednosti. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. itd. istovjetnost kvalitete. Kao i prethodna. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. bile očigledne: laka prenosivost. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca.. 15. pšenice. kao novca.15. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. duhana. Dakako.2. Međutim. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. kao sredstvo razmjene. novac je ono što funkcionira. krzna. služi i kao zaliha vrijednosti . prije svega. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. U vremenima inflacije. djeljivost. Sredstvo razmjene. Razlog držanja novca. pri tome će. poput stoke. Prednosti su plemenitih metala.

te može i sama biti upotrijebljena kao novac. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. svjetskog rata. Banknota. koja glasi na donositelja. svjetskog rata. U Engleskoj je. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. taj prvi oblik papirnog novca. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. funta). u početku bijaše konvertibilan. godine. ipak ograničavali. Papirni novac.44 kg. naime. etablirani nakon I. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. taj drugi oblik novca. imala je zlatnu podlogu. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. rezervne valute (dolar.15. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Trajao je sve do I. Metalistička teorija. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. 345 .

povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. ovisi o količini novca u optjecaju. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. za razliku od papirnog i kovanog novca. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Depozitni novac (knjižni. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. 15.3.nevidljivi. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. I konačno. ne posjeduje materijalni oblik. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. depozitni novac.15. ceteris paribus. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. jednostavnije. zlatni se standard napušta. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. dakle. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. dakle. a nalazi se na računima banaka. Riječ je. Ili. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. spomenimo posljednji oblik novca . 346 . Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. Unatoč nekim lošim iskustvima. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca.

Međutim. a vista). Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. njihova ih namjena . BANKE I STVARANJE NOVCA . smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. A. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. str. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. prije svega.štednja diskvalificira. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. 94 Perišin.4. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. Zagreb. 1992. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. 60. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka.15. Novčani je agregat M2 šira mjera novca...SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. međutim. Pokušajmo objasniti cijeli proces. namijenjena štednji. kao komponente novčane mase (M1). Šokman.”94 15. “near” novca. Naime. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. I. Ovdje. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. 347 .: Monetarno-kreditna politika. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Informator.

Informator. 39.. Zagreb.: Economics. posjedovati određenu rezervu .rezervu likvidnosti. tipična američka banka. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora.15. manje od 2. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. str. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. u obliku rezerve. određeni. Šokman. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. po sili zakona. 1992. nadalje. I. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. 96 Parkin... Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. Iznos ovih sredstava je neophodna. New York. Ovaj će depozit. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. banku B. minimalne likvidnosti ili tzv. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. 1990. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. u svakom trenutku. 97 Perišin. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”.5 dolara. obliku rezerve likvidnosti. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. No.: Monetarno-kreditna politika. A. Addison-Wesley Publishing Company. 348 . Pretpostavimo. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. Prema Parkinu96. Banka B će 95 Ali. na svakih 100 dolara depozita. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. str. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. 717.97 Prema tomu. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A.4 na jedinicu depozita. drži. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. M. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku.

itd.15.4 250 Novi krediti 60 36 21.. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.44 150 Nove rezerve 40 24 14. način: Tablica 48.4 8. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.6 novčanih jedinica. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. možda pregledniji.64 12.96 19.4 na jedinicu depozita).96 100 349 . itd. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.6 12.6 32. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).

4 = 2. dakle. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. 249. J.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. str. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.15.: Basic Economics. Naime. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. 350 .5 98 Prema: Dyal. potencijalni) novčani multiplikator.. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica.5. iznosi 2. New York. Macmillan Publishing Company. 1985. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. Karatjas.A. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. u našem primjeru. N. Zašto? Zato što (jednostavni ili. za 150 novčanih jedinica. kako ga još zovu.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. u banke stvarajući novi višak rezerve. dakako.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0.5 = 250). Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Istina. Dakle.4).5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . Proces. odnosno količinu novca. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. u obliku gotovine.5. u obliku depozita. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. novčani multiplikator iznosi 2. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. kao u našem primjeru. izvan računa banaka. može teći i u suprotnom smjeru. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. 351 . Oni mogu biti zadržani.5 ⋅ ( − 60) = −150] . tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen.15. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita.

M. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. 1992. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. I. A. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. te je sada Hrvatska narodna banka.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru.5. Illinois.15. Konkretnije. 99 352 . svibnja 1995. broj 35. kontrolira banke. izdaje novčanice i kovani novac.. str. 101 Vidjeti: Stigum.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. 178.. Zagreb. Ona. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. Šokman.: Monetarno-kreditna politika. svojim djelovanjem.: The Money Market. Homewood.. 1983. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. 26. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. 100 Perišin. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Dow Jones-Irwin. te odgovara za realizaciju monetarne politike.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. utvrđuje opću likvidnost banaka. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Narodne novine. u svezi toga. itd. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. Informator.

5. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1.1.5.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.15. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. 15. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.1. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 102 353 . Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. do rasta investicija i agregatne potražnje. primjerice. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). vrijednosne papire kao što su. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. obveznice. dakako. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. angažirati na način da zarađuje kamatu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. i agregatnu potražnju. Međutim. naplatiti kamatu.15. dakle. pri kamatnoj stopi (k’0). te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac .drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope.monetaristi . Kupovat će. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava.M1) veća što je kamatna stopa manja. kao što već rekosmo. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. posredno. a potom. Neki ekonomisti . 361 .

Kao što znamo. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Milton Friedman. Prema tomu. 104 Vidjeti: McEachern. porasti za 5%. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. Ukoliko. W. 362 . str. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q).. primjera radi. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . M poraste za 5% tada će. 337. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. SouthWestern Publishing Co. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q).: Economics -A Contemporary Introduction. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. također. Cincinnati 1988. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. A. nominalni GNP. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. uz pretpostavku da se v ne mijenja. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca..

U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena.15. a te je promjene moguće anticipirati. nakon potrebitih prilagodbi. Ili. naime. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Njezin je. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. ako se v mijenja. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. 363 . količina novca mora. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. pratiti promjene realnog GNP-a. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Ključno monetarističko pravilo.

15. učinak istiskivanja. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Rast je državne potrošnje (G). monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. pak. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. po agregatnu potražnju i realni GNP. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Ukoliko je. u velikoj mjeri. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. pad privatnih investicija. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. Svakako. prema njihovomu dictumu. Naime. stoga. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. padom privatnih investicija. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). u pravilu. Učinci rasta državne potrošnje. 364 . Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka.

Baily.LITERATURA LITERATURA 1. Richard D. and the International Sector. Baban.: Politička ekonomija. Irwin. Coase. Sichel. vol. "Naprijed". Oxford. 8.A. d. Zagreb.: The Problem of Social Cost.d.. 10. Split. 4. 1985. M.P. A. J. 9.. N.: Ethics. N. Homewood.. 1987. T.: Money and Banking. 365 .. L. 6. R. 5. 1991.. Bilić. Financial Markets. 1996. Berger. Black.. Homewood.: Macroeconomics. 1985. Lj.: Basic Economics. Zagreb. 3..3. I. Inc. 1988.: Ekonomski leksikon. Houghton Mifflin Company. Karatjas. P. W. BPI. Bronfenbrenner. Dragičević. 1995. Zagreb.Irwin. 1991. W. Daniel. 1991..: Macroeconomics. Friedman. Efficiency. Boston..: Tržište. Informator. Macmillan Publishing Company. and the Market. October 1960. Buchanon. Školska knjiga. Gardner. Dyal. Pravni fakultet u Splitu.. 7. Clarendon Press.: Kapitalistička revolucija. A. M. New York. Journal of Law and Economics. D. 2.

R.. Froyen. Beograd. E. D. 14. Friedman.: Free to Choose.LITERATURA 11. R. Stvarnost.. Galbraith.: Macroeconomics-Theories and Policies. Zagreb. "Mate" d. R.: Ekonomija za svakoga. J.. J. V. Harmondsworth. 23. R. Globus . Norton & Company. 16..C.. 1987. S. Performance and Policy.: The Price System and Resource Allocation.: Principles of Macroeconomics.. 1986.. The Dryden Press. Zagreb. R. W.. Kultura. 1983..: The Economic Way of Thinking. Dornbusch. R. R. Harrod.. Friedman. 1981.Theory. 366 ... Lexington. Macmillan Publishing Company. H. K.. 1992. 22. 19. Stvarnost.. New York. Heath and Company. Heilbroner. C. London. M.Školska knjiga.: Doba neizvjesnosti.: Anatomija moći. 12. Schmalensee. 1958.. K.. Heyne.o.: The Life of John Maynard Keynes. 1988. 1984.B. Zagreb. New York. J... J.W. Hilferding. Thurow. W.. New York. 13. 21. New York.: Financijski capital. 24.: Introduction to Macroeconomics. 1995. Poole.o. New York. P. Penguin Books Ltd. Henderson.: Macroeconomics . Friedman.: Kapitalizam i sloboda.. J. L. 1981. L.. Mc Graw-Hill Book Company.. T. M. 17. Inc. 1988. D. Galbraith.K. Avon. Macmillan and Co. R. R. Eckert. Taylor. 1991.. Zagreb.: Almost Everyones Guide to Economics. 1951. F. Hall. Fischer. 18. Galbraith. 15. Macmillan Publishing Company. Leftwich. R. 1986. 20.

1998. Inc.: Principles of Economics. Hyman. B.: Počela političke ekonomije. W. 1989. 30.o. 1989. D. Inc. Mabry. Ulbrich. Centar za kulturnu djelatnost. Perišin. The Dryden Press. Mc Graw -Hill Book Company. New York.. 37.. 26.: Economics.o.. Marx. N. Marshall.G. 1990.: Economics. kamate i novca.. Hyman.: Opća teorija zaposlenosti. Mansfield. MED. 1991.o. Irwin. B. Parkin. 35. A. 1992..: Uvod u ekonomiju. (reprint). South-Western Publishing Co.LITERATURA 25. Prosveta. N. Informator. Zagreb. W..: Microeonomics.. Zagreb. Cincinnati. Lorković.: Modern Microeconomics . Inc. 1987. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. 1993. 36.W. Centar za kulturnu djelatnost.H. 27. H. Irwin. N. . K.: Osnovi kritike političke ekonomije I. R. Boston. New York.: Economics .o. 1989.. Mankiw. 32. H.Ekonomski fakultet Zagreb. I. Keynes. A.. New York. Boston. 33..: Monetarno-kreditna politika. E. Beograd. A. 34. J. Šokman. M. 1988.. McEachern. "Mikrorad" d. 31. Zagreb. Addison-Wesley Publishing Company.. 1987. 1994. Kovačević. Zagreb. 29.: Načela ekonomike. 1979. 367 . New York.Analysis and Applications. 28. Zagreb. M. tom 19.: Introduction to Economic Principles. D... Norton & Company.A Contemporary Introduction.

1990. 2000. Beograd 1970. 45. John Wiley & Sons.. 49.LITERATURA 38. Zagreb. Centar za kulturnu djelatnost. Schelling. Zagreb. Schumpeter.: Načela političke ekonomije.. O.. Zakon o trgovačkim društvima. R. D.05. Nordhaus. 50. New York.1995... 368 Poslovni rječnik. R. 1947. Ricardo. New York 1960. New York. 1983. 1983. B. Socialism and Democracy. The Brookings Institution.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. Smith. Louis 1987. Zagreb. W. P. Informator. Narodne novine.: Ekonomija. McGraw-Hill.: Capitalism. 43. 1993. 1983.: Treći put. P. Masmedia. J.. Okun. T. A. J. L.A. Dow Jones-Irwin. A. Truett. New York. 48. 1992. Oxford University Press. "Mate". 40. 1996.: Essentials of Economics. Schiller. D. Kultura. 46.: Microeconomics. Zagreb. Zagreb. Truett.: The Political Economy of Prosperity. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.. 51.B. broj 35.: Economics. Wonnacott. Wonnacott. 1970.. M. 42. 39. Stigum. D. Šik.: The Strategy of Conflict. . 44. Globus. Homewood. 47. Zagreb. 41. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 26. St. Washington. M.: The Money Market. Sammuelson.C.

228-231 amortizacija. 117-118 crta proračuna. 58 čišćenja tržišta. 63-64 alokacijska efikasnost. agregatni. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 202 troškova i koristi. 347 Bentham. 189 Coase. 307. 94-101 ravnotežna. 223 B banka. 222 crta izotroška. input. 232 Coaseov teorem. 265-266 devalvacija. 232 dominantna strategija. 153. 348 sekundarna emisija novca. 173 C cijena. 260 nacionalni. 266 dobra. 10 bogatstvo. 51 bruto nacionalni proizvod. 263 osobni. 11 darvinizam (socijalni). 7-8 pareto optimalna. 257-261 nominalni. 45 privatna. Eugen. 27 dionice. 255-257 mjerenje. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 303 analiza. 187-188 D Darwin. 256 realni. 264 realni. 6 centralizirana. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 203 output.226. 255 inferiorna. 187. 67 relativna cijena inputa. 258 komplementarna. 221-222 pareto suboptimalna. 264 raspoloživi. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 166-169 dno. 120 dohodak. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 6-7 decentralizirana. 347 centralna. Charles. 222 kapitalna. 235 Böhm-Bawerk. 244 potencijalni. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. Jeremy.223. 45 intermedijarna. 255 javna. 222 slična. finalna. Ronald. 9. 259. 256 deflacija.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 309 disekonomija razmjera. 114 diskriminacija cijena. 181 369 . 46 miješana. 258. 244 depresija. 222 normalna. 244.

230 granična korist. 9. 265 eksternalije. 362 I indeks potrošačkih cijena. 228 granični proizvod. 213 granična korisnost. 305-306 duopol. 338 Friedman. 228-229 granični prihod. 316-317 granična sklonost uvozu. 17 keynesijanska. 53. 60. 229 pozitivne. 9 socijalistička. 289 laissez faire. 16 Hobbes. 326 granična sklonost potrošnji. 154. 331 granična sklonost trošenju. 224 granična efikasnost kapitala. 143-144 elastičnost. 116. 13 definicija. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. Milton. 274 funkcija. 223 granična porezna stopa. 229. 33-34 oskudica i. 33-34 ekonomija razmjera. 6-7. 243 G Gossen. 227 negativne. 228. 51 Gossenovi zakoni. 258-259 bruto privatne domaće. 221 državna potrošnja. 171. 233 ekonomika. 295. 16. ponude. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 6-7 tržišna. 190-191 ekspanzija. Friedrich. 8. 9. 194 gubitak. 7-8. 124 granični društveni trošak. 143-144 prosječni. 304-305 370 . 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 241 godišnja stopa. 246 F fiskalna politika. 16 ekonomska renta. 193-194 granični privatni trošak. 47-49 potražnje. 357 H Hayek. 294. 5 Hume. David. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. Hermann Heinrich.187-188 investicije. 301. 37-47 eskontna stopa. Thomas. 56 granična društvena korist. 114. 181 E ekonomija. 227. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 9 kapitalistička. 6. 103-104 granični trošak. funkcije. 9 ciljevi.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 241-242 inflacija. 259 funkcija. 328 granična sklonost štednji. minimalni.

198 monopsonistička konkurencija. 233 zakonski. 285-286 recesijski. 266 inflacijski. 10 Marshall. 303 kapacitet. 125-126 karta izotroškova. 263 potražnja. William Stanley. 287 klasično objašnjenje. 256. 307 kvantitativna teorija novca. 308 odrednice. 318 agregatno trošenje i. 362 monetarna politika. 222 miješana. 64-65 Jevons. funkcija. 214. 15. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 11 matrica isplata. 216 kamatna stopa. 346-347 M2. 276 kapital. John Maynard. 246 J javna dobra. 121-122 karta preferencija. 154 prirodni. 183 količina novca u optjecaju. 217. Karl. 353 restriktivna. 248 jednadžba proračuna. 51-52 Malthus. 318 keynesijansko objašnjenje. 286 puna zaposlenost i. 347 M3. 360 monopol. 286-287 M M1. 265. 222 čista. 222 L Lorenzova krivulja. 215. 154. 241 makroekonomska ravnoteža. 284-285 zaposlenost veća od pune i. Karl. 247 različite interpretacije. 12-14 Marx. 154 monopolistička konkurencija. Thomas Robert. 275 korisnost. 180 Menger. granična. 118-119 jednadžba prometa. 153. 241 monetarizam. 51 K kamata. 302 korist. 201 371 . 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 187 realni. 358 instrumenti. granična. 70-72 Keynes. 287 koeficijent koncentracije. 275 realna. Alfred. 51 mikroekonomika. 14. 275 kontrakcija. 285 jednadžba izotroška. 53 ukupna. 60 izvoz. 289 nezaposlenost i.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 347 makroekonomika. 187 karta izokvanti. 272. 173 monopson. 60-223 ukupna. 352 ekspanzivna. 51. 283. 246. 187 financijski.

176 čisti. 205 neto korist. 23 agregatna. 264 neizravni. 269-270 O Okun. 337 granična porezna stopa i. 264 N nacionalni dohodak. 344 porezi. 19 zakon potražnje. 326-327. 53. 181 nesavršena konkurencija. 251 frikcijska. 354 novčani multiplikator. 60. 24 agregatna. 266-267 oligopol. 226 neto nacionalni proizvod. 276-277 elastičnost. 263 Nashova ravnoteža. 7-8 nezaposlenost. 342 izravni (osobni). 264 faze. 176 diferencirani. 47-48 individualna. 75 372 . 277-278 tržišna. 334 autarkično gospodarstvo. Arthur. 309-310 P paradoks štednje. 330 Phillipsova krivulja. 201 potrošački probitak. 251 poduzeće. 269 elastičnost.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 341 otvoreno gospodarstvo. 260. 253-255 plaća. 339 inducirani. 339 poslovni ciklus. 350 porezni multiplikator. 306 funkcija. 58 potrošačeva ravnoteža. 146 potraživana količina. 252 sezonska. 250 ciklička. 188 suzdržavanja. 263 "nevidljiva ruka". 19-20 oligopson. 19 tržišna. 343 oblici. 261. 346. 20 agregatna. 23 ponuđena količina. 300-301 novčana baza. 23 kratkoročna agregatna. funkcije. 263 neto. 251 stopa. 9 osobni dohodak. 250 strukturna. 251 prirodna stopa. 276 novac. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 37-47 individualna. 276 dugoročna agregatna. 259. 321. 61. 266 Okunov zakon. 19 agregatna. 173 neto investicijski dohodak. 23 zakon ponude. 263 neto izvoz. 187-188 ponuda. 353 oskudica. 87 poduzetništvo. 265 potopljeni trošak. 176 potražnja. autonomni.

188 revalvacija. granični. bogatstva. 37. 295. 76-77 suradnička. 10. 301. 250 raspodjela. 264 ravnoteža. 150-151 maksimalni. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 101 slampflacija. 133-134 prosječni. 222-223 profit. 238 proizvod. 356 Ricardo. 295 radna snaga. 238-239 tržišna. 331 prosječna sklonost. 114. 177 subvencija. 221-222 država i. granični. 114. 142. 46 R rad. dominantna strategijska. prekidanje. 230 supstituti. 9 Stagflacija. 103-104 prosječni. 133 realokacija resursa. 152 prosječni. 140-141 S Samuelson. 116 stalni. 238 granica. 316 prosječna sklonost. 210 siromaštvo. 298 granična sklonost. David. 294 nakon poreza i transfera. 181 potrošačeva. 162 normalni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 295. 267 Smith. Paul Anthony. 283. 136. Adam. 61. 134 ukupni. 101-102 proizvodnja. 132 sindikat. 235-237 dohotka. 221-222 prijelomna točka. 144 u dugom razdoblju. 17 savršena konkurencija. 104-105 ukupni. 293-301 autonomna. 265 renta. 56. 318 Nashova. 267 strategija. 116 rastući. 183 tržišna. 101 u kratkom razdoblju. 114 opadajući. 183 strategijska interakcija. 163 prinosi razmjera. 88 monopolski. 307. 300-301 funkcija. 114. 294. 309 rezerva likvidnosti. 235-237 373 . 258. 131-133 savršeni konkurent. 209. 295 funkcija. 88 ekonomski. 205 Š štednja. 328 inducirana. 238 raspoloživi dohodak. 298 granična sklonost. 246 problem slobodnog jahača. 294. 181 makroekonomska. 116 recesija. 53. "milo za drago". 187 ponuda. 315 agregatna. 153.

110-111 transakcije. 89.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 187 dobara i usluga. 26-27 zatvorenikova dilema. 132. 314-315 autonomno. 7-8 višak rezerve. 171 transferna plaćanja. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 345 oblici. 194 prosječni.53 zakon opadajućih prinosa. 151-152 prosječni. 177-178 tehnika proizvodnje. agregatno. funkcija. 206 vanjske trgovine. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 179 zemlja. 252. 89 realne kamatne stope. 23 zakon potražnje. 250 puna. 63 traganje za rentom. 115 eksplicitni. 79. 206 istiskivanja. 108 granični. 308 V "vidljiva ruka". 284-285 tržišna moć. 126 tehnološki efikasna. 109-110 implicitni. 318-319 Z zajam. 230. dugoročni. 271 supstitucije. 194-195 trošenje. 187 zlatni standard. 316-317 inducirano. 354 vlasnička prava. 108 ukupni proizvod. 309 granična sklonost. 155. 151-152 oportunitetni. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 177 tržište. 107.209. 315 funkcija. 179. 190 trošak. 106-107 zakon ponude. 89 ekonomski efikasna. 364 X x neefikasnost. čimbenika proizvodnje. granični. 89. 316 odrednice. 179 teorija krivulje indiferencije. 345-346 U učinak. 177 vrh. 232 vodstvo u cijenama. 259 transferna zarada. 19 zaposlenost. 151 varijabilni. 351. dohotka. 250 uvoz. 67. 171 374 . 272 teorija granične korisnosti. 232 ukupni. 51 teorija igara. 131 ravnoteža. 272 realnog bogatstva. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 265 vrijednost. 313-315 granična sklonost. 315-316 ravnotežno. 151 fiksni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful