Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.....1................................................................................... Krivulja indiferencije............usporedba ..2....1...4..2..83 5..2................ POTROŠAČEV IZBOR............................................... Zaključno o teoriji granične korisnosti .......................67 4.1...........3....2........ Dioničko društvo ...........................87 5..............58 4..1.........5...60 4. Crta proračuna i relativna cijena........... Potrošačeva ravnoteža ....... Vrste dionica ..................................2..63 4................2......... Učinak dohotka i učinak supstitucije ..... PROIZVOĐAČEV IZBOR ...77 4..... Crta proračuna i realni dohodak ...............2...........93 5.... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ....1..5............................ TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI.....2................51 4...... Potrošačeva ravnoteža ............................91 5.... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE......1............................ Promjena potrošačeve ravnoteže ......... Korist i potrošačeva ravnoteža ......................2..80 4..........................1............................ Cijena dionice ...2......................................1.........65 4........ Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje......1..........1.............1...1.4.....2...........79 4.3.......2.2.1.. Oblici poduzeća ..57 4..........87 5.............................................................1.......2....62 4.................. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI..............1.....1................2.....1..53 4..... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ........................51 4........3...69 4....2....................SADRŽAJ 4.......90 5.......72 4.....6.................2......1.................75 4..... Potrošački probitak ........94 VIII ..... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .........5..............1....

......... Karta izokvanti ..101 Granični proizvod .....1....3.... Ukupni proizvod ................2..................................................1..........2......2.2..113 5.....................................94 5......2................... 97 5..................... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ........... 5...115 6........1........1..120 6................ Relativna cijena inputa i crta izotroška...121 6................107 5...2........106 ......................................1.....114 5...............2.104 Zakon opadajućih prinosa............................................. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ..2..... 5............1....2......................................1..................3...101 5.....117 6..................118 6........1................... Prinosi razmjera.......1............ Prosječni trošak...122 6.......3. CRTA IZOTROŠKA .SADRŽAJ 5.....2..........................................4... Karta izotroškova............2.........124 6...117 6............1.......................... 5................................... Granična stopa supstitucije kapitala radom .........................1. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ...... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ..3......3...103 Prosječni proizvod .......................... IZOKVANTA ...................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ........... Granični trošak .... Jednadžba izotroška..........110 5..3. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ......2........... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ......4..4......2.................109 5...2............................... Ukupni trošak ....3..2...................1.3...4.125 6.......................................................107 5..2.......................2.. TROŠKOVI 5...126 IX ...............2............. Prosječni ukupni trošak ......................................

.1...159 7......... Maksimaliziranje profita..2....1......1.................. 159 7.....6.3...............1...7..... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta .........2......... Potopljeni trošak ............2..8. granični trošak i profit ......4..... Krivulja ponude savršenog konkurenta ...1.......... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .................. Usporedba monopola i savršene konkurencije ............2.......8.................. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.... Granični prihod....1.....149 7......... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.......2...5........................3...2........4.............................. granični trošak i profit ........ 137 7.167 7...........143 7.............5....2.........136 7..........1...163 7..................148 7.............. Granični prihod...................9.............155 7....160 7..... Pitanje izlaska sa tržišta.....2.........2........2........................ TRŽIŠTE DOBARA.....................1........... Ukupni...............7. Monopol i diskriminacija cijena ... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ..................169 X ....1...2...........166 7......144 7............................. Ukupni.....154 7....................... granični i prosječni prihod monopola....1....... Monopol i krivulja ponude ....131 7.2........2........1..1...........1.......133 7...146 7.....2...135 7.6.....................SADRŽAJ 7........... MONOPOL .131 7............................... Savršena diskriminacija cijena ............3............3....1..........2.......7............ SAVRŠENA KONKURENCIJA ......154 7....1........146 7.. ukupni trošak i profit ................2.............. Pojam i oblici.......1..............................164 7... Prekidanje proizvodnje ......165 7....2............ Ukupni prihod...... Prijelomna točka u uvjetima monopola . Ukupni prihod.. Maksimaliziranje profita...141 7...........................2.......... ukupni trošak i profit .1..

....192 8......... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.............176 7......... Oligopol ........175 7... Igra u duopolu ...........2..................195 8..3..........1..3.....203 XI .......... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .......1.......3..3. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ..202 8... Profitno maksimilizirajući input ........ Input analiza .......... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ................................................. Monopson ...................... Monopolistička konkurencija ...........2................................173 7....................................2...............1..4.......184 8........202 8..........179 7..........181 7.........1....177 7........................................... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE...................... Kratko vremensko razdoblje .......2........ monopolistička konkurencija.......... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE............1..... oligopol..................SADRŽAJ 7.......2. monopol)....188 8...... Dugo vremensko razdoblje.............183 7..4.................2..................3..................2...........1............3.........2........... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ...............................4..187 8............3.....3.................187 8...183 7..................173 7............ Teorija igara .1............ Zatvorenikova dilema.....1.........4.............2....2.....2....179 7....................3......4.4. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.......................2.3....1.. Output analiza.........................198 8. PODJELA ČIMBENIKA ........2...... NESAVRŠENA KONKURENCIJA.3............174 7..3.......................2........1.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ...........3................. Potražnja za kapitalom......223 10.........219 10..2...... Država i eksternalije ......................1..233 XII .................205 9........... 9.........................3................................205 9................2........222 10.....SADRŽAJ 9............ 209 9...2................211 Potražnja za zajmovima..............................2........1......228 10...........................internalizacija eksternalija..2.......207 9..............1...216 Ravnoteža na tržištu zajmova ...4......... Ponuda rada .............................1..2...........219 9..3.............1. 9.............218 9..................... 231 10. Porezi i alokacijska efikasnost ......221 10....................1.......2............1........1................. TRŽIŠTE RADA .. 224 10.............................................1.208 9..........1................217 9..............................2............. 9.............1....................2...........227 10....3....221 10....211 9.....1.. Država i (prirodni) monopol..........205 PROZVODNJE 9.. Necjenovne odrednice ponude.2....... TRŽIŠTE ZEMLJE ......1.....1.........................................2.......215 Ponuda zajmova.....210 9.2.......1...........3...... Uloga sindikata ............. Ravnoteža na tržištu rada...................1.. Subvencije i alokacijska efikasnost . Necjenovne odrednice potražnje .............. TRŽIŠTE KAPITALA ....2...... Ponuda zemlje....1...........2.....................3....................1.. Analiza troškova i koristi ....2......... 230 10...... Javna dobra ....................1.......... DRŽAVA I TRŽIŠTE .... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA...................1.2..................1......1.3.................................... Ukupna i granična korist javnog dobra ..........2.............1...................................... Ravnoteža na tržištu zemlje.........................1...................... Zaključno o eksternalijama .................

........................1......269 12..1.......... Pristup trošenja .....264 11.....2............1..........................4........ Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.....255 11.............257 11.2.........................2.1.................235 10............ 258 11..1...........................1..2.......235 10..1............................2.....238 11......3.269 12................................ Raspodjela nakon poreza i transfera .................. Poslovni ciklus i nezaposlenost ................3......................SADRŽAJ 10..............2........... Pristup dohotka ......1................................................. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ..... 260 11...................................1...... NEZAPOSLENOST.... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .......250 11............266 11.......2.............4.1....262 11............ Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ...............1.......241 11....1.......3.......269 12.......2....... Promjene agregatne potražnje .....................3................1.1... Jednakost pristupa....................................... Stopa i oblici nezaposlenosti ......... POSLOVNI CIKLUS ..................... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .3....250 11.............2........ Poslovni ciklus i inflacija .......3.......1...241 11........... INFLACIJA .....................3.4........2.. Krivulja agregatne potražnje .. Kvantitativna teorija novca.......246 11................248 11........ Različita tumačenja jednadžbe prometa ........1............ Phillipsova krivulja... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .. Lorenzova krivulja....267 12......1.......273 XIII ..................1... AGREGATNA POTRAŽNJA ..2......253 11..............................2... 261 11..........

....... Odrednice izvoza . MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ..................3........................279 12............... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ....2.........2........291 13.......................................................................3..3.....5..............286 12.................3.....................1.......3..............1.......293 13....... NETO IZVOZ .........................4...3..... Odrednice uvoza .306 13.................4........... Funkcija potrošnje i funkcija štednje..1..............................2...funkcija agregatne potrošnje ....................300 13...............2......................... INVESTICIJE ........294 13....................... DRŽAVNA POTROŠNJA ....3.................................. AGREGATNA PONUDA.. Promjene kratkoročne agregatne ponude ....4......284 12..2.......................... Funkcija neto izvoza.............1..........290 12...................2.......1...........................287 12....... POTROŠNJA ..1......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti....................3....... Učinak povećanja agregatne potražnje ...... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže....309 XIV .......................4....276 12.....5.....281 12.....................285 12..........3.305 13............................................................276 12...283 12.......SADRŽAJ 12......302 13....... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA.. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..........1...3. Potrošnja i realni GNP ............2............3.........307 13... Učinak smanjenja agregatne potražnje ..293 13......2........2.........2................................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.......289 12........................308 13.......5.............1....... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti .......3..................................... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže..4.........

.......... Makroekonomska ravnoteža ........................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ....326 14.1.........3................................338 14.. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA .SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA..............324 14. BANKE I STVARANJE NOVCA .............. PARADOKS ŠTEDNJE....5................318 14........... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju....2.2................ OBLICI NOVCA...313 RAVNOTEŽA 14..3..................2......................337 14.................................. FISKALNA POLITIKA .313 14..................2..............2................347 XV ........324 14.....4...........2.......343 15.................... Agregatno trošenje i autonomno trošenje............330 14....339 14..319 14.....1..6..........334 14....2... NOVAC ....1....................1. FUNKCIJE NOVCA ................4.321 14........337 14.... Multiplikator i granična porezna stopa ........................ FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ..........................neplanirana promjena zaliha..1.... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA..............................343 15......................6............ Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ....................................SADRŽAJ 14..1..... NOVČANA MASA..............346 15.......341 15.....344 15........................5...2.........................................3.....6.. Porezni multiplikator .... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a................................................................3....... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ........5. Multiplikator otvorenog gospodarstva......

......5...369 XVI ..... Eskontna stopa .......5.................................4.........................5.....1........5..............3..................2........... Ekspanzivna monetarna politika.....358 15............2.............5.......365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO.SADRŽAJ 15..5....352 15........ 356 15.......................... Rezerva likvidnosti ............360 15...................360 LITERATURA ...........5. Monetarizam ...........................................................1.......3......... Restriktivna monetarna politika...1....... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ....... 357 15...........353 15.................1.. Operacije na otvorenom tržištu ........353 15...5......... Instrumenti monetarne politike.1..

Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. znanosti o ekonomiji. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. i ekonomije. sve dobronamjerne kritike i 1 . Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. On nastoji studentu. "novijoj". Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. određene kontroverze. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Dakako. te fiskalne i monetarne politike. jest izuzetno delikatna zadaća. mikroekonomskoj ulozi države. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Autor. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Moguće ovakva. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. podjeli ekonomike. te vrijednih doprinosa domaćih autora. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Prvi su koraci uvijek najteži.PREDGOVOR I. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Sastoji se od petnaest poglavlja. neuravnotežena (ne i neuobičajena). bruto nacionalni proizvod). unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. ali koje će i provocirati njihov interes. i može izazvati. koncepcija udžbenika izaziva. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. makroekonomske ravnoteže. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". pri tome. itd. tzv. Udžbenik udovoljava ovakvoj. nezaposlenost. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća.

čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. za pruženu svekoliku potporu. ma koliko skromna ona bila. te prof. Dr. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. mikroekonomska pitanja i probleme držimo.primjedbe bit će pozorno razmotrene. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. Prema tomu. nezaslužnim komplimentom. dr. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Branko Kovačević. dobro doći. Marijan Karić. Držim. prije svega. Velika je moja zahvalnost.sc. nego i sveobuhvatnijih znanja. dakako.sc. međutim. Prof. prije svega. da će pomoć i ove vrste. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. ne može pobjeći od svog sadržaja. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige.dr.dr. sc. Autor mora priznati izvjesno. U Osijeku svibanj 1998. Ivan Bilić. dakako. ne i neveliko. Ivan Mandić. Ivan Ferenčak 2 . Naime. Ekonomika. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. svu makroekonomsku problematiku. mojim studentima. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. On. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". makar bila riječ i o njenim osnovama. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. sc. sc. doc. dr. naime. prof.

Prof. sc. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude.PREDGOVOR II. sc. dr. Marijan Karić. Branko Kovačević. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Ali. moguće. Ivan Ferenčak 3 . godine. ali one. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. dr. odnosno prvog izdanja ove knjige. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. dakako i prije svega. dakako. od strane studenata. nadam se. Ovime je. sc. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Dr. Povećan je. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. tržišne ravnoteže. U Osijeku veljača 2003. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. broj stranica.

.

ipak. navedeno prema Heyne. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. naravno. EKONOMIJA . na složen način povezanih i isprepletenih. 1987. teško da bismo uživali u. O EKONOMIJI.1. pismo.. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. P. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. nema mjesta za industriju. međusobno. a čovjekov bi život bio usamljenički. kratak. 5 . T.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. postojao bi stalni strah. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije.: Leviathan.1. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). O EKONOMIJI. 3. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. opasnost od nasilne smrti. Dapače. kako veli Thomas Hobbes. siromašan i.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. Macmillan Publishing Company. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.: The Economic Way of Thinking. nema računanja vremena. ne postoji umjetnost. New York. blagodatima civilizacije. or the Matter. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. Bez takvog mehanizma. zajednica i najgore od svega.

kooperacije i. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. Dva su. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. investicija i potrošnje. Globus-Školska knjiga. ali doista svih. kako ekonomisti vole reći. Drugi način. 24. Naime. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. s tim u svezi. načina. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji .. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . prisilu. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". 1992. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . str. ljude različitih navika.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. država ili neki njen organ mora biti u stanju. između ostalog. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. interesa. Zagreb. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje.1. alokacije resursa pretpostavlja. 6 . alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman.. manje ili više.2 Što je to što.: Kapitalizam i sloboda. manje ili više eksplicitnu. druga ekonomija. proizvođača i preferencijama svih potrošača.metodi tržišta.socijalističkoj ekonomiji. dakle.ekonomija. dakle. potreba itd. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. u kratkom vremenu. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). M. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. Drugo. grubo rečeno. O EKONOMIJI. Model centralizirane alokacije resursa .

Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. I ne samo to. kao mehanizam koordinacije. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Ukratko. opet. Ovdje se. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. i tržište.kapitalistička ekonomija . ne poduzetništvo već poslušnost. potrebito je još nešto. osobni. dakle.3 Model decentralizirane alokacije resursa . nije moguće. On je izuzetno zahtjevan. Međutim. Naime. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. Međutim. u uvjetima kronične oskudice koju. Tržište pruža sve informacije. Ali. nastoje realizirati. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Komandna . jednostavno. uostalom. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" .isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke".tržišta. Potrošači. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). preko mehanizma cijena. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. kao motiv. 7 . nego centralno planiranje. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. O EKONOMIJI. Ne vlastita inicijativa.1. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. poteškoće ovdje ne prestaju. kolektivizam ili altruizam. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit.

javnih dobara. neprekidno uvećava. Nažalost. Ni kapitalistička ekonomija nije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama.2. 174. da se proizvodnja. imali smo prilike vidjeti. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. O EKONOMIJI. 8 . ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. kojima altruizam nije stran.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi.4 1. itd. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv.. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke".1. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića.: Treći put. Globus. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. Ali. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. 4 Vidjeti: Šik. 1983. Ono poznaje monopole. No. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. Zagreb. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). dakle. da se proizvodnjom. O. na sve kvalitetniji način. str. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. idealna. osobni interes jest i može biti u službi općeg .

koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. Ali. Dakako. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. 210. sebični interes stavi u službu općeg.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja."5 Naravno. Beograd. znanost o ekonomiji. Ali. Kultura. str. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. Ona. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. naime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. 516. poduzetništvo) bili neograničeni. 1970. O EKONOMIJI. čak i za zabavu i razonodu. "Bogatstvo i moć svake zemlje.1. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. Ekonomika. Zamjetna je..: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. str. kapital. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. 9 . A. ukoliko moć zavisi od bogatstva. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. 6 Isto. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. kada bi resursi (rad."6 Eksplozija dobara i bogatstva. 1776. Kada tako ne bi bilo. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. njegova odbojnost prema monopolu. dakle. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. zemlja. sasvim 5 Smith.

Centar za kulturnu djelatnost. 118.: Anatomija moći."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. ali su bili najbolje što se moglo postići. a ni sada. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. Ako stvari stoje kako stoje onda. "Rad je skup. 10 Galbraith. 1983. i s tim u svezi siromaštva. vele ekonomisti utilitaristi. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. str. kad ga ima obilno. J."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu.. 110 11 Vidjeti: Spencer. 1891. Ali. ekonomski su teoretičari nudili i druga.nisu mogli ne uočiti. dakle. 121. Benthamom. H. 1983.1.. D. New York. 121. str. Ekonomisti tu činjenicu . str. 9 Isto. str. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica.: The Study of Sociology. 438. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. a jeftin. str. 10 . učiniti sve zadovoljnima i bogatima.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije ."9 Jasno se. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". Zagreb. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. Stvarnost. da ih sebi pribave. 8 Isto. H. ni tada. Appletonand Co. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. tvrdili su utilitaristi. na čelu s J... kad je rijedak." "Rezultati možda nisu bili najbolji. Zagreb. vide u pretjeranom množenju radnika. Spencer.K. D. Implicitna. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti.: Načela političke ekonomije. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju.11 7 Ricardo. O EKONOMIJI.

kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. razloge isticanja vlastitog. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. No. na čemu bi inzistirali? Marx je. kapitalističku ekonomiju. na ovaj ili onaj način. Predani egoisti. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". tvrdi marksistička politička ekonomija. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). i oni u prirodi i oni na tržištu. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. Riječ je o alokaciji. rušeći 11 . u oskudici. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. I naglasimo.1. Riječ je o neumoljivom procesu. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. u stanju su zadržati sve što proizvedu. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. Uostalom. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. Ukratko. druga ekonomija. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. drugi mehanizam alokacije. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). Dakle. neprekidno "sve revolucionira.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. Npr. koja će se obavljati u uvjetima društvene . O EKONOMIJI. tako da "altruiste" čeka izumiranje. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala).

nap. eksploatacija. 1987. 19. str. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. Oduzmite stvari tu društvenu moć. 15 Marshall. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. Zagreb."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. Ugrađuje u nju. 13 Marx. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. A. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. nasilnom kraju. godine."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 63. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari.: Isto. str. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. Dakle. sve do svoje smrti 1924. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima..: Osnovi kritike političke ekonomije I. K.. 1890. 1979. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare."15 12 Ali. godina) koji oko četrdeset godina. 14 Marx. 25. MED. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. prema vlastitim riječima. razvitak proizvodnih snaga.1.12 proširenje potreba. K. O EKONOMIJI. Povijest ga je demantirala. str. Prosveta. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. vjeruje Marx. 261. tom. pak. Centar za kulturnu djelatnost. 12 .: Načela ekonomike. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. Beograd.

a zbog pravednosti i opće sreće. str. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. Međutim. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. ekonomika se kloni političkih problema. 47-48. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. I tako sada.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. O EKONOMIJI. Isto.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . njenih istraživanja. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor.nap."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. 16 17 Isto. kada su veće iskustvo.1. str. autora) koji . čista i primijenjena. a ne znanost i umijeće. te je ona "znanost. 31. 13 . ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode.

dakle. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. Rodbertus i drugi . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji." 18 Prema tomu. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. je problem koji Keynes pokušava riješiti. Nezaposlenost. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. u slučaju Marxa. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. koja ne bi bila kapitalistička."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. 18 19 Isto. "Tvrdili su (Marx. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. međutim. riječ dobija John Maynard Keynes. proizvod onih koji njima rukuju. U tim. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja.socijalističku ekonomiju). str. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. 358. za nagradu za čekanje. Valjalo je. Velika će ekonomska kriza. taj stari problem. doista teškim.1. 14 . nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. O EKONOMIJI. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. naime. 357. Nećemo je prepričati. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. a ne rada i čekanja.nap. Isto. str.

J. str. London.: Opća teorija zaposlenosti. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. 121. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. kamate i novca. str.1. 1987.20 On smatra. 22 Keynes. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. Terapija se nameće sama po sebi. R. 1936. 213.M.: The Life of John Maynard Keynes. Osim toga. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći.. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost.: Opća teorija zaposlenosti. Zagreb. Macmillan and Co. 21 Harrod. 1987. Zagreb. J. smanjuje se proizvodnja. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 1951. smanjuje se broj zaposlenih. kamate i novca... O EKONOMIJI. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima.. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. 15 . Centar za kulturnu djelatnost."21 Naime. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca.F. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. kamate i novca. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. str.M. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. 213. Centar za kulturnu djelatnost."22 20 Vidjeti: Keynes. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti.

16 . 21. Zagreb. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. 214. 1992."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. vrlo važnu."23 No. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. Globus . Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. djelokrug vlasti mora biti ograničen. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Friedman. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. 14." 23 24 Isto. str. 25 Isto. M. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma."25 No. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora.spomenimo F.: Kapitalizam i sloboda. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . str. niti ovo široko polje. str. Naime. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. "Prvo.1.Školska knjiga. Friedmana. tvrdi Keynes. Hayeka i M. O EKONOMIJI. pohvalu slobodnom tržištu.. vjeroispovijesti i mišljenja.

afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji.. 17 .1. W. Zagreb. P. O EKONOMIJI. Nordhaus. str. P. dakako. 3. MATE. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. A. 26 Samuelson.: Ekonomija.. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. 1992. Samuelson."26 Ovdje se. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država).

.

Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.2.1. 19 . obrnuto razmjerni. u najvećoj mjeri. POTRAŽNJA I PONUDA 2. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. POTRAŽNJA 2. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. uz ostale neizmijenjene uvjete. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). veća njegova potraživana količina. Naravno. dakle.1. Usredotočimo se. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. Međutim. Dakako. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. vrijedi i obrnuto.

20 . Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. dakle. Veće stanovništvo. 21 . može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. prije svega. Cijene drugih dobara. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. o cijenama drugih dobara. Pitanje supstituta. jesu ukusi ili preferencije potrošača. pak. Vrijedit će i obrnuto. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju.2. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. naravno. također od bitnog utjecaja na potražnju. Neke su.2. Naime. Dohodak. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. odnosno njegova veličina. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Stanovništvo je.1. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. veličini stanovništva. odnosno njihova promjena. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. ulijevo krivulju potražnje. dohotku. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. ceteris paribus. POTRAŽNJA I PONUDA 2. tzv. Riječ je. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. necjenovnih determinanti potražnje. mogu izazvati promjenu potražnje. njegovo povećanje ili smanjenje. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje.

promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Slika 2. niže buduće cijene. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. Obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. Prema tomu. 22 .2. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. dok promjena cijene nekog dobra znači. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom.

28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. 23 . Dakle.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. POTRAŽNJA I PONUDA 2.2. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. veća ponuđena količina istog dobra. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.2. Vrijedi i obrnuto. upravno razmjerni. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine.1. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra).2. uz ostale neizmijenjene uvjete. PONUDA 2. Dakako.

Međutim. manja ponuđena 24 . stoga. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena.2. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. kretanje niz krivulju ponude. a zbog djelovanja zakona ponude. Obrnuto. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Krivulja ponude je.

znači veću ponudu. uz ostale neizmijenjene uvjete. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. pak. dakle.2. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. cijene čimbenika proizvodnje. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. ovaj put u proizvodnji. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Međutim. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. s punim pravom. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. njeno povećanje ili smanjenje. broj ponuđača. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu.2. 25 . "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. 2. Također. dakako. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. Dakle. POTRAŽNJA I PONUDA količina).2. Naglasimo. Ako cijena nekog dobra miruje. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. očekivane promjene cijene dobra.

Međutim. 26 .3. 2. stoga.2. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. rast ponuđene količine. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. jedina ima prilike potrajati duže vremena. dakle. Pad cijene izazvat će obrnuta. s druge strane. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. u svakom slučaju. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Ravnotežna cijena. naime. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5.2. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. dovesti do 27 . Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Tržišni će višak dobra.

platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. i u mogućnosti. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. Oni koji to nisu u stanju. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. dakako. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. Dakle. slobodnom dobru. pak. Evidentni će tržišni manjak dobra. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. aktualna cijena niža od ravnotežne. 28 .2. Slično tomu. svaki onaj koji je spreman. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. neće doći u njegov posjed. poput plime. nasilja i kronične oskudice. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. cijenu prema gore. Riječ je o tzv. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. "gura". očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). U tome je bit tzv. Ako je. racionirajuće funkcije cijena. U svakom slučaju. potiskuje. posredstvom nadmetanja kupaca.

3. ukratko. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. 29 . Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.1. ceteris paribus.2. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. Rast potražnje.

učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.2. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Slika 8. Na djelu je.

učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Slika 9. Rast tržišne ponude. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. ceteris paribus. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. promjene tržišne potražnje. Naime. 31 . u ovom slučaju. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu.2. Na djelu je. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra.

krajnji će rezultat. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. tržišna potražnja. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. u ovom slučaju. rast ili pad cijene. Naime. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. Dakako. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. naravno.2. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. 32 . To će povećanje. pak. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili.

Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Međutim. Vrijedi i obrnuto. ravnotežna će se količina dobra povećati. međutim. I ovdje su.2. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. glede ravnotežne cijene. Naime. Vrijedi i obrnuto. 2. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Ona će se. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. učinci suprotstavljeni. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine.2. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. glede promjene cijene. cijena će porasti. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. dakako. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). naravno. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. u svakom slučaju. 33 . istom cilju – smanjenju cijene. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene.3. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. smanjiti. U ovom. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Konačni rezultat.

Naime. stvaranje i upotreba novih. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. po naravi stvari. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. uistinu. Na ovaj način. sa svojim signalima putem cijena. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost.d. str. Kao što je netko jednom primjetio. 59. zahvaljujući tomu.. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje.. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. L. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Obrnuto. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. 1995. tržišnih sila. 34 . tržište je. O njemu. a time i volju proizvođača da ga proizvode. "Naprijed". kasnije. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. Zašto? Stoga."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. nešto detaljnije. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra.: Kapitalistička revolucija.. poduzetništva i motiva profita što. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. 29 Berger. P. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. d.2. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Zagreb. učinkovitijih tehnika proizvodnje. ljepota je tržišne ekonomije. Ali. Dobra. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. postaju dostupna širem krugu ljudi. posredstvom sustava cijena.

1.2. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. dakako. New York. Socialism and Democracy. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. koristi javno dobro.3. J.: Capitalism. 67. Postojanje eksternalija. međutim. surov mehanizam. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Tržište je. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. savršen. Naime. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. platili ili ne. reći ćemo. društveno poželjna ona nije profitabilna. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Riječ je o dobrima koja svi. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv.2. Nadalje. Osim javnih dobara. str. Otkazivanje sustava cijena No. sustav cijena nije.. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. 1947. koristimo. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Racionalno je biti slobodni jahač. javna dobra."30 2. 35 .

kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. dakle. Ne čudi.2. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. dakle. inherentna razdoblja neravnoteže. poboljšati performancije tržišta. Tržištu su. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. stoga. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. O ovome detaljnije u okviru 10. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. poglavlja "Država i tržište". 36 . Njena je namjera.

ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1).3.1. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.1. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Prema tomu. 37 . U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. između ostalog. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3.

a UP2 = 3 · 400 = 1200. UP1 = 1 · 800 = 800. 38 . koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. riječ je o jediničnoj. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Prema tomu. stabilnoj elastičnosti potražnje.3. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. Dakle. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine.

3. Zamjećujete. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. 39 . i rast cijene dobra značit će. pad cijene ne tangira ukupni prihod. Ali. neizmijenjeni ukupni prihod.

Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Dakle. Obratimo. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. kreće između 0 i ∞. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. dakle.3. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Naime. neosjetljivu na promjene cijene. međutim. 40 . koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.

smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava.3. 41 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. Poraste li. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. primjerice. Ovakvu. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. Dakle. I obrnuto. tek teorijski moguću. vrlo mala. snažne reakcije potraživane količine.

a drugi puta na novu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. 42 .3. staru cijenu ili količinu. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. Nadalje. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . pozitivni broj. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi.

To će.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. izazvati promjenu potraživane količine dobra A.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. dakako. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .3. Neka poraste cijena dobra A.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti.1. Potražnja. Stoga su karakteristični. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. sljedeći slučajevi: 44 . dakako. Provjerimo: UP1 = 42 . Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Dakle. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . 19 = 798 UP2 = 38 . 21 = 798 3. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.2.3.

Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera.. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Npr. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. Zaključujemo. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. ali raste brže od dohotka. Ukratko. Zanimljivo je. zamjenjuju superiorniji. Inferiornim u tom smislu da ih.1). ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. međutim. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. 45 . potražnja će za dobrom A porasti 2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. ali i skuplji supstituti.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. ukoliko dohodak raste. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje.1 = 2. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Obrnuto. potražnja također raste. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera.2. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima.2% godišnje (naravno. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. ukoliko dohodak raste. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.

dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ili pak komplementarni karakter dobara. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Ek > 0. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. supstituirati. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). O komplementima. Primjerice.3. Supstitucijski. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. 46 . kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. kada je Ek < 0. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ± Postotna promjena potražnje dobra A . ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Primjerice. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Obrnuto. dakle. Vrijedit će i obrnuto. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Sada. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0.1. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B.3. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca.

47 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine.2. U tom će slučaju pad. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a 0 < Ep < 1. a mali je rast cijene izuzetno povećava. dakako. a Ep > 1. odnosno rast ponuđene količine. ponuda je elastična. Vrijedi. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. a Ep = 1. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene.3. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. ponuda je neelastična. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. i obrnuto. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. ponuda je jedinično. stabilno elastična. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Naime. Vrijedi i obrnuto.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. a njena je krivulja okomiti pravac. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.3. 48 .

Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. 49 .

.

Marshalla i drugih. Mengera. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Jevonsa. Gossena.Wiesera.1. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Ovaj zakon. Granična (dodatna. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste.4. A. POTROŠAČEV IZBOR 4. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. 51 . potrošačev izbor. ali raste sve sporije. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . S. Böhm-Bawerka. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. POTROŠAČEV IZBOR 4. Prema tomu. K. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. F. E. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. marginalna) korisnost. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.H. Evidentno.

31 52 . jedinična promjena potrošnje . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. Dakle. kao uostalom sve granične veličine. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.4. npr. Granične korisnosti.s. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.

Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. Naravno. odnosno potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.potrošačeve ravnoteže.1. Slika 19. granična korisnost može biti i negativna.4. 53 . ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Gossenov zakon. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Naime. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19.1. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 4.

DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. No. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.4. maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 .

Tablica 7. Ali. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. 55 . DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak.4. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". potrošačevu ravnotežu. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor.

Na tragu smo II. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". Gossenovog zakona koji kaže da. dakle. 32 Dragičević. 210. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. Informator.: Ekonomski leksikon.32 Drugim riječima.. str. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. 56 . Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. II. A. Zagreb. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. 1991. maksimaliziranje ukupne korisnosti. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. međutim.4.

Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.33 = = Granična korisnost dobra B .1. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.83 4. primjerice. uz ostale neizmijenjene uvjete. pad cijene dobra A.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.1. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.50 4. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.67 6. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.33 4.33 5. Međutim. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. 57 .korisnost po novčanoj jedinici 8. Cijena dobra B 6.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.1.4. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.33 6. Ukoliko.

događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra).4. kupujući. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. moguće različite kombinacije. u slučaju obaju dobara. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. Naime. kupac je. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. i ovdje su. Potrošački probitak. u pravilu. Dakako. 4. druge jedinice 8. 58 . pozitivan broj. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). na višoj razini potrošnje.1. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. baš kao i kod promjena cijena. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. Nova. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. Ukoliko bismo. četvrte 6 i pete. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. dakle. posljednje koju namjeravamo kupiti. treće 7. 5 novčanih jedinica. Često se.2. u duhu teorije granične korisnosti. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra.

10 novčanih jedinica. 59 . stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Međutim. u ovome slučaju.4. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Njegov je probitak. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje.

Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. . Ukupna korist mjeri spremnost. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. sa fiksnim dohotkom. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. naravno. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra.1. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. podsjećamo. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. o subjektivnom konceptu. Riječ je. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Pitanje je. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos.4. Zamjećujete. POTROŠAČEV IZBOR 4. 60 . i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost.3. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama.

4. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. 61 . Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. glasi: Cijena = Granična korist . Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. prema tomu. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje.

POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Kupujući. Prema tomu. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi.4. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. potrošač je u stanju povećati neto korist. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. složit ćemo se s time. 4. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. međutim. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Teorija granične korisnosti. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. 62 . U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku.1.4. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. pokušava objasniti potrošačev izbor. Doista.

Tablica 9. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. POTROŠAČEV IZBOR 4. nedostupne potrošnje. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. naime. uz dani dohodak i cijene dobara. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna.4. Drugim riječima. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. kao i u prethodnom slučaju. Pretpostavit ćemo. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije.2. Crta proračuna.

ali ne i na crti proračuna. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. 64 . pri tome. Limite potrošačevog izbora. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23.4.

Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). 5 = 0 i 4.2 .. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. 65 . pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . i obrnuto. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Npr. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna.4.1. međutim. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Pomoću nje smo. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. ponovimo to. Kb = 10 .2. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. 0 = 10 Kb = 10 . odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna.2 . Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. naravno. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5.nezavisna varijabla). Vrijedi. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a .

Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.2 Ka .4. 66 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . . 2 = 8 itd. 0 = 12 Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. Kb = 12 -2 . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 .

Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . i obrnuto. To je. Prema tomu. ceteris paribus. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. nove granice potrošnje. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. b = = . a dohodak 60. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. područja potrošnje. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. omogućava osvajanje novog. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. 4. Ustvrdit ćemo.2. Vrijedi i vice versa. a vrijedit će. uz ostale neizmjenjene uvjete. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.2. U obrnutom slučaju. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . pomoću jednadžbe proračuna. 67 . a i pokazati.4. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). naravno. Utvrdimo. prije nedostupnog.1 Ka.

razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.4.4 = 6 itd. vrijedi i obrnuto.1 = 9 Kb = 10 . 68 . Doista. Kao što rekosmo.3 = 7 Kb = 10 . Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.10 = 0 Slika 25.2 = 8 Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .

4. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. POTROŠAČEV IZBOR 4. Prema tomu.3. 69 .2. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Slika 26. Dakle. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Dakako. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.

krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.4. 70 . Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Slika 28. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27.

slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti.4. ekstremnom. Ukoliko su. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. U ovom će. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. dakle. 71 . POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. I obrnuto.

1. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). vrijedit će i obrnuto. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. 4. Naravno. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 .3. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.4. odnosno tri i tako dalje para cipela.2.

∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A .4. određuje kut krivulje indiferencije. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Slika 31. 73 . Kako. međutim. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Naime.

kreće li se niz krivulju indiferencije. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. granična stopa supstitucije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Dvije stvari valja uočiti. I drugo. pokazuje tendenciju pada. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. a vrijedi i obrnuto. krećemo li se niz krivulju indiferencije.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).5 1  = =  . Logično je to budući da potrošač. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . 74 .4.

Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). 75 .4.4. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .2. POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 33. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.optimalni izbor potrošača.

Niže. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Poželjnije. Prema tomu. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara.4. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Kako. pak. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. odnosno oportunitetni trošak. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Prema tomu. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. međutim. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost.

5. Slika 35.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . povećan dohodak potrošača. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.2. 6 4. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Pretpostavit ćemo da je. njegovog optimalnog izbora. ceteris paribus. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.

Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Slika 36. a time i potrošačevu ravnotežu. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. 78 . superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B.4. a sa njom i kut nove crte proračuna. Ovo je najčešća situacija. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Povećat će se relativna cijena.

2. nižu krivulju indiferencije. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.1. POTROŠAČEV IZBOR 4. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. pak. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Slika 37.5.4.

Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Naime. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. pokazuje zakoniti.5. Ona je. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. a na osnovu prethodnog primjera. Zamjećujete da. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. 80 .2.2. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. Ona je. Kada je. 4. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Improvizirajmo. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. R1 (Ravnoteža 1). pak. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A.4. Nasuprot tomu. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. podsjećamo. Krivulja potražnje.

pretpostavimo. 40 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR recimo. 81 . Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.4. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na.

a niža cijena dobra. Te su iznimke od pravila da. ceteris paribus. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. znači njegovu veću potraživanu količinu. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Na djelu je zakon potražnje. 82 . Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. ceteris paribus. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva.

te da daju identične rezultate.2.Granična korisnost dobra B . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je .6. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . primjerice. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Ukupna korisnost. Dakle. POTROŠAČEV IZBOR 4. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. ostaje ista.4. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. dakle. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. ∆ Ka .

uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). Potrebito je. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. nešto mlađa.Granična korisnost dobra B . dokazati da će teorija granične korisnosti i. postoji čvrsta veza između ovih teorija. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . Prema tomu. Negativni predznak (Očigledno. međutim. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . POTROŠAČEV IZBOR . Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate.4. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B.

4. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Gossenovog zakona. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. 85 . Dapače.

.

mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. 1990.. str. Netko ili neki to moraju učiniti. M. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. stotinu i više godina. godine naš ekonomist Blaž Lorković. 207. Addison-Wesley Publishing Company. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. 1993.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). 33 Lorković. 34 87 . mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu.1. Parkin. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. (reprint). New York. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. Bez.o. Istovremeno.. netko ili neki snose rizik poslovanja. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. dakle.. str.: Economics. Zagreb.o.5. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".: Počela političke ekonomije. B. 98.33 Ovako poduzeće definira 1889.

Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. i tržišna moć (bilo monopolska. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. grubo rečeno. ukoliko ste monopsonist. profit. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća.5. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. dvije prepreke. bilo monopsonska) poznaje granice. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Ali. u oba slučaja. Valja. dakle. dakle. Cilj je. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. najveći mogući u datim uvjetima. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Naime. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. 88 . Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Stopa je nataliteta. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Naravno. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. naime. ali i stopa mortaliteta. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Život poduzeća nije nimalo lak. Naše je poduzeće. Često se. Na drugoj strani. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Nimalo laka zadaća. Ili. Riječ je o tzv. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi.

troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. 89 . poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. New York. ekonomske efikasnosti. u pravilu. Tehnološki neefikasna. Ali. ali ne i vice versa.. ali ne i uvijek dostatna. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. M. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala.35 Ponajprije. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. 35 Vidjeti: Parkin. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. 1990. Standardni. str. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. naravno. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. 223-224. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Addison-Wesley Publishing Company. cijene čimbenika proizvodnje. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. Nekoliko je razloga tomu. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Zaključimo.: Economics.5. naime.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

Ukoliko. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). dakako.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.5% cijena dionice jest 500. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. Ako je d' 2.5 = 500 .  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.1.2. 5 Dividenda sada iznosi 50. 5.2. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Evidentno. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. a disažio 50%  ⋅100  . odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . 5  500  Dividenda sada iznosi 25. Ovo je. Pojavio se ažio (agio). Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 .2.5.. One su al pari. zamjećujete.

Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje.12 = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 1. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. (1+r)2 = 1000 . Priznat ćete. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. (1+r). sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. (1 + r ) 1. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. gdje r = k' .1 = 1100 . 100 10   .12 98 . 1.21 = 1210. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.21 (1 + r ) 2 1.5. Budući iznos = 1000 . Dakle.  100  Obrnemo li stvari. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . 1 +  = 1000 1.

Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Međutim. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.1 (1. New York. Dakako. (1 + r ) n Ali.. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1...1 2 3 n 1. godinu dana po kupovini dionice. dakle..1 = 1000 . 216.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . Cijena dionice 45 99 . a kamatna stopa 10%. 1990.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda....5. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate.: Economics.1) (1.. str. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .1) (1.. dakle. Neka ta dividenda iznosi 10. Ali. M. + + / : 1.1) (1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. Addison-Wesley Publishing Company.

a nazivnik (0. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1) (1.1 1. Brojnik (10) jest očekivana dividenda... Naravno.. + .1) (1.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. CD CD 10 = /⋅ 1.. Dakle.1 (1..1) (1.. formula vam je poznata. No.1 CD – CD = 10 0. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.1 1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . 2 3 4 1. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe.. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1 1. k' r k' 100 Evidentno.1 Prema tomu. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.. Dakle.5.. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1) jest r..

ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Dakle. Promjene ukupnog proizvoda. zemlja) promjenljivog karaktera. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. dat će ukupni proizvod. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr.2. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. 5. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. Neprijeporno. Niski. kapital. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende).2. granični proizvod i prosječni proizvod. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. a raste veličina rada. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati.1. pak. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. 5. kapital). Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika.5. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad.

5. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. moguće i nemoguće proizvodnje. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Prema tomu. također. te promjenljivu veličinu rada. granicu između. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Tablica 10.

Tehnološka efikasnost znači. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. dakle. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. naime. Granični proizvod Granični (dodatni.5. a raste input zemlje). varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Ukoliko se. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni.2. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada.2. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. to je promjena. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. 5. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Ili. Međutim.

Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. 104 . Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. te izračunajmo granični proizvod rada.3.2. Tablica 11. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.5.

105 . taj rast. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). s tim u svezi. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. nakon početnog ubrzavanja (progresije).25 3. Možda će sljedeća slika. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. biva sve sporiji i sporiji. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Međutim. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Uzrok je tomu početni rast.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. uspješno dopuniti prethodni komentar. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika.

vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. a vrijedi i vice versa.5. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način.4. Upravo stoga. ova posljednja raste. Naime. Istovremeno. kao i u našem primjeru. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . granični proizvod rada raste.2. Uopće. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. 5. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave.

3. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. 107 .5. ali je taj rast.zakonom opadajućih prinosa. sve sporiji i sporiji. ceteris paribus. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. 5. Dakle. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. prije ili kasnije. granični trošak i prosječni trošak. međutim. analizirajući potrošačev izbor.1. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. uz fiksne veličine ostalih inputa.3. Daljnji. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Što se. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. međutim. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). 5. Kao što ranije.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi.2. Prema tomu. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Naime. Vrijedi. postaje varijabilan. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku.4. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. također. međutim. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Usredotočimo se. ako hoćete. dakle. Slika 44. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.5. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje.

stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. ukoliko. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.5. konstantnim prinosima razmjera. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. 116 . Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Slika 45. dakle. prosječni će ukupni trošak opadati. Ukoliko je riječ o stalnim. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška.

kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. prikazat ćemo na grafički način. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. 117 . Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.6. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. slika 46). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Optimalni izbor proizvođača. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. 6.

Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.1.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.6. 6. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.1. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.

6. Provjerimo: K = 12 .2 ⋅ 6 = 0. 119 . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Ukoliko je input rada jednak nuli. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Na taj način odredismo točku a crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Ukoliko input rada iznosi šest. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 .2 R . input će kapitala biti jednak nuli. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

Neka ona. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . u novim uvjetima.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.6. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .2. Odredimo. upola manji. sukladno našoj tvrdnji. dakle. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. mora biti razmjerno. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . koji nalazimo u jednadžbi izotroška.1. jest relativna Ck cijena inputa. kao i cijena rada. iznosi 20 novčanih jedinica. a vrijedi i obrnuto. Kut crte izotroška. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

6. kako rekosmo. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. u našem će slučaju (Cr=20. Prema tomu.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.3.1. i vice versa. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. a vrijedi. nepotpuna. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. naravno. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Prema tomu. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Karta izotroškova.

6. 6. IZOKVANTA . odnosno tehnika proizvodnje. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. 122 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.

smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Dakle.6. s tim u svezi. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Slika 49. eventualno smanjenje inputa kapitala i.

1. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). 2. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. 6. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 124 . Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda.. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. npr.6.2.

Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Dakle. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. 6.2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50.2. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Ponajprije. a vrijedi i obrnuto. Drugo. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom.6. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .

veći ukupni proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 .6. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. budući da znači veći angažman inputa.3. Slika 51. Tablica 18. a veća. dakako. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Naime.6. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Prema  ∆R  tomu. Isti će. međutim. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Slika 52. Što je. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). međutim.

) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . npr. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. 128 .6. Zanemarimo li negativni predznak. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. Prema tomu. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda.

C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .6.

odnosno proizvodnjom. proizvodnoj. Proizvođač. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. dakle. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Minimaliziranje ukupnog troška. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. pak. a na drugoj. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Zamjetna je. uz neizmijenjene veličine ostalih. vladaju potrošnjom. 130 . što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita.6. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. nužno obara njegov granični proizvod). Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom.

c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. b) postojanje velikog broja kupaca. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. 7. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora.1. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . monopolističku konkurenciju i oligopol. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara.7. jednostavnosti radi. Naime. TRŽIŠTE DOBARA 7. 50 Pojam dobra. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. tj. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. monopol.

tržišnoj. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. "od šume ne vidite drvo". Ponajprije. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Naime. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. tržišnu cijenu.7. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Naime. Drugo. dakle. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. nemajući drugog izbora. preuzimaju. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. sasvim sigurno. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Horizont savršenog konkurenta moguće je. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Naime. Kada je cijena zadana veličina. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. a savršeni konkurenti je. prihvaćaju. prikazati na sljedeći način: 132 . cijeni.

To je. podsjećamo. utržene količine dobra i njegove cijene. dakle. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. Umnožak je to. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. Ukupni. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni.7. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. dakle. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. Ukupni prihod.1. 7. Moguće ga je. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. promjena. prema tomu.1.

TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. i to u svim tržišnim strukturama. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. Dakle. 134 . Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . Proizlazi da je prosječni prihod. cijenu određuje i nameće tržište). ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. jednak cijeni dobra.7. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta.

7. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit.2.1. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. postoji druga opcija. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. 135 . TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. Međutim. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. maksimalizirati profit . pa i savršenog konkurenta.

1. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. TRŽIŠTE DOBARA 7. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. 40 jedinica dobra. Gubitak se. ali ni gubitak. bio zamijenjen gubitkom. Ukupni prihod. Prijelomna točka (break even point).7. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. ukupni trošak i profit Tablica 19. 136 .2. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. nakon druge prijelomne točke. očigledno. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. dakako.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. naime. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Naime. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. 7. Granični prihod. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra.7. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output.2. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.1. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. 137 . Dodatni je prihod.2. veća od graničnog troška.granični prihod. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .

Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12).7. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . dakle. Dakle. Naime. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Tablica 20. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. odnos 138 . Dakako da ne. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Ispitajmo njegovu djelotvornost.

7. 139 . TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Slika 56. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. istovremeno. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja.

75 9. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.64 Slika 57.625 10.5 9. 140 .5 11.92 13. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 9.7.

Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.1. Prosječni profit = Prosječni prihod . i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.3. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Optimalna razina proizvodnje. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.5). TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. 141 .375. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. prag rentabilnosti).375 ⋅ 40 = 95 7. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. prosječni profit jednak je 2. kao što gornja slika pokazuje. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.625. prosječni profit je. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.7. iznosi 9.

Ne postoji profit ali. 142 . na sreću.7. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. Optimalni output sada iznosi 30. niti gubitak. Zamjećujete. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. svaki output. vodi poduzeće u gubitak. veći ili manji od optimalnog.

Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Slika 59.5. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. pri svim veličinama svog outputa. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.4. realizirati gubitak. TRŽIŠTE DOBARA 7.1.7. savršeni će konkurent. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.

Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . TRŽIŠTE DOBARA Međutim. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. dakle. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. Naime.1.5 = 1. Našemu je poduzeću. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. makar i privremenog. Fiksni trošak. a to pokazuje i gornja slika. međutim. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje.5). savršenom konkurentu. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. nije moguće izbjeći.7.25 ⋅ 20 = 25 7. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 .Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.75 .25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. prosječni je gubitak. Moguće je da čudno zvuči. Naime. proizvodili ili ne.5. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. iz navedenog primjera. prekidanja proizvodnje. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.8.

TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. To će se. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .4 8. 25 = 25 Tablica 22.67 9 10 11.5 = 8. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. naravno.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . Prema tomu.7.5* 8.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.5 13. 25 145 . pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.

veseliti se pobjedi svoga kluba.7. Fiksni trošak se. 146 . poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Naime. 7. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak.6. može smatrati potopljenim troškom. u kratkom vremenskom razdoblju. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. imate li sreće.7. 7. Stoga. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. ali gubitka manjeg od fiksnog troška.1. Ništa drugo vam i ne preostaje. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i.1. Dakako. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost).

u ovoj situaciji. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. dakle. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. 147 . jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. Nije. proizvodio ili ne. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Naime. točka a na krivulji graničnog troška može.7. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku.

dakle.1.7. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Izlazak slijedi. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška.8. U tome će slučaju prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. 7. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta.

krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.9.1. Slika 62. Cijena Ponuda. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .7.

te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. dakle. Naime. Međutim.7. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Drugim riječima. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Njihova će pojava. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. profit (pozitivna razlika 150 . Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. u dugom vremenskom razdoblju.

dakle. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Normalni profit postoji. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Dakako. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Slike 64. dakle. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak.7. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća.

eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . pretpostavimo nadalje. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. umjesto u vlastito poduzeće. propuštena plaća. mogli ste se zaposliti i. realizirati odgovarajuću plaću. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. Ponajprije. Konačno. dakako. TRŽIŠTE DOBARA trošak. U svakodnevnom životu. novčana ste sredstva. Prema tomu. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Vi vodite vaše poduzeće. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Vi ste. Nadalje. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak.7. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. kao diplomirani ekonomist. Dakle.

naime. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. društveni interes to nalaže. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. dakle. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Na kraju. Dugoročno. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Koristiti kapacitet znači. Kada je.PUT). Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. te postoji alokacijska efikasnost. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. vrjednijeg dobra. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete.7. postoji alokacijska efikasnost. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. 153 . cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Resurse nije potrebito realocirati. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Potrebito je.

unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška.1. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je.2. 154 . 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Ono je. dakle. MONOPOL 7. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. u takvom slučaju. Druga je monopol. patenti). Povećavanje outputa. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. vode itd.7. sposobno. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je.2. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. na ovaj ili onaj način. licence. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. električne energije. Međutim. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška.

Za razliku od savršenog konkurenta . Monopol je "price maker".2. Ukupni. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. njome upravlja zakon potražnje. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Zbog toga se granični prihod monopola . određivati cijenu dobra. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji).prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  .2. odnosno cijene dobra. dakle. potraživana će količina dobara biti veća. zahvaljujući svom posebnom. Naime. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. On je u stanju. Zbog čega je to tako? Monopol. Naime. manipulirajući vlastitim outputom. odnosno njegovom veličinom. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. postoje neka ograničenja. i obrnuto. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. "pravi" cijenu. posjeduje tržišnu moć. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Vrijedi. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. ipak. 155 .javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Dakako. Pri tome. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. povlaštenom položaju. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. naravno.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje.

TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. a Ec = 1. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Tablica 23. on je maksimalan. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična.7. odnosno 0 < Ec < 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .

157 .7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

koji.7. kojim slučajem. 158 . znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Ukoliko. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. dakle.

Ukupni prihod.2.7. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. TRŽIŠTE DOBARA 7. Maksimaliziranje profita 7. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Neprijeporno. 159 .2. Tablica 24.3.1. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.3.

u danim uvjetima. Pravilo koje smo otkrili. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. analizirajući savršenu konkurenciju. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. 160 . Monopol će. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67.7. vrijedi i u uvjetima monopola. Granični prihod.2. Ukupni prihod. Naime. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. granični trošak i profit Output koji.2.3. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.

Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.67 161 .33 6. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).7. 3 jedinice dobra. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. naravno. Tablica 25. Tablica 26.5 7 7. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6.

monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. povlašteni. a prosječni ukupni trošak 6. Međutim. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. outputu cijena dobra iznosi 9. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. 162 . Naime.67 ⋅ 3) iznosi 8. Prosječni profit (prosječni prihod .prosječni ukupni trošak) iznosi 2. već spomenute.67. Pri tom.33. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. a maksimalni (ekonomski) profit (2.7. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. tri jedinice dobra. To su.

Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. veći ili manji od optimalnog K.4. Slika 69. Lošoj reputaciji monopola. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. 163 . između ostalog. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. vodi monopol u gubitak.7. za razliku od savršene konkurencije.2. pri optimalnom outputu. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Ali.

5. baš kao i savršeni konkurent. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). prekinuti proizvodnju. makar i privremeno. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA 7. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. 164 . cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. Slika 70. ukoliko je. dakle. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška.2.7.

Monopolova krivulja ponude ne postoji.6. ceteris paribus.2. Međutim. E. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. TRŽIŠTE DOBARA 7. krivulja ponude (bilo individualne. granični trošak.7. 266. znači veću ponuđenu količinu. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. 165 . Vrijedi i obrnuto. Podsjetimo.: Microeconomics. Norton & Company. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Monopol. Slika 71. New York 1991. u različitim tržišnim situacijama.. Viša cijena.55 Cijena . granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. W. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. pri tome. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Dakako. Inc.W. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. str.

2. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. 7. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. međutim. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Monopol. jedna te ista cijena može. može prakticirati diskriminaciju cijena. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. naravno. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu.7. Dakako. kada je riječ o monopolu. odnosno tržišnu moć.7. dakle. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Proizvođač.2. mada to posebno ne naglasismo. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. 166 . Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. značiti najrazličitije ponuđene količine. međutim. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. mora posjedovati monopolsku. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. biti u uvjetima savršene konkurencije. On. Naime. Monopol i diskriminacija cijena Do sada.

jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. prosječni prihod Granični prihod K 167 . 7.7. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Slika 72.1.7. odnosno usluge. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena.2. Ali. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Prema tomu. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .

Na taj. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .7. a ne i na sve prethodne jedinice. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. način maksimalizira svoj profit. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Ali. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Monopol. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. poznati nam. prosječni prihod. Stoga. proizvodi output K. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. 168 . Slika 73.

Sada svi kupci. osim posljednjeg. odnosno savršena konkurencija. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . te outpute koje odbacuje monopol. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". znači proizvodnju većeg. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. ali povećanje profita. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. 7. prije svega. ponajprije. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom.2. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. b) Moguće ironično. Pretpostavit ćemo da je.7. Ne zaboravimo. alokacijski efikasnim outputom. ali i većim. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.8. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ali. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit.

TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Slika 74.7. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Međutim. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Nije teško zaključiti da: 1. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti.

evidentno. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Razlozi za to vjerojatno postoje. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). poznata nam ekonomija razmjera. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. 171 . u određenim slučajevima. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. a zbog zaštićenosti od konkurencije. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Zaštićeno od konkurencije. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. Ekonomije cilja se. učiniti većim od onog konkurencijskog. pak. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Naime. dakako. izaziva dodatne troškove. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Međutim. ali i ekonomije cilja (economies of scope). većeg outputa jest X neefikasnost.7. Ali. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Monopol. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). Doista. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. to nije sve. "rent seeking behavior". Riječ je o traganju za rentom. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. mogu monopolski output. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. aktivnosti koja.

zamjećujete.) obara prosječni ukupni trošak. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. monopol igra pozitivnu ulogu. Prema tomu. Sve to.7. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. a monopolski output veći od konkurencijskog. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Ali. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. 172 . u nekim slučajevima. Slika 75. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. proizvodnja bijele tehnike. itd. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske.

tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. U prvom. dakako. baš kao savršena konkurencija. bez ikakvih ograničenja. dakle. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. 173 . NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. ponajprije. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. ne identično dobro. Monopolistički konkurenti proizvode slično. U drugom slučaju. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti.7. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. radi se o oligopolu. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. monopolistička konkurencija. Stvarna su tržišta. Valja dodati. konkurenti. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra.1. baš kao i monopol. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Nesavršena. dakle. Drugo.3. Novi se. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije.3. s opadajućom krivuljom potražnje.

1. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.3.1. 174 . proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. On. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.7. dakle. Slika 76. 7.

ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. međutim.3. 7. Budući da je prosječni prihod. sasvim sigurno. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. nove konkurente. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Ova je idilična situacija. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 .7. Naime. Ekonomski profit se smanjuje. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. Prema tomu.1. Slika 77. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno.2.

Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku.minimalni prosječni ukupni trošak. i dobrim supstitutima. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Drugim riječima. Brojni su uzroci formiranja oligopola. razlike ipak postoje. Ali.2. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Nadalje. Monopol i monopolistička konkurencija.7. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Najčešće je to ekonomija razmjera. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. neiskorištenog kapaciteta. dakle. Kapacitet je. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. 7. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. naime. međutim. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Nadalje. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. znači pojavu suvišnog. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra.3. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Uopće. istovremeno. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji.

vodstvo u cijenama. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. On je "price searcher". itd. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. dominantno poduzeće. preuzme vodstvo u cijenama. Monopol "pravi". najčešće ono najveće. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. ali i za suradnju. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. s tim u svezi. određuje cijenu. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Međutim. Manja poduzeća. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. a ostali ga u tome slijede.3. 7. Problem međusobne ovisnosti. Ovdje ima mjesta i za sukob. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. također. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Prvi je tzv. Ovakvi su 177 . On je "price maker". Očigledno. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. patenata. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija.2. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata.7. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Ono određuje i mijenja cijenu.1.

Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. veličina outputa. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. prestanak sporazuma. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene.7. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. 178 . povećavajući output iznad dogovorene kvote. Slika 78. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. najčešće. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Ne samo zbog toga što ih.

a partnera." Zatvorenici. budući da je odbio priznati. poštujući pravila igre. Prilično složena situacija budući da A. dakle.2. ne mogu komunicirati i.3. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora.A. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. Istražitelj stoga smjesti A. Tijekom istrage ustanovi se da su A.2. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. i B. i B. dakako. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. a tvoj partner to odbije učiniti.B. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. nema.A. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. odvija u prilično neugodnom ambijentu. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.2.1.3. pretpostavljate. osuđeni samo za posljednju provalu. zbog nedostatka dokaza.B. i B. Teorija igara može se. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. A. Zatvorenikova dilema Igra se. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. 7. čeka zatvorska kazna od osam godina. U tom smislu svaki igrač. Svaka igra.7. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.B. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu.A.A. Čvrstih dokaza. vjerojatno.2.B. međutim. 179 . vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. TRŽIŠTE DOBARA 7. i B.

8 god. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. a B. 4 god. s punih osam godina.B.B. 4 god. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.B. A. 1 god.7. prizna..B. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. vodeći računa isključivo o 56 John F. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. Nash. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. strategije Ne priznati Ne priznati B. Dakle. B. prizna. Ukoliko. ne prizna.B. u svakom slučaju. 2 god. A. Svaki je od igrača odigrao igru. B. B.A. Prema tomu. odnosno strategije. neprijeporno. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. A.B.B. prizna tada. Na koji način razmišlja zatvorenik A. 180 . 1 god.A.A.A. meni se isplati priznati. pak. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. i B. Oba zatvorenika priznaju 2. B.A. I njemu se isplati priznati. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača.A. matematičar. B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. konačni rezultat. ne prizna 4. A. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. strategije Priznati Priznati A.B. 2 god.A.? Ukoliko B.B.B.A. B. A. A.B. ne prizna. B. 8 god. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine.A.B.

veći ekonomski profit.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. ne varati. dakle. 181 . Naime.3. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. M. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. poduzeća B ne vara 4. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga).2.2. Oba poduzeća varaju 3. Ali. 7. sljedeće četiri situacije: 1. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Inc. Ali. kao i u zatvorenikovoj dilemi.: Economics. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. dakle. varati) i pridržavati se sporazuma. Poduzeće A vara. poduzeće B vara.2. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži.. na račun konkurenta. 357. str. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. I ovdje su. Oba poduzeća ne varaju 2. grubo rečeno. Addison-Wesley Publishing Company. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.7. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Moguće su .. u pitanju dva igrača koji. Poduzeće A ne vara. mogu birati između dvije moguće strategije. New York 1990. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati.

I opet. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. na sreću ili nesreću. ukoliko poduzeće B ne vara. I konačno. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. I njegova najbolja strategija je varati. A naša ga poduzeća. mora varati. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. naime. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. imaju dovoljno. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Pokušajmo je otkriti. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. dakako. vremena da bi se profilirao. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. pak. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Zajedničkom interesu treba. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Poduzeću A se isplati. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. istovremeno. tu doista nema dileme. Izigravaju li. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. varati. Dominantna strategijska. 182 .7. Svaki "niski udarac".

može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Uopće. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća.4. New York. dakle. primjerice.7. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji.: The Strategy of Conflict. T. 183 . Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. 7.58 Ukoliko. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza.4. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Prema tomu. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Oxford University Press. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).1. Jedna je od njih. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Od vas se. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. 1960. međutim.

Sljedeća će tablica pokušati. na koncizan način. 90% npr. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. trošak Ekonomski profit Cijena >min..) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. trošak Normalni profit Cijena> min.) vrijednosti ukupne prodaje. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. Tablica 27. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. monopolistička konkurencija. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.PUT Cijena>Gran. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. oligopol. PUT Cijena=Gran. 7. PUT Cijena>Gran. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak.7. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.4.2.PUT Cijena>Gran. pružiti potrebitu informaciju. trošak Monopolski profit Cijena>min.

savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje.7. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. najniži trošak i cijenu. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . Kada je prirodni monopol u pitanju. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. iste zapremine motora i iste boje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. Ali. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Prema tomu. a potrošači će. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. Ili. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. oligopol ili monopolistička konkurencija. konkurencije jest idealan. Ali. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. istoga kroja i iste boje. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. kada je u pitanju monopolistička konkurencija.

.

znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. kapital. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. najrazličitiji uređaji i oprema. naime. zemlja i poduzetništvo. novčana sredstva. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Valja. dakle. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. ali i zalihe gotovih proizvoda. vode itd. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. ne znači novac. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8.8. zgrade. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Kapital. poluproizvoda i sirovina čine kapital. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. rudna bogatstva. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. strojevi. To su rad. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. preuzima rizik 187 . Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. dakle. alati. odnosno čimbenika proizvodnje.1. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. Dakle. Poduzetnik. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala.

Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. a vlasnik zemlje rentu. naravno. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. Vlasnik rada ostvaruje plaću. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. dakle. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. a poduzeća ih kupuju. odlučnim. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. Tržište. u prvi mah. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. naravno. pak. vlasnik kapitala kamatu. dakle. onaj ekonomski. Ali. Domaćinstva. Vrijedi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. Riječ je o samosvojnim. nije za bojažljive i nesklone riziku. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. odnosno proces njihove proizvodnje.2.8. Poduzetnik. Renta. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. 8. naravno. prije svega. Poduzetnici su. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. 188 . kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit.

tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Slika 79. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Prema tomu. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Dohodak = C ⋅ K. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična.8. 189 .

tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Ekonomska je renta.8. To je onaj dio dohotka koji. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. "kruh nad pogačom". Ili. Slika 80. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. 190 . kako se to zna reći. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Vrijedi i obrnuto. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. za razliku od transferne zarade. U pravilu. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična.8. Slika 81. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). njegova ponuda savršeno neelastična. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. a vrijedi i obrnuto. dakle. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. 191 . kada je. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade.

3. potražuju čimbenike proizvodnje. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. Poduzeća. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. derivirana potražnja. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. kapital ili zemlja) izvedena. međutim. 8. 192 .8. Zapitajmo se. naime.

jednostavno. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. ∆ Čimbenik Ili.8. Naime. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. a ostali su inputi fiksnog karaktera. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. 193 . Ukoliko povećavate inpute rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Prema tomu. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo.

jednak cijeni inputa. po logici stvari. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika.8. Prosječni je trošak inputa. 194 . jednostavno. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.

8.1. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Količina zaposlenog inputa će se.3. pak. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Optimalna. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.

Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Prema tomu.8. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.

budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Međutim. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . Podsjećamo. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Tržište je outputa savršeno konkurentno. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Međutim. Naime.8. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. U ovim naročitim uvjetima. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. uvjetima savršene konkurencije. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada.savršeni konkurent. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.

3. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. 198 . Slika 83. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Poduzeće. međutim.kupac inputa . prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.ima određenu tržišnu moć. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada.u stanju utjecati na cijenu inputa. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. 8.kupac inputa . Ukoliko poduzeće . međutim. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Monopson Razmotrimo. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.2.8.

već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica).8. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Prema tomu. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. međutim. Međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć.monopsonist. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. krivulja ponude rada jest 199 . Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. a cijena rada 15. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Tablica 29. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. naravno. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Granični se trošak rada. iste veličine. Uostalom.

Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Slika 84. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. 200 .

tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. I konačno. dakle. postojanje krivulje potražnje. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. 201 . Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Ovakvo ponašanje ne znači. ne znači.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Naime. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. međutim. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Dakle.

OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Ne postoji krivulja potražnje za radom. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .4. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .4. 8. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.1.8.

isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.2. = Granični trošak. granični prihod proizvoda rada se. 203 .8. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.4. Ukoliko je dotični input rad. Dakle. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom.

.

Međutim. prije svega. Addison-Wesley Publishing Company. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. rast ponuđene količine rada. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. ponude rada. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu.. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. 205 . većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. međutim. Daljnji rast cijene rada može. Inc.1. str. M. u pravilu i u prvi mah. ponuda rada ne postoji. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. a one se tiču.9. izazvati pad ponuđene količine rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 1990. 391. i na tržištu čimbenika proizvodnje. suprotna.1. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka.: Economics. kada je u pitanju ponuđena količina rada. Rast cijene rada izaziva. dva. kako ranije rekosmo.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. 9. New York.1. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. 60 Vidjeti: Parkin. Vrijedi i obrnuto. Dakle.

rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću .prodajom rada. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor.jest normalno dobro. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Ali. ceteris paribus. Prisjetimo se. To je bit učinka supstitucije. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. ponuđena količina rada opada. rast dohotka potrošača. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Uporni rast cijene rada. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. 206 . pri relativno visokim cijenama rada. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Ponuđena količina rada raste.9. obrazovanje). Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. Iz tih razloga. povećava potražnju za normalnim dobrima. Upravo stoga. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. rekreacija. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti.

Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. 207 .kupci rada -. Pojedina se poduzeća . Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada.1. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. 9. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. utjecati na cijenu rada. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. međutim.

uz ostale neizmijenjene uvjete. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. u tom slučaju. granični prihod proizvoda rada. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Raste li cijena dobra ili usluge. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). ceteris paribus. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. raste. a) Poduzeće kupac .savršeni konkurent b) Tržište rada . a sa njime. Vrijedi i obrnuto. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.1. Ukoliko se.9. Raste.savršena konkurencija 9. dakako.1. 208 .2. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Podsjećamo. Vrijedi i obrnuto. i granični prihod poduzeća.

Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. uz ostale neizmijenjene uvjete. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Vrijedi i obrnuto.2.1. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. 9. Dakle. raste li radna snaga. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada.2. raste i ponuda rada. Ponuda se rada smanjuje. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao.9. Vrijedi i obrnuto. 209 .

“62 Jednostavno rečeno. te nastojeći povećati cijenu rada.. M. te stoga i manji broj članova sindikata. H. s tim u svezi.. 9. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada..H. str. McGraw-Hill Book Company.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. 210 . 62 Mabry. Sindikati. 203. Smanjenje će ponude rada izazvati.. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.: Introduction to Economic Principles. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. New York. Primjerice.1. ceteris paribus. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. 1989. povećanje cijene rada. Ulbrich. R.3. Međutim.9. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.

63 211 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. postoji i druga opcija . Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. nemate.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti.9.1. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). 9. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom.. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. osim troškova leasinga. itd. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. TRŽIŠTE KAPITALA 9.2. godinu dana) i.2. pretpostavimo. podizanje radnog morala. drugih troškova. To ukratko.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje.9. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Neprijeporno. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti.

Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. međutim. životni vijek svakog od njih neograničen. Investirate 213 . odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. jednostavnosti radi. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. u ovoj novoj situaciji. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90.9. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Što. donose kamatu od 10% godišnje. budući da ste ih uložili u banku. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Kako. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je.

3% 26.7% 20% 13. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.3%. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.9. Tablica 31. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.  1200  U oba slučaja.3% 6. kada je u pitanju kupovina kapitala. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .

2. Slika 91.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.9. te ste ih prisiljeni posuditi.2. 9. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Posuditi 215 . Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.

upravo ovo čekanje. Kamata je nagrada za čekanje. štede. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. u pravilu. a ne odgođena zadovoljstva. Slika 92. koji čekaju. Posuditi više znači opet. posrednu proizvodnju. Međutim.3. Ponuda zajmova Potrošači. u tom slučaju. koji. moraju biti nagrađeni. 216 . Kada. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. dakle. 9. za odgođenu potrošnju.9. odnosno štednja omogućuje tzv. Prema tomu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. Uopće. granična efikasnost kapitala > k'. zaobilaznu. Upravo stoga. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. dakle.2.

Ukoliko.9. ceteris paribus. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. veću proizvodnju potrošnih dobara. dakako. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. snažnoj savršenoj konkurenciji.2. 9. životna dob i. Slika 93. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. 217 . Proizvedeni kapital omogućuje.4. na ovaj posredni način.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. pretpostavimo. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. očekivani dohodak. kamatna stopa.

Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. Slike 94. njezina je količina ograničena. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. 218 . ugljena itd.3. Ponajprije. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. zaliha nafte. dakako. itd. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. ona je imobilna i.9. Kao što svaka općina. 9. drugo.. potencijalni dužnik. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta.

dakle.) ostaje ista.će. npr. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. 219 . na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. tržištem određenu rentu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.3.potencijalni zakupac .9. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. moći zakupiti potrebitu.1. Slika 95. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.2. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . željenu količinu zemlje uz postojeću. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. Zakupac se. 9.3. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje..

budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96.9. određuje visinu rente. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. zbog istog razloga. ekonomska renta. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

1.1. 2. Država obavlja preraspodjelu dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Stvarno. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. u ovom trenutku. 3. 4. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. Država realocira resurse. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. Usredotočimo se. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge.10. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 10. 221 . odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju.

čisto javno dobro (npr. parkovi i slično. S tim u vezi najpoznatiji je tzv.problem slobodnog jahača. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da.1. konačno. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. ceteris paribus.10. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. Ukratko.1. svjetionici itd. parkirališta. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. "free rider" problem . proizvodnji. miješana ili polujavna dobra. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. posredstvom tržišta izvedenoj. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. pojava eksternalija 3. Nasuprot tomu. na raspolaganju svima. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. isključivo pravo njegove potrošnje. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. Primjer takvih dobara su ceste. pojava monopola. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. sustav nacionalne obrane. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. 10. jednom proizvedeno. 222 .

te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. koristi javno dobro. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . Dogodi li se suprotno. Zbog toga država igra ulogu realokatora. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Zapravo. dakle.1. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. prema tomu. "free rider" je osoba koja besplatno. Prema tomu. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. te pokušava osigurati. pa. Ili. 10.10. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. da je broj onih koji će se angažirati. alokacijsku efikasnost.1. pak. dakle.1. u boljem slučaju. i novčana sredstva. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Graničnu korist moguće je. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. Isplati se. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. besplatno koristiti javna dobra. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. ∆ Količina 223 . ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Tržište.

Količina javnog dobra Ukupna korist . Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.B Granična korist . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.2. Tablica 32.1.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .1.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.10. Zamjećujete.A Ukupna korist .osoba A i osoba B.A Granična korist . raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. 10. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost . Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.

5 3 3.10.5 5 Količina javnog dobra 225 . a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 4 4. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 2 2.5 1 1.

na ovu optimalnu razinu proizvodnje. Međutim. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. 226 . Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Tablica 33. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi.10. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti.

Eksterni trošak. Primjeri eksternog troška. dakle. prosuti trošak. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. 10. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. 227 . Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.2.1. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva.10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. preuzima. na primjeru zamišljene ekonomije. To. 235 . vrijedi i obrnuto. Ukratko. osim visokokvalificiranog rada. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). nejednaka je i raspodjela dohotka. realizirat ćete i relevantni dohodak. proizvedena količina je KR. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. dakle. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. 10. Ovakvo rješenje. Bogatstvo. ovise o količini inputa kojima raspolažu.10. Država. u još većoj mjeri. Nažalost. vrijedi za raspodjelu bogatstva. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. kao kompromisno rješenje. dohodak je ono što zaradite. Ukoliko.1. dakako. između ostalog. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja.2.2. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. te cijenama čimbenika proizvodnje. bogatstvo ono što posjedujete. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom.

U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Druga petina. dakle. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. realiziraju 5% ukupnog dohotka. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. 40% obitelji realizira 15% dohotka. 236 . a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. a to su one s najnižim dohocima. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Prva petina obitelji. dakle.10. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Kumulativno.

to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. također. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102.10. Obrazovanje. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. 20% obitelji realizira 20% dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Ljudi 237 . Dakle. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu.

238 .. granica siromaštva. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja.. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. str. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.A. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. raspravlja o raspodjeli dohotka..10.. 10. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija.. makar i na sažeti način.2. str. Oporezujući visoke dohotke. Karatjas. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Ukoliko se. Macmillan Publishing Company. Zagreb. Nordhaus.: Ekonomija. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Tako je. godini. npr. N.A. 343. 362. W. 71 72 Samuelson. New York.. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini..2. 1985. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. nije moguće zaobići problem siromaštva. 2000. Dyal. P. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.D. "Mate".: Basic Economics. J. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. pa čak i sreća. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera.

država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.10. 239 . Dakle. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Slika 103.

.

. stopa nezaposlenosti. određivanje cijena inputa. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop".. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. međutim. 1985. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. 11. razina cijena miruje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. J. New York. A. Macmillan Publishing Company. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. N. Karatjas.1.. 73 Dyal. inflare . jednostavno. itd. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo.ekonomiju u cjelini.potrošača i poduzeća.naduti. Naime. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija.11. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. stopa inflacije. 241 . 176. odnosno stopa ekonomskog rasta. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili.: Basic Economics. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. INFLACIJA Inflacija (lat. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . Makroekonomika. proučava posebni ekonomski entitet . određivanje veličine outputa pojedinih dobara. str.

293.. 74 Vidjeti: Mabry. New York.. McGrawHill. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto.. H.CPI). indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100... n označavaju pojedine artikle košare dobara.H. a a... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena... str..H. 1989.b. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. Dakako. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. R. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. 242 ..: Introduction to Economic Principles. Inc. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.. a 0 baznu godinu.11... Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . Ulbrich..+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.

243 .Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .11.3 100 112. 4. Godina 1.9% a u šestoj godini 37. stopa inflacije jest postotna promjena.87%. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83.5%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. Prema tomu. u odnosu na petu godinu.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.9 137.5 122. iznositi 11.5%.5 Zamjećujete. 2. međutim. povećanje prosječne ili opće razine cijena. treća je godina bazna godina. Kako. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. 5. 6. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. U četvrtoj godini. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . 3. u petoj 22. u odnosu na baznu godinu.

Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. još jedna. Naime. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama.9 Postoji.5 − 122 . jedne godine. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. Pretpostavit ćemo. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. Nasuprot tomu. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost.11. u pravilu. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. dakako. sveobuhvatnija.87% 122 . 244 . novčana. jednostavnosti radi. Ukratko.9 · 100 = 11. mjera inflacije.

deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . upotrebom GNP-deflatora. Gornja formula upućuje na to da je. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.24. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.deflator 245 . Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1.5 1500 1900 7600 900 18000 0. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. odnosno stopa inflacije iznosi 18. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.11.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.24 29600 U tekućoj je godini. u odnosu na baznu godinu. GNP .24%. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.24%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.

prije svega. međutim. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje.1. monetarni fenomen. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. najvažniji. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Novac. Međutim. primjerice. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. nije jedini uzrok inflacije ali je. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. stoljeća. svakako. dakako.1. te psihološkim teorijama inflacije. Mnogi će. reći će oni. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Inflacija može. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. 246 . odnosno količina novca u optjecaju. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim.11. David Hume i David Ricardo.

Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. međutim. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. dakako. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena.11. udvostručit ćete i razinu cijena. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. fiksne veličine. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Q Udvostručite li količinu novca. Možda će to jasnije predočiti tzv. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Vrijedi. U tom je slučaju.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena.

znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Naime.1. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. te će rast nominalnog bruto 248 . Ovo povećava brzinu novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca.000. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. Kakve će posljedice. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. te kompromisne. M·v 200. posredstvom jednostavnog primjera.1. M = 50. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa.000 = P·Q 200. Ukratko. znači i nižu kamatnu stopu.11. Prema tomu. te brzina novca opada.000. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. 11.000 . u pravilu. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. a time i manju brzinu novca. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200.1. v=4.

neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 249 .000 I konačno. ne i razmjernog povećanju količine novca. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. M·v = 100. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca.000 · 3 P·Q 300.000 · 2 P·Q 200.000 · 4 P·Q 400. M·v = 100.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Doći će do izvjesnog. M·v = 100. Postoji. dakle.11. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. koje. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. 250 . prije svega. Različiti su uzroci nezaposlenosti. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika.2.1. budući da su prestali aktivno tražiti posao. misli na nezaposlenost rada. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. s tim u svezi.11. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Međutim. te je. Nezaposlenost. niti kao dio radne snage. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. ali i nezaposlenih radnika. valja spomenuti kategoriju tzv. S tim u svezi. žele raditi.2. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. međutim. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. ne smatraju nezaposlenima a. pak. NEZAPOSLENOST 11. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. obeshrabrenih radnika. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. sezonsku nezaposlenost. stoga.

11. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. dakle. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. turističkih radnika. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. dakle. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Sve osobe koje. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. građevinskih radnika itd. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. ciklička nezaposlenost. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. nažalost.) čine sezonsku nezaposlenost. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. koji. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Potražnja postoji. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. s tim u svezi. međutim. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. frikcijska. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. 251 . Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. ne treba posebice zabrinjavati. Ovaj tip nezaposlenosti. Naime. tzv. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. ali ne i odgovarajuća ponuda. pad agregatne potražnje i. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Dok frikcijska. a povećati potražnju za drugima. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena.

Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. u tom slučaju. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. M. New York. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. a stopa nezaposlenosti se. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Ukratko. smanjivanje vrijednosti tzv.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. pri datoj kamatnoj stopi. 252 . upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. Osim one neposredne . 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. Vidjeti: Parkin.11. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina.). ljudskog kapitala 76. itd. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost.: Economics. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. odnosno prirodne stope nezaposlenosti.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. kriminala. međutim. AddisonWesley Publishing Company. 1990. riječ je o punoj zaposlenosti.

253 . cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.2. vrijedi i obrnuto. Dakako. međutim.11. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. ustvrditi kako izravni.W. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.2. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Slika 104. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Proizlazi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Obrnuto. Suvremena će ekonomska pozicija. naime.

a vrijedi i obrnuto. Nasuprot tomu. pak. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Ponovimo. u kratkom vremenskom razdoblju. prirodnoj stopi 254 . stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. stopa inflacije manja od očekivane (2%). odnosno postoji puna zaposlenost. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. jednaka očekivanoj. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti.11. U dugom vremenskom razdoblju. Ukoliko je stopa inflacije. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Ukoliko je.

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106).11. najčešće tijekom jedne godine. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. koje se. dvostrukog računanja.3. 11. Slika 106. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . dakle. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. kao inputi.

upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.+ Kn · Cn Dakako.Realni GNP u 1995. dakle. dakle.. Bruto nacionalni proizvod se.. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. 256 . Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Upravo stoga. kao što znamo. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. Realna stopa rasta u 1996. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. dakle. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Ona. . Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. Realni bruto nacionalni proizvod. Realni bruto nacionalni proizvod. koje. znači ekonomski rast. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta. dakako. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + .godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995.

11.3. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Odlučimo li se za donji kružni tok.1. Slika 107. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. nažalost. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Oba će pristupa. značiti isti rezultat. 11. dakako. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. izabrali smo pristup dohotka. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. 257 .

Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. ceteris paribus. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. najrazličitijih uređaja i opreme. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. hladnjaci. međutim. mlijeka. automobili itd. 258 . mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. Smanje li se. Pristup trošenja Ovaj pristup. ekonomist. i promjene zaliha i to kako inputa. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. olovaka itd. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. poluproizvoda. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara.1.1. alata. finalnih dobara i usluga. tako i outputa. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. pak. i investicije. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. za razliku od uobičajenog poimanja. ponovimo. Dakle. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. međutim. Ova. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva.3. poluproizvoda i sirovina smanjile su se.11.

državne su investicije dio državne potrošnje. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Dakako. funkcioniranje obrazovanja itd. Riječ je i o privatnim investicijama.11. dobit ćete neto privatne domaće investicije. amortiziranog dijela realnog kapitala. provedbu zakona. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. transferna plaćanja. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. naime. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Zamjećujete. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. stoga. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Neto izvoz (Ex . kao dio bruto nacionalnog proizvoda. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. 259 .Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). radi se o domaćim investicijama. istrošenog. I konačno. neto izvoz može biti i negativan. Transferna plaćanja nisu. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Naime. Isključena su. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza.

Stoga ih. Zapitajmo se. dakako. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. renti. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda.2. 260 . Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje.3. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. svakako. Tri su moguća načina njegova korištenja.11. Agregatni dohodak će. dohodak države. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. Neizravni porezi predstavljaju. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. prema tomu. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. dijelom biti potrošen (C). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.1. naime. bit će oporezovan.

pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. C + I + G + EX . Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.Im = S + T.Transferna plaćanja).3.1. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. prihode.11. imovinu) poreznih obveznika. 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu.Im = GNP = C + S + T. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.3.bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. 261 . Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.

Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . neto porezima i uvozom. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.. istovremeno. 548..2. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. Pri tome. rast će njena razina. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. Boston .11. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Valja izjednačiti aktualne investicije. N. Irwin.. str. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Stabilnu razinu vode."79 11. D. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom.: Economics. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. na drugoj ističe. Inc. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.GDP). Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. 262 .GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod.3.1989.

Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku.11. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Prema tomu.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Nasuprot tomu. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. dakle. o bruto privatnim domaćim investicijama. amortizirane elemente realnog kapitala. Dakle. 263 . On. Riječ je. dakle. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . GNP . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva.

ali ne i primljen. u obliku dividende. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. u pravilu. valja oduzeti osobne poreze.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). 11. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. o korporacijskim profitima koji nisu. Istovremeno. mirovine. ali su primljeni. Riječ je.DI) preostaje samo jedan korak. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. PI . NI -Zarađeni. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. kamate na javni dug. o doprinosima za socijalno osiguranje. te dodate nezarađene. 264 . POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država.4. kao što mu i ime kaže. posredstvom transfera. raspodijeljeni dioničarima itd. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. ali ne i primljene dohotke.11. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. Od osobnog dohotka (PI). Događa se to.PI). ali primljene dohotke. primjerice. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. itd).

265 . Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Slika 108. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. naravno.. To su ekspanzija.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. kontrakcija i dno. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. ali ih je lako uočiti..11. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. nije lako predvidjeti. vrh. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju .

s tim u svezi. New York. Karatjas.C. 1970.. Spomenimo. J. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. D. Ponovimo. The Brookings Institution.: The Political Economy of Prosperity. 192. Nazvan prema prezimenu autora. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. Jedna od važnijih. u kontrakcijskoj fazi.1. A. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. međutim.4. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. govorimo o dnu. te postoji puna zaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. A.80 Kada.. Macmillan Publishing Company. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. N. 11. čije nas promjene zanimaju.. Washington.11. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). M. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. 81 Okun.: Basic Economics. izgubite zaposlenje tada je to depresija". Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Okunov zakon. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. jest nezaposlenost. 266 . str. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. 1985. kada vi.

u odnosu na potencijalni. pak. 267 . 11. eventualno i negativnu. stopu inflacije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili.11. a kontrakcija nižu. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. prati inflacija. s visokim stopama inflacije. pa čak i nulte. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju.4. ruku pod ruku. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. dakle o kontrakciji koju. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. iznimno. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. Niske. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. ne tako rijetke. tijekom vremena. Međutim.2. izuzetke. Riječ je. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. Naime.

.

Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena.1. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. GNP = C + I + G + (EX . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja.12. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . Model. poduzeća.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest.1. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. agregatna potraživana količina 269 . kontrakcije. između ostalog.Im) pri danoj razini cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. Ili. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva.1. nezaposlenosti i inflacije. država.

izražen kao realni GNP. Kao i krivulja individualne ili. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Slika 109. Naime. uslijed promjene razine cijena.12. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . pak. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. mjerene GNP-deflatorom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. Višoj razini cijena.

Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. što gotovog. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Dodatna će kupovna moć. Obrnuto. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. ceteris paribus. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Dakle. smanjivanje količine realnog novca. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Pad kupovne moći. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. što depozitnog novca. Ukoliko razina cijena raste.12. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Ukoliko razina cijena poraste. za 25%. pad razine cijena znači.

pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. Vrijedi. te se povećava agregatna potraživana količina. obara kupovnu moć stanovništva. Ovakva situacija znači pad izvoza. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. dakako. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . jeftinijim inozemnim dobrima. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. naime. smanjuje količinu realnog novca i. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu.zajmovnih fondova . 272 . smanjiti agregatnu potraživanu količinu.i njihovu veću potražnju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Obrnuto. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. Pad cijena. i obrnuto. Potrošači. Rezultat su niže realne kamatne stope. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim.12. ceteris paribus. Rast cijena. s tim u svezi. dakako. 3. te investicijsko trošenje. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. te rast uvoza. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. ceteris paribus.

Brojni su. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. te učinkom vanjske trgovine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.2. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Slike 110. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. međutim. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .1.12.

ceteris paribus. znači i veću potražnju za hranom. 2. Naravno. Pad poreza. 4. znači i povećanje agregatne potražnje. ceteris paribus. odjećom. pad agregatne potražnje. očekivanja izazvati. uz ostale neizmjenjene uvjete. ceteris paribus. te brojnim drugim dobrima i uslugama. Veći broj ljudi. Dakako. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. Pesimistička će. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. izazvati pad agregatne potražnje. praćen rastom raspoloživog dohotka. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. 274 . Porezi Rast poreza će. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Rast poreza. naime. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. a time i agregatne potražnje. stanovima i kućama. 5. vrijedi i vice versa. izaziva pad raspoloživog dohotka. vrijedi i obrnuto. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. ceteris paribus. pak. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti.12. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. vrijedi i obrnuto. Naime. Dodajmo. 3. znači i rast agregatne potražnje.

izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. Međutim. znači i manju agregatnu potražnju. Pad će kamatnih stopa.12. Rast transfernih plaćanja. koje su posljedica promjene razine cijena. izazvan padom državnih transfera. povećati agregatnu potražnju. dodatni. uz ostale neizmijenjene uvjete. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. uz ostale neizmjenjene uvjete. Promjene količine novca izazivaju. a time i na agregatnu potražnju. ceteris paribus. 8. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. 7. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. na novčanu masu. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. 275 . Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. stoga. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. S druge strane. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. međutim. Vrijedi i obrnuto. kamatne stope zabilježe rast. Pad raspoloživog dohotka.

AGREGATNA PONUDA 12. Puna zaposlenost. 12. predstavljene GNP-deflatorom. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. mjerenog realnim GNP-om. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.2. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. 276 . s druge strane. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.12. postoji i samo jedna.2. s tim u svezi izazvane.1. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. pod utjecajem promjena razine cijena. isključuje cikličku nezaposlenost.

dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111.12. njegov output ostaje neizmijenjen. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. 277 . Dakle. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Naime. konstantne veličine. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. a posebice cijene rada (plaće). Primjerice. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. Očigledno. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena.

Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada.12. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. uz neizmijenjene cijene inputa. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Rast cijena finalnih dobara i usluga. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Pri tome se angažiraju i suvišni. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. 278 . Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. do tada neiskorišteni kapaciteti. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti.

12. ceteris paribus.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. dakako. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . i kvaliteta radne snage. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. a s njime i agregatna ponuda. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade.2.2. Više kompetentnih. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. i agregatna ponuda. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. 1. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . 3. o "pregrijanoj ekonomiji". zbog razumljivih razloga. Riječ je. 2. Važna je.12. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. oprema. strojevi. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije.

tj. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Naravno. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. ceteris paribus. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. povećanje agregatnog outputa. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. Rastu agregatne ponude pogoduje. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. 6. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. 5.12. u pravilu. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. 280 . dakle. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa.

3. 12. Rast plaća. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Vrijedi i vice versa. 1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.12.2. 281 . Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. ceteris paribus.

Zamjećujete. Pad cijena sirovina. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. u dugom 282 . Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Dakle. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Rast cijena sirovina. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2.12. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. ceteris paribus. pak. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Slika 114. znači pad kratkoročne agregatne ponude. promjene cijena inputa.

283 . Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a.3.12. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. Međutim. 12. Slika 115. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.

povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. 284 .12. Agregatni manjak dobara i usluga.1. između ostalog. podiže razinu cijena. Neplanirano smanjenje zaliha. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 12. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. poput plime. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je.3. i rast nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. dakle. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa.3. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.2. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.12. 12. 285 . odnosno potencijalnog GNP-a.

Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.3. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. 286 . odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.12. dakle. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.3. 12. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a.

M. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. dakle. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. Interest. godine 287 . Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. and Money) objavljeno 1936. nefleksibilne.4.3. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). 12. Najznačajnije životno djelo J. plaće rigidne. kamate i novca (The General Theory of Employment. Isti uzrok.12. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. prekomjerne nezaposlenosti. prije svega.

a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Državna intervencija. u smislu povećanja agregatne potražnje. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). pak. Slika 119. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje.potrošnje (C) i investicija (I). prije svega.12. 288 . može biti neposredna i posredna. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . Posredna. pada agregatne potražnje. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice.

85 Harrod. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Ricarda.. 12. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Ova. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.85 zovu ekonomika potražnje. London. str. Spomenimo. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.5.3. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . 289 . Macmilann and Co.: The Life of John Maynard Keynes. Prema tomu. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod... tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". kao što ranije naznačismo.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji.F. R.12. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. s tim u svezi. Saya i drugih. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. Poznat i kao "francuski Adam Smith". 1951. 121.

MA 1989.12. s tim u svezi. uslijed pojave nezaposlenosti. Slika 120. Nova. 2. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. pad cijena inputa. str.1. D.Irwin. 87 Vidjeti: Hyman.. Richard D.: Economics. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. 290 .3. Inc. Boston. N. 623.5. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje..

naime. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. Slika 121. str. uspostavlja u točki R 2.5. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. Inc. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. u uvjetima pune zaposlenosti. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje.javlja se. Richard D. 291 .12. 4. i ciklička nezaposlenost. D. s tim u svezi.. 12. Boston. 624.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. N. rast cijena inputa.2. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Rast nezaposlenosti . uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. MA 1989. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i..Irwin.88 88 Vidjeti: Hyman. te se ravnoteža.: Economics.

privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 292 . 4.12. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Nova. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 3. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2.

Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. životna dob članova domaćinstava. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Naime. Međutim. Prema tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. odnosno bruto nacionalnog proizvoda.istraživat ćemo. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. odluka o tome koliko štedjeti. itd. istovremeno.model agregatnog trošenja . ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. kao što rekosmo ranije. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . držeći razinu cijena stalnom veličinom. na sljedećim stranicama. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja.1. investicije (I). državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex .Im). dakle. očekivani (budući) dohodak. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. 293 . Našu ćemo pozornost. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Ona. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. 13. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C).13. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Naša je.

Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Ili. 294 . u pravilu i u prosjeku. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. granična sklonost potrošnji jest promjena. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.13. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka.1. upravno razmjerni odnos. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste.1. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka.13. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. štednja je negativna. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Ili. granična sklonost štednji jest promjena. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje.

U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.05 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.07 0. U tom je slučaju štednja negativna.7.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .84 Prosječna sklonost štednji -0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.3.13.40 1. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.05 0.93 0.13 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .87 0. a granična sklonost štednji 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.40 -0.

Granična sklonost štednji. stoga.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Granična sklonost potrošnji = 1 .13. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. 297 . odnosno Granična sklonost štednji = 1 . pak. Prema tomu. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. ušteđena.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. vrijedi i obrnuto. Trećega nema. Upravo stoga. Dakako. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Podsjećamo. Granična je sklonost štednji (0.Granična sklonost potrošnji . Naime. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0.

298 . a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. naime.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. U slici 122. Taj pravac. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom).

3 DI . dakako. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.C. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. dakle. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Na slici 122. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. budući da je S = DI . glasi: Štednja (S) = DI . vrijedi i obrnuto.7 ⋅ DI). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.13.0. Ovaj dio potrošnje. jest autonomna potrošnja (Ca).7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. 299 .7 DI S = .7 . Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli.7 + 0. korespondirajuća funkcija štednje.

8 raspoloživog dohotka. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .2. Naime. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T).1. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. dakako. Istovremeno. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Potrošnja i realni GNP .ukupnog raspoloživog dohotka. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. međutim. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Dakle. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.13. GNP = C + S + T. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. također. Može li se. i obrnuto. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Dakako. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . 300 . rast dohotka. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Vrijedi.

8 1.5 1 1.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. 301 .13.8 realnog raspoloživog dohotka.4 novčane jedinice. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.4 0.2 1. odnosno 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.4 = = 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slika 123.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.5 2 2.

graničnu efikasnost kapitala. dakle. odnosno investicija. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . kada. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. strojeva. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. 302 . će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. Podsjećamo. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. alata. najrazličitijih uređaja i opreme). Kupovina. Slika 124. poluproizvoda i sirovina). te promjene zaliha (gotovih proizvoda.2.13.

Vrijedi. ceteris paribus. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. neki su čimbenici (očekivani profit. primjerice. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje.profitabilan. 303 . Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Obrnuto. poduzeća očekuju. npr. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital.). Prema tomu. veličina amortizacije. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. dakle. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. Međutim. dakako. krivulja potražnje se pomiče udesno. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. veličina amortizacije. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. Prema tomu. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. Ukoliko. ceteris paribus. Međutim. očekivani pad profita. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Vrijedit će. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ .13. i obrnuto. i obrnuto. općenito. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama.

304 . baš kao i potrošnja. Investicije ćemo. dakle.očekivanom profitu. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. suvišnih kapaciteta. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. Upravo stoga. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . Možda očekujete da će investicije. međutim. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. dakle. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Činjenica je. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. Budući da je.13. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv.

Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. određuju političke odluke nadležnih skupština.3. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. funkcioniranje školstva. provedbu zakona. 305 . zdravstva. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. itd. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.13. dakle. pa. Državnu potrošnju. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. 13.

4. 306 . NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.

Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Njemačkoj itd. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.13. Suprotno tomu. Tečajevi. revalvacija .4. izvozne mogućnosti Hrvatske. Obrnuto. naravno. Vrijedi. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. rastu i primjerice. Austriji. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. izvoz će biti veći. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Izvoz nije funkcija domaćeg.1. ceteris paribus. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. 307 . Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. naime. i obrnuto. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Veći inozemni realni GNP značit će.smanjuje izvoz. Devalvacija. veći izvoz.

biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. veći uvoz. uz ostale neizmijenjene uvjete. Tečajevi. 13. veći uvoz. Veći domaći realni GNP znači. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128.4.2. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Rast domaćeg agregatnog dohotka.13. 308 . Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. ceteris paribus. ceteris paribus. Prema tomu. međutim. ima za posljedicu rast uvoza. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvoz će.

rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. 13.4. međutim. Obrnuto. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. da je i neto 309 . Uvoz.13. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Revalvacijom se. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod.3. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. Zaključujemo. Pretpostavimo li da se povećava. naime. uz ostale neizmijenjene uvjete. dakle. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.

13. 310 . Slike 130. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

neto je izvoz pozitivan.. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. npr. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. rast će izvoza. Kao što je već rečeno. rast će uvoza. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. devalvacija. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. uz ostale neizmijenjene uvjete. nadolje i ulijevo. te neto izvoz postaje negativan. Nasuprot tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slika 131. pak. ceteris paribus. 311 . ceteris paribus.13. Obrnuto. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a.

.

pri datoj razini cijena. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja.14. 313 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja.1. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. 14. Sada smo. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja.

Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). pa. U pretposljednjoj koloni tablice 39.14. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. stoga i neto izvoz. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. potrošnja su i uvoz. te su predstavljene kao fiksne veličine. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. dobit ćete agregatno trošenje. 314 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. dakako.

pri svim razinama realnog GNP-a. samosvojna trošenja. 315 . Izvjesna. To je. Autonomna potrošnja. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. iznosi 200 novčanih jedinica. izvoz. u našem primjeru. Prvu skupinu čine autonomna. državnu potrošnju. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. ali i (autonomni) dio potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Ovdje valja ubrojiti investicije. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX).14. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). naravno. naime. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine.

Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. Uvoz.14. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa.7 novčanih jedinica. Dakle. Prema tomu. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica.5. Oduzmete li. Ili. pak.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. 316 . upozoravamo na to. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Ili.2 novčane jedinice.7 0.7. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Razlika. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. ponavljamo. iznosi 0. to je promjena. određuje kut C+I+G+EX krivulje.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0.2.2 = 0. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.

Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja .uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. odnosno krivulje agregatnog trošenja. Graničnu sklonost trošenju moguće je. 317 . Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. granična sklonost trošenju. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. Dakle. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.5 kuna porasta induciranog. 90 91 Ubuduće. skraćeno. Ne zaboravimo. odnosno agregatnog trošenja.14. dakle.5. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. međutim.

naime.2. Tablica 39. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. 14. 318 .14. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. Taj pravac.

te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. 14. zalihe se.14.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.2. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. osim u točki ravnoteže. Makroekonomska ravnoteža . Podsjećamo. Prije presjecišta. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.1. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. Ove će disproporcije. 319 .

stoga. Zalihe (gotovih proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. niti rastu. poluproizvoda i sirovina). povećanje realnog GNP-a.14. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. niti padaju kada je agregatno 320 .

14. Tablica 41.2. pa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. moguće je objasniti i pomoću. 14. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX).2. Stabilni.I + G + EX = S + T + Im. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Makroekonomska ravnoteža . 321 . konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . dakle. Obrnuto. Koristeći podatke iz tablice 39. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im).tzv. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. paušalni porezi (lump sum taxes). ravnotežni realni GNP.

Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). ravnotežni realni GNP iznosi 400. 322 . stoga. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Slika 136.

državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje.T) .NX = S . 323 .30 = 70 . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.Im) + ( G .(Proračunski deficit) .(G .30 Dakako. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca.30 = . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. zbroj investicija.T) = S . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". neto poreza i uvoza. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.40 . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . Posljedica je rast zaliha. Kada je realni GNP veći od 400. Dakle. dakle. te proračunskog deficita. investicije.I . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . neto poreza i uvoza. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.I . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.60 . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. kada je.I .14. Deficitarna trgovačka bilanca = S .

došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. Neka se planirane investicije. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.3. Promjene autonomnog trošenja (investicija. Tablica 43.14.3.1. 14. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. a zbog očekivanja viših profita. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. ali koje ne mijenjaju njen kut. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. državne potrošnje. povećaju za 100 novčanih jedinica.

granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. Vrijedit će. naravno. i obrnuto.5. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a.14. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. u obama slučajevima. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Također. 325 .

Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. pad granične sklonosti potrošnji.granična sklonost uvozu. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. manju graničnu sklonost trošenju. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Ovo. granična sklonost potrošnji 2. znači pad granične sklonosti trošenju. Raste li. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.2. granična porezna stopa. Obrnuto. 326 . znači manji raspoloživi dohodak. obrnuto razmjeran. uz ostale neizmijenjene uvjete. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1.14. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Vrijedi i obrnuto. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Rast granične sklonosti uvozu. dakako. Vrijedi i obrnuto. ceteris paribus. manju graničnu sklonost potrošnji i. Naime. pa. dakle.3. granična sklonost uvozu 3. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete.

) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.2. Granična 5 20 = 0. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. Tablica 44.14.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. Međutim.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.875  . Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. Ravnotežno agregatno trošenje.875 raspoloživog dohotka. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.7  . istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. te graničnu sklonost potrošnji.

72 457.00 91.58 640. međutim.57% realnog GNP-a. udio poreza u realnom GNP-u.28 42.875 ⋅ 0.9143 = 0.2) = 0. Budući da je DI = (1 .57 17. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. Potrebito je. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.15 548.8 328 . možda.875 ⋅ (1-0.875 (1 .29 365. Ili.5).42 60.5.0857.14. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. [ GSP ⋅ (1 .14 25. Tablica 45. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .0857) = 0.875 ⋅ 0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.0.43 182.t)] = 0.85 51.t) ⋅ Realni GNP.8 = 0.t)] ⋅ Realni GNP. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. Granična porezna stopa neka iznosi 0.7-0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).7. graničnu poreznu stopu i.86 274. stoga. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. Neto porezi su. 8.2=0.5. dakle.71 34.

6 [ GSP (0. Uočili ste. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.8) . kut krivulje agregatnog trošenja. stalna veličina (0. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.8. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. s . Ili.dakle. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. ravnotežno agregatno trošenje. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.6. ravnotežni realni GNP iznosi 500.2) ]. stoga. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. Raste. 0. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. u prvom slučaju.8. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. u obama slučajevima.7 realnog GNP-a.5 ona skače na 0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. odnosno ravnotežni realni GNP. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. bilježi rast i iznosi 0. Budući da granična sklonost uvozu jest. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu.8 realnog GNP-a.GSU (0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.8 ⋅ Realni GNP. međutim. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. 329 . S prvobitnih 0.14.875 raspoloživog dohotka.6. ∆ Potrošnja 80 = = 0. a zbog rasta potrošnje. C = 30 + 0.

smanjili potrošnju i povećali štednju. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.1143 realnog GNP-a. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Pretpostavimo da ste.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .14. Što će se. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. Granična je sklonost štednji iznosila 0.4.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. uloživši je u banku. naplatiti odgovarajuću kamatu. međutim. 14.875 raspoloživog dohotka.

poveća granična sklonost štednji i.14 25. ceteris paribus.1143.43 = 0.85 51. Što će se.86 274.72 457.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.125 ⋅ (1 .9143 = 0. Predstavimo novu situaciju. Prema tomu.0.0. međutim.30 + [ 0.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.72 27. stoga.125 ⋅ 0.0857) ] ⋅ Realni GNP.15 38.57 -7.7656 ⋅ (1 .0857)] ⋅ Realni GNP.875 ⋅ (1 .58 640. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .14 4.30 + [ 0. dogoditi ukoliko se.2344⋅ (1 0.0857) = 0.125 ⋅ (1 .0857)] ⋅ Realni GNP.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0. Tablica 46. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .29 15.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.14.29 365. a funkcija štednje S = . ∆ Štednja 11.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.0857) ] ⋅ Realni GNP.00 91.71 34. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. = = 0.125  .57 17. Provjerimo navedene tvrdnje.43 182.43 Naime.2344 raspoloživog dohotka. odnosno 0.0.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .42 60. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. 331 .28 42.15 548. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.

Granična sklonost potrošnji. Rast štednje ima.7 ili 0.14 25.58 640.7656 ⋅ (1 − 0.7656 ⋅ 0.72 77.14.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.85 51.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.15 98.28 42. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.15 548. ceteris paribus. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. kao što ranije rekosmo. iznosi 0.0857) = 0. 332 .86 34.5.9143 = 0.72 457.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.7 . izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.29 365.7656 raspoloživog dohotka.71 34.86 274.43 182.42 60. Granična sklonost trošenju iznosi 0.57 12.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. odnosno 0. uz ostale neizmijenjene uvjete.57 17.29 55. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. a ravnotežni realni GNP 400.

ceteris paribus. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja.14. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. kada je o pojedincu riječ. 333 . Do paradoksa. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. povećanja štednje. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. naziva se paradoks štednje. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. znači rast njegovog dohotka. međutim.

multiplikator. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. jednostavno. Vrijedi. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Slika 140. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. Multiplikator autonomnog trošenja ili.5. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. 334 . Pogled će nas na sliku 140. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako.

multiplikatorski učinak. Naime.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. međutim. Prema tomu. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).14. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. 1 . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.

5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. multiplikator će biti: 1 = 1.2). ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.67.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. a granična sklonost uvozu 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. 1 − 0 .14.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.7. Multiplikator = 1 − 0 . Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.

autarkičnom gospodarstvu. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. kao što zamjetismo ranije. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. granična sklonost uvozu = 0. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji.5.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. .14.5. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. 337 .2. 14. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. budući da je riječ o zatvorenom. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. Međutim. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. U tom će slučaju. Pretpostavimo nadalje da je. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. 1 .1. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.

njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. 14. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . Dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. primjerice. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. 1 Multiplikator = 1 .6. Koristeći sljedeće formule. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili.14. Država može 338 . multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost trošenju . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. . dakle.

o graničnoj sklonosti potrošnji. i obrnuto. U praksi je. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. autonomnim porezima. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena.1. Upravo stoga. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. naime. nažalost. 339 . dakako. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja.9.9). Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Obrnuto. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati.6. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. efikasnost državne potrošnje. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Vrijedi. Međutim. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. posredstvom državne potrošnje. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim. Promjena autonomne potrošnje ovisi.14. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz.

realnog GNP-a. ne ide.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . varirajući veličinu paušalnih 340 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . autonomnim porezima. a granična sklonost uvozu 0. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. a porezni multiplikator 3. Valja zaključiti da država jest u stanju. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. u cijelosti u potrošnju. dotle dodatna kuna. dakle.7 0 .14. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.2.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.33. Naime.9 = − ⋅ 0 . postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 .9 = −3 1 − GST 1 − 0 .9. Kao što zamjećujete. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.

5 = 0. država može. (GSU = 0.45 − 0.14.9 ⋅ 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. Međutim. kao u prethodnom primjeru.25 0.5 (t=0. 14.2). s tim u svezi.2] 1 − [0.0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.2.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Granična sklonost uvozu. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.5) − 0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. dakle. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.2] 1 − 0.45 341 .5).2. i veličinu induciranih poreza.33 1 − [0.6. iznosi 0.5) = 0.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.9(1 − 0.t) = 0.9].9 (1 .

GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. 342 .2 0 .9 tada je GSŠ(DI) = 0. postoji još jedna mogućnost.5 + 0 .Granična sklonost trošenju .75 Međutim. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . veći inducirani porezi. što su. dakle. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju Prema tomu.1 ⋅ 0.5 = 0. Stoga je i multiplikatorski učinak.0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.t) = 0. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .05.14.45 .05 + 0 .33 0 .GSU = 0.33 1 − GST 1 − 0 . Što je veća granična porezna stopa.2 = 0.75 Pojava je granične porezne stope. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.1. Multiplikator = 1 1 = = 1.25 0 . Ako je GSP(DI) = 0. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.

Novac kao obračunska jedinica. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Kao što rekosmo.15. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. podmirite u 343 . odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. budućih transakcija. međutim.1. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. obračunska jedinica. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. Novac je. Zahvaljujući tomu. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. bez obzira kako nastali. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. On olakšava i ubrzava razmjenu. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. odgođenih. dvostruko podudaranje želja.

zlato i srebro. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. a potom i kao obračunska jedinica. Razlog držanja novca. Najrazličitije su stvari..2. Prednosti su plemenitih metala. Dakako. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. služi i kao zaliha vrijednosti . 15. istovjetnost kvalitete. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. pšenice. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . poput stoke. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca.konzervator vrijednosti. kao sredstvo razmjene. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. pri tome će. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. krzna. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. U vremenima inflacije. novac je ono što funkcionira.15. u najgorem slučaju. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. bile očigledne: laka prenosivost. Prema tomu. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Međutim. itd. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. npr. prije svega. trajnost. djeljivost. duhana.). Štednja je. kao novca. 344 . Kao i prethodna. unutarnju vrijednost. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. Sredstvo razmjene.

u početku bijaše konvertibilan.15. 345 . odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. svjetskog rata. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote).44 kg. godine. ipak ograničavali. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. koja glasi na donositelja. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. Banknota. Trajao je sve do I. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. naime. taj drugi oblik novca. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. U Engleskoj je. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). imala je zlatnu podlogu. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Papirni novac. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. etablirani nakon I. funta). Riječ je o mjenici koju izdaje banka. taj prvi oblik papirnog novca. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Metalistička teorija. rezervne valute (dolar. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. svjetskog rata. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac.

Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. spomenimo posljednji oblik novca . ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. dakle. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. a nalazi se na računima banaka. ovisi o količini novca u optjecaju. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. ne posjeduje materijalni oblik. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). zlatni se standard napušta. Riječ je. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. Depozitni novac (knjižni. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. depozitni novac. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Ili. 346 .15. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. 15.3. dakle. Unatoč nekim lošim iskustvima. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. za razliku od papirnog i kovanog novca. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. I konačno.nevidljivi. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. jednostavnije. ceteris paribus.

“Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. BANKE I STVARANJE NOVCA .. namijenjena štednji. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. Informator. 94 Perišin. I. Naime. međutim. Pokušajmo objasniti cijeli proces. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv.”94 15. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita.4. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove.. 347 . Ovdje. a vista). kao komponente novčane mase (M1). Novčani je agregat M2 šira mjera novca. 60.15. str.štednja diskvalificira. 1992. Šokman. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita.: Monetarno-kreditna politika. prije svega. Međutim. njihova ih namjena .SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. Zagreb. “near” novca. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. A.

Addison-Wesley Publishing Company. minimalne likvidnosti ili tzv.. Zagreb. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. tipična američka banka. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. str. New York. posjedovati određenu rezervu .4 na jedinicu depozita. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”.15. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. M.rezervu likvidnosti. Iznos ovih sredstava je neophodna. Ovaj će depozit. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. drži. 717. No. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. obliku rezerve likvidnosti. str. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. 97 Perišin.97 Prema tomu. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. nadalje. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. banku B. na svakih 100 dolara depozita. manje od 2.5 dolara. Pretpostavimo. određeni. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. Informator. I.: Monetarno-kreditna politika. u obliku rezerve. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. 1990. 39. Šokman. Banka B će 95 Ali.: Economics. 1992. po sili zakona. Prema Parkinu96. 348 . 96 Parkin. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A... Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. u svakom trenutku. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. A.

možda pregledniji. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.4 na jedinicu depozita). Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.44 150 Nove rezerve 40 24 14. način: Tablica 48. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.64 12.6 32.. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.6 12. itd.96 19.4 8.15.96 100 349 .6 novčanih jedinica. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.4 250 Novi krediti 60 36 21. itd.

J.. Naime. str.5.: Basic Economics.5 98 Prema: Dyal. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. potencijalni) novčani multiplikator. Zašto? Zato što (jednostavni ili.A. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. 350 . kako ga još zovu.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. Karatjas.15. Macmillan Publishing Company. u našem primjeru. New York. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. dakle. N. za 150 novčanih jedinica. 249. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. iznosi 2. 1985. 4 = 2.

5. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. Dakle. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Proces. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. Istina. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Oni mogu biti zadržani. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. odnosno količinu novca. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. u banke stvarajući novi višak rezerve. može teći i u suprotnom smjeru.15.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0.4). novčani multiplikator iznosi 2. 351 . te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. kao u našem primjeru. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.5 = 250). dakako.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . Banke stvaraju novac odobravajući kredite. u obliku gotovine. u obliku depozita.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. izvan računa banaka.5 ⋅ ( − 60) = −150] .

te je sada Hrvatska narodna banka. broj 35. 1983. Šokman.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. 101 Vidjeti: Stigum. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. itd. 26. izdaje novčanice i kovani novac.: The Money Market. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Narodne novine.. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje..5.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. Zagreb. utvrđuje opću likvidnost banaka. Informator. svojim djelovanjem. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. 1992. I. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. Dow Jones-Irwin.: Monetarno-kreditna politika. Homewood. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. u svezi toga. Illinois. 178. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru.15. str. 100 Perišin. A. Ona. svibnja 1995. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. M. 99 352 . kontrolira banke. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca.. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Konkretnije. te odgovara za realizaciju monetarne politike.

Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 102 353 . 15.15. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.1. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa.1. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.5.5.1. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

pri kamatnoj stopi (k’0). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. primjerice. naplatiti kamatu. i agregatnu potražnju. posredno. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. vrijednosne papire kao što su. do rasta investicija i agregatne potražnje. dakako. Međutim. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. Kupovat će. obveznice. angažirati na način da zarađuje kamatu. dakle. a potom. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. Neki ekonomisti . Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici).15. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju.M1) veća što je kamatna stopa manja.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . kao što već rekosmo. 361 .monetaristi . ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava.

već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. 104 Vidjeti: McEachern. Ukoliko. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. A.15. Milton Friedman. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. 337.. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). Cincinnati 1988. porasti za 5%.. Kao što znamo. 362 . Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. također. str. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. SouthWestern Publishing Co. uz pretpostavku da se v ne mijenja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . primjera radi. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a.: Economics -A Contemporary Introduction. Prema tomu. nominalni GNP. M poraste za 5% tada će. W.

utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Ili. a te je promjene moguće anticipirati. 363 . Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. pratiti promjene realnog GNP-a. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. nakon potrebitih prilagodbi.15. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. naime. količina novca mora. Ključno monetarističko pravilo. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Njezin je. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. ako se v mijenja.

Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Ukoliko je. u pravilu. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. prema njihovomu dictumu. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Naime. učinak istiskivanja. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija.15. 364 . i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. pak. Rast je državne potrošnje (G). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. padom privatnih investicija. u velikoj mjeri. po agregatnu potražnju i realni GNP. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). pad privatnih investicija. Svakako. Učinci rasta državne potrošnje. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. stoga. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu.

8. 2. 1988. Financial Markets. Split.: Tržište. Baban. M. Zagreb. BPI.. and the International Sector. 3.: Ekonomski leksikon. "Naprijed".. 9. Inc. W. and the Market. Informator. D.LITERATURA LITERATURA 1. 7.. Sichel. 6. 4. 1987. Black. J. P. T. N.. Dragičević. Homewood... Karatjas. Coase.. 365 .: Politička ekonomija. 1991.A. Pravni fakultet u Splitu. 10. October 1960. Gardner. New York.Irwin.3. Daniel. Irwin. 1985. L. Macmillan Publishing Company. R. Houghton Mifflin Company. 1995. Efficiency. Homewood.. Školska knjiga.: Kapitalistička revolucija. Buchanon. I. A.: Money and Banking. A.. Lj. 1991.: Macroeconomics. Dyal. W. Zagreb.P.: Macroeconomics. Bronfenbrenner.: Ethics. Boston. Journal of Law and Economics. Clarendon Press. 5. N.: The Problem of Social Cost. 1996. Baily. Bilić. 1985. Berger. vol.. Oxford.d. d.: Basic Economics. Zagreb. Friedman. 1991. Richard D. M.

Harrod. J..: Anatomija moći. M. 22.: Kapitalizam i sloboda.Theory.. Penguin Books Ltd. V. 1983. Heyne. London. Heath and Company. 1987.. J. K.. Inc... 12. Friedman. 1986. J. W.: The Price System and Resource Allocation. The Dryden Press. Beograd. "Mate" d.: Macroeconomics-Theories and Policies.o. Schmalensee.. Dornbusch. T. Heilbroner. 1958. New York. Friedman. Globus . Galbraith. K.: Ekonomija za svakoga. Galbraith. 1992. Taylor. 17. Thurow.. L.: Free to Choose. R. Friedman. R. New York... S. 1981. Froyen. 1951. 1988. R. Avon..: Macroeconomics .LITERATURA 11.o.: Financijski capital. 1986. New York.. Norton & Company.W. Zagreb.. D. 18. Fischer. New York.. 1991. Hall. Zagreb. 19.. R. Mc Graw-Hill Book Company.Školska knjiga. E. J. Zagreb. Hilferding..: The Economic Way of Thinking. 14. Stvarnost. 15.: Almost Everyones Guide to Economics. R. 20. Performance and Policy. 24.. 21. Henderson. 1988..K. Eckert. R. Kultura. R. Leftwich. J. R.B.: Principles of Macroeconomics.: Introduction to Macroeconomics. 16. Harmondsworth. Poole.C.: Doba neizvjesnosti. 1995. P. H. C. 1981.. New York. W. 1984. Macmillan Publishing Company... Zagreb. L.. F. Galbraith. D. R. R. 366 . 23. Stvarnost.: The Life of John Maynard Keynes. Macmillan and Co.. 13. Lexington. M. Macmillan Publishing Company.

: Uvod u ekonomiju. Zagreb. (reprint). 29. M.H. Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb..W.G. 27. A. Centar za kulturnu djelatnost.A Contemporary Introduction. 28. R. MED. 367 . kamate i novca.o. Mabry. Irwin. Addison-Wesley Publishing Company. Lorković. N. Hyman. 1990. The Dryden Press.: Opća teorija zaposlenosti. Inc. B.: Introduction to Economic Principles. 26. New York.LITERATURA 25. A. Norton & Company.: Economics . 35. Zagreb. Inc.: Economics..: Microeonomics.o. 1987.: Načela ekonomike. Informator. D. 33. Cincinnati... Perišin. W. Marx. 1993. 34. 36. Hyman. tom 19.o. New York. Zagreb. 1989. New York. McEachern.: Osnovi kritike političke ekonomije I.. 1979. Šokman.. 1988. N. A.: Principles of Economics. B. Zagreb. Kovačević. Inc. "Mikrorad" d. Marshall. 1991.. Mc Graw -Hill Book Company. 1989.: Economics. M. K. 30.. 1989.. E.. Mansfield. 1998. South-Western Publishing Co. H. Parkin. D. 37. 1987. N. Irwin. H.. Mankiw. Prosveta.Analysis and Applications. 1992.: Modern Microeconomics . Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. Keynes. New York.: Monetarno-kreditna politika.Ekonomski fakultet Zagreb. J. ..: Počela političke ekonomije.. I. W. Beograd..o. Boston. Boston. Ulbrich. 1994. 32. 31.

: Treći put. 1947. 50. 40. Globus.: Microeconomics. D. Masmedia.B.. Šik. Zagreb. Centar za kulturnu djelatnost. 1983. Nordhaus. 1983.: Načela političke ekonomije. 41. Schiller. St. W.. D. Informator. B. Sammuelson. P. Zagreb. Beograd 1970. Zakon o trgovačkim društvima.A. Homewood. broj 35... Schumpeter. 45.: The Political Economy of Prosperity.. Wonnacott. Zagreb. A.. 44. 49. John Wiley & Sons. McGraw-Hill. A.: Economics. T. Dow Jones-Irwin. New York.. 51. O.05. 26. Washington. Okun. Oxford University Press. 47. D. J. 39. Socialism and Democracy.C. 48. Wonnacott. Truett. 42. 1996. Kultura. Louis 1987. Narodne novine.1995. New York.: Capitalism. M. J. "Mate". M.: The Strategy of Conflict. New York. New York 1960. Zagreb. . Zagreb. Zakon o narodnoj banci Hrvatske.: Essentials of Economics. 1993. 1990. 1992. 43.: Ekonomija.LITERATURA 38. 368 Poslovni rječnik. Smith. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. L.: The Money Market. 1970. Schelling. R. 46.. Truett. The Brookings Institution. R. Zagreb. 2000. Stigum. Ricardo. 1983.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. P.

235 Böhm-Bawerk. 189 Coase. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 63-64 alokacijska efikasnost. 67 relativna cijena inputa. 203 output. 259. 10 bogatstvo. 265-266 devalvacija. 181 dominantna strategijska ravnoteža.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 347 Bentham. input. 264 realni. 264 raspoloživi. 258 komplementarna. 223 B banka. 257-261 nominalni. 307. 27 dionice. 46 miješana. 153. 94-101 ravnotežna. 120 dohodak. 244. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 222 normalna. 266 dobra. 7-8 pareto optimalna. 347 centralna. 263 osobni. 6 centralizirana. 255-257 mjerenje.223. 232 Coaseov teorem. 244 depresija. 348 sekundarna emisija novca. 166-169 dno. 260 nacionalni. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 258. 173 C cijena. 222 slična. 232 dominantna strategija. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 6-7 decentralizirana. 187. 303 analiza. Charles.226. 228-231 amortizacija. 202 troškova i koristi. 117-118 crta proračuna. Jeremy. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 45 privatna. 114 diskriminacija cijena. 255 javna. 222 crta izotroška. 51 bruto nacionalni proizvod. 45 intermedijarna. 256 deflacija. agregatni. 221-222 pareto suboptimalna. 58 čišćenja tržišta. 256 realni. Ronald. 181 369 . 11 darvinizam (socijalni). finalna. 187-188 D Darwin. 9. 244 potencijalni. 255 inferiorna. 222 kapitalna. Eugen. 309 disekonomija razmjera.

301. 233 ekonomika. 228 granični proizvod. funkcije. 103-104 granični trošak. 221 državna potrošnja. 328 granična sklonost štednji. 143-144 elastičnost. 243 G Gossen. 6. 258-259 bruto privatne domaće. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje).POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 265 eksternalije. 60. 224 granična efikasnost kapitala. 304-305 370 . 190-191 ekspanzija. 223 granična porezna stopa. 295. 316-317 granična sklonost uvozu. 33-34 ekonomija razmjera. 241 godišnja stopa. 241-242 inflacija. 13 definicija. 16 ekonomska renta. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 294.187-188 investicije. minimalni. 9. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 181 E ekonomija. 362 I indeks potrošačkih cijena. 289 laissez faire. 6-7 tržišna. 8. 274 funkcija. 259 funkcija. 114. 229 pozitivne. 193-194 granični privatni trošak. 7-8. 246 F fiskalna politika. Milton. David. 56 granična društvena korist. Friedrich. ponude. 229. 9 kapitalistička. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 194 gubitak. 213 granična korisnost. 16. 33-34 oskudica i. 53. 228. 16 Hobbes. 37-47 eskontna stopa. 47-49 potražnje. 17 keynesijanska. 357 H Hayek. 9. 171. 228-229 granični prihod. Thomas. 326 granična sklonost potrošnji. 116. 143-144 prosječni. 338 Friedman. 227 negativne. 6-7. 9 ciljevi. 230 granična korist. 51 Gossenovi zakoni. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 5 Hume. 331 granična sklonost trošenju. 124 granični društveni trošak. 227. 154. 9 socijalistička. 305-306 duopol. Hermann Heinrich.

60 izvoz. 153. 286-287 M M1. 285 jednadžba izotroška. 216 kamatna stopa. 187 financijski. 180 Menger. Thomas Robert. 362 monetarna politika. 241 makroekonomska ravnoteža. 51. 201 371 . 222 čista. 265. 154. William Stanley. 125-126 karta izotroškova. Karl. 198 monopsonistička konkurencija. funkcija. 302 korist. 276 kapital. 246 J javna dobra. 154 monopolistička konkurencija. 187 realni. 187 karta izokvanti. 215. 241 monetarizam. 51 mikroekonomika. 275 korisnost. 272. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 183 količina novca u optjecaju. 173 monopson. 247 različite interpretacije. 53 ukupna. 256. 353 restriktivna. 360 monopol. 287 koeficijent koncentracije. 121-122 karta preferencija. 347 makroekonomika. 11 matrica isplata. 285-286 recesijski. 358 instrumenti. 233 zakonski. Alfred. 12-14 Marx. 352 ekspanzivna. 287 klasično objašnjenje. 289 nezaposlenost i. 318 keynesijansko objašnjenje. 15. 248 jednadžba proračuna. 10 Marshall. 266 inflacijski. 347 M3. 222 L Lorenzova krivulja. 14. 154 prirodni. 308 odrednice. 307 kvantitativna teorija novca. 303 kapacitet.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 64-65 Jevons. 214. 318 agregatno trošenje i. 118-119 jednadžba prometa. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 283. granična. 275 realna. 70-72 Keynes. 222 miješana. 286 puna zaposlenost i. 246. 275 kontrakcija. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 51-52 Malthus. 217. Karl. granična. John Maynard. 346-347 M2. 263 potražnja. 51 K kamata. 60-223 ukupna.

23 kratkoročna agregatna. 253-255 plaća. 263 Nashova ravnoteža. 276 dugoročna agregatna. 75 372 . 87 poduzetništvo. 306 funkcija. 58 potrošačeva ravnoteža. 20 agregatna. 266 Okunov zakon. 19 agregatna. 264 faze. 309-310 P paradoks štednje. 326-327. 276-277 elastičnost. 176 potražnja. 261. 47-48 individualna. 201 potrošački probitak. 260. 181 nesavršena konkurencija. 341 otvoreno gospodarstvo. 23 zakon ponude. 19 zakon potražnje. 188 suzdržavanja. 353 oskudica. 321. 343 oblici. 23 ponuđena količina. 277-278 tržišna. 300-301 novčana baza. 205 neto korist. funkcije. 176 diferencirani. 53. 339 poslovni ciklus. 251 poduzeće. 251 prirodna stopa. 346. 187-188 ponuda. 250 ciklička. 264 neizravni. 276 novac. 251 stopa. 342 izravni (osobni). Arthur. 259. 252 sezonska. 334 autarkično gospodarstvo. 251 frikcijska. 265 potopljeni trošak. 173 neto investicijski dohodak. 350 porezni multiplikator. 23 agregatna. 263 neto. 266-267 oligopol. 226 neto nacionalni proizvod. 37-47 individualna. 330 Phillipsova krivulja. 24 agregatna.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 146 potraživana količina. 269 elastičnost. 339 inducirani. 7-8 nezaposlenost. 176 čisti. 9 osobni dohodak. 344 porezi. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 337 granična porezna stopa i. 60. 263 neto izvoz. 263 "nevidljiva ruka". 19 tržišna. 19-20 oligopson. 264 N nacionalni dohodak. 250 strukturna. 354 novčani multiplikator. autonomni. 61. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 269-270 O Okun.

150-151 maksimalni. 209. 181 potrošačeva. 238 granica. 309 rezerva likvidnosti. 17 savršena konkurencija. 163 prinosi razmjera. 53. 235-237 373 . 301. 152 prosječni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 235-237 dohotka. 140-141 S Samuelson. 116 stalni. dominantna strategijska. 10. 210 siromaštvo. 114 opadajući. 298 granična sklonost. 267 Smith. 114. 307. 142. 264 ravnoteža. 293-301 autonomna. bogatstva. 136. 76-77 suradnička. 132 sindikat. 144 u dugom razdoblju. 153. 183 strategijska interakcija. 230 supstituti. 177 subvencija. 103-104 prosječni. 37. 258. 104-105 ukupni. 294. 116 rastući. 131-133 savršeni konkurent. 331 prosječna sklonost. 116 recesija. 56. 88 ekonomski. 46 R rad. 9 Stagflacija. 61. 101 slampflacija. 295. 295 funkcija. 114. 298 granična sklonost. granični. 316 prosječna sklonost. 246 problem slobodnog jahača. 222-223 profit. 294 nakon poreza i transfera. 114. 134 ukupni. 221-222 država i. 267 strategija. 88 monopolski. David. 295. "milo za drago". 205 Š štednja. granični. 294. 101-102 proizvodnja. 250 raspodjela. 238 raspoloživi dohodak. 133 realokacija resursa. Paul Anthony. 133-134 prosječni. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. Adam. prekidanje. 183 tržišna. 188 revalvacija. 238 proizvod. 265 renta. 318 Nashova. 101 u kratkom razdoblju. 315 agregatna. 356 Ricardo. 283. 300-301 funkcija. 181 makroekonomska. 238-239 tržišna. 162 normalni. 187 ponuda. 221-222 prijelomna točka. 295 radna snaga. 328 inducirana.

151-152 oportunitetni. 51 teorija igara. 309 granična sklonost. 230. 351. 313-315 granična sklonost. 177 vrh.209. 131 ravnoteža. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 206 vanjske trgovine. 272 realnog bogatstva. 316 odrednice. 23 zakon potražnje. 177-178 tehnika proizvodnje. 259 transferna zarada. 26-27 zatvorenikova dilema. 194-195 trošenje. 284-285 tržišna moć. 89. čimbenika proizvodnje. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 179 teorija krivulje indiferencije. 89 realne kamatne stope. 187 zlatni standard. 315 funkcija. 315-316 ravnotežno. agregatno. granični. 194 prosječni. 271 supstitucije. 19 zaposlenost. 109-110 implicitni. 177 tržište. 345-346 U učinak. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 106-107 zakon ponude.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. dohotka. 108 granični. 308 V "vidljiva ruka". 79. 151 varijabilni. 179 zemlja. 67. 345 oblici. 314-315 autonomno. 126 tehnološki efikasna. 232 ukupni. 272 teorija granične korisnosti. dugoročni. 151 fiksni. 155. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 132. 108 ukupni proizvod. 252. 318-319 Z zajam. 7-8 višak rezerve. 232 vodstvo u cijenama. 115 eksplicitni. 171 transferna plaćanja. 151-152 prosječni. 89 ekonomski efikasna. 364 X x neefikasnost. 250 puna. 89. 107. 171 374 . 179. 316-317 inducirano. 110-111 transakcije. 206 istiskivanja. 250 uvoz. funkcija. 190 trošak. 63 traganje za rentom. 354 vlasnička prava. 265 vrijednost. 187 dobara i usluga.53 zakon opadajućih prinosa.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful