Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.................... Učinak dohotka i učinak supstitucije .....1.......2................. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ..............2........ Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ........................5......2..........1............... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje......79 4..................60 4...51 4............1..69 4......1...............................2..... POTROŠAČEV IZBOR.2.................67 4...............77 4.................80 4.............3......57 4......... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ....93 5.....91 5..........1...........................2..................................2....1..........................1..............3...5..58 4...2...2....1.1...................1.... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI..................... Zaključno o teoriji granične korisnosti ................. Krivulja indiferencije.....................4.............. Promjena potrošačeve ravnoteže ................63 4..........................1............3...53 4.....4..87 5..........75 4.............. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI. Dioničko društvo ..................72 4.................6.1........... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.. Crta proračuna i relativna cijena..90 5........ Potrošačeva ravnoteža ................1.... Potrošačeva ravnoteža ..........2.........1...........2......2................ Korist i potrošačeva ravnoteža .......... PROIZVOĐAČEV IZBOR ..........................................................1.......2.......1....... Crta proračuna i realni dohodak .....SADRŽAJ 4.....................51 4... Potrošački probitak ........65 4......87 5........... Vrste dionica .................2...62 4.........2......94 VIII .......................1...5.. Oblici poduzeća .............83 5................1...........................1...usporedba .. Cijena dionice ................................2....2..

......124 6. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .............................................................................2..... 97 5............3..1. TROŠKOVI 5..............1.. 5........1.3..1..............2......2.......... 5....................................109 5.........................2.................. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE .2....... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ...............3.....117 6........................................114 5........110 5.. Karta izokvanti .................2........125 6....................121 6...........4....... Relativna cijena inputa i crta izotroška............. Granični trošak ........122 6.2.................. Prinosi razmjera.................2.................................118 6...........1........ Karta izotroškova......106 ..... Granična stopa supstitucije kapitala radom .............1............2.SADRŽAJ 5......107 5.............2....... Ukupni trošak ..104 Zakon opadajućih prinosa......101 5.............1.........3..............101 Granični proizvod ...2....4.1.....115 6.3..............................................................94 5.4...1.........4.........3................................. Cijena dionice kao eskontirana dividenda ......................... Prosječni ukupni trošak .... IZOKVANTA ... Ukupni proizvod ......2......................2.............KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .2.120 6........113 5.....3.............. Prosječni trošak............................103 Prosječni proizvod ... CRTA IZOTROŠKA ..3.............117 6.........2............ Jednadžba izotroška..............2........ PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ...............................................2...126 IX .............1..2......... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ........ 5................1...................................107 5..1.........

. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .... TRŽIŠTE DOBARA........3................2............... Pojam i oblici...........2........1......3...135 7...............2...................1.......2......2...1....... granični i prosječni prihod monopola.1...SADRŽAJ 7..........155 7........3..............7...................2....................149 7......167 7.....144 7...2.1. MONOPOL .......131 7....165 7......... Ukupni.......1.........166 7.... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ........ Ukupni prihod.133 7................2....1....159 7......141 7..7...............160 7...1.... Ukupni prihod......................................1................2.5.....................1..........1.............3...............1.. 159 7...............148 7.............2...........2..... Prekidanje proizvodnje .... Monopol i diskriminacija cijena ......5.................................146 7.......... Ukupni. Usporedba monopola i savršene konkurencije .4....2.. Potopljeni trošak ................................9.1...........2............... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka........ Maksimaliziranje profita.....169 X ......1..2......146 7.........131 7.....2..143 7................154 7................164 7........................2............ ukupni trošak i profit ................ Maksimaliziranje profita.............163 7..................... Prijelomna točka u uvjetima monopola ...2............................154 7........136 7............ Monopol i krivulja ponude ...... Pitanje izlaska sa tržišta........................... Savršena diskriminacija cijena .8.............6... granični trošak i profit . ukupni trošak i profit . Granični prihod..........2.6.....7. Granični prihod...... Krivulja ponude savršenog konkurenta .......8.... SAVRŠENA KONKURENCIJA . 137 7. granični trošak i profit ...... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ......................1..1.1....................4...

..........3. monopol)...3.............3....1........... Kratko vremensko razdoblje ..3...1......1..........................................2............................. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ..203 XI ......3..179 7..............3. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA....... PODJELA ČIMBENIKA ......187 8.. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA .............. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ...2..............4.....2.............................202 8..................2.......................................................187 8.................. Profitno maksimilizirajući input ......................... Teorija igara ....173 7....1.......181 7................. Input analiza .... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.............................2...174 7.175 7............192 8.198 8............2............1.........2...................2.....3............. Monopson ...............179 7...4..3......3.... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE..4.2.2...................173 7.2.................4....................................1.3....188 8...........1....SADRŽAJ 7...................... Monopolistička konkurencija ...................4.............4................202 8....195 8........3..............184 8....................177 7........... Dugo vremensko razdoblje..... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ...... Zatvorenikova dilema............................... monopolistička konkurencija..........176 7................ Igra u duopolu ....2.........1.3....2... Output analiza..2.. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija..........1........ oligopol.183 7...... NESAVRŠENA KONKURENCIJA......183 7..........1............ Oligopol ..............

... 224 10........................1... Ravnoteža na tržištu zemlje......... Uloga sindikata ....3....................1..........................221 10.................1............ Ponuda zemlje.....2..2......227 10.208 9....1.................... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA......4..211 Potražnja za zajmovima.. 9............2................................216 Ravnoteža na tržištu zajmova .............2.....1....221 10.....................1.210 9.3......1...205 PROZVODNJE 9........2..............................3.. Porezi i alokacijska efikasnost ......1...3........2................219 9....222 10.211 9....................................3...1..... TRŽIŠTE RADA .........205 9.. 209 9........... Ponuda rada ........2...........1...internalizacija eksternalija.....................................1....2...1...................233 XII .1................ 9......3................................................ Država i (prirodni) monopol.......................................................................2.......205 9..... Necjenovne odrednice potražnje ................ Subvencije i alokacijska efikasnost .. Potražnja za kapitalom.....1.1..............207 9......1.2.... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ... Zaključno o eksternalijama ................2.......................SADRŽAJ 9...1...1...............1............2................. Javna dobra .. 231 10...... Ukupna i granična korist javnog dobra ................1............ 9.....218 9...............2.................215 Ponuda zajmova....... 230 10............ DRŽAVA I TRŽIŠTE ...... TRŽIŠTE ZEMLJE .............217 9.........223 10...... Necjenovne odrednice ponude...................1................................219 10.....228 10......................2.........1....... Analiza troškova i koristi ...2..............1. TRŽIŠTE KAPITALA ............................................ Ravnoteža na tržištu rada............... Država i eksternalije .......2.....1..................................3................2..........

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .............1................2.............1.......... Pristup dohotka ...................1..269 12..........4........2.... Jednakost pristupa.............1.........2..........1.................262 11.2...246 11...........................................253 11......2................2..248 11........................... Stopa i oblici nezaposlenosti . Raspodjela nakon poreza i transfera .1...................SADRŽAJ 10...241 11...235 10...1................. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ........238 11.....................1..........3...... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..... Promjene agregatne potražnje ........ BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ....................................3....1.......255 11......266 11...241 11................3........4......273 XIII ...........1...............................................2......... Kvantitativna teorija novca.. 261 11.........3.......264 11...............................2........................................269 12... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .1....................250 11...2........ NEZAPOSLENOST....1.........1.... POSLOVNI CIKLUS ..............250 11........3................3..2.......... Različita tumačenja jednadžbe prometa .....257 11............1...... Poslovni ciklus i nezaposlenost .......4....267 12.2....... AGREGATNA POTRAŽNJA .........2...............1............ Krivulja agregatne potražnje ........... INFLACIJA ....................... Phillipsova krivulja......235 10.........1.. Pristup trošenja ..........1..................... Poslovni ciklus i inflacija ........ 260 11............. Lorenzova krivulja....................269 12...3.. 258 11.................1..... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda....

...284 12......1...............................3..... Učinak smanjenja agregatne potražnje ............1..............3............................290 12...................4... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .308 13.302 13........... Učinak povećanja agregatne potražnje .....................286 12...2................ INVESTICIJE ..........SADRŽAJ 12................... DRŽAVNA POTROŠNJA .......283 12..... POTROŠNJA ....4.289 12..307 13.... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti......5........................ AGREGATNA PONUDA......... Odrednice uvoza .................3...................276 12.....................300 13... Funkcija potrošnje i funkcija štednje..................3.....1...................2................4..291 13............................................2. NETO IZVOZ ...............2...3........1........................................1..........281 12......309 XIV ..2...........4................279 12......3.............3.......3...............5......293 13......276 12.4................................294 13.3......306 13........1........................................ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ........................................................3..... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže...... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ...... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA.5........3............... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.. Funkcija neto izvoza....................................293 13.............1................. Odrednice izvoza .............2..........2.......285 12.....305 13......... Promjene kratkoročne agregatne ponude .... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .............2.. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže.................2......1.......... Potrošnja i realni GNP ............................2.....................funkcija agregatne potrošnje ...........287 12..............3........

....... Agregatno trošenje i autonomno trošenje...........313 RAVNOTEŽA 14................ OBLICI NOVCA. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju...................5.2..2................. Multiplikator i granična porezna stopa .. NOVČANA MASA.1...............................3...........5.................................................3..339 14...neplanirana promjena zaliha.................337 14..... FISKALNA POLITIKA ..........319 14..............2................. Makroekonomska ravnoteža .............. Multiplikator otvorenog gospodarstva........SADRŽAJ 14............. Multiplikator autarkičnog gospodarstva ..313 14..................5......343 15..344 15...........6....... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ...1.............3.....6............1.......SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA.................4......... BANKE I STVARANJE NOVCA ......6...................2.. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ..........1..............1......................318 14...............338 14..........4....................324 14......... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ........2................... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.....324 14..... PARADOKS ŠTEDNJE......... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA...... Porezni multiplikator ....................341 15......................1.330 14..........321 14.........3... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ....................334 14.2...337 14.................... NOVAC ...........346 15................ FUNKCIJE NOVCA .........2.347 XV ......326 14..............2..........................................343 15..........................

.1.......... Ekspanzivna monetarna politika..........1........365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO......1..3.... Operacije na otvorenom tržištu ........ Rezerva likvidnosti ..5...5...................358 15......5..........2..5.3.... Monetarizam ........5..369 XVI ................360 15....................................................... Eskontna stopa .......2......5...................5...4...................................... Instrumenti monetarne politike.....353 15.....353 15.................................5.1...352 15............ 356 15.........1..... 357 15.........................SADRŽAJ 15............. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ......360 LITERATURA .... Restriktivna monetarna politika..............................

Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Sastoji se od petnaest poglavlja. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. mikroekonomskoj ulozi države. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. te vrijednih doprinosa domaćih autora. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. koncepcija udžbenika izaziva. bruto nacionalni proizvod). i može izazvati. i ekonomije. nezaposlenost. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Autor. ali koje će i provocirati njihov interes. Prvi su koraci uvijek najteži. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. itd. Udžbenik udovoljava ovakvoj. tzv.PREDGOVOR I. podjeli ekonomike. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. određene kontroverze. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. znanosti o ekonomiji. jest izuzetno delikatna zadaća. te fiskalne i monetarne politike. Moguće ovakva. Dakako. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. makroekonomske ravnoteže. pri tome. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. sve dobronamjerne kritike i 1 . Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". On nastoji studentu. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. "novijoj". formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. neuravnotežena (ne i neuobičajena). Svijet je ekonomike prebogat i slojevit.

Dr. Prema tomu. da će pomoć i ove vrste. Prof. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. U Osijeku svibanj 1998. mojim studentima. sc. za pruženu svekoliku potporu.primjedbe bit će pozorno razmotrene.sc. sc. dakako. međutim. prije svega. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. Marijan Karić. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. nezaslužnim komplimentom. Ivan Mandić. On. ne može pobjeći od svog sadržaja. Branko Kovačević. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. prof. Autor mora priznati izvjesno. Držim. sc. Ivan Bilić. Velika je moja zahvalnost. ma koliko skromna ona bila. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti.sc. te prof. dr. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Naime. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. ne i neveliko. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. naime. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. makar bila riječ i o njenim osnovama.dr. Ekonomika. nego i sveobuhvatnijih znanja. doc. dr. prije svega. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". svu makroekonomsku problematiku. dakako. dobro doći.dr. Ivan Ferenčak 2 . za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike.

PREDGOVOR II. sc. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. dr. Ivan Ferenčak 3 . Ovime je. Marijan Karić. Dr. dr. dakako. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. nadam se. broj stranica. tržišne ravnoteže. godine. Prof. Branko Kovačević. od strane studenata. sc. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. U Osijeku veljača 2003. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. sc. odnosno prvog izdanja ove knjige. dakako i prije svega. Ali. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. moguće. ali one. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Povećan je. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora.

.

. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. nema računanja vremena.1. 3. 5 . O EKONOMIJI. EKONOMIJA .PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. pismo. na složen način povezanih i isprepletenih. međusobno. siromašan i. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. ipak. O EKONOMIJI. Macmillan Publishing Company. blagodatima civilizacije. postojao bi stalni strah. zajednica i najgore od svega.1. a čovjekov bi život bio usamljenički. or the Matter. kratak. 1987. opasnost od nasilne smrti. Dapače. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. Bez takvog mehanizma. P.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. ne postoji umjetnost.: Leviathan. teško da bismo uživali u. naravno. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. nema mjesta za industriju.: The Economic Way of Thinking. str. kako veli Thomas Hobbes. T. navedeno prema Heyne. New York. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz.

druga ekonomija. Naime. u kratkom vremenu. str. kako ekonomisti vole reći..metodi tržišta. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. proizvođača i preferencijama svih potrošača. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". kooperacije i. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. između ostalog. interesa. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . 1992. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost.socijalističkoj ekonomiji.2 Što je to što. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). Dva su. prisilu. s tim u svezi. ali doista svih. dakle. grubo rečeno. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . Model centralizirane alokacije resursa . Zagreb. Globus-Školska knjiga.: Kapitalizam i sloboda. potreba itd. manje ili više eksplicitnu. 6 . navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. investicija i potrošnje. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. alokacije resursa pretpostavlja. načina. O EKONOMIJI..ekonomija. država ili neki njen organ mora biti u stanju. Drugo. manje ili više. Drugi način. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’.1. dakle. 24.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. M. ljude različitih navika. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih.

ne poduzetništvo već poslušnost. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Tržište pruža sve informacije. jednostavno. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. O EKONOMIJI. I ne samo to. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. 7 . poteškoće ovdje ne prestaju. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem.tržišta. u uvjetima kronične oskudice koju. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Ali. Međutim.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. dakle. opet. nije moguće. Međutim. Ne vlastita inicijativa. On je izuzetno zahtjevan. potrebito je još nešto. kolektivizam ili altruizam. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku.1. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. Potrošači. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. preko mehanizma cijena. osobni. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Naime.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". kao mehanizam koordinacije. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Komandna . te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . nego centralno planiranje. nastoje realizirati. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Ovdje se.kapitalistička ekonomija . i tržište. Ukratko. uostalom. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. kao motiv.

Nažalost.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. No. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. 174. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. 4 Vidjeti: Šik. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. str. Globus.1.4 1. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. kojima altruizam nije stran. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. dakle. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. da se proizvodnjom. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.2. Ali. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). 8 . neprekidno uvećava. Zagreb. na sve kvalitetniji način. idealna. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. Ono poznaje monopole. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. Ni kapitalistička ekonomija nije. O EKONOMIJI. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. 1983. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. stvarno tržište nije savršeno konkurentno.: Treći put. osobni interes jest i može biti u službi općeg .. O. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". itd. imali smo prilike vidjeti. da se proizvodnja. javnih dobara. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što.

aktivnosti vezane za alokaciju resursa. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. Kultura. Ona. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. 210. čak i za zabavu i razonodu. kada bi resursi (rad. "Bogatstvo i moć svake zemlje. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. znanost o ekonomiji.. Zamjetna je. Ali. poduzetništvo) bili neograničeni.1. str. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom."6 Eksplozija dobara i bogatstva. ukoliko moć zavisi od bogatstva. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Dakako. kapital. 1970. 6 Isto. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. naime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse .sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. O EKONOMIJI. Kada tako ne bi bilo. dakle. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. 1776.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. zemlja. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. 9 . 516. Ali. Ekonomika. njegova odbojnost prema monopolu. sebični interes stavi u službu općeg. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. sasvim 5 Smith. str. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. Beograd. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime."5 Naravno. A.

ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. vide u pretjeranom množenju radnika. 110 11 Vidjeti: Spencer. i s tim u svezi siromaštva. 1983. dakle. str.: The Study of Sociology. J. H. 10 . I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. Centar za kulturnu djelatnost. O EKONOMIJI. Appletonand Co. 1891.. D. Benthamom. ekonomski su teoretičari nudili i druga. str. str.1.: Načela političke ekonomije. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti.. 10 Galbraith. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. str. Implicitna."9 Jasno se. ali su bili najbolje što se moglo postići. Zagreb. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. 121. vele ekonomisti utilitaristi. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. 8 Isto. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. New York. "Rad je skup."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču.nisu mogli ne uočiti." "Rezultati možda nisu bili najbolji. 118. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. da ih sebi pribave. a ni sada.. Ako stvari stoje kako stoje onda."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. tvrdili su utilitaristi.. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . Zagreb. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva.11 7 Ricardo."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. 121. kad je rijedak. ni tada. kad ga ima obilno. Ekonomisti tu činjenicu . 9 Isto.: Anatomija moći. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. H. str. 1983. Stvarnost. na čelu s J. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". a jeftin. Ali. 438. D.K. Spencer.

na ovaj ili onaj način. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. I naglasimo. Predani egoisti. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). druga ekonomija. Riječ je o alokaciji. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. Uostalom. tako da "altruiste" čeka izumiranje. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. i oni u prirodi i oni na tržištu. O EKONOMIJI. u oskudici. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala).državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. kapitalističku ekonomiju. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. razloge isticanja vlastitog. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. Ukratko. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). koja će se obavljati u uvjetima društvene . u stanju su zadržati sve što proizvedu. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. neprekidno "sve revolucionira. Dakle. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost".1. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. tvrdi marksistička politička ekonomija. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. Npr. No. rušeći 11 . kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. na čemu bi inzistirali? Marx je. Riječ je o neumoljivom procesu. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). drugi mehanizam alokacije.

"Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje.: Načela ekonomike. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. K. 13 Marx. godine. O EKONOMIJI. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga."15 12 Ali. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima.: Isto. str. str. razvitak proizvodnih snaga. Oduzmite stvari tu društvenu moć. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari.: Osnovi kritike političke ekonomije I. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. sve do svoje smrti 1924. eksploatacija. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. pak. 63. 12 . Centar za kulturnu djelatnost. Beograd.12 proširenje potreba. Ugrađuje u nju. Prosveta. godina) koji oko četrdeset godina. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. A. tom.. Dakle. vjeruje Marx. 261. Zagreb. 25."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . 15 Marshall. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". nasilnom kraju. str. 14 Marx. prema vlastitim riječima..1. K.nap."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. 1979. MED. 1890. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. 19. 1987. Povijest ga je demantirala. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga.

O EKONOMIJI. njenih istraživanja.nap. čista i primijenjena. 47-48. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. te je ona "znanost. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . autora) koji . str. a ne znanost i umijeće. Isto. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. Međutim. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . 13 . Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. str. 31.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. 16 17 Isto. I tako sada. ekonomika se kloni političkih problema. kada su veće iskustvo. a zbog pravednosti i opće sreće.

naime. je problem koji Keynes pokušava riješiti. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. 357. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. za nagradu za čekanje. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate." 18 Prema tomu. "Tvrdili su (Marx. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva.socijalističku ekonomiju). O EKONOMIJI. taj stari problem. 358. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. Rodbertus i drugi . To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. dakle. riječ dobija John Maynard Keynes."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. str. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. Isto. Velika će ekonomska kriza. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. a ne rada i čekanja. Valjalo je. međutim.1. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. u slučaju Marxa. Nezaposlenost. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. str.nap. Nećemo je prepričati. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. U tim. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. proizvod onih koji njima rukuju. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. doista teškim. koja ne bi bila kapitalistička. 18 19 Isto. 14 .

Centar za kulturnu djelatnost. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. Zagreb. 21 Harrod. J. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.F. O EKONOMIJI. Terapija se nameće sama po sebi. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Osim toga. 1951. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. smanjuje se broj zaposlenih."22 20 Vidjeti: Keynes. R...: Opća teorija zaposlenosti.. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. 213. 15 . Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to.1. kamate i novca. 1936. Centar za kulturnu djelatnost.M. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. London. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. Macmillan and Co. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. J. 121. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. smanjuje se proizvodnja. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. 1987.20 On smatra."21 Naime. kamate i novca. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći.: Opća teorija zaposlenosti. str. str. 22 Keynes. Zagreb..M. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. kamate i novca. 1987. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. 213.: The Life of John Maynard Keynes.

"25 No." 23 24 Isto. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. 214. O EKONOMIJI. 21. djelokrug vlasti mora biti ograničen. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. str. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. 14. Naime. vjeroispovijesti i mišljenja."23 No. Globus . str. pohvalu slobodnom tržištu. 16 . ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. tvrdi Keynes.spomenimo F. M. str.. Friedman. niti ovo široko polje. "Prvo. Hayeka i M. Friedmana. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti.: Kapitalizam i sloboda. 1992. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Zagreb. 25 Isto.Školska knjiga."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano.1. vrlo važnu. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije.

Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država).1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. dakako. 1992.. A."26 Ovdje se. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. MATE.. str. 3. P. Samuelson. 17 . Nordhaus. Zagreb. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. O EKONOMIJI. 26 Samuelson. P. W.: Ekonomija.

.

zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Naravno. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. veća njegova potraživana količina. POTRAŽNJA 2.1. Međutim. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Usredotočimo se. u najvećoj mjeri. obrnuto razmjerni. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA 2. vrijedi i obrnuto.2. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. Dakako. 19 . uz ostale neizmijenjene uvjete.1. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu.1. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.2. 20 .

prije svega. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Stanovništvo je. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. mogu izazvati promjenu potražnje. Cijene drugih dobara. također od bitnog utjecaja na potražnju. o cijenama drugih dobara. naravno. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. Vrijedit će i obrnuto. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. veličini stanovništva. Pitanje supstituta. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. odnosno njegova veličina. jesu ukusi ili preferencije potrošača. 21 . može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. ceteris paribus. Naime. dohotku. ulijevo krivulju potražnje.2. pak. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Veće stanovništvo. Dohodak.1. odnosno njihova promjena. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. tzv. dakle.2. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. necjenovnih determinanti potražnje. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. Riječ je. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Neke su. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. njegovo povećanje ili smanjenje.

uz ostale neizmijenjene uvjete. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. dok promjena cijene nekog dobra znači. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom.2. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. 22 . POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. niže buduće cijene. Slika 2. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Prema tomu. Obrnuto.

Dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. upravno razmjerni.2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra).28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. PONUDA 2.2. Vrijedi i obrnuto. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti.1. veća ponuđena količina istog dobra. Dakako. POTRAŽNJA I PONUDA 2. 23 . odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.

u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. a zbog djelovanja zakona ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. manja ponuđena 24 . stoga. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. Međutim.2. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Obrnuto. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. kretanje niz krivulju ponude. Krivulja ponude je.

Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. s punim pravom.2. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. POTRAŽNJA I PONUDA količina). utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv.2. njeno povećanje ili smanjenje. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. Dakle. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. cijene čimbenika proizvodnje. očekivane promjene cijene dobra. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. ovaj put u proizvodnji. broj ponuđača. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. pak. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Naglasimo. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Međutim. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. dakle.2. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Također. znači veću ponudu. 25 . dakako. 2. Ako cijena nekog dobra miruje.

dakle. stoga. u svakom slučaju. Pad cijene izazvat će obrnuta. jedina ima prilike potrajati duže vremena. s druge strane. Međutim. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. rast ponuđene količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. 2.3.2. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. 26 .

2. Ravnotežna cijena. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. Tržišni će višak dobra. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. naime. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. dovesti do 27 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3.

Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. posredstvom nadmetanja kupaca. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. U svakom slučaju. i u mogućnosti. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro.2. pak. Dakle. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. racionirajuće funkcije cijena. dakako. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. neće doći u njegov posjed. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. cijenu prema gore. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. Slično tomu. aktualna cijena niža od ravnotežne. slobodnom dobru. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. U tome je bit tzv. Oni koji to nisu u stanju. svaki onaj koji je spreman. potiskuje. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Evidentni će tržišni manjak dobra. poput plime. "gura". Ako je. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. nasilja i kronične oskudice. Riječ je o tzv. 28 . očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene).

Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. ukratko. ceteris paribus.2.3. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. 29 .1. Rast potražnje.

Cijena C C1 K1 K Količina 30 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Na djelu je.2. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. dakle. Slika 8.

Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Na djelu je. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Naime. 31 . Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Slika 9. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. u ovom slučaju. ceteris paribus. Rast tržišne ponude. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje.2. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. promjene tržišne potražnje.

rast ili pad cijene. krajnji će rezultat. Naime. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Dakako. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. tržišna potražnja. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. u ovom slučaju. 32 . Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. To će povećanje. naravno. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. pak.2. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10.

ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). glede ravnotežne cijene. međutim. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. naravno. glede promjene cijene. Ona će se. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene.2.2. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. smanjiti. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. učinci suprotstavljeni. cijena će porasti. Vrijedi i obrnuto. istom cilju – smanjenju cijene. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Naime. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. 2. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. I ovdje su. u svakom slučaju. Međutim. dakako.3. ravnotežna će se količina dobra povećati. 33 . Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Konačni rezultat. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Vrijedi i obrnuto. U ovom.

po naravi stvari.: Kapitalistička revolucija. Na ovaj način. 1995."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. Zašto? Stoga. sa svojim signalima putem cijena. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. stvaranje i upotreba novih. Kao što je netko jednom primjetio. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu.2. a time i volju proizvođača da ga proizvode. 29 Berger. kasnije. učinkovitijih tehnika proizvodnje. Naime. tržišnih sila. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Dobra. posredstvom sustava cijena. 59. Zagreb. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. tržište je. 34 . Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje.. nešto detaljnije. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. d. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. Obrnuto. str. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. P. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. uistinu. O njemu. postaju dostupna širem krugu ljudi. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi.. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. "Naprijed". L. poduzetništva i motiva profita što. zahvaljujući tomu.d.. ljepota je tržišne ekonomije. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. Ali. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra.

Nadalje. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra.3. Socialism and Democracy. Postojanje eksternalija. reći ćemo."30 2. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. sustav cijena nije. J. Riječ je o dobrima koja svi. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Osim javnih dobara. 35 . Naime. surov mehanizam. međutim. društveno poželjna ona nije profitabilna. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. savršen. str. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. New York. 1947. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara.2.: Capitalism. 67. koristimo. Racionalno je biti slobodni jahač. koristi javno dobro. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. Tržište je. platili ili ne. dakako. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači.1. javna dobra. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Otkazivanje sustava cijena No. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra.2..

inherentna razdoblja neravnoteže. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. poboljšati performancije tržišta. Tržištu su.2. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. stoga. dakle. Njena je namjera. O ovome detaljnije u okviru 10. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. dakle. 36 . Ne čudi. poglavlja "Država i tržište". kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete.

Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Prema tomu. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. 37 . Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.1.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. između ostalog. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.1. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1).

Prema tomu. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. UP1 = 1 · 800 = 800. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). stabilnoj elastičnosti potražnje. a UP2 = 3 · 400 = 1200.3. Dakle. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. riječ je o jediničnoj. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. 38 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11.

neizmijenjeni ukupni prihod.3. Zamjećujete. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. i rast cijene dobra značit će. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). pad cijene ne tangira ukupni prihod. 39 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. Ali.

Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Dakle. Naime. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. pozornost i na one ekstremne slučajeve. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. dakle. kreće između 0 i ∞. Obratimo. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. neosjetljivu na promjene cijene.3. međutim. 40 . koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi.

I obrnuto. vrlo mala. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. primjerice. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. 41 . cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. Poraste li. Dakle. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. tek teorijski moguću.3. Ovakvu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. snažne reakcije potraživane količine.

Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. a drugi puta na novu. pozitivni broj. staru cijenu ili količinu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Nadalje. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . 42 . Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu.3.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Neka poraste cijena dobra A.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko .K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . dakako. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . izazvati promjenu potraživane količine dobra A.3. To će.

21 = 798 3. Dakle. dakako.2. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . 19 = 798 UP2 = 38 . Potražnja. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Provjerimo: UP1 = 42 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Stoga su karakteristični. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče.3. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.1. sljedeći slučajevi: 44 .

1). ukoliko dohodak raste. 45 . Inferiornim u tom smislu da ih. zamjenjuju superiorniji. ali raste brže od dohotka. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. ali i skuplji supstituti. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. ukoliko dohodak raste.1 = 2. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. potražnja će za dobrom A porasti 2. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. Npr. potražnja također raste. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima.2. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera.2% godišnje (naravno. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Zanimljivo je.3. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Obrnuto. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Zaključujemo. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje.. međutim. Ukratko. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima.

Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . dakle. Sada. 46 . supstituirati. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. O komplementima. kada je Ek < 0. ili pak komplementarni karakter dobara. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Ek > 0. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Vrijedit će i obrnuto. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila.3. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. Obrnuto. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca.1. Primjerice. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna.3. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Supstitucijski. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Primjerice.

a Ep = 1. ponuda je jedinično. ponuda je elastična. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. U tom će slučaju pad. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. dakako. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Vrijedi i obrnuto. a Ep > 1.2. 47 . Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . Vrijedi. stabilno elastična. a 0 < Ep < 1. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Naime. odnosno rast ponuđene količine. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. i obrnuto. ponuda je neelastična. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo.3. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene.

Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.3. 48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. a njena je krivulja okomiti pravac.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 .

.

Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Ovaj zakon.Wiesera. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Gossena. Böhm-Bawerka. potrošačev izbor. marginalna) korisnost. POTROŠAČEV IZBOR 4. E. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra.1. S.H. A. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Mengera. Granična (dodatna.4. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. ali raste sve sporije. F. Jevonsa. K. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . POTROŠAČEV IZBOR 4. Evidentno. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. 51 . Prema tomu. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna.Marshalla i drugih.

Granične korisnosti. npr.s. 31 52 . upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. jedinična promjena potrošnje . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. kao uostalom sve granične veličine. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.4. Dakle.

1. Naime. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. odnosno potrošačevu ravnotežu. 53 . 4. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Naravno. granična korisnost može biti i negativna.4. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Slika 19. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. Gossenov zakon.1.

DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. No.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. 55 . potrošačevu ravnotežu. Tablica 7. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno.4. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. Ali. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak.

Informator. 56 . POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. Gossenovog zakona koji kaže da. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. II. međutim. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. str. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara.32 Drugim riječima. Zagreb.. 210.4. A. maksimaliziranje ukupne korisnosti. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". dakle. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.: Ekonomski leksikon. Na tragu smo II. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . 1991. 32 Dragičević.

nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.33 = = Granična korisnost dobra B .83 4. pad cijene dobra A.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. Ukoliko. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.1. primjerice. 57 .33 4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.50 4. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. uz ostale neizmijenjene uvjete. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.67 6.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. Međutim.33 6.1.4.1. Cijena dobra B 6.korisnost po novčanoj jedinici 8.33 5. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.

u duhu teorije granične korisnosti. i ovdje su. Potrošački probitak. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak.4. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Dakako. Naime. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. dakle. treće 7. posljednje koju namjeravamo kupiti. u slučaju obaju dobara. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. u pravilu.1. na višoj razini potrošnje. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). kupac je. 4. 5 novčanih jedinica. pozitivan broj. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. druge jedinice 8. moguće različite kombinacije. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. Često se. Ukoliko bismo. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. 58 . te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). četvrte 6 i pete. baš kao i kod promjena cijena.2. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. Nova. kupujući. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara.

u ovome slučaju.4. 59 . Njegov je probitak. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Međutim. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. 10 novčanih jedinica.

Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. Pitanje je. POTROŠAČEV IZBOR 4. . naravno. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. podsjećamo. 60 . Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Riječ je. Ukupna korist mjeri spremnost. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra.4. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti.3. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra.1. Zamjećujete. sa fiksnim dohotkom. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. o subjektivnom konceptu. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.

to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. glasi: Cijena = Granična korist . Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine.4. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. 61 . Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. prema tomu.

odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Kupujući. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna.4. potrošač je u stanju povećati neto korist.1. pokušava objasniti potrošačev izbor. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. složit ćemo se s time. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. 4. Doista. međutim. Prema tomu.4. Teorija granične korisnosti. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. 62 . Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. POTROŠAČEV IZBOR Slike22.

2. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . POTROŠAČEV IZBOR 4. kao i u prethodnom slučaju. naime. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Pretpostavit ćemo. Drugim riječima. uz dani dohodak i cijene dobara. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica.4. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. Tablica 9. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. nedostupne potrošnje. Crta proračuna.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. ali ne i na crti proračuna. 64 . Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. pri tome.4. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Limite potrošačevog izbora. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje.

pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. međutim. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb .nezavisna varijabla). Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Pomoću nje smo. 5 = 0 i 4.1. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. i obrnuto. ponovimo to. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). naravno. Kb = 10 . Ovaj kvocijent   jest realni dohodak..2. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a .4. 0 = 10 Kb = 10 . Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Npr.2 . mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. odnosno koje se nalaze na crti proračuna.2 . 65 . Vrijedi.

POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 1 = 10 Kb = 12 -2 . 0 = 12 Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. . Kb = 12 -2 . 66 . Kb = 12 -2 .4. 2 = 8 itd. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 .2 Ka .

Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). omogućava osvajanje novog. nove granice potrošnje.1 Ka. U obrnutom slučaju. 67 . da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. i obrnuto. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 .2. prije nedostupnog. Utvrdimo. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . Prema tomu. a vrijedit će. To je. a i pokazati. područja potrošnje. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna.4. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. b = = . U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. Ustvrdit ćemo. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. pomoću jednadžbe proračuna. uz ostale neizmjenjene uvjete. 4. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. naravno. ceteris paribus.2. Vrijedi i vice versa. a dohodak 60.

budući da je oportunitetni trošak upola manji. Kao što rekosmo.4 = 6 itd. vrijedi i obrnuto.3 = 7 Kb = 10 .2 = 8 Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 . Kb = 10 . Doista. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.0 = 10 Kb = 10 .4. 68 .10 = 0 Slika 25. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .

Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. 69 . krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti).3. Dakle. POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 26.2. Dakako. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Prema tomu.4.

70 . Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Slika 28.

71 . navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. dakle. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. Ukoliko su. U ovom će. ekstremnom. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L.4. I obrnuto.

Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra.2. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.3. Naravno. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.1. vrijedit će i obrnuto. odnosno tri i tako dalje para cipela.4. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . 4.

4. Naime. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. međutim. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. 73 . ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Kako. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Slika 31. određuje kut krivulje indiferencije. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka.

74 . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. kreće li se niz krivulju indiferencije.4. krećemo li se niz krivulju indiferencije. pokazuje tendenciju pada. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 32.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). I drugo. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Dvije stvari valja uočiti.5 1  = =  . Logično je to budući da potrošač. a vrijedi i obrnuto. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . granična stopa supstitucije.

2. Slika 33. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).optimalni izbor potrošača. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. 75 .

POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Niže. pak. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Poželjnije. međutim. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. Kako. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost.4. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. Prema tomu. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Prema tomu. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . a kut crte proračuna relativna cijena dobara. odnosno oportunitetni trošak. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara.

Slika 35. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. 6 4. Pretpostavit ćemo da je.2. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 .4. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. ceteris paribus.5. njegovog optimalnog izbora. povećan dohodak potrošača. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 .

Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra.4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Slika 36. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . 78 . Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Ovo je najčešća situacija. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. a time i potrošačevu ravnotežu. a sa njom i kut nove crte proračuna. Povećat će se relativna cijena. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro.

2. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Slika 37. pak.4. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.1.5. nižu krivulju indiferencije. POTROŠAČEV IZBOR 4. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.

2. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Zamjećujete da. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Kada je. Krivulja potražnje. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. Naime.2. a na osnovu prethodnog primjera. 4. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. podsjećamo. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. pak. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Ona je. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B.4. R1 (Ravnoteža 1). kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. 80 . Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Ona je. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Nasuprot tomu. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Improvizirajmo. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. pokazuje zakoniti.5.

pretpostavimo. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. 40 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. značila potrošnju 10 jedinica dobra B.4. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. 81 .

veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. 82 . Te su iznimke od pravila da. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. znači njegovu veću potraživanu količinu. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva.4. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. ceteris paribus. a niža cijena dobra. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. ceteris paribus. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Na djelu je zakon potražnje.

∆ Kb = Granična korisnost dobra A . primjerice. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . dakle. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost.2. POTROŠAČEV IZBOR 4. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . te da daju identične rezultate. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Ukupna korisnost. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ∆ Ka .6. ostaje ista. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A.4. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. Dakle.Granična korisnost dobra B .

4. Negativni predznak (Očigledno. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. postoji čvrsta veza između ovih teorija. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti.Granična korisnost dobra B . POTROŠAČEV IZBOR . jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . dokazati da će teorija granične korisnosti i. Potrebito je. Prema tomu. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). međutim. nešto mlađa.

Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.4. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Dapače. Gossenovog zakona. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. 85 . = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B .

.

.1. netko ili neki snose rizik poslovanja. Istovremeno.: Počela političke ekonomije. 1990. Parkin. M. dakle. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. godine naš ekonomist Blaž Lorković. 33 Lorković. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.o. stotinu i više godina. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. 207.33 Ovako poduzeće definira 1889. Addison-Wesley Publishing Company.: Economics.. B. New York. 98. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.o. (reprint). 34 87 . str.5. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". Netko ili neki to moraju učiniti. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. Bez. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. Zagreb. str.. 1993. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu.

Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. i tržišna moć (bilo monopolska. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Često se. Riječ je o tzv. dakle. Život poduzeća nije nimalo lak. dvije prepreke. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Naime. grubo rečeno. Cilj je. najveći mogući u datim uvjetima. 88 . Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. bilo monopsonska) poznaje granice. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Nimalo laka zadaća. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Na drugoj strani. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. ukoliko ste monopsonist. Naše je poduzeće. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. u oba slučaja. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. ali i stopa mortaliteta. Stopa je nataliteta. naime. Valja. Ali. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. dakle. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća.5. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. profit. Ili. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Naravno. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod.

naravno. M. Ali. 89 . ekonomske efikasnosti. 223-224.5. 1990. Standardni. New York. Zaključimo. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. ali ne i uvijek dostatna. Tehnološki neefikasna. Nekoliko je razloga tomu.. naime.35 Ponajprije. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. u pravilu. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. 35 Vidjeti: Parkin. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. ali ne i vice versa. str. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Addison-Wesley Publishing Company. cijene čimbenika proizvodnje.: Economics. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

a disažio 50%  ⋅100  . 5  500  Dividenda sada iznosi 25. 5. Ako je d' 2. Evidentno.5% cijena dionice jest 500.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .2. Ukoliko.2.5. Pojavio se ažio (agio). odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. Ovo je. 5 Dividenda sada iznosi 50. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 .2. zamjećujete. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.5 = 500 . cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).1. dakako. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . One su al pari. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica.

21 = 1210.12 98 . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa.  100  Obrnemo li stvari. Priznat ćete. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu.5.1 = 1100 . 1. Budući iznos = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . gdje r = k' . 1. (1 + r ) 1. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. (1+r)2 = 1000 . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.12 = 1000 . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. Dakle.21 (1 + r ) 2 1. 1. 100 10   . 1 +  = 1000 1. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. (1+r).

formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. Dakako.. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.. (1 + r ) n Ali. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.1 2 3 n 1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća..5. str.1 = 1000 . Cijena dionice 45 99 . dakle. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Ali. New York.1) (1. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.1) (1..44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .. 1990. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Neka ta dividenda iznosi 10.1 (1.: Economics. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. godinu dana po kupovini dionice. Addison-Wesley Publishing Company.. + + / : 1. 216.. a kamatna stopa 10%.. dakle.1) (1. M. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. Međutim. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin..

+ .. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1 1.1) (1.. a nazivnik (0. k' r k' 100 Evidentno.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Brojnik (10) jest očekivana dividenda. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1 (1. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 ...1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. Dakle.. CD CD 10 = /⋅ 1.5.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.1 CD – CD = 10 0.1 1. formula vam je poznata.1) (1. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. 2 3 4 1.. Naravno. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .. No.1) jest r.1 1.1 Prema tomu. Dakle.1) (1.

PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. a raste veličina rada. Promjene ukupnog proizvoda. kapital). P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. dat će ukupni proizvod. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. 5. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. zemlja) promjenljivog karaktera. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. Dakle. Neprijeporno. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. kapital. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra.2. Niski.2. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. granični proizvod i prosječni proizvod.5. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika.1. pak. 5.

također. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. te promjenljivu veličinu rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. granicu između.5. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Tablica 10. moguće i nemoguće proizvodnje. Prema tomu.

proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. dakle. Ili. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni.2. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže.5. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni.2. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Međutim. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. a raste input zemlje). Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. to je promjena. naime. 5. Ukoliko se. Granični proizvod Granični (dodatni. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . Tehnološka efikasnost znači. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje.

Tablica 11.5. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. te izračunajmo granični proizvod rada. 104 . Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.2.3. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.

Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. 105 . Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4.25 3. Kada granični proizvod raste raste i prosječni.5. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Možda će sljedeća slika. Uzrok je tomu početni rast. taj rast. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. s tim u svezi.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. uspješno dopuniti prethodni komentar. nakon početnog ubrzavanja (progresije). Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Međutim. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). biva sve sporiji i sporiji.

U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Uopće. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne.5. kao i u našem primjeru. granični proizvod rada raste. Upravo stoga. Istovremeno. 5. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41.4. a vrijedi i vice versa. Naime. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 .2. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. ova posljednja raste.

5. ali je taj rast. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru).3. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom .zakonom opadajućih prinosa. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. međutim. Daljnji. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. međutim. ceteris paribus. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. Kao što ranije. Što se. prije ili kasnije. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. analizirajući potrošačev izbor. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. 107 . te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. granični trošak i prosječni trošak. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak.1. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. sve sporiji i sporiji. 5. 5. Dakle. uz fiksne veličine ostalih inputa.3. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa).

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

ako hoćete. međutim.4. također. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Naime. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Vrijedi. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Prema tomu.2. dakle. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. postaje varijabilan. Usredotočimo se. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.5. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Slika 44.

Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. konstantnim prinosima razmjera. Slika 45. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. dakle. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje.5. ukoliko. prosječni će ukupni trošak opadati. Ukoliko je riječ o stalnim. 116 . Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška.

CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Optimalni izbor proizvođača. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. 117 . kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. prikazat ćemo na grafički način. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. 6.1. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. slika 46). U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.6.

mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6.6. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.1. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.1.

tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Provjerimo: K = 12 . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Ukoliko je input rada jednak nuli. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 ⋅ 6 = 0. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. input će kapitala biti jednak nuli. 119 . Ukoliko input rada iznosi šest.2 R .

dakle. u novim uvjetima.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. iznosi 20 novčanih jedinica. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . kao i cijena rada. a vrijedi i obrnuto. Odredimo. sukladno našoj tvrdnji. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala.6. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . Neka ona. upola manji. Kut crte izotroška. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). jest relativna Ck cijena inputa.1. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. mora biti razmjerno.2. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Karta izotroškova.1. u našem će slučaju (Cr=20. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška.6. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. Prema tomu. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.3. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Prema tomu. naravno. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. nepotpuna. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. i vice versa. a vrijedi. kako rekosmo. 6. Ck=10) izgledati ovako: 121 .

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. odnosno tehnika proizvodnje. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 122 . Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. 6.2. IZOKVANTA .6.

Slika 49. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. eventualno smanjenje inputa kapitala i. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . s tim u svezi.6. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Dakle.

proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.2. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. 6.1. 124 .6. 2.. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. npr. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut.6. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. 6. Dakle. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2. a vrijedi i obrnuto. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.2. Drugo. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Ponajprije. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .

Tablica 18. veći ukupni proizvod. 6.3. dakako. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Slika 51.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. budući da znači veći angažman inputa.6. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. a veća. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.

ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Slika 52.6. Naime. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . međutim. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Isti će. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. međutim. Što je.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Prema  ∆R  tomu. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   .

uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. Prema tomu. Zanemarimo li negativni predznak. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.6.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . 128 . ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. npr.

C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .6. Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.

Zamjetna je. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . pak. proizvodnoj. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. odnosno proizvodnjom. Minimaliziranje ukupnog troška. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. nužno obara njegov granični proizvod). dakle. uz neizmijenjene veličine ostalih. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. Proizvođač. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju.6. vladaju potrošnjom. 130 . a na drugoj. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa.

7. tj. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. jednostavnosti radi.1. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. 50 Pojam dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. Naime. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. monopol. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. 7. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. b) postojanje velikog broja kupaca. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). monopolističku konkurenciju i oligopol. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa.

Ponajprije. preuzimaju. sasvim sigurno. tržišnoj. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. nemajući drugog izbora. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Naime. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. cijeni. tržišnu cijenu. "od šume ne vidite drvo". prihvaćaju. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. dakle. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Drugo. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Horizont savršenog konkurenta moguće je. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. Naime. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra.7. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Naime. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. prikazati na sljedeći način: 132 . a savršeni konkurenti je. Kada je cijena zadana veličina. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta.

marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53.1. Moguće ga je. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara.1. Ukupni prihod. Umnožak je to. utržene količine dobra i njegove cijene. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. dakle. Ukupni. podsjećamo. promjena. 7. To je. dakle. prema tomu. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 .7.

cijenu određuje i nameće tržište). jednak cijeni dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. 134 . Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. i to u svim tržišnim strukturama.7. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Dakle. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena.

7. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. maksimalizirati profit . a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. postoji druga opcija. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. pa i savršenog konkurenta. Međutim. 135 . Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.2. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.

nakon druge prijelomne točke. 40 jedinica dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. 136 . prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. Prijelomna točka (break even point). dakako. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. Ukupni prihod.1. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. ukupni trošak i profit Tablica 19. bio zamijenjen gubitkom. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. ali ni gubitak.2. Gubitak se. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25.7.1. očigledno.

naime.2. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output.granični prihod. veća od graničnog troška. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Naime. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Dodatni je prihod.7. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra.2. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. 137 . Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Granični prihod. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. 7. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .1.

Dakako da ne. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9).7. Dakle. dakle. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Naime. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Tablica 20. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. odnos 138 . Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Ispitajmo njegovu djelotvornost. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30).

TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. istovremeno. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita.7. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Slika 56. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. 139 .

7.5 9.5 9.92 13.75 9.5 11.64 Slika 57. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. 140 .625 10. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.

TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim.625. iznosi 9. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. prosječni profit jednak je 2.375. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. kao što gornja slika pokazuje. 141 . prosječni profit je.1. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.5).Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. prag rentabilnosti). Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.7.375 ⋅ 40 = 95 7. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.3. Prosječni profit = Prosječni prihod . Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Optimalna razina proizvodnje.

142 . Zamjećujete. svaki output. vodi poduzeće u gubitak. niti gubitak.7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. veći ili manji od optimalnog. Optimalni output sada iznosi 30. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. na sreću. Ne postoji profit ali.

Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.4. savršeni će konkurent. TRŽIŠTE DOBARA 7. pri svim veličinama svog outputa. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .1.5. Slika 59. realizirati gubitak.7. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.

Moguće je da čudno zvuči. Naime. Našemu je poduzeću.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Naime.5 = 1. Fiksni trošak. a to pokazuje i gornja slika. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.25 ⋅ 20 = 25 7. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.1. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.7. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . dakle. proizvodili ili ne. nije moguće izbjeći. međutim. iz navedenog primjera.5). Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.8. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. savršenom konkurentu. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. prosječni je gubitak. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. makar i privremenog.75 . prekidanja proizvodnje.5. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.

67 9 10 11. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . naravno. 25 = 25 Tablica 22.5 13. To će se. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. Prema tomu.5* 8.4 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .7. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. 25 145 .5 = 8.

Stoga.7. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. veseliti se pobjedi svoga kluba.7. 7. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i.6. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Ništa drugo vam i ne preostaje. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka.1. Naime. Fiksni trošak se. imate li sreće. 146 . može smatrati potopljenim troškom. u kratkom vremenskom razdoblju. 7. Dakako. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. ali gubitka manjeg od fiksnog troška.1. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom.

teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. točka a na krivulji graničnog troška može. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Nije.7. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. proizvodio ili ne. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. dakle. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. 147 . savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. u ovoj situaciji.

8. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.1. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak.7. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . U tome će slučaju prosječni prihod. 7. Izlazak slijedi. dakle. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška.

Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.1. Cijena Ponuda. Slika 62. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.9. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .7.

dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu.7. Naime. Drugim riječima. Međutim. dakle. Njihova će pojava. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. profit (pozitivna razlika 150 . a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. u dugom vremenskom razdoblju. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.

dakle. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Slike 64. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli.7. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Dakako. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. dakle. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Normalni profit postoji. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak.

Ponajprije. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". TRŽIŠTE DOBARA trošak. mogli ste se zaposliti i. novčana ste sredstva. realizirati odgovarajuću plaću. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. dakako. propuštena plaća. Dakle. Nadalje. pretpostavimo nadalje. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Prema tomu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Konačno. Vi ste.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. umjesto u vlastito poduzeće. U svakodnevnom životu. Vi vodite vaše poduzeće. kao diplomirani ekonomist.7. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način.

savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Dugoročno. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti.7.PUT). Na kraju. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). dakle. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. 153 . postoji alokacijska efikasnost. naime. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Kada je. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. društveni interes to nalaže. Koristiti kapacitet znači. Resurse nije potrebito realocirati. vrjednijeg dobra. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Potrebito je. te postoji alokacijska efikasnost.

Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. Ono je.1. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. MONOPOL 7. dakle. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak.7.2. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. sposobno. patenti). Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. vode itd. električne energije. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. na ovaj ili onaj način. licence. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. u takvom slučaju. Druga je monopol.2. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Povećavanje outputa. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Međutim. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. TRŽIŠTE DOBARA 7. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. 154 .

povlaštenom položaju. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Naime. Dakako. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. "pravi" cijenu. TRŽIŠTE DOBARA 7. njome upravlja zakon potražnje. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. dakle. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola.7.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. odnosno njegovom veličinom. Zbog toga se granični prihod monopola . Ukupni. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). On je u stanju. potraživana će količina dobara biti veća. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. odnosno cijene dobra. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. 155 . Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda.2. postoje neka ograničenja. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Zbog čega je to tako? Monopol. ipak. Pri tome. Vrijedi. određivati cijenu dobra. Naime. zahvaljujući svom posebnom. manipulirajući vlastitim outputom. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. naravno. posjeduje tržišnu moć.2. Monopol je "price maker". i obrnuto. Za razliku od savršenog konkurenta .

ukupni prihod monopola niti raste niti pada. odnosno 0 < Ec < 1. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. on je maksimalan. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Tablica 23. a Ec = 1.7.

157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7.

monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output.7. koji. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. 158 . kojim slučajem. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. dakle. Ukoliko.

1. Neprijeporno.2. Ukupni prihod. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Tablica 24.3. Maksimaliziranje profita 7.7. 159 . Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.2. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.3. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. TRŽIŠTE DOBARA 7.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 67.7. Pravilo koje smo otkrili.2. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. u danim uvjetima. Naime. 160 . ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. analizirajući savršenu konkurenciju. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Ukupni prihod. Monopol će. vrijedi i u uvjetima monopola. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.3. Granični prihod. granični trošak i profit Output koji.2.

Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Tablica 26. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. naravno.5 7 7.33 6.7. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. 3 jedinice dobra. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). Tablica 25. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.67 161 .

Pri tom. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. tri jedinice dobra.67.7. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. outputu cijena dobra iznosi 9. Naime.67 ⋅ 3) iznosi 8. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita.33. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. To su. a prosječni ukupni trošak 6. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. a maksimalni (ekonomski) profit (2. povlašteni.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. 162 . Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. Prosječni profit (prosječni prihod . Međutim. a mogu ga gurnuti i u gubitak. već spomenute. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.

odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. pri optimalnom outputu. za razliku od savršene konkurencije. Lošoj reputaciji monopola. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška.4. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Ali. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. veći ili manji od optimalnog K. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA 7. vodi monopol u gubitak. 163 . tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. između ostalog. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Slika 69. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja.7.2.

2. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 164 . cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.7. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. prekinuti proizvodnju. Slika 70. TRŽIŠTE DOBARA 7. ukoliko je. dakle. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška.5. baš kao i savršeni konkurent. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). makar i privremeno.

55 Cijena . New York 1991. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Međutim. str. Slika 71. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. W. Podsjetimo. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. granični trošak. Vrijedi i obrnuto. Monopolova krivulja ponude ne postoji. E. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. u različitim tržišnim situacijama. krivulja ponude (bilo individualne. ceteris paribus. 266. znači veću ponuđenu količinu. TRŽIŠTE DOBARA 7. Viša cijena.2. Norton & Company. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Dakako. Monopol. pri tome.7.: Microeconomics. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude.W.6. Inc.. 165 . granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška.

On. 2. može prakticirati diskriminaciju cijena. značiti najrazličitije ponuđene količine. mora posjedovati monopolsku. dakle. Dakako. kada je riječ o monopolu. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. međutim.7. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. naravno. međutim. Naime. biti u uvjetima savršene konkurencije. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja.7. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. 166 . odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. mada to posebno ne naglasismo.2. 7. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. odnosno tržišnu moć. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. jedna te ista cijena može. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Proizvođač. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Monopol. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa.

TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. prosječni prihod Granični prihod K 167 . odnosno usluge. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene.1.7. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. Ali. Slika 72.2. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti.7. Prema tomu. 7. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit.

proizvodi output K. Na taj. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. način maksimalizira svoj profit. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. a ne i na sve prethodne jedinice. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. prosječni prihod. Monopol. Stoga. 168 .7. Slika 73. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Ali. poznati nam. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra.

plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. znači proizvodnju većeg. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Ali. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. osim posljednjeg. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Pretpostavit ćemo da je. prije svega. b) Moguće ironično. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Sada svi kupci. ali povećanje profita.8. Ne zaboravimo. te outpute koje odbacuje monopol. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . 7. ponajprije. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači.2. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. odnosno savršena konkurencija. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. ali i većim. alokacijski efikasnim outputom.7. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška.

te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. Međutim. Nije teško zaključiti da: 1. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Slika 74.7. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4.

ali i ekonomije cilja (economies of scope). pak. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". a zbog zaštićenosti od konkurencije. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Zaštićeno od konkurencije. aktivnosti koja. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). u određenim slučajevima. Razlozi za to vjerojatno postoje. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. učiniti većim od onog konkurencijskog. 171 . poznata nam ekonomija razmjera. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. izaziva dodatne troškove. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske.7. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. to nije sve. Međutim. Monopol. "rent seeking behavior". Doista. Riječ je o traganju za rentom. Naime. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). evidentno. Ali. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. dakako. većeg outputa jest X neefikasnost. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. mogu monopolski output. Ekonomije cilja se.

monopol igra pozitivnu ulogu. zamjećujete. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija.) obara prosječni ukupni trošak.7. Prema tomu. Slika 75. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. u nekim slučajevima. 172 . a monopolski output veći od konkurencijskog. itd. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. proizvodnja bijele tehnike. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. Sve to. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. Ali. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru.

slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Novi se. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. Valja dodati.7. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Monopolistički konkurenti proizvode slično. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. TRŽIŠTE DOBARA 7. ne identično dobro.3. s opadajućom krivuljom potražnje. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. dakle. Stvarna su tržišta. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. dakako. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. konkurenti. ponajprije. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. U prvom. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. baš kao i monopol. dakle. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. monopolistička konkurencija. U drugom slučaju. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. 7. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. Nesavršena.3.1. Drugo. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. radi se o oligopolu. bez ikakvih ograničenja. baš kao savršena konkurencija. 173 . ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta.

Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.1.7.3. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. 7.1. On. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Slika 76. 174 . dakle. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.

Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Ekonomski profit se smanjuje. međutim. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.2.3. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Slika 77. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Budući da je prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol.1. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Prema tomu. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . 7. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. sasvim sigurno. Ova je idilična situacija. Naime. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu.7. nove konkurente. Nova će poduzeća privući dio kupaca. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će.

mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Drugim riječima. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Uopće. dakle. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. 7.3. Brojni su uzroci formiranja oligopola. i dobrim supstitutima.2. Najčešće je to ekonomija razmjera. Ali. Kapacitet je. naime. Nadalje. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra.minimalni prosječni ukupni trošak. razlike ipak postoje. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa.7. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. znači pojavu suvišnog. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. neiskorištenog kapaciteta. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Nadalje. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. međutim. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Monopol i monopolistička konkurencija. istovremeno.

maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Prvi je tzv. 7.3. Monopol "pravi". Ovakvi su 177 . itd. najčešće ono najveće. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška.1. patenata. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu.7. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. određuje cijenu. dominantno poduzeće. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. a ostali ga u tome slijede. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. Problem međusobne ovisnosti. Međutim. ali i za suradnju. On je "price maker". profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Ono određuje i mijenja cijenu. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata.2. s tim u svezi. Manja poduzeća. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. Ovdje ima mjesta i za sukob. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. preuzme vodstvo u cijenama. vodstvo u cijenama. On je "price searcher". Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Očigledno. također. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata.

Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Slika 78. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. povećavajući output iznad dogovorene kvote.7. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. Ne samo zbog toga što ih. najčešće. 178 . Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. prestanak sporazuma. veličina outputa. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije.

B." Zatvorenici.A.A. međutim. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. a partnera. Čvrstih dokaza.2. čeka zatvorska kazna od osam godina.3. TRŽIŠTE DOBARA 7. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. osuđeni samo za posljednju provalu. i B.B. zbog nedostatka dokaza. dakako. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.2. Prilično složena situacija budući da A. poštujući pravila igre. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. i B. i B. Tijekom istrage ustanovi se da su A. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. budu uhićeni prilikom pokušaja provale.B. Svaka igra.3. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. i B. Istražitelj stoga smjesti A. 179 . U tom smislu svaki igrač. odvija u prilično neugodnom ambijentu. nema. Teorija igara može se. ne mogu komunicirati i.2. A. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci.A. dakle. budući da je odbio priznati.7. vjerojatno. 7. Zatvorenikova dilema Igra se.1. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.2. pretpostavljate. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. a tvoj partner to odbije učiniti.A. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti.B.

tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. Ukoliko. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. pak. Svaki je od igrača odigrao igru. Na koji način razmišlja zatvorenik A. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. 4 god. A. B.A.B. 1 god. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre.B. meni se isplati priznati. Dakle.A. u svakom slučaju.7.B. strategije Priznati Priznati A. Oba zatvorenika priznaju 2. prizna.A. B.. I njemu se isplati priznati. B. A.A.B.B. neprijeporno. 8 god. a B. konačni rezultat. 180 . i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.B. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. B.A.B. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. Nash. Prema tomu. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. A. prizna. i B. strategije Ne priznati Ne priznati B. s punih osam godina. ne prizna.B. matematičar.? Ukoliko B.B. 4 god. odnosno strategije. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. ne prizna. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. A. ne prizna 4. B. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B. B. A. vodeći računa isključivo o 56 John F. prizna tada. 1 god.A.A. A.A. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. B.A. 8 god. 2 god.B.B. 2 god. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.

357. ne varati. kao i u zatvorenikovoj dilemi. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. poduzeće B vara. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Oba poduzeća varaju 3. M. dakle. 7. Ali. New York 1990. na račun konkurenta. Poduzeće A ne vara.2.7... Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. str. sljedeće četiri situacije: 1. mogu birati između dvije moguće strategije. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Moguće su . grubo rečeno. veći ekonomski profit. poduzeća B ne vara 4. Addison-Wesley Publishing Company. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Poduzeće A vara. Ali. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. Inc. varati) i pridržavati se sporazuma. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. u pitanju dva igrača koji. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.3.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Oba poduzeća ne varaju 2.: Economics. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili.2.2. I ovdje su. 181 . Naime. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. dakle. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga).

vremena da bi se profilirao. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. dakako. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. Svaki "niski udarac". Dominantna strategijska. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. na sreću ili nesreću. I konačno. I opet. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit.7. Poduzeću A se isplati. pak. tu doista nema dileme. Zajedničkom interesu treba. naime. I njegova najbolja strategija je varati. mora varati. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Pokušajmo je otkriti. 182 . ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. Izigravaju li. istovremeno. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. poduzeću B gubitak od dva milijuna. ukoliko poduzeće B ne vara. varati. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. imaju dovoljno. A naša ga poduzeća. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes.

Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora.4. 183 .58 Ukoliko. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati.7. primjerice. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Jedna je od njih. međutim. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Prema tomu. Uopće. 1960. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Od vas se. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. dakle. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. T. New York.1.4. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. 7. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Oxford University Press. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).: The Strategy of Conflict. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen.

na koncizan način. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. PUT Cijena>Gran. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. 90% npr. trošak Normalni profit Cijena> min. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. pružiti potrebitu informaciju. Tablica 27. PUT Cijena=Gran. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. Sljedeća će tablica pokušati. monopolistička konkurencija.7. 7.4. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .2. oligopol.) vrijednosti ukupne prodaje.PUT Cijena>Gran.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju.. trošak Ekonomski profit Cijena >min.PUT Cijena>Gran. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. trošak Monopolski profit Cijena>min.

najniži trošak i cijenu. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. Prema tomu. Ali. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. oligopol ili monopolistička konkurencija. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Ili. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . Naime. a potrošači će. konkurencije jest idealan. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Kada je prirodni monopol u pitanju. iste zapremine motora i iste boje. istoga kroja i iste boje. Ali. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda.7. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. kada je u pitanju monopolistička konkurencija.

.

ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. vode itd. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ali i zalihe gotovih proizvoda. preuzima rizik 187 .8. ne znači novac. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. odnosno čimbenika proizvodnje. Dakle. Poduzetnik. To su rad. dakle. rudna bogatstva. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. naime. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. Valja. kapital. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem).1. zgrade. novčana sredstva. strojevi. zemlja i poduzetništvo. najrazličitiji uređaji i oprema. Kapital. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. poluproizvoda i sirovina čine kapital. dakle. alati. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala.

Poduzetnik. nije za bojažljive i nesklone riziku. dakle. prije svega. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. vlasnik kapitala kamatu. Renta. Vlasnik rada ostvaruje plaću.2. naravno. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza.8. Tržište. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. odlučnim. 8. Domaćinstva. 188 . u prvi mah. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. dakle. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. pak. naravno. Ali. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Vrijedi. odnosno proces njihove proizvodnje. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. a poduzeća ih kupuju. naravno. Poduzetnici su. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. Riječ je o samosvojnim. onaj ekonomski. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. a vlasnik zemlje rentu.

Dohodak = C ⋅ K. Vrijedi i obrnuto. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Slika 79. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična.8. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. 189 . Vrijedi i obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Prema tomu. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K).

tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. 190 . "kruh nad pogačom". To je onaj dio dohotka koji. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Vrijedi i obrnuto. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Slika 80.8. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Ili. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. U pravilu. za razliku od transferne zarade. kako se to zna reći. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Ekonomska je renta.

Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. njegova ponuda savršeno neelastična. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. 191 . dakle. Slika 81. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. a vrijedi i obrnuto. kada je. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude.8. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična.

međutim. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. Poduzeća. 192 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. 8. derivirana potražnja. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit.8. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. kapital ili zemlja) izvedena. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. potražuju čimbenike proizvodnje. Zapitajmo se. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti.3. naime.

o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . Naime. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. jednostavno. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. Ukoliko povećavate inpute rada. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . a ostali su inputi fiksnog karaktera. ∆ Čimbenik Ili.8. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . Prema tomu. 193 .

Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.8. po logici stvari. Prosječni je trošak inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. 194 . jednak cijeni inputa. jednostavno. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika.

Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Optimalna. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.3. pak.8.1. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Količina zaposlenog inputa će se.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Prema tomu.8. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice.

savršeni konkurent. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. U ovim naročitim uvjetima. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika .8. uvjetima savršene konkurencije. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Podsjećamo. Tržište je outputa savršeno konkurentno. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Međutim. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Naime. Međutim. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene .

prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. 198 . i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . međutim. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.3. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. međutim.2.kupac inputa .ima određenu tržišnu moć. Ukoliko poduzeće . Poduzeće. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. 8. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa.u stanju utjecati na cijenu inputa.kupac inputa . Slika 83.8. Monopson Razmotrimo. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.

Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. a cijena rada 15. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. naravno. Granični se trošak rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa.8. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Međutim. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. međutim. Uostalom. Prema tomu. Tablica 29. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). iste veličine. krivulja ponude rada jest 199 .monopsonist.

Slika 84. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. 200 . Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit.8.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. Naime. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Dakle. postojanje krivulje potražnje. 201 . Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude.8. ne znači. međutim. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Ovakvo ponašanje ne znači. I konačno. dakle. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška.

ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Ne postoji krivulja potražnje za radom. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .1. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.8. 8. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Prema tomu.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .4. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.4.

zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada.4. = Granični trošak. Dakle. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.8. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. granični prihod proizvoda rada se. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.2. Ukoliko je dotični input rad. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. 203 .

.

Vrijedi i obrnuto. prije svega. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada.. Daljnji rast cijene rada može. a one se tiču. Addison-Wesley Publishing Company. kada je u pitanju ponuđena količina rada. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. str. ponuda rada ne postoji. 9.1. izazvati pad ponuđene količine rada. rast ponuđene količine rada.1. 391. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. 1990. New York. ponude rada. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. u pravilu i u prvi mah. i na tržištu čimbenika proizvodnje.: Economics. kako ranije rekosmo. međutim. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. Dakle. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. Inc. 60 Vidjeti: Parkin. dva. 205 . Rast cijene rada izaziva.1. M..9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Međutim. suprotna. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika.

61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Ali. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Uporni rast cijene rada.prodajom rada. ceteris paribus. Ponuđena količina rada raste. Prisjetimo se. obrazovanje). Upravo stoga. povećava potražnju za normalnim dobrima. rast dohotka potrošača. Iz tih razloga. pri relativno visokim cijenama rada.jest normalno dobro. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. To je bit učinka supstitucije. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada.9. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. rekreacija. ponuđena količina rada opada. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. 206 . Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.

utjecati na cijenu rada. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika.1. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. Pojedina se poduzeća . 9. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca.9. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.kupci rada -. međutim. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. 207 .

savršeni konkurent b) Tržište rada . a sa njime. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.1. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. granični prihod proizvoda rada. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.1. u tom slučaju.2. 208 . a s njim i granični prihod proizvoda rada. ceteris paribus. Raste li cijena dobra ili usluge. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Vrijedi i obrnuto. i granični prihod poduzeća. uz ostale neizmijenjene uvjete. a) Poduzeće kupac .savršena konkurencija 9.9. raste. dakako. Podsjećamo. Vrijedi i obrnuto. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Raste. Ukoliko se.

raste i ponuda rada. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Ponuda se rada smanjuje.2. Vrijedi i obrnuto. Krivulja ponude rada pomiče se udesno.2. 9. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. raste li radna snaga. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Dakle. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. uz ostale neizmijenjene uvjete.9. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. 209 . Vrijedi i obrnuto. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao.

te nastojeći povećati cijenu rada..9. Ulbrich. H. Smanjenje će ponude rada izazvati. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.H. 9. Primjerice. New York.3. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. McGraw-Hill Book Company. str. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. 62 Mabry.“62 Jednostavno rečeno. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. R.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.1. 203. Sindikati.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. te stoga i manji broj članova sindikata. 1989.. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. Međutim. M.. povećanje cijene rada. s tim u svezi. veća plaća znači i manji broj zaposlenih.: Introduction to Economic Principles.. ceteris paribus. 210 .

itd.9. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. 63 211 .2. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. godinu dana) i. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. podizanje radnog morala. pretpostavimo.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali.. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). osim troškova leasinga.1. 9. To ukratko. nemate. postoji i druga opcija . U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. drugih troškova.

Neprijeporno. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti.9. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica.

međutim. životni vijek svakog od njih neograničen. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Investirate 213 . donose kamatu od 10% godišnje. Što.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Kako. u ovoj novoj situaciji. jednostavnosti radi. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. budući da ste ih uložili u banku.

Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.3% 6.3%. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.7% 20% 13. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.  1200  U oba slučaja. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.9.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . kada je u pitanju kupovina kapitala.3% 26. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. Tablica 31.

9.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. Posuditi 215 . Slika 91. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.2.2. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. te ste ih prisiljeni posuditi.

u pravilu. koji. upravo ovo čekanje. dakle. granična efikasnost kapitala > k'. Međutim. Uopće.2. Kamata je nagrada za čekanje. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. Slika 92. posrednu proizvodnju. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. Posuditi više znači opet. koji čekaju. za odgođenu potrošnju. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. 216 . oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. dakle. štede.9. a ne odgođena zadovoljstva. moraju biti nagrađeni. u tom slučaju.3. Kada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. Upravo stoga. zaobilaznu. Ponuda zajmova Potrošači. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. Prema tomu. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. 9. odnosno štednja omogućuje tzv.

Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. dakako. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. na ovaj posredni način. ceteris paribus. kamatna stopa. 9. snažnoj savršenoj konkurenciji. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara.4. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Ukoliko. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. Proizvedeni kapital omogućuje. životna dob i.2. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . 217 .9. veću proizvodnju potrošnih dobara. očekivani dohodak.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. Slika 93. pretpostavimo.

218 . Kao što svaka općina. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. drugo. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. ona je imobilna i. Slike 94. njezina je količina ograničena.9. Ponajprije. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. zaliha nafte. dakako. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće.. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu.3. itd. 9. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. ugljena itd. potencijalni dužnik.

2.potencijalni zakupac . Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće ..će. 219 . tržištem određenu rentu. dakle. Zakupac se. npr. moći zakupiti potrebitu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. željenu količinu zemlje uz postojeću. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.3. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. 9.1.3. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Slika 95. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.) ostaje ista.9.

ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. određuje visinu rente. zbog istog razloga. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. ekonomska renta.9.

10. Država realocira resurse. Država obavlja preraspodjelu dohotka. u ovom trenutku. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira.1. Stvarno. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. 3. 221 . 1. 4. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 2. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. 10. Usredotočimo se.

pojava monopola. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Primjer takvih dobara su ceste. ceteris paribus. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. 222 . sustav nacionalne obrane. S tim u vezi najpoznatiji je tzv.problem slobodnog jahača.1. isključivo pravo njegove potrošnje. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. na raspolaganju svima. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. konačno. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. Ukratko. pojava eksternalija 3.10. parkirališta. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. Nasuprot tomu. parkovi i slično. miješana ili polujavna dobra. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. "free rider" problem . proizvodnji. čisto javno dobro (npr.1. jednom proizvedeno. svjetionici itd. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. posredstvom tržišta izvedenoj.

to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. pak. Graničnu korist moguće je. da je broj onih koji će se angažirati. dakle. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist.1. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. te pokušava osigurati. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Isplati se. Zbog toga država igra ulogu realokatora. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. dakle. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. 10. Prema tomu. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. Tržište. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist .1. alokacijsku efikasnost.10. ∆ Količina 223 . Dogodi li se suprotno. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. "free rider" je osoba koja besplatno. i novčana sredstva. Zapravo. koristi javno dobro. prema tomu. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. Ili. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. u boljem slučaju. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. besplatno koristiti javna dobra.1. pa.

osoba A i osoba B.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. 10. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Tablica 32.10.1. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.1. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Količina javnog dobra Ukupna korist .2. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.A Ukupna korist . Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .B Granična korist .A Granična korist . Zamjećujete. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .

a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 3 3.5 5 Količina javnog dobra 225 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.10.5 4 4.5 2 2.5 1 1.

Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. Međutim. 226 . Tablica 33.10. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra.

10. Primjeri eksternog troška. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98.2. 227 . Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. dakle. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. Eksterni trošak.1.10. prosuti trošak.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

kao kompromisno rješenje. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. te cijenama čimbenika proizvodnje. 10. 10. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. Ukratko. dakle.2. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. ovise o količini inputa kojima raspolažu. preuzima. realizirat ćete i relevantni dohodak. To.2. dohodak je ono što zaradite. vrijedi i obrnuto. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. 235 . Ukoliko. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. nejednaka je i raspodjela dohotka. Ovakvo rješenje. osim visokokvalificiranog rada. bogatstvo ono što posjedujete. između ostalog. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Država. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. dakako. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). proizvedena količina je KR. Bogatstvo. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze.10. Nažalost.1. u još većoj mjeri. na primjeru zamišljene ekonomije.

Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa.10. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. a to su one s najnižim dohocima. dakle. Kumulativno. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. 40% obitelji realizira 15% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. realiziraju 5% ukupnog dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Druga petina. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. 236 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. dakle. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Prva petina obitelji.

to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Ljudi 237 . 40% obitelji 40% dohotka itd. Obrazovanje. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Dakle. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. također.

Dyal. P. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. Ukoliko se. 71 72 Samuelson. Nordhaus. Tako je. Oporezujući visoke dohotke. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. nije moguće zaobići problem siromaštva.2. 1985. Karatjas. godini. str.: Ekonomija.. granica siromaštva. Raspodjela nakon poreza i transfera Država... Zagreb. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. makar i na sažeti način.10.. raspravlja o raspodjeli dohotka. "Mate". DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. 343. 2000. str. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. Macmillan Publishing Company. N.A. a nije jednaka niti raspodjela šansi.: Basic Economics. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera.. 238 . Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. New York. J. 10..2.. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. 362.A. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule.D. W. npr. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. pa čak i sreća.

Slika 103. Dakle. 239 .10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.

.

Karatjas. 1985. jednostavno. stopa inflacije. 176. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. 11. A. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.naduti. Makroekonomika. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. 241 . inflare . stopa nezaposlenosti. INFLACIJA Inflacija (lat.. Naime.. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". proučava posebni ekonomski entitet . "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. odnosno stopa ekonomskog rasta. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. J.potrošača i poduzeća. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. New York.: Basic Economics. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. str.11. 73 Dyal. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije.1. razina cijena miruje. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. određivanje veličine outputa pojedinih dobara..ekonomiju u cjelini. Macmillan Publishing Company. određivanje cijena inputa. itd. N.

11. H. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto..H.. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. 242 . 74 Vidjeti: Mabry. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. str. Inc. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.. 1989. New York.CPI). a a.. 293.: Introduction to Economic Principles.. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .... Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100..b.. Dakako. McGrawHill..+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.. Ulbrich. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. n označavaju pojedine artikle košare dobara..H. R. a 0 baznu godinu..

u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.5%.11. u petoj 22. 3. Prema tomu. u odnosu na baznu godinu.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . povećanje prosječne ili opće razine cijena. 243 .9% a u šestoj godini 37. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. 6.5 Zamjećujete. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. iznositi 11. stopa inflacije jest postotna promjena. u odnosu na petu godinu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. 2. međutim. Godina 1.87%. treća je godina bazna godina. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. U četvrtoj godini.3 100 112. Kako. 4. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .5 122.9 137.5%. 5.

9 Postoji. Pretpostavit ćemo. jedne godine. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. još jedna. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. jednostavnosti radi. sveobuhvatnija. međutim. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. Naime. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. u pravilu. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. 244 . dakako. mjera inflacije.11.5 − 122 . Nasuprot tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . Ukratko. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom.9 · 100 = 11. novčana.87% 122 . Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda.

GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1.24%.24. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. upotrebom GNP-deflatora. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . odnosno stopa inflacije iznosi 18.deflator 245 . GNP .11.24%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. Gornja formula upućuje na to da je. u odnosu na baznu godinu. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.5 1500 1900 7600 900 18000 0.24 29600 U tekućoj je godini.

međutim. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. te psihološkim teorijama inflacije. reći će oni. monetarni fenomen. dakako. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. svakako. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman.1. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17.11. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. Inflacija može. David Hume i David Ricardo. 246 . Mnogi će. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. primjerice. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. nije jedini uzrok inflacije ali je. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. prije svega. Međutim. stoljeća. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv.1. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. odnosno količina novca u optjecaju. najvažniji. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Novac.

Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. dakako. uz ostale neizmijenjene uvjete. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Q Udvostručite li količinu novca. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. udvostručit ćete i razinu cijena. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. međutim. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. i obrnuto. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . Vrijedi. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena.11. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . fiksne veličine. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Možda će to jasnije predočiti tzv.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. U tom je slučaju.

rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca.000 = P·Q 200.1.000 . M = 50. te kompromisne. znači i nižu kamatnu stopu. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. M·v 200. Ovo povećava brzinu novca.000. Ukratko. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. Kakve će posljedice. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine.1. a time i manju brzinu novca. Prema tomu. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. te brzina novca opada. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). posredstvom jednostavnog primjera. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. u pravilu.1. Naime.000. v=4. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu.11. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). 11. te će rast nominalnog bruto 248 . poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno.

dakle. M·v = 100.000 · 2 P·Q 200. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca.000 249 .000 · 4 P·Q 400.000 · 3 P·Q 300. ne i razmjernog povećanju količine novca. Doći će do izvjesnog. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100.000 I konačno. Postoji. Međutim. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. M·v = 100.11. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.

koje. s tim u svezi. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada.2. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. prije svega. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao.11. S tim u svezi. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. žele raditi. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. te je. budući da su prestali aktivno tražiti posao. 250 . moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. Međutim. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. sezonsku nezaposlenost. ali i nezaposlenih radnika. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. pak. obeshrabrenih radnika. misli na nezaposlenost rada. stoga. valja spomenuti kategoriju tzv. NEZAPOSLENOST 11.2.1. Različiti su uzroci nezaposlenosti. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. Nezaposlenost. ne smatraju nezaposlenima a. niti kao dio radne snage. međutim.

ciklička nezaposlenost. ali ne i odgovarajuća ponuda. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. s tim u svezi. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. Potražnja postoji. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. nažalost. međutim. Ovaj tip nezaposlenosti. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Naime. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Sve osobe koje. Dok frikcijska. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. koji. tzv. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. frikcijska. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. a povećati potražnju za drugima.11. dakle. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. pad agregatne potražnje i. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. građevinskih radnika itd. 251 . računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara.) čine sezonsku nezaposlenost. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. turističkih radnika. ne treba posebice zabrinjavati. dakle. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao.

Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. u tom slučaju. itd. Ukratko. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. riječ je o punoj zaposlenosti. New York. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. Vidjeti: Parkin.). Osim one neposredne . odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost.: Economics. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina.11. pri datoj kamatnoj stopi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. a stopa nezaposlenosti se. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. kriminala. AddisonWesley Publishing Company. ljudskog kapitala 76. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. smanjivanje vrijednosti tzv. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. M. međutim. 1990. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. 252 . naziva prirodna stopa nezaposlenosti. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost.

cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos.2.W. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. 253 . Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće.2. naime. Slika 104. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Obrnuto. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.11. Proizlazi. ustvrditi kako izravni. Dakako. vrijedi i obrnuto. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. međutim. Suvremena će ekonomska pozicija.

Nasuprot tomu. pak. jednaka očekivanoj.11. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. Ukoliko je. a vrijedi i obrnuto. stopa inflacije manja od očekivane (2%). odnosno postoji puna zaposlenost. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Ponovimo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. U dugom vremenskom razdoblju. u kratkom vremenskom razdoblju. Ukoliko je stopa inflacije. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. prirodnoj stopi 254 .

dvostrukog računanja. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. najčešće tijekom jedne godine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). dakle.3. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. kao inputi. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Slika 106. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. 11.11. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. koje se. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se.

kao što znamo.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. Bruto nacionalni proizvod se. koje. dakako. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. Realni bruto nacionalni proizvod. dakle. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Ona. 256 .+ Kn · Cn Dakako. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. bilježi tendenciju rasta. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda.. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. Realna stopa rasta u 1996. . ovisi o fazi poslovnog ciklusa. Upravo stoga. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.Realni GNP u 1995. dakle. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod.. znači ekonomski rast.11. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. Odlučimo li se za donji kružni tok. Oba će pristupa. 11.1. dakako.3. 257 . i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. značiti isti rezultat. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. Slika 107. izabrali smo pristup dohotka. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.11. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. nažalost.

Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. tako i outputa. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova.1. i promjene zaliha i to kako inputa. Pristup trošenja Ovaj pristup. mlijeka. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. 258 . zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. olovaka itd. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. ponovimo. Dakle. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije.1. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. finalnih dobara i usluga. međutim. automobili itd. Ova. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.11. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. najrazličitijih uređaja i opreme. za razliku od uobičajenog poimanja. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. pak. poluproizvoda. ceteris paribus. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. i investicije. Smanje li se. alata. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha.3. ekonomist. hladnjaci.

državne su investicije dio državne potrošnje. amortiziranog dijela realnog kapitala. kao dio bruto nacionalnog proizvoda.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Neto izvoz (Ex . kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Zamjećujete. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. dobit ćete neto privatne domaće investicije. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. istrošenog. Dakako. stoga. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Isključena su. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. međutim. Riječ je i o privatnim investicijama. radi se o domaćim investicijama. 259 . I konačno. funkcioniranje obrazovanja itd. naime. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. provedbu zakona. neto izvoz može biti i negativan. Transferna plaćanja nisu. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. transferna plaćanja. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Naime.11.

Neizravni porezi predstavljaju. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. Agregatni dohodak će. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. bit će oporezovan.2. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. svakako. Stoga ih. dijelom biti potrošen (C). Tri su moguća načina njegova korištenja. dakako. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda.3. 260 . dohodak države. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. naime. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. renti.1. Zapitajmo se. prema tomu.11.

3.11. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.1. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .Im = GNP = C + S + T.Transferna plaćanja). 261 . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . C + I + G + EX .Im = S + T. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. prihode. imovinu) poreznih obveznika.bruto nacionalnog proizvoda. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. 11.3. Prema tomu. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.

Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product ..2.: Economics. Irwin. Inc.. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. Valja izjednačiti aktualne investicije. rast će njena razina. na drugoj ističe. Stabilnu razinu vode. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. Boston . str. N.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . neto porezima i uvozom. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. D."79 11. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. 548. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod.11. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. istovremeno.1989. 262 .GDP). Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. Pri tome..3. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.

Prema tomu. Riječ je. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. dakle. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . On. Nasuprot tomu. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). 263 . o bruto privatnim domaćim investicijama. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. GNP . mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Dakle.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. dakle. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija.11.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. amortizirane elemente realnog kapitala.

Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. o doprinosima za socijalno osiguranje. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . valja oduzeti osobne poreze. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. kamate na javni dug. Istovremeno.4. 11. PI . u obliku dividende. ali ne i primljen. Događa se to. Riječ je. itd). primjerice. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . te dodate nezarađene. posredstvom transfera. NI -Zarađeni. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. ali ne i primljene dohotke. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. u pravilu. o korporacijskim profitima koji nisu. 264 .DI) preostaje samo jedan korak. raspodijeljeni dioničarima itd.11.PI). mirovine. Od osobnog dohotka (PI).Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). kao što mu i ime kaže. ali su primljeni. ali primljene dohotke. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.

. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. 265 . Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. naravno. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". To su ekspanzija. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. vrh.. Slika 108. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. ali ih je lako uočiti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. kontrakcija i dno. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. nije lako predvidjeti.11.

Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. J. N. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. Washington. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Okunov zakon. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. str. 1970. Spomenimo. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. Nazvan prema prezimenu autora. govorimo o dnu. te postoji puna zaposlenost.1. M. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti.4. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Jedna od važnijih. s tim u svezi. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. izgubite zaposlenje tada je to depresija". čije nas promjene zanimaju. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. kada vi... 81 Okun. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). u kontrakcijskoj fazi. 11.: The Political Economy of Prosperity. Ponovimo. The Brookings Institution. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. Karatjas. A. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. New York.C. A. Macmillan Publishing Company.: Basic Economics.. 192. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. jest nezaposlenost..11. 1985. D. 266 .80 Kada. međutim. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa.

ne tako rijetke. Naime.4. a kontrakcija nižu. ruku pod ruku. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. 11. prati inflacija.11. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. tijekom vremena. Niske. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. eventualno i negativnu. dakle o kontrakciji koju. Riječ je. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. izuzetke. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. iznimno. Međutim. pak. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija.2. 267 . u odnosu na potencijalni. s visokim stopama inflacije. pa čak i nulte. stopu inflacije. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu.

.

Ili. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . država. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. kontrakcije. agregatna potraživana količina 269 . inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. GNP = C + I + G + (EX .Im) pri danoj razini cijena. 12. poduzeća.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Model.12. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena.1. između ostalog.1. nezaposlenosti i inflacije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1.

izražen kao realni GNP. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. pak.12. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. uslijed promjene razine cijena. Slika 109. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Višoj razini cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. mjerene GNP-deflatorom. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Naime.

Pad kupovne moći. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. smanjivanje količine realnog novca. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Dakle. što gotovog. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Ukoliko razina cijena raste. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. ceteris paribus. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. što depozitnog novca. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Ukoliko razina cijena poraste. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Obrnuto. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Dodatna će kupovna moć.12. pad razine cijena znači. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . za 25%.

jeftinijim inozemnim dobrima. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. te se povećava agregatna potraživana količina. naime. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. smanjuje količinu realnog novca i. 3. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . 272 . Potrošači. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Obrnuto. te rast uvoza. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Vrijedi. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. dakako.i njihovu veću potražnju. obara kupovnu moć stanovništva. Rast cijena. dakako. s tim u svezi. ceteris paribus.zajmovnih fondova . Ovakva situacija znači pad izvoza. Pad cijena. te investicijsko trošenje. Rezultat su niže realne kamatne stope. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. i obrnuto. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a.12. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. ceteris paribus. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu.

Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje.2. izazivaju promjene agregatne potraživane količine.1.12. Brojni su. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. te učinkom vanjske trgovine. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. međutim. Slike 110. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje.

5. 2. znači i veću potražnju za hranom. pak. ceteris paribus. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. te brojnim drugim dobrima i uslugama. očekivanja izazvati. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Porezi Rast poreza će.12. znači i povećanje agregatne potražnje. vrijedi i vice versa. a time i agregatne potražnje. stanovima i kućama. izazvati pad agregatne potražnje. Veći broj ljudi. 274 . znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Dodajmo. Pesimistička će. 4. ceteris paribus. Dakako. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. odjećom. naime. Naravno. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. ceteris paribus. izaziva pad raspoloživog dohotka. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. vrijedi i obrnuto. ceteris paribus. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. znači i rast agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. 3. Naime. Rast poreza. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. Pad poreza. uz ostale neizmjenjene uvjete. pad agregatne potražnje. praćen rastom raspoloživog dohotka.

odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. uz ostale neizmijenjene uvjete. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. 7. 8. Međutim. 275 . dodatni. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. znači i manju agregatnu potražnju. međutim. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. uz ostale neizmjenjene uvjete. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. na novčanu masu. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. S druge strane. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. Promjene količine novca izazivaju. Pad će kamatnih stopa. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Rast transfernih plaćanja.12. Pad raspoloživog dohotka. ceteris paribus. a time i na agregatnu potražnju. izazvan padom državnih transfera. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. povećati agregatnu potražnju. stoga. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Vrijedi i obrnuto. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. koje su posljedica promjene razine cijena. kamatne stope zabilježe rast.

Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Puna zaposlenost.1. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. mjerenog realnim GNP-om.2. 12. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost.12. s tim u svezi izazvane. s druge strane. pod utjecajem promjena razine cijena.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. 276 . postoji i samo jedna. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. isključuje cikličku nezaposlenost. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. predstavljene GNP-deflatorom. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. AGREGATNA PONUDA 12. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa.

Primjerice.12. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. 277 . Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. njegov output ostaje neizmijenjen. Dakle. Naime. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. konstantne veličine. Očigledno. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. a posebice cijene rada (plaće). Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111.

sirovina) gotovo fiksnog karaktera.12. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Rast cijena finalnih dobara i usluga. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Pri tome se angažiraju i suvišni. uz neizmijenjene cijene inputa. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. 278 . navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. do tada neiskorišteni kapaciteti.

a s njime i agregatna ponuda. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. zbog razumljivih razloga. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. 12. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. 3. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 .2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope .2. o "pregrijanoj ekonomiji". 1. oprema. i kvaliteta radne snage. Riječ je. Važna je. Više kompetentnih. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. i agregatna ponuda.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 2. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa.12. ceteris paribus. strojevi. dakako.

5. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. ceteris paribus. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. 6. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. u pravilu. Naravno. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. tj. povećanje agregatnog outputa.12. Rastu agregatne ponude pogoduje. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. 280 .

2.3. ceteris paribus. Rast plaća. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 281 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. 12.12. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. Vrijedi i vice versa. 1.

Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. pak. u dugom 282 . Zamjećujete. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. znači pad kratkoročne agregatne ponude. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Pad cijena sirovina. Slika 114. promjene cijena inputa. Rast cijena sirovina. Dakle.12. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. ceteris paribus.

Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Međutim. 283 . makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Slika 115.12.3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. 12. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. poput plime. i rast nezaposlenosti. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. podiže razinu cijena. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Neplanirano smanjenje zaliha. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne.12.1. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Agregatni manjak dobara i usluga. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena.3. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. između ostalog. 12. 284 .

i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. 285 . Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa.3. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.2. dakle.12. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. odnosno potencijalnog GNP-a.

nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. dakle. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.12. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. 12.3. 286 .3.

Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. godine 287 . Najznačajnije životno djelo J. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. dakle. nefleksibilne.M. 12. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). and Money) objavljeno 1936. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. kamate i novca (The General Theory of Employment.4.3.12. prekomjerne nezaposlenosti. plaće rigidne. Interest. Isti uzrok. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. prije svega.

intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . pada agregatne potražnje. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. u smislu povećanja agregatne potražnje. prije svega. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). Posredna. Slika 119. pak. 288 .12.potrošnje (C) i investicija (I). a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Državna intervencija. može biti neposredna i posredna.

85 Harrod. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne.5. 121. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. 12. 289 . kao što ranije naznačismo.12.3.. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti.: The Life of John Maynard Keynes. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći".F.. str. Prema tomu.. 1951.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Saya i drugih. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. s tim u svezi. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Poznat i kao "francuski Adam Smith". Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Spomenimo. Ova. Ricarda. R. London. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Macmilann and Co.85 zovu ekonomika potražnje. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.

3. MA 1989.1.. Richard D.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. str. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje..: Economics. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. 2. Nova. 623. 87 Vidjeti: Hyman. 290 . Slika 120. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti.12. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Boston.5. N. s tim u svezi.Irwin. pad cijena inputa. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. uslijed pojave nezaposlenosti. Inc. D.

Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. 4. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. 12. Richard D.: Economics. u uvjetima pune zaposlenosti. rast cijena inputa.2. te se ravnoteža. D. Slika 121.5. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. Inc.Irwin. 291 . str. 624. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. MA 1989. uspostavlja u točki R 2. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Boston. i ciklička nezaposlenost. N. naime. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. s tim u svezi. Rast nezaposlenosti ..12. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje.3..88 88 Vidjeti: Hyman.javlja se.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. 4. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Nova. 292 . 3. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti.12. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om.

na sljedećim stranicama. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje.13. očekivani (budući) dohodak. Međutim. odluka o tome koliko štedjeti. investicije (I).1. držeći razinu cijena stalnom veličinom. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. 13. 293 . Naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. itd. kao što rekosmo ranije. životna dob članova domaćinstava. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . odnosno bruto nacionalnog proizvoda. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak.Im). dakle. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja.model agregatnog trošenja . istovremeno. Ona. Prema tomu. Naša je. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji.istraživat ćemo. Našu ćemo pozornost.

Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. upravno razmjerni odnos. granična sklonost potrošnji jest promjena. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Ili. u pravilu i u prosjeku. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.13.1. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje.1. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. 294 .

O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. štednja je negativna. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.13. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Ili. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 .

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37. a granična sklonost štednji 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.40 -0.05 0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.07 0.13 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.40 1.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .93 0.7. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.84 Prosječna sklonost štednji -0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku. U tom je slučaju štednja negativna. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.3.05 0.87 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.13.

Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Upravo stoga. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Granična je sklonost štednji (0. Trećega nema. Granična sklonost potrošnji = 1 .7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. 297 .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . ušteđena.13. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. vrijedi i obrnuto. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. stoga.Granična sklonost štednji. pak. Dakako. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Prema tomu. Naime.Granična sklonost potrošnji . Podsjećamo.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0.

U slici 122. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.13. naime. Taj pravac. 298 . povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.

3 DI . dakako.7 DI S = . jest autonomna potrošnja (Ca). Ovaj dio potrošnje.C. glasi: Štednja (S) = DI .7 + 0. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Na slici 122.0. vrijedi i obrnuto. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. dakle. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. budući da je S = DI . Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.7 ⋅ DI).13. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.7 . 299 . Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. korespondirajuća funkcija štednje. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.

8 raspoloživog dohotka. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Potrošnja i realni GNP . Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. Istovremeno. rast dohotka. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. 300 . rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Naime. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Može li se.2. također. Vrijedi. odnosno bruto nacionalni proizvod raste.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0.ukupnog raspoloživog dohotka. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . Dakako. dakako. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Dakle.1.13. GNP = C + S + T. međutim. i obrnuto. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S).

4 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.8 1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.5 1 1.4 = = 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. 301 . budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.5 2 2. odnosno 0. Slika 123.13.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.2 1.4 novčane jedinice.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.8 realnog raspoloživog dohotka.

Slika 124. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. odnosno investicija. 302 . kada. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Podsjećamo. najrazličitijih uređaja i opreme). Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. strojeva. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada.graničnu efikasnost kapitala. dakle. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.2. alata. Kupovina. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. poluproizvoda i sirovina). odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala .

profitabilan. Međutim. veličina amortizacije. dakako. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. i obrnuto.). Veća očekivana inflacija potiče investiranje. krivulja potražnje se pomiče udesno. ceteris paribus. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. veličina amortizacije. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Obrnuto. neki su čimbenici (očekivani profit. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. poduzeća očekuju. očekivani pad profita. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. Prema tomu. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. 303 . općenito. primjerice. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ .13. ceteris paribus. Ukoliko. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Prema tomu. npr. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Međutim. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. dakle. Vrijedi. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. Vrijedit će. i obrnuto.

baš kao i potrošnja. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. Budući da je. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Upravo stoga.očekivanom profitu. dakle. međutim. Činjenica je. dakle. suvišnih kapaciteta. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Možda očekujete da će investicije.13. Investicije ćemo. 304 . budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a.

3. zdravstva. 305 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. pa. Državnu potrošnju. provedbu zakona. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. itd. određuju političke odluke nadležnih skupština. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.13. 13. funkcioniranje školstva. dakle.

13.4. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.13. 306 . Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.

nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Suprotno tomu.1. i obrnuto. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. naravno. rastu i primjerice.13. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . revalvacija . Devalvacija. Veći inozemni realni GNP značit će. 307 . ceteris paribus. Obrnuto. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Njemačkoj itd. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Austriji. izvozne mogućnosti Hrvatske. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. izvoz će biti veći. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.4. veći izvoz. Tečajevi. naime. Izvoz nije funkcija domaćeg. Vrijedi. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2.smanjuje izvoz.

13. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. međutim. uz ostale neizmijenjene uvjete. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. ceteris paribus. ceteris paribus. Uvoz će. Rast domaćeg agregatnog dohotka. 308 . ima za posljedicu rast uvoza. Veći domaći realni GNP znači.4. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Prema tomu. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. 13. Tečajevi. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. veći uvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2.2. veći uvoz.

dakle. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Uvoz. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.3. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. da je i neto 309 . odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. međutim. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. 13. Pretpostavimo li da se povećava. uz ostale neizmijenjene uvjete. Obrnuto. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.4. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Revalvacijom se. Zaključujemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. naime.

Slike 130. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. 310 .

povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno.. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. 311 . više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Obrnuto. neto je izvoz pozitivan. Kao što je već rečeno. rast će uvoza. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. pak. devalvacija. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. rast će izvoza. ceteris paribus. ceteris paribus. Slika 131. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. npr. Nasuprot tomu. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. nadolje i ulijevo. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo.13. te neto izvoz postaje negativan.

.

313 . Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja.1. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. pri datoj razini cijena. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Sada smo. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. 14.14. međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.

Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. U pretposljednjoj koloni tablice 39. potrošnja su i uvoz. dakako. pa. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. te su predstavljene kao fiksne veličine. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. dobit ćete agregatno trošenje. stoga i neto izvoz. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te.14. 314 .

izvoz. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. pri svim razinama realnog GNP-a. naime. u našem primjeru. 315 . Izvjesna.14. naravno. Prvu skupinu čine autonomna. Autonomna potrošnja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. To je. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Ovdje valja ubrojiti investicije. samosvojna trošenja. ali i (autonomni) dio potrošnje. državnu potrošnju. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. iznosi 200 novčanih jedinica.

upozoravamo na to. Razlika. Ili.5. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. Ili. 316 .7 0. Dakle.7 novčanih jedinica.2 novčane jedinice. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. Uvoz.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. ponavljamo. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . određuje kut C+I+G+EX krivulje. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.14. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.2. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. pak. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Prema tomu. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.2 = 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Oduzmete li.7. to je promjena. iznosi 0. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.

skraćeno. Ne zaboravimo. granična sklonost trošenju.5. Dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. dakle. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. 317 . agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Graničnu sklonost trošenju moguće je. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. odnosno krivulje agregatnog trošenja. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. odnosno agregatnog trošenja. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica.5 kuna porasta induciranog.14. međutim. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. 90 91 Ubuduće. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja .

14. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.2.14. 318 . MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . Tablica 39.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. Taj pravac. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. naime.

neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Ove će disproporcije. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. Makroekonomska ravnoteža .2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Podsjećamo.1. Prije presjecišta. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. 14.14. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. zalihe se. 319 . prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. osim u točki ravnoteže.

Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. niti rastu. Zalihe (gotovih proizvoda. poluproizvoda i sirovina).14. niti padaju kada je agregatno 320 . Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. povećanje realnog GNP-a. stoga.

tzv.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. ravnotežni realni GNP.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . paušalni porezi (lump sum taxes). Koristeći podatke iz tablice 39. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). 321 . moguće je objasniti i pomoću. 14. Tablica 41. Obrnuto.I + G + EX = S + T + Im.2. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. Stabilni. dakle. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). pa.2. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža . neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.

Slika 136.14. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. stoga. 322 . ravnotežni realni GNP iznosi 400.

Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. zbroj investicija. Dakle. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).30 = 70 . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.NX = S .30 Dakako. neto poreza i uvoza. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. kada je. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .T) = S . te proračunskog deficita. neto poreza i uvoza. 323 .Im) + ( G . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. dakle. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . Posljedica je rast zaliha.(G . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".30 = . Deficitarna trgovačka bilanca = S . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. Kada je realni GNP veći od 400.I .I .14. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca.40 .(Proračunski deficit) .60 .T) .I . investicije.

Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. a zbog očekivanja viših profita. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Neka se planirane investicije. Tablica 43.3. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.14. povećaju za 100 novčanih jedinica. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. ali koje ne mijenjaju njen kut. 14.1.3. državne potrošnje. Promjene autonomnog trošenja (investicija. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.

Također. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Vrijedit će. naravno. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. 325 . Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.14.5. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. u obama slučajevima. i obrnuto.

2. dakle.3. ceteris paribus. 326 . granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. manju graničnu sklonost potrošnji i. Ovo. znači pad granične sklonosti trošenju. Raste li. granična sklonost uvozu 3. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . granična sklonost potrošnji 2. znači manji raspoloživi dohodak. Obrnuto. ceteris paribus. obrnuto razmjeran. manju graničnu sklonost trošenju. uz ostale neizmijenjene uvjete. granična porezna stopa. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva pad granične sklonosti trošenju.14. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. pad granične sklonosti potrošnji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Naime. Rast granične sklonosti uvozu. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. dakako.granična sklonost uvozu. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. pa.

Ravnotežno agregatno trošenje.7  . Međutim.2.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.875 raspoloživog dohotka. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.875  . Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. te graničnu sklonost potrošnji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Granična 5 20 = 0.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. Tablica 44. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje.14. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.

42 60.t)] ⋅ Realni GNP. Granična porezna stopa neka iznosi 0.0857) = 0. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .58 640. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.5). 8.9143 = 0.5.875 ⋅ 0.t) ⋅ Realni GNP. Budući da je DI = (1 .86 274.57 17. dakle.14.8 328 .2) = 0. Neto porezi su. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.00 91. Tablica 45.28 42. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.875 ⋅ 0. stoga.57% realnog GNP-a. graničnu poreznu stopu i. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. Potrebito je.875 (1 . međutim. Ili.7-0.5.14 25.2=0.t)] = 0.875 ⋅ (1-0. udio poreza u realnom GNP-u.15 548. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.0.71 34.43 182.7. možda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.29 365. [ GSP ⋅ (1 .72 457.0857.85 51. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.8 = 0.

Budući da granična sklonost uvozu jest. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.8 ⋅ Realni GNP. C = 30 + 0. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. bilježi rast i iznosi 0. odnosno ravnotežni realni GNP.5 ona skače na 0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. kut krivulje agregatnog trošenja. Ili. stalna veličina (0.14. ravnotežni realni GNP iznosi 500.6.7 realnog GNP-a.GSU (0.875 raspoloživog dohotka.2) ]. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.8.8. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. 329 . ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.8 realnog GNP-a.6. a zbog rasta potrošnje. ravnotežno agregatno trošenje. Uočili ste. međutim. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.8) . stoga.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. u obama slučajevima. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. Raste. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0.dakle. s . S prvobitnih 0. u prvom slučaju. 0. ∆ Potrošnja 80 = = 0.6 [ GSP (0.

14.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .125 raspoloživog dohotka odnosno 0. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. Pretpostavimo da ste. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.875 raspoloživog dohotka.1143 realnog GNP-a.14. smanjili potrošnju i povećali štednju. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . naplatiti odgovarajuću kamatu.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. uloživši je u banku. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .4. međutim. Što će se. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. Granična je sklonost štednji iznosila 0.

Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.14 25.43 182.875 ⋅ (1 .0.86 274.72 27.125 ⋅ 0. Prema tomu. odnosno 0.15 548.71 34.0857)] ⋅ Realni GNP.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0. = = 0.57 -7.0857) ] ⋅ Realni GNP.14 4. ∆ Štednja 11.1143.28 42.85 51.125  .00 91.2344 raspoloživog dohotka.43 = 0. dogoditi ukoliko se. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.43 Naime.30 + [ 0.29 365. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. ceteris paribus.58 640. a funkcija štednje S = . Tablica 46.0857) = 0.42 60.14.0857)] ⋅ Realni GNP.15 38. Predstavimo novu situaciju.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . međutim. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.72 457. Što će se.0.29 15.125 ⋅ (1 . poveća granična sklonost štednji i.7656 ⋅ (1 .125 ⋅ (1 . Provjerimo navedene tvrdnje.0. 331 .00 110 190 270 350 430 510 590 -18.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.0857) ] ⋅ Realni GNP. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .2344⋅ (1 0.0. stoga.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.30 + [ 0.9143 = 0.57 17.

86 34.72 77.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.0857) = 0. a ravnotežni realni GNP 400.14. odnosno 0.15 98.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. uz ostale neizmijenjene uvjete.29 55. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47. ceteris paribus.7 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. 332 .58 640.86 274.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.7656 ⋅ 0.5.42 60.85 51. Granična sklonost potrošnji.71 34.29 365.7656 ⋅ (1 − 0. iznosi 0.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.57 17.9143 = 0.72 457.15 548. Granična sklonost trošenju iznosi 0.7 ili 0.28 42.7656 raspoloživog dohotka.14 25. Rast štednje ima. kao što ranije rekosmo.57 12.43 182.

Do paradoksa. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. povećanja štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. naziva se paradoks štednje.14. ceteris paribus. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. međutim. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. kada je o pojedincu riječ. znači rast njegovog dohotka. 333 . a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka.

pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. 334 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. jednostavno. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. Slika 140.14. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. multiplikator. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Vrijedi. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. dakako.5. Pogled će nas na sliku 140. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja.

međutim.14. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Naime. 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. multiplikatorski učinak. Prema tomu.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 .

Multiplikator = 1 − 0 . multiplikator će biti: 1 = 1.7.14. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .67.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. a granična sklonost uvozu 0.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). 1 − 0 .2).5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.

Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14. Pretpostavimo nadalje da je. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima.1. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. kao što zamjetismo ranije. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. Međutim.5. budući da je riječ o zatvorenom.5. 337 . U tom će slučaju. granična sklonost uvozu = 0. autarkičnom gospodarstvu. .2. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. 1 . 14. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.

Država može 338 . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.6.Granična sklonost trošenju. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. primjerice.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . dakle.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili.Granična sklonost trošenju . Koristeći sljedeće formule. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. . 14. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. 1 Multiplikator = 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi.14. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Dakle. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. Granična sklonost štednji = 1 .

Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14.6. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. autonomnim porezima. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. Upravo stoga. Obrnuto.9. efikasnost državne potrošnje. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz.1. posredstvom državne potrošnje. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica.9). o graničnoj sklonosti potrošnji. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. nažalost. i obrnuto. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP.14. U praksi je. 339 . a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Promjena autonomne potrošnje ovisi. dakako. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Međutim. Vrijedi. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. Međutim. naime.

Kao što zamjećujete. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. dakle. Naime. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . autonomnim porezima. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. varirajući veličinu paušalnih 340 . u cijelosti u potrošnju. Valja zaključiti da država jest u stanju. dotle dodatna kuna. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . a porezni multiplikator 3.14. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. a granična sklonost uvozu 0.9. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja .7 0 . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . ne ide.33.9 = − ⋅ 0 .3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.2. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.realnog GNP-a.

9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.5 (t=0. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.2. iznosi 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5). i veličinu induciranih poreza.2] 1 − [0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.9 (1 . dakle.45 − 0. država može. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.6.25 0.5) − 0. 14. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .2).2. Međutim. kao u prethodnom primjeru. Granična sklonost uvozu. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.0.t) = 0.14.9(1 − 0. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.5) = 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.9].9 ⋅ 0. s tim u svezi.5 = 0.33 1 − [0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. (GSU = 0.2] 1 − 0.45 341 .

05 + 0 .33 0 . veći inducirani porezi. Multiplikator = 1 1 = = 1. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.05. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.75 Međutim. 342 .5 = 0.2 0 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .1 ⋅ 0.Granična sklonost trošenju Prema tomu.2 = 0.9 tada je GSŠ(DI) = 0. dakle.33 1 − GST 1 − 0 .5 + 0 .0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . Što je veća granična porezna stopa.1. Ako je GSP(DI) = 0. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .t) = 0. postoji još jedna mogućnost. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.14.Granična sklonost trošenju .45 .GSU = 0. Stoga je i multiplikatorski učinak. što su.25 0 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.75 Pojava je granične porezne stope.

a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. podmirite u 343 . Funkcije novca su: sredstvo razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. budućih transakcija. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Novac kao obračunska jedinica. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Novac je. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. obračunska jedinica.15. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Zahvaljujući tomu. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. međutim. Kao što rekosmo. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. odgođenih. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. On olakšava i ubrzava razmjenu. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. dvostruko podudaranje želja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. bez obzira kako nastali. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja.1. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje.

služi i kao zaliha vrijednosti . Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. Dakako. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. pri tome će. trajnost. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. a potom i kao obračunska jedinica. krzna. Najrazličitije su stvari. Razlog držanja novca. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom.). 344 . Prednosti su plemenitih metala. U vremenima inflacije. poput stoke. istovjetnost kvalitete.. u najgorem slučaju. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. novac je ono što funkcionira. Štednja je. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom.konzervator vrijednosti. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene.15. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . djeljivost. kao sredstvo razmjene. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Kao i prethodna. Sredstvo razmjene.2. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. itd. 15. prije svega. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. npr. bile očigledne: laka prenosivost.zlato i srebro. Prema tomu. pšenice. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. duhana. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. kao novca. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. Međutim. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. unutarnju vrijednost. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca.

taj prvi oblik papirnog novca. U Engleskoj je. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. svjetskog rata. imala je zlatnu podlogu. Papirni novac. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. Metalistička teorija. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. naime. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard).44 kg. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. etablirani nakon I. koja glasi na donositelja. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. Banknota. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. svjetskog rata. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. godine. funta). ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. taj drugi oblik novca.15. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. 345 . drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Trajao je sve do I. ipak ograničavali. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. u početku bijaše konvertibilan. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). rezervne valute (dolar. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato.

Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. depozitni novac.3. Unatoč nekim lošim iskustvima. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. jednostavnije. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. dakle. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. za razliku od papirnog i kovanog novca. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. I konačno. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. ovisi o količini novca u optjecaju. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Depozitni novac (knjižni.15. 346 . ceteris paribus. 15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. a nalazi se na računima banaka. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. Riječ je. zlatni se standard napušta. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. ne posjeduje materijalni oblik. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji.nevidljivi. Ili. spomenimo posljednji oblik novca . Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. dakle.

SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. njihova ih namjena .”94 15. 1992. 94 Perišin.15. Ovdje. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. kao komponente novčane mase (M1). Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. a vista). 347 . Informator. A. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju... namijenjena štednji. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. Naime. str. Šokman. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su.: Monetarno-kreditna politika. prije svega. I. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. 60. BANKE I STVARANJE NOVCA . međutim. Međutim.4. “near” novca. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita.štednja diskvalificira. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Zagreb. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Pokušajmo objasniti cijeli proces. Novčani je agregat M2 šira mjera novca.

Zagreb. M. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. Šokman. str. minimalne likvidnosti ili tzv. I. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita.4 na jedinicu depozita. 717. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. Informator. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. posjedovati određenu rezervu . 348 . Banka B će 95 Ali. No. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. tipična američka banka. Pretpostavimo. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. Prema Parkinu96. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. 1990. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku.5 dolara. banku B. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. manje od 2. nadalje. 39. str. po sili zakona. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. na svakih 100 dolara depozita. 1992.: Economics. Ovaj će depozit. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv.rezervu likvidnosti. u svakom trenutku. 96 Parkin. A.. u obliku rezerve. određeni. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Addison-Wesley Publishing Company.97 Prema tomu. obliku rezerve likvidnosti..15. Iznos ovih sredstava je neophodna. New York. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza.. 97 Perišin. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A.: Monetarno-kreditna politika. drži.

4 8. način: Tablica 48. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.96 19. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.. itd.15.6 12.4 250 Novi krediti 60 36 21. možda pregledniji. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. itd.4 na jedinicu depozita).6 novčanih jedinica.64 12.96 100 349 . Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.6 32. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).44 150 Nove rezerve 40 24 14.

4 = 2. New York. Macmillan Publishing Company. Naime. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica.15. iznosi 2. dakle.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. za 150 novčanih jedinica. N.A.5 98 Prema: Dyal. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. 249. J. str. 1985. Karatjas. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.5.: Basic Economics.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. u našem primjeru. potencijalni) novčani multiplikator. 350 . moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. kako ga još zovu. Zašto? Zato što (jednostavni ili.

4). doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. odnosno količinu novca. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. kao u našem primjeru.5 ⋅ ( − 60) = −150] . te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. Proces. u banke stvarajući novi višak rezerve. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. Istina. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. u obliku gotovine.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. dakako. u obliku depozita. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.15. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. izvan računa banaka.5 = 250).4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. može teći i u suprotnom smjeru.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). novčani multiplikator iznosi 2. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada.5. 351 . Dakle. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. Oni mogu biti zadržani.

15. M. Narodne novine.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. te odgovara za realizaciju monetarne politike.. Dow Jones-Irwin. izdaje novčanice i kovani novac. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. te je sada Hrvatska narodna banka. 1983. utvrđuje opću likvidnost banaka. kontrolira banke. Informator.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. broj 35. Ona. 99 352 . U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. Šokman. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. u svezi toga. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. Zagreb.. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru.. 101 Vidjeti: Stigum. Illinois. itd. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. svojim djelovanjem. 100 Perišin. A. Homewood. svibnja 1995. Konkretnije. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. 178. 26.5.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. str. I.: The Money Market. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje.: Monetarno-kreditna politika. 1992. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu.

rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.1. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.1. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1.15.5.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.5. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. 15. 102 353 .

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

15. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. naplatiti kamatu. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . do rasta investicija i agregatne potražnje. dakako. a potom. primjerice. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Neki ekonomisti .drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. i agregatnu potražnju. Kupovat će. angažirati na način da zarađuje kamatu. obveznice. dakle.M1) veća što je kamatna stopa manja. posredno. 361 . Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. kao što već rekosmo. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. pri kamatnoj stopi (k’0). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. Međutim. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). vrijednosne papire kao što su.monetaristi . Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama.

A. porasti za 5%. Milton Friedman.: Economics -A Contemporary Introduction. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . 104 Vidjeti: McEachern. Cincinnati 1988. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. također. Kao što znamo. nominalni GNP. uz pretpostavku da se v ne mijenja. Ukoliko. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. 337. W. str.. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. primjera radi. M poraste za 5% tada će. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. 362 . Prema tomu. SouthWestern Publishing Co. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje.15..

U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti.15. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. ako se v mijenja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Ključno monetarističko pravilo. Njezin je. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. količina novca mora. Ili. pratiti promjene realnog GNP-a. naime. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. 363 . nakon potrebitih prilagodbi. a te je promjene moguće anticipirati. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike.

u velikoj mjeri. prema njihovomu dictumu. pad privatnih investicija. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. pak. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. učinak istiskivanja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. po agregatnu potražnju i realni GNP. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. 364 . praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Rast je državne potrošnje (G). Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Naime. Ukoliko je.15. Učinci rasta državne potrošnje. Svakako. stoga. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. padom privatnih investicija. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. u pravilu. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju.

Sichel. Gardner. W. Berger. 365 . I. 1985.LITERATURA LITERATURA 1.. L. Buchanon. Split.A. Lj. 7.: Ethics. Journal of Law and Economics.. 1985. Friedman. New York. 1991.3..: The Problem of Social Cost. Baily. R.. Zagreb. J.: Tržište. 1987.. Daniel. Zagreb. Coase. Pravni fakultet u Splitu. M. D. Efficiency. 6.. Homewood. Karatjas.d. 1991. Dyal. Richard D. A. vol. 3. October 1960. "Naprijed". Clarendon Press. Inc. Školska knjiga. P. 10.. 4. 1988. M. T. Dragičević. Oxford. Houghton Mifflin Company. Zagreb.. Black. N. 1995. 1996.P. Bilić. d. and the International Sector. BPI.: Basic Economics.: Macroeconomics.: Ekonomski leksikon. Informator.. Financial Markets. 5. A. Boston. and the Market.: Kapitalistička revolucija.. Baban. N. Bronfenbrenner. Irwin. 9.: Money and Banking. Macmillan Publishing Company. Homewood. W.Irwin.: Politička ekonomija. 1991. 2.: Macroeconomics. 8.

1981..LITERATURA 11. New York. J. Macmillan Publishing Company. T. W. Friedman.o. 1992. Schmalensee. Zagreb.K. M. Macmillan and Co... Zagreb. P. R. Zagreb. Dornbusch... E. Froyen. Zagreb. Harrod. R. Heath and Company. H... 23.: Almost Everyones Guide to Economics.Školska knjiga. New York.: The Price System and Resource Allocation. 1995. R.. 20. Harmondsworth. The Dryden Press. 14. Poole. D. New York. 21. Hilferding. Taylor... 1984. Galbraith.: Kapitalizam i sloboda. Heyne. J.: The Economic Way of Thinking. L. New York. Stvarnost. Leftwich. J. 1951. 1981. D.W.: Introduction to Macroeconomics.o. J. Thurow. R. K.Theory. W. 13. R. 1986. Norton & Company... 1983. F.. New York. K. Friedman. Henderson. Avon. R. Eckert. 18. Fischer. L.: Ekonomija za svakoga. J. R. Hall. 1991. 15.. Penguin Books Ltd. Galbraith...: Macroeconomics . 1987.: Doba neizvjesnosti. Mc Graw-Hill Book Company. 17. 12.: Free to Choose. 366 .B. 1986.: Macroeconomics-Theories and Policies. 19...: Anatomija moći. V. Performance and Policy. Inc. 1988.: The Life of John Maynard Keynes. "Mate" d. M. 22. C.. Beograd.C. 1958. 24... R. London. Kultura. S. 16..: Financijski capital. Heilbroner. R. 1988. Friedman. Macmillan Publishing Company. R.: Principles of Macroeconomics. Lexington. Galbraith. Globus . Stvarnost..

37. Parkin.o.H. 1987.: Osnovi kritike političke ekonomije I. 32. Zagreb.: Microeonomics. The Dryden Press. "Mikrorad" d. 1992. 1987. . H.o.. Mc Graw -Hill Book Company. (reprint).: Modern Microeconomics . Centar za kulturnu djelatnost..: Economics. tom 19. Prosveta. New York. B. Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb. 33..o. 1989. 29. Šokman. Perišin. 28... Keynes.: Načela ekonomike. A. MED. Zagreb. 27.. New York. Inc. Norton & Company. Hyman. 34. 1998.. J.. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. Boston. W. E. South-Western Publishing Co. Irwin. D. kamate i novca. R. 1989.o. Hyman. 36. 1990.: Uvod u ekonomiju. Cincinnati. Marx.: Economics . N. B. Informator.: Opća teorija zaposlenosti. Zagreb. H. 26.: Economics. Beograd. New York.. Inc.A Contemporary Introduction.. Lorković.Ekonomski fakultet Zagreb. D..G.W. 1988. Inc. M. I.. Kovačević.: Introduction to Economic Principles. 367 . 30. 1989. Zagreb. Mabry.Analysis and Applications. 1993. M. Ulbrich. 1994. 31.: Počela političke ekonomije. N. A. New York. Marshall. Boston. W.: Monetarno-kreditna politika. N. 35.. Mansfield. Addison-Wesley Publishing Company. A. Irwin. Mankiw.LITERATURA 25. 1991. McEachern. K.. 1979.: Principles of Economics.

48. 1983. Stigum. 40. Informator.B. P. Zagreb.: Načela političke ekonomije. D. 1983.. 42. Washington.: Essentials of Economics. O.. 1990.: Economics. Smith. L. McGraw-Hill. Truett. Schumpeter. Zagreb.A. 1970. J. Centar za kulturnu djelatnost. New York 1960. 368 Poslovni rječnik. Zakon o trgovačkim društvima. B. Wonnacott. W. 50. J. St. 44. 26. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. Okun. The Brookings Institution.05. New York. Kultura.. A. 41. D. P.. 39. Zagreb. Homewood. 46. Zagreb. 43. Sammuelson. Masmedia. Schiller. R. John Wiley & Sons. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 1992..: The Political Economy of Prosperity.: Ekonomija. Zagreb.: The Money Market. Globus. 2000.: Treći put. . Socialism and Democracy. M. Zagreb. D.: Microeconomics. Šik.C. 51. Schelling. Louis 1987. Nordhaus. 45. New York. 1996. Truett.LITERATURA 38. Oxford University Press. T. Ricardo. 1983. Dow Jones-Irwin.: Capitalism. 47. broj 35.. Wonnacott. 1947. 49.: The Strategy of Conflict. Narodne novine.1995. "Mate". R.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. M. A... Beograd 1970. 1993. New York.

27 dionice. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 11 darvinizam (socijalni). 258 komplementarna. 202 troškova i koristi. 264 raspoloživi. 173 C cijena. Ronald. 46 miješana. 63-64 alokacijska efikasnost. 6 centralizirana. 228-231 amortizacija. 259.223. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 263 osobni. 222 kapitalna. input. 7-8 pareto optimalna. 244. 348 sekundarna emisija novca. 264 realni. 9. 255 javna. 94-101 ravnotežna. finalna. 222 crta izotroška. 265-266 devalvacija. 203 output. 58 čišćenja tržišta. 166-169 dno. 45 privatna. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 257-261 nominalni. 232 dominantna strategija. Jeremy. 189 Coase. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 120 dohodak. 222 normalna. 222 slična. 153. 117-118 crta proračuna. 187-188 D Darwin. 256 deflacija. 256 realni. 114 diskriminacija cijena. 266 dobra. 221-222 pareto suboptimalna. 303 analiza. 260 nacionalni. 67 relativna cijena inputa. 187. 255 inferiorna. 309 disekonomija razmjera. Eugen. 307. 232 Coaseov teorem. Charles. 258. 347 centralna. 224-227 Č čimbenici proizvodnje.226. 244 potencijalni. 181 369 . 45 intermedijarna. agregatni. 244 depresija. 51 bruto nacionalni proizvod. 255-257 mjerenje. 223 B banka. 10 bogatstvo. 235 Böhm-Bawerk. 6-7 decentralizirana.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 347 Bentham.

305-306 duopol. 53. David. 5 Hume. Friedrich. funkcije. Thomas. 246 F fiskalna politika. minimalni. 331 granična sklonost trošenju. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 143-144 prosječni. 9 kapitalistička. 56 granična društvena korist. 362 I indeks potrošačkih cijena. 289 laissez faire. 154. 274 funkcija. 33-34 oskudica i. 328 granična sklonost štednji. 223 granična porezna stopa. 190-191 ekspanzija. 9 socijalistička. 227 negativne. 51 Gossenovi zakoni. 171. 6-7.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 233 ekonomika. 7-8. 13 definicija. 228. 294. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 243 G Gossen. 326 granična sklonost potrošnji. 16 Hobbes. 124 granični društveni trošak. 338 Friedman. 103-104 granični trošak. 181 E ekonomija. 37-47 eskontna stopa. 116. 316-317 granična sklonost uvozu. 301. 114. 16. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 259 funkcija. 213 granična korisnost. 47-49 potražnje. 295. 241-242 inflacija. 60. 16 ekonomska renta. Hermann Heinrich. 230 granična korist. 17 keynesijanska. Milton. 228-229 granični prihod. 9. 304-305 370 . 258-259 bruto privatne domaće.187-188 investicije. 265 eksternalije. 229. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. ponude. 6. 221 državna potrošnja. 228 granični proizvod. 227. 229 pozitivne. 224 granična efikasnost kapitala. 6-7 tržišna. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 33-34 ekonomija razmjera. 241 godišnja stopa. 194 gubitak. 143-144 elastičnost. 357 H Hayek. 9. 9 ciljevi. 193-194 granični privatni trošak. 8.

272. granična. 11 matrica isplata. 64-65 Jevons. 14. 248 jednadžba proračuna. 222 čista. William Stanley. 201 371 . Thomas Robert. 246 J javna dobra. 222 L Lorenzova krivulja. 153. 286-287 M M1. 347 makroekonomika. 308 odrednice. 183 količina novca u optjecaju. 266 inflacijski. 215. 121-122 karta preferencija. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 51-52 Malthus. 154 prirodni. 60 izvoz. Karl. 222 miješana. 275 realna. granična. 154 monopolistička konkurencija. 10 Marshall. 256. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 70-72 Keynes. 286 puna zaposlenost i. 187 karta izokvanti. 285 jednadžba izotroška. funkcija. 216 kamatna stopa. 275 kontrakcija. 118-119 jednadžba prometa. 303 kapacitet. 287 klasično objašnjenje. 362 monetarna politika. 285-286 recesijski. 287 koeficijent koncentracije. John Maynard. 263 potražnja. 276 kapital. 217. 360 monopol. 154. 346-347 M2. 233 zakonski. 180 Menger. 247 različite interpretacije. 353 restriktivna. Alfred. 51 K kamata. 265.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 289 nezaposlenost i. 187 realni. 352 ekspanzivna. Karl. 318 agregatno trošenje i. 60-223 ukupna. 198 monopsonistička konkurencija. 318 keynesijansko objašnjenje. 246. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 12-14 Marx. 53 ukupna. 347 M3. 15. 187 financijski. 241 monetarizam. 241 makroekonomska ravnoteža. 173 monopson. 214. 51. 51 mikroekonomika. 302 korist. 358 instrumenti. 275 korisnost. 307 kvantitativna teorija novca. 283. 125-126 karta izotroškova.

19-20 oligopson. 226 neto nacionalni proizvod. 321. 53. 259. 23 ponuđena količina. 265 potopljeni trošak. 251 poduzeće. 276 novac. 188 suzdržavanja. 354 novčani multiplikator. 205 neto korist. 23 agregatna. 306 funkcija. 261. 337 granična porezna stopa i. 263 Nashova ravnoteža. 250 ciklička. 176 čisti. 264 N nacionalni dohodak. 146 potraživana količina. 201 potrošački probitak. 251 prirodna stopa. 250 strukturna. 251 stopa. 269 elastičnost. 277-278 tržišna. funkcije. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 263 neto izvoz. 19 tržišna. 339 inducirani. 269-270 O Okun. 339 poslovni ciklus. 23 zakon ponude. 264 faze. 87 poduzetništvo. 173 neto investicijski dohodak. 334 autarkično gospodarstvo. 263 "nevidljiva ruka". 330 Phillipsova krivulja. 266 Okunov zakon. 276-277 elastičnost. 58 potrošačeva ravnoteža. 176 potražnja. 326-327. 309-310 P paradoks štednje. 341 otvoreno gospodarstvo. 23 kratkoročna agregatna. 264 neizravni. 253-255 plaća. Arthur. 176 diferencirani. 350 porezni multiplikator. autonomni. 353 oskudica.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 37-47 individualna. 300-301 novčana baza. 19 agregatna. 344 porezi. 181 nesavršena konkurencija. 346. 20 agregatna. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 24 agregatna. 61. 19 zakon potražnje. 266-267 oligopol. 9 osobni dohodak. 342 izravni (osobni). 276 dugoročna agregatna. 252 sezonska. 47-48 individualna. 343 oblici. 260. 60. 263 neto. 75 372 . 187-188 ponuda. 251 frikcijska. 7-8 nezaposlenost.

101 u kratkom razdoblju. 298 granična sklonost. 114 opadajući. 315 agregatna. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 267 strategija. 88 monopolski. 181 potrošačeva. 53. 209. 133 realokacija resursa. 295. 88 ekonomski. 221-222 prijelomna točka. 136. prekidanje. 309 rezerva likvidnosti. 328 inducirana. 298 granična sklonost. Adam. 235-237 373 . 238-239 tržišna. 150-151 maksimalni. 250 raspodjela. 183 strategijska interakcija. 187 ponuda. 116 recesija. 205 Š štednja. 114. 238 granica. 301. 10. 37. 142. 153. 56. 293-301 autonomna. 222-223 profit. dominantna strategijska. 235-237 dohotka. 144 u dugom razdoblju. 134 ukupni. 101-102 proizvodnja. 230 supstituti. 183 tržišna. 210 siromaštvo. 294. granični. 294 nakon poreza i transfera. 307. 265 renta. 104-105 ukupni. 318 Nashova. 114. granični. 238 raspoloživi dohodak. 76-77 suradnička. 295 funkcija. 132 sindikat. 114. 116 stalni. 152 prosječni. David. 258. "milo za drago". 9 Stagflacija. 356 Ricardo. 295. 17 savršena konkurencija. Paul Anthony. 188 revalvacija. 331 prosječna sklonost. 283. 177 subvencija. 181 makroekonomska. 133-134 prosječni. 295 radna snaga. 140-141 S Samuelson. 46 R rad. 264 ravnoteža. 221-222 država i. 162 normalni. 294. 103-104 prosječni. 61. bogatstva. 300-301 funkcija. 163 prinosi razmjera. 131-133 savršeni konkurent.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 316 prosječna sklonost. 101 slampflacija. 116 rastući. 246 problem slobodnog jahača. 267 Smith. 238 proizvod.

272 realnog bogatstva. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 345 oblici. 179 zemlja.209. dugoročni. 109-110 implicitni. 354 vlasnička prava. 110-111 transakcije. 89 realne kamatne stope. 151-152 oportunitetni. 155. 351. 51 teorija igara. 151 varijabilni. 284-285 tržišna moć. 194-195 trošenje. čimbenika proizvodnje. 252. 177 tržište. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 232 ukupni. 7-8 višak rezerve. dohotka. 316 odrednice. 364 X x neefikasnost. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 19 zaposlenost. 79. 67. 26-27 zatvorenikova dilema. 315-316 ravnotežno. agregatno. 271 supstitucije. 313-315 granična sklonost. 190 trošak. 206 istiskivanja. 171 transferna plaćanja. 89. 314-315 autonomno. 187 dobara i usluga. granični. 177 vrh. 179. 232 vodstvo u cijenama. 318-319 Z zajam. 115 eksplicitni. 206 vanjske trgovine. 126 tehnološki efikasna. 345-346 U učinak.53 zakon opadajućih prinosa. 108 granični. 63 traganje za rentom. 151-152 prosječni. 171 374 . 106-107 zakon ponude. 250 uvoz. 187 zlatni standard.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 89. 108 ukupni proizvod. 151 fiksni. 259 transferna zarada. 89 ekonomski efikasna. 230. 309 granična sklonost. 131 ravnoteža. 250 puna. 194 prosječni. 107. 265 vrijednost. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 179 teorija krivulje indiferencije. 177-178 tehnika proizvodnje. 315 funkcija. 23 zakon potražnje. 316-317 inducirano. 308 V "vidljiva ruka". 132. funkcija. 272 teorija granične korisnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful