Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.............2......2..... Cijena dionice .............2........60 4..................... Potrošački probitak ....62 4. Korist i potrošačeva ravnoteža .............2..........2............1.............5.......77 4...1..4.....57 4......SADRŽAJ 4.....1...87 5.....65 4..90 5............1.87 5.........2.......................3.............63 4.......51 4.....................79 4....... Potrošačeva ravnoteža ..2.............91 5.1.93 5....... Crta proračuna i relativna cijena............................... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI...................................... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje....1........... PROIZVOĐAČEV IZBOR .......2..1...4...............3..........................75 4...................5....usporedba ....................94 VIII ......2............1..... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ...............2.....67 4...................... Dioničko društvo ........53 4....2.......1.........2.. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ................. Krivulja indiferencije.. Učinak dohotka i učinak supstitucije .....................2....................................83 5.........2.......2....1..................2......6............. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI. Vrste dionica ...58 4............................. Potrošačeva ravnoteža ....................5.......................1... Zaključno o teoriji granične korisnosti .............................................................................2......................... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ............3.................................1...1..72 4.................80 4....... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE..1............................51 4........... Promjena potrošačeve ravnoteže ......1. POTROŠAČEV IZBOR..1................69 4..... Oblici poduzeća ......1..1.....1...... Crta proračuna i realni dohodak .....................

.. Ukupni trošak ..1...2.113 5...........110 5................3.................103 Prosječni proizvod ....... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .............. Granična stopa supstitucije kapitala radom ...2........... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ......1..1.............121 6..................2.............3........... 5.................. Prosječni ukupni trošak ..........2...................2. CRTA IZOTROŠKA .. Granični trošak ....1..........................94 5........................................2...................... 5.....2..........104 Zakon opadajućih prinosa............3..............115 6.................................................1.........2............. Relativna cijena inputa i crta izotroška...................... Ukupni proizvod ................................... Karta izokvanti ..... IZOKVANTA .....................2............ Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ............4................. 5.... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ..........................1.................107 5. Jednadžba izotroška...................................117 6............ PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ..............109 5.................125 6.2.................................1........................ Prinosi razmjera..3......2........................................2......122 6.....4.......... TROŠKOVI 5.3....120 6........................ Prosječni trošak....3....................126 IX .1..2...3...SADRŽAJ 5...118 6..................4..........117 6.....................2.. Karta izotroškova... 97 5..............101 Granični proizvod .........KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ...114 5.101 5.............2.124 6.....1..............2..3.....1.........106 .................2....107 5.4............1..........1.2.......................................

.................1................. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta .......148 7.. Ukupni............................ Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ..5....2..........165 7............................. Usporedba monopola i savršene konkurencije .........................3.1................131 7... Granični prihod................141 7.................5..... Ukupni....1..3...167 7.......2...7.. Savršena diskriminacija cijena ......1............1.....135 7.......................3..................154 7..... ukupni trošak i profit ...159 7...............8... Monopol i diskriminacija cijena .........2..............160 7.155 7..2..... Granični prihod.......2........ granični trošak i profit ....1....1......... Potopljeni trošak .3.. Maksimaliziranje profita................ Ukupni prihod.....2........1.......................9.......... Prekidanje proizvodnje .149 7...154 7...... 159 7...... Monopol i krivulja ponude ............ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.1... Prijelomna točka u uvjetima monopola ................163 7..........1.................1.......7.......144 7.......1....2................2................................... 137 7..........2. MONOPOL ..2........ Krivulja ponude savršenog konkurenta .131 7......................................4............ SAVRŠENA KONKURENCIJA ........ Pojam i oblici.......2.....8......1.........................1....................143 7....169 X .....166 7.....2............. Maksimaliziranje profita. Ukupni prihod..........7................. Pitanje izlaska sa tržišta..146 7....................... granični trošak i profit .... granični i prosječni prihod monopola..SADRŽAJ 7......6.............1...2...2.....2... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka......2.. TRŽIŠTE DOBARA. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .1....................133 7....... ukupni trošak i profit .......4....6.....................136 7............1....2..2....164 7.146 7...............

.1....176 7...................1.....2................3............................................. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ...........3...2...4.......3........................195 8.175 7.......3......1.....1..2...............2................ Teorija igara .4........................3.............174 7.173 7........203 XI .....183 7.........1.........................188 8........1...179 7...........2.........1.192 8...... Input analiza .....184 8.......2..3.. Monopolistička konkurencija ............................................ Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ..................3............ monopolistička konkurencija...... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija...............................2............................................202 8....2..187 8..2........... NESAVRŠENA KONKURENCIJA..........4.173 7........3.....3.1........179 7............ POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.3................. Monopson .... Dugo vremensko razdoblje......... Profitno maksimilizirajući input ........1.............. monopol)....... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.......... Output analiza..2.......2............................................ PODJELA ČIMBENIKA .................... Igra u duopolu .......187 8....3..... Oligopol ......2.. oligopol..198 8.........181 7.1......183 7..... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.................................. Zatvorenikova dilema.2.... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE .......4.4............................177 7.......3.....202 8....................................SADRŽAJ 7............2.......... Kratko vremensko razdoblje .. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ....4.....................

...2.... Necjenovne odrednice potražnje ...... Analiza troškova i koristi ........219 10................................2.........1......217 9.221 10...208 9............221 10..........215 Ponuda zajmova.........223 10......SADRŽAJ 9...........2..1................1. 230 10.......1.......1..2.................... 209 9.219 9...... TRŽIŠTE RADA ........1...............2......... Zaključno o eksternalijama ...1..........................2.1.....................3.1. Ukupna i granična korist javnog dobra ......................... Ponuda rada ........................1..........2...............................................1.2............................205 PROZVODNJE 9.4....... TRŽIŠTE KAPITALA ...1................1...1.........2..1.......1...... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.........................205 9................1............218 9............211 Potražnja za zajmovima....1......2..........2... 9............................................210 9......3..1........ Ravnoteža na tržištu rada.........1........ 231 10.3......................1... DRŽAVA I TRŽIŠTE ....2................................................................ Ravnoteža na tržištu zemlje.........233 XII ...2......... Država i eksternalije .................. Uloga sindikata .................................... Potražnja za kapitalom............ Država i (prirodni) monopol......................... Javna dobra .... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .222 10.... Necjenovne odrednice ponude..........227 10.............2......internalizacija eksternalija... 9.............. 224 10.3...........1................3..211 9....................2....... Ponuda zemlje...................2......3.. Porezi i alokacijska efikasnost ..205 9...............207 9.3.........216 Ravnoteža na tržištu zajmova ................................................................ 9................................................228 10.1..........1...2... Subvencije i alokacijska efikasnost ........................... TRŽIŠTE ZEMLJE ........

.... Poslovni ciklus i nezaposlenost . Stopa i oblici nezaposlenosti ...235 10............... POSLOVNI CIKLUS .....3...255 11.1..........246 11.1....................SADRŽAJ 10..2.............1..............2... Krivulja agregatne potražnje ..........2................................... Različita tumačenja jednadžbe prometa .......................2............257 11.......2......................3.... Lorenzova krivulja..... Promjene agregatne potražnje .........2...........................269 12.....269 12............................ Pristup trošenja ........273 XIII .............1..........2.....262 11.............. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda........................... Phillipsova krivulja............. Raspodjela nakon poreza i transfera ... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ........... Pristup dohotka ....2............... Jednakost pristupa...1..1.1............................ 260 11.......2..................269 12.............241 11........4.................. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..... 261 11...........................1.........238 11.....3.... Poslovni ciklus i inflacija ..........2.... INFLACIJA ...1...............................264 11.. Kvantitativna teorija novca....3...............1....1. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ......................... AGREGATNA POTRAŽNJA .........250 11........1.....................................................1....1.........3............... NEZAPOSLENOST...3..3...248 11..................1............................ OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ..266 11...................................2.2.4....... 258 11..................267 12.1...235 10............241 11.......253 11.... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka .....1.........1........250 11.4.....

.................284 12.......1.5.........2.........283 12...286 12.......1........................................3. Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže....4...........294 13.... Odrednice uvoza ..276 12............................ Funkcija neto izvoza.............................281 12............. DRŽAVNA POTROŠNJA ..............................289 12........5..... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ......... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ..................2......................1.................290 12..........3..........287 12..1.............309 XIV ..4......3......3................................291 13...... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA..307 13..................3.....306 13.. Učinak povećanja agregatne potražnje ........... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.....2.3.293 13.. Učinak smanjenja agregatne potražnje ....2.. POTROŠNJA ......3.......302 13...................279 12.... Potrošnja i realni GNP ..........285 12...........1..........3.... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti..276 12.... NETO IZVOZ ..................4.......................1................4.....3.................. INVESTICIJE .............................................................funkcija agregatne potrošnje ...2..................4..........3.........................3......308 13.....................2........3.........SADRŽAJ 12.................. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ......................................2.............................2.............293 13.........300 13................................2.............. AGREGATNA PONUDA. Odrednice izvoza .. Funkcija potrošnje i funkcija štednje...................2.... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže..........1......................1.................................5.............305 13... Promjene kratkoročne agregatne ponude .......

...347 XV ............337 14......5. Multiplikator i granična porezna stopa . FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ................. PARADOKS ŠTEDNJE....... Porezni multiplikator ... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ... FUNKCIJE NOVCA ............... Multiplikator otvorenog gospodarstva...................... BANKE I STVARANJE NOVCA ....................344 15...............343 15...............4.....................................324 14......................6.................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA.......6.........1.5.......... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.....2..1..............neplanirana promjena zaliha..................1..2......................313 14.... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ......................... Agregatno trošenje i autonomno trošenje..............................2..........321 14.......... FISKALNA POLITIKA .....................324 14.............3.....2........337 14....... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ..........2............ NOVČANA MASA.........1. Makroekonomska ravnoteža .............................................318 14............5................SADRŽAJ 14......... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .338 14.........2...............4.....................................334 14...............................313 RAVNOTEŽA 14..330 14...326 14.....2........339 14........343 15.............. NOVAC ................2. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a...1......... OBLICI NOVCA...............3.......346 15..........319 14...3...........341 15....6.........1...............3......

......SADRŽAJ 15....5.....1............ Rezerva likvidnosti ..369 XVI .............3......................2......................................... 357 15..1..... Monetarizam ......358 15........ CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ..... Eskontna stopa ............5.....5.....................5...5...3.........353 15....360 LITERATURA ................... Instrumenti monetarne politike......1....................1......353 15.............. 356 15.....1. Ekspanzivna monetarna politika.. Restriktivna monetarna politika....4...... Operacije na otvorenom tržištu ........360 15......352 15..........5........2.................................................5......................5.........365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO..................

Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. koncepcija udžbenika izaziva. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. određene kontroverze. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. i može izazvati. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Udžbenik udovoljava ovakvoj. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. tzv. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. itd. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. jest izuzetno delikatna zadaća. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. znanosti o ekonomiji. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. mikroekonomskoj ulozi države. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Moguće ovakva. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. pri tome. Prvi su koraci uvijek najteži. podjeli ekonomike. bruto nacionalni proizvod). ali koje će i provocirati njihov interes. Sastoji se od petnaest poglavlja. On nastoji studentu. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. te vrijednih doprinosa domaćih autora. Autor. Dakako.PREDGOVOR I. i ekonomije. "novijoj". nezaposlenost. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. makroekonomske ravnoteže. sve dobronamjerne kritike i 1 . izdanju Prva je knjiga poseban izazov. neuravnotežena (ne i neuobičajena). te fiskalne i monetarne politike.

ne može pobjeći od svog sadržaja. prof. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. da će pomoć i ove vrste. Držim. makar bila riječ i o njenim osnovama.dr. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. dr. sc.sc.dr. Naime. Ivan Ferenčak 2 . ma koliko skromna ona bila. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. doc. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. sc. mojim studentima. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. Prema tomu. nezaslužnim komplimentom. te prof. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. međutim. nego i sveobuhvatnijih znanja. za pruženu svekoliku potporu. Ivan Mandić. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. On. dr.primjedbe bit će pozorno razmotrene. naime. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Ivan Bilić. ne i neveliko. Dr. prije svega. prije svega. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. dobro doći. svu makroekonomsku problematiku. Marijan Karić. Njihov će sud biti od velike vrijednosti.sc. dakako. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Branko Kovačević. Autor mora priznati izvjesno. Ekonomika. dakako. Prof. sc. U Osijeku svibanj 1998. Velika je moja zahvalnost. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste".

moguće. dakako. Branko Kovačević. Ivan Ferenčak 3 . svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. godine. dakako i prije svega. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. broj stranica. Prof. tržišne ravnoteže. dr. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. sc. Ovime je. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. dr. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. sc. ali one. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Dr. Marijan Karić.PREDGOVOR II. sc. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. nadam se. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. odnosno prvog izdanja ove knjige. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Ali. U Osijeku veljača 2003. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. od strane studenata. Povećan je.

.

: The Economic Way of Thinking. nema mjesta za industriju. P. postojao bi stalni strah. zajednica i najgore od svega. navedeno prema Heyne. kratak. blagodatima civilizacije. Bez takvog mehanizma.1. or the Matter. 1987. ipak. kako veli Thomas Hobbes. 5 . Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. na složen način povezanih i isprepletenih. New York. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. a čovjekov bi život bio usamljenički.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. O EKONOMIJI. ne postoji umjetnost. međusobno. naravno. teško da bismo uživali u. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. str. Dapače. Macmillan Publishing Company. T. EKONOMIJA . nema računanja vremena.: Leviathan. opasnost od nasilne smrti. siromašan i. pismo. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). O EKONOMIJI. 3.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa.

pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka..2 Što je to što.. ali doista svih. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. 6 . kako ekonomisti vole reći. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost.socijalističkoj ekonomiji.metodi tržišta. str. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". Drugi način. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. ljude različitih navika. prisilu. u kratkom vremenu.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. država ili neki njen organ mora biti u stanju. 1992. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . manje ili više eksplicitnu. manje ili više. grubo rečeno. Dva su. načina. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . dakle. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). Drugo. Globus-Školska knjiga. Naime. O EKONOMIJI. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. investicija i potrošnje. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. Model centralizirane alokacije resursa .ekonomija. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. s tim u svezi.1. Zagreb. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. između ostalog. proizvođača i preferencijama svih potrošača. druga ekonomija. dakle. M. alokacije resursa pretpostavlja. kooperacije i. potreba itd. interesa. 24.: Kapitalizam i sloboda.

Međutim. On je izuzetno zahtjevan. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele.1. Međutim.kapitalistička ekonomija . jednostavno. Ne vlastita inicijativa. preko mehanizma cijena. potrebito je još nešto. Ali. Potrošači. uostalom. nastoje realizirati. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. i tržište. Naime. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. kao mehanizam koordinacije. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. I ne samo to. nije moguće. kao motiv. Tržište pruža sve informacije.tržišta. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Komandna . EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. u uvjetima kronične oskudice koju. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit.3 Model decentralizirane alokacije resursa . proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. ne poduzetništvo već poslušnost. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. O EKONOMIJI. 7 . dakle. poteškoće ovdje ne prestaju. Ukratko. nego centralno planiranje. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. opet. Ovdje se. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. osobni. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. kolektivizam ili altruizam.

stvarno tržište nije savršeno konkurentno.2. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. No. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom.4 1. osobni interes jest i može biti u službi općeg .. Ali. kojima altruizam nije stran. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. da se proizvodnjom. Nažalost. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. Globus. imali smo prilike vidjeti. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. 1983. itd. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. 4 Vidjeti: Šik. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke".društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. O EKONOMIJI. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. dakle. 8 . neprekidno uvećava. javnih dobara.: Treći put. idealna. str.1. Ni kapitalistička ekonomija nije. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. 174. O. na sve kvalitetniji način. Ono poznaje monopole. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. Zagreb. da se proizvodnja.

EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. str. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. 210. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. 9 . Ali."5 Naravno. Dakako. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. sasvim 5 Smith. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. str. znanost o ekonomiji. kapital. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. ukoliko moć zavisi od bogatstva. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Ona. Zamjetna je. O EKONOMIJI.1. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. Kada tako ne bi bilo. kada bi resursi (rad. poduzetništvo) bili neograničeni. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. 6 Isto.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. naime.. Kultura. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. 516. A. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. dakle. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Ali. sebični interes stavi u službu općeg. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. "Bogatstvo i moć svake zemlje.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. zemlja. Beograd. čak i za zabavu i razonodu. Ekonomika. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. 1776."6 Eksplozija dobara i bogatstva. njegova odbojnost prema monopolu. 1970.

ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. kad je rijedak. "Rad je skup. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Benthamom. Spencer. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. 121. str.. ni tada. Zagreb. 121. 1983. 1983. Centar za kulturnu djelatnost. ekonomski su teoretičari nudili i druga. 110 11 Vidjeti: Spencer. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". Stvarnost. H. H. Ali. D. a ni sada.: Načela političke ekonomije. vele ekonomisti utilitaristi. 10 . O EKONOMIJI."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. D.11 7 Ricardo. da ih sebi pribave. 1891. na čelu s J."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije .. vide u pretjeranom množenju radnika." "Rezultati možda nisu bili najbolji. 438.: Anatomija moći. Ako stvari stoje kako stoje onda. Appletonand Co. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica.1. Ekonomisti tu činjenicu . str. tvrdili su utilitaristi. 9 Isto. kad ga ima obilno. ali su bili najbolje što se moglo postići. Zagreb. dakle."9 Jasno se. a jeftin. str. 8 Isto. i s tim u svezi siromaštva. str. 118. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.. str. J. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju.K.: The Study of Sociology. Implicitna. New York.nisu mogli ne uočiti. 10 Galbraith."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri..

i oni u prirodi i oni na tržištu. O EKONOMIJI. Riječ je o alokaciji. kapitalističku ekonomiju. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). u stanju su zadržati sve što proizvedu.1. na ovaj ili onaj način. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. tako da "altruiste" čeka izumiranje. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Predani egoisti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. No. I naglasimo. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. Riječ je o neumoljivom procesu. koja će se obavljati u uvjetima društvene . Dakle.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. na čemu bi inzistirali? Marx je. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. tvrdi marksistička politička ekonomija. rušeći 11 . izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. Uostalom. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. u oskudici. neprekidno "sve revolucionira. razloge isticanja vlastitog. druga ekonomija. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. drugi mehanizam alokacije. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. Ukratko. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. Npr. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti.

Zagreb. nasilnom kraju. A."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije ."15 12 Ali. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. prema vlastitim riječima..12 proširenje potreba. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. K. tom. 1979. pak. Prosveta.: Načela ekonomike. 19.: Isto. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. Beograd. Centar za kulturnu djelatnost. 1987. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. K. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. vjeruje Marx. Povijest ga je demantirala. godina) koji oko četrdeset godina. sve do svoje smrti 1924. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. eksploatacija. 12 . 63. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. MED. godine. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima.: Osnovi kritike političke ekonomije I. 25.nap. Ugrađuje u nju. 261. razvitak proizvodnih snaga."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. 13 Marx. Dakle. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. O EKONOMIJI. 14 Marx. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. Oduzmite stvari tu društvenu moć. str.1. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. str. 15 Marshall. 1890. str.. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike.

nap. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. njenih istraživanja. te je ona "znanost.1. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. 47-48. 31. ekonomika se kloni političkih problema.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. I tako sada. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . str. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Međutim. a ne znanost i umijeće. 13 . a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. O EKONOMIJI. Isto. a zbog pravednosti i opće sreće. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. autora) koji . čista i primijenjena. str. kada su veće iskustvo. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. 16 17 Isto. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu.

nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. za nagradu za čekanje."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju." 18 Prema tomu.socijalističku ekonomiju). Valjalo je. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. str. "Tvrdili su (Marx. 18 19 Isto. koja ne bi bila kapitalistička. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. u slučaju Marxa. međutim. dakle. Nećemo je prepričati. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. Nezaposlenost. Velika će ekonomska kriza. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva.1. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. taj stari problem. a ne rada i čekanja. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. U tim. str. naime. proizvod onih koji njima rukuju. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. Isto. O EKONOMIJI. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. 358.nap. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. 357. riječ dobija John Maynard Keynes. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. 14 . a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. je problem koji Keynes pokušava riješiti. Rodbertus i drugi . učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. doista teškim. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca .

121. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. Zagreb. Zagreb. str. str. Centar za kulturnu djelatnost. Osim toga. 1987. Terapija se nameće sama po sebi. str. J. 1951. Macmillan and Co.20 On smatra. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti.: The Life of John Maynard Keynes. O EKONOMIJI. R. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti.: Opća teorija zaposlenosti. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. 1987. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. 213. London. J. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to..F.M."22 20 Vidjeti: Keynes. kamate i novca. smanjuje se broj zaposlenih. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. 22 Keynes. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. kamate i novca. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.: Opća teorija zaposlenosti. smanjuje se proizvodnja. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada.."21 Naime. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći.M.1. 213. 21 Harrod. 15 . 1936.. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost.

Friedman. 214. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma.."25 No. 21. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Hayeka i M. 16 . 1992. 14. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. vrlo važnu. str. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države.Školska knjiga. pohvalu slobodnom tržištu."23 No. str. djelokrug vlasti mora biti ograničen. O EKONOMIJI. "Prvo. Zagreb." 23 24 Isto. M.spomenimo F. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja.1. 25 Isto. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. niti ovo široko polje. Globus . Naime. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. tvrdi Keynes. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . vjeroispovijesti i mišljenja."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. Friedmana.: Kapitalizam i sloboda. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. str.

26 Samuelson. Nordhaus. A."26 Ovdje se. 1992. str. 17 . misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). 3. dakako. P. Zagreb. MATE. O EKONOMIJI.. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji.1. W.: Ekonomija. Samuelson. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. P..

.

odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. uz ostale neizmijenjene uvjete.1. u najvećoj mjeri. 19 . POTRAŽNJA 2.1. Dakako. Usredotočimo se.2. obrnuto razmjerni. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. Naravno. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. Međutim. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. POTRAŽNJA I PONUDA 2.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. veća njegova potraživana količina. dakle. vrijedi i obrnuto.

Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. 20 . Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.

Veće stanovništvo. necjenovnih determinanti potražnje. odnosno njegova veličina. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. ceteris paribus. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. o cijenama drugih dobara. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Dohodak. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. Vrijedit će i obrnuto. prije svega.1. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Stanovništvo je. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. 21 . naravno. njegovo povećanje ili smanjenje. mogu izazvati promjenu potražnje. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. odnosno njihova promjena.2. Riječ je. tzv. Neke su. pak. Cijene drugih dobara. dohotku. jesu ukusi ili preferencije potrošača. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima.2. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. dakle. također od bitnog utjecaja na potražnju. ulijevo krivulju potražnje. Naime. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. veličini stanovništva. Pitanje supstituta. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga.

Obrnuto. niže buduće cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. 22 .2. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. dok promjena cijene nekog dobra znači. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Prema tomu. Slika 2. uz ostale neizmijenjene uvjete.

i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. upravno razmjerni. Vrijedi i obrnuto.2.2. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. 23 . POTRAŽNJA I PONUDA 2. uz ostale neizmijenjene uvjete. PONUDA 2.2. Dakako. Dakle. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). veća ponuđena količina istog dobra. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.1. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.

Krivulja ponude je.2. Međutim. kretanje niz krivulju ponude. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. niža cijena znači pad ponuđene količine i. manja ponuđena 24 . a zbog djelovanja zakona ponude. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Obrnuto. stoga. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3.

2. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. Međutim. Naglasimo. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. s punim pravom. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. znači veću ponudu. dakle. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. 2. njeno povećanje ili smanjenje. broj ponuđača. Dakle. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. dakako. ovaj put u proizvodnji. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. pak.2. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. POTRAŽNJA I PONUDA količina). cijene čimbenika proizvodnje. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. očekivane promjene cijene dobra.2. Ako cijena nekog dobra miruje. 25 . Također. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. uz ostale neizmijenjene uvjete. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada.

u svakom slučaju. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. rast ponuđene količine. dakle. 26 . Pad cijene izazvat će obrnuta.2. jedina ima prilike potrajati duže vremena. 2.3. stoga. Međutim. s druge strane. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete.

zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova.2. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. Ravnotežna cijena. Tržišni će višak dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. naime. dovesti do 27 . Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5.

racionirajuće funkcije cijena. Riječ je o tzv. pak. poput plime. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. U svakom slučaju. slobodnom dobru. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena.2. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. Oni koji to nisu u stanju. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. cijenu prema gore. i u mogućnosti. dakako. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. potiskuje. Evidentni će tržišni manjak dobra. "gura". San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. Ako je. Slično tomu. U tome je bit tzv. Dakle. svaki onaj koji je spreman. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. aktualna cijena niža od ravnotežne. nasilja i kronične oskudice. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. 28 . posredstvom nadmetanja kupaca. neće doći u njegov posjed. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu.

Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. ceteris paribus. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.2. 29 . Rast potražnje.1.3. ukratko. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.

dakle. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Na djelu je. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Slika 8.2. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7.

efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Rast tržišne ponude. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. promjene tržišne potražnje. Slika 9. u ovom slučaju. Na djelu je. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine.2. Naime. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. ceteris paribus. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. 31 . uz neizmijenjenu tržišnu ponudu.

biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. Naime. naravno. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. Dakako. u ovom slučaju. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). krajnji će rezultat. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. rast ili pad cijene. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. tržišna potražnja. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili.2. pak. 32 . To će povećanje. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene.

2. smanjiti. Naime. međutim. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. cijena će porasti. glede ravnotežne cijene.3. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. u svakom slučaju. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Vrijedi i obrnuto. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. I ovdje su. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. U ovom.2. 33 . Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. istom cilju – smanjenju cijene. naravno. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Vrijedi i obrnuto. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Međutim. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. Ona će se. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). učinci suprotstavljeni. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. dakako. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Ako je pad ponude veći od pada potražnje.2. Konačni rezultat. glede promjene cijene. ravnotežna će se količina dobra povećati.

Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. postaju dostupna širem krugu ljudi. stvaranje i upotreba novih. P.d. tržište je. 1995. Dobra.: Kapitalistička revolucija. Ali. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. Zagreb. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. a time i volju proizvođača da ga proizvode. učinkovitijih tehnika proizvodnje. str. Na ovaj način. tržišnih sila. ljepota je tržišne ekonomije. poduzetništva i motiva profita što. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. Zašto? Stoga. prvi kompjuter koji je čovjek izumio.. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. posredstvom sustava cijena. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje.. O njemu. zahvaljujući tomu. 34 . kasnije. Naime. uistinu. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. po naravi stvari.2. "Naprijed". d. sa svojim signalima putem cijena. 59. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. 29 Berger. L. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Obrnuto. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Kao što je netko jednom primjetio.. nešto detaljnije. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra.

Naime."30 2. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. Otkazivanje sustava cijena No. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Socialism and Democracy.2. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. str.. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. platili ili ne. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Racionalno je biti slobodni jahač.2. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. savršen. sustav cijena nije. dakako. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. društveno poželjna ona nije profitabilna. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. surov mehanizam. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. 67.1. međutim. koristi javno dobro. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. New York. 1947. Osim javnih dobara. koristimo. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. 35 . J. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara.: Capitalism. reći ćemo.3. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Nadalje. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. javna dobra. Riječ je o dobrima koja svi. Postojanje eksternalija. Tržište je.

dakle. poboljšati performancije tržišta. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme).2. O ovome detaljnije u okviru 10. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. dakle. Njena je namjera. 36 . što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. Tržištu su. poglavlja "Država i tržište". Ne čudi. stoga. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. inherentna razdoblja neravnoteže. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete.

Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.1. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . između ostalog. 37 . Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.1. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Prema tomu.

a UP2 = 3 · 400 = 1200. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. Prema tomu. stabilnoj elastičnosti potražnje. riječ je o jediničnoj. UP1 = 1 · 800 = 800. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. Dakle.3. 38 . b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa.

neizmijenjeni ukupni prihod. Zamjećujete. i rast cijene dobra značit će. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12.3. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. 39 . zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. Ali. pad cijene ne tangira ukupni prihod.

dakle. Obratimo. kreće između 0 i ∞. Dakle. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. pozornost i na one ekstremne slučajeve. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. međutim.3. neosjetljivu na promjene cijene. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. 40 . Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Naime.

U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. vrlo mala. I obrnuto. tek teorijski moguću. Dakle. 41 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14.3. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. Poraste li. snažne reakcije potraživane količine. primjerice. Ovakvu.

izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Nadalje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. pozitivni broj. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. staru cijenu ili količinu. a drugi puta na novu.3. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . 42 .

Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. To će.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . izazvati promjenu potraživane količine dobra A. dakako. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Neka poraste cijena dobra A.3.

19 = 798 UP2 = 38 .3. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje.2. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče.1. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. 21 = 798 3. Potražnja. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Provjerimo: UP1 = 42 . dakako. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Dakle. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Stoga su karakteristični. sljedeći slučajevi: 44 .

Inferiornim u tom smislu da ih. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. potražnja također raste. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. 45 . ukoliko dohodak raste. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera.2. Npr.1 = 2. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Obrnuto. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka.. ukoliko dohodak raste. međutim. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. ali raste brže od dohotka. ali i skuplji supstituti. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Zaključujemo. Ukratko. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. zamjenjuju superiorniji. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka.1). Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera.2% godišnje (naravno. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima.3. Zanimljivo je. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. potražnja će za dobrom A porasti 2.

raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. ili pak komplementarni karakter dobara. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. Primjerice. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Supstitucijski. supstituirati. O komplementima.3. dakle. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. Vrijedit će i obrnuto. ± Postotna promjena potražnje dobra A . određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. kada je Ek < 0. Primjerice. Sada. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Ek > 0. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti.1. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente.3. 46 . Obrnuto.

stabilno elastična. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. a 0 < Ep < 1. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. a Ep > 1. Naime. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. ponuda je neelastična. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Vrijedi i obrnuto. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ponuda je elastična. dakako. odnosno rast ponuđene količine.2. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. a Ep = 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Vrijedi. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. i obrnuto.3. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. 47 . U tom će slučaju pad. ponuda je jedinično. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. 48 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. a njena je krivulja okomiti pravac.

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 .

.

riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Granična (dodatna. A. E. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Böhm-Bawerka. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Jevonsa. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača.1. Mengera. K.Marshalla i drugih. Prema tomu.4. ali raste sve sporije. S. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Evidentno. marginalna) korisnost. Ovaj zakon. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Gossena. POTROŠAČEV IZBOR 4.H. F. POTROŠAČEV IZBOR 4.Wiesera. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. potrošačev izbor. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. 51 .

Granične korisnosti. kao uostalom sve granične veličine. Dakle. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. jedinična promjena potrošnje .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. npr. 31 52 .s.4.

zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . 4.potrošačeve ravnoteže. Slika 19. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. odnosno potrošačevu ravnotežu. Gossenov zakon. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Naravno.1.4. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. granična korisnost može biti i negativna. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 53 . Naime. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.1.

DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. maksimalnu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. No.4. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću.

maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak.4. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. Tablica 7. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. 55 . Ali. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. potrošačevu ravnotežu.

32 Dragičević. A. dakle. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. 1991.32 Drugim riječima. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . II. str. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.4. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja.: Ekonomski leksikon. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. 56 . maksimaliziranje ukupne korisnosti. Zagreb. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. Gossenovog zakona koji kaže da.. Na tragu smo II. 210. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Informator. međutim.

poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.33 6. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.83 4. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.1.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. uz ostale neizmijenjene uvjete.1.33 5. pad cijene dobra A. 57 .4.33 4. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. Ukoliko.50 4.33 = = Granična korisnost dobra B . Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. Međutim. Cijena dobra B 6. primjerice. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.1.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.67 6.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.korisnost po novčanoj jedinici 8.

u pravilu. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju.2. Dakako. Potrošački probitak. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. posljednje koju namjeravamo kupiti. 5 novčanih jedinica. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara.4. Ukoliko bismo. dakle. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. u duhu teorije granične korisnosti. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. u slučaju obaju dobara. Nova. pozitivan broj. druge jedinice 8. i ovdje su. moguće različite kombinacije. na višoj razini potrošnje. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. treće 7. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. baš kao i kod promjena cijena. 58 . kupac je. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. Naime. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. kupujući. četvrte 6 i pete. 4. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). Često se.1.

u ovome slučaju. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Međutim. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 59 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. 10 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje.4.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Njegov je probitak.

Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4. Ukupna korist mjeri spremnost. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Riječ je. 60 . Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra.1. o subjektivnom konceptu. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama.4. .3. naravno. Zamjećujete. podsjećamo. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Pitanje je. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. sa fiksnim dohotkom. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost.

prema tomu. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. glasi: Cijena = Granična korist . Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. 61 . Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra.4. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje.

Kupujući. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. potrošač je u stanju povećati neto korist. 4. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. složit ćemo se s time.4. Doista.1. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. međutim. pokušava objasniti potrošačev izbor. Teorija granične korisnosti. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra.4. Prema tomu. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. 62 . Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju.

4. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR 4. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. Crta proračuna. kao i u prethodnom slučaju.2. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. Tablica 9. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. uz dani dohodak i cijene dobara. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Drugim riječima. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . nedostupne potrošnje. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. Pretpostavit ćemo. naime. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica.

Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Limite potrošačevog izbora. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. ali ne i na crti proračuna. pri tome. 64 .4. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je.

65 . Kb = 10 . Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. naravno. i obrnuto. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna.1. međutim.2 .nezavisna varijabla). pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak.4. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. 5 = 0 i 4. Npr.. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Vrijedi. Pomoću nje smo. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. ponovimo to.2.2 . 0 = 10 Kb = 10 .

66 . . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 1 = 10 Kb = 12 -2 .4. Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. 2 = 8 itd. 0 = 12 Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice.2 Ka .

omogućava osvajanje novog. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. pomoću jednadžbe proračuna. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . 67 . Prema tomu. a i pokazati. To je. područja potrošnje. naravno. uz ostale neizmjenjene uvjete. prije nedostupnog.1 Ka. b = = . i obrnuto. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica.4. a dohodak 60. a vrijedit će.2. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. nove granice potrošnje. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Ustvrdit ćemo. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. Utvrdimo. U obrnutom slučaju. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B.2. ceteris paribus. 4. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). Vrijedi i vice versa. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . U našem primjeru on iznosi a = = 2 .

3 = 7 Kb = 10 .4 = 6 itd. Kao što rekosmo. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.10 = 0 Slika 25. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.0 = 10 Kb = 10 . 68 . vrijedi i obrnuto.2 = 8 Kb = 10 .4. Doista.1 = 9 Kb = 10 .

2. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti).3. Prema tomu.4. Dakle. Slika 26. POTROŠAČEV IZBOR 4. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Dakako. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. 69 .

70 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 27.4. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. Slika 28.

konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. ekstremnom. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu.4. Ukoliko su. 71 . U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. dakle. U ovom će. I obrnuto.

Naravno.2.1.3. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). vrijedit će i obrnuto. odnosno tri i tako dalje para cipela. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.4. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . 4.

određuje kut krivulje indiferencije. Slika 31. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora.4. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. 73 . Naime. Kako. međutim. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. I drugo. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra.5 1  = =  . Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . 74 . pokazuje tendenciju pada. Dvije stvari valja uočiti.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. krećemo li se niz krivulju indiferencije. a vrijedi i obrnuto.4. granična stopa supstitucije. Logično je to budući da potrošač. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. kreće li se niz krivulju indiferencije.

4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. 75 . POTROŠAČEV IZBOR 4.2. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .optimalni izbor potrošača. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).4. Slika 33. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).

Prema tomu. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Kako. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. Prema tomu. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. odnosno oportunitetni trošak. Niže. Poželjnije. pak. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A.4. međutim.

5. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. 6 4. ceteris paribus. Pretpostavit ćemo da je.2. povećan dohodak potrošača. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . njegovog optimalnog izbora. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. Slika 35. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 .

4. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. a time i potrošačevu ravnotežu. Ovo je najčešća situacija. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Povećat će se relativna cijena. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. a sa njom i kut nove crte proračuna. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. 78 . Slika 36. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B.

Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 37. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. pak. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. nižu krivulju indiferencije.5. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.2.1.4.

Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. podsjećamo. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Ona je.2. Ona je. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. Nasuprot tomu. pokazuje zakoniti. Improvizirajmo. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B.2. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Naime. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Zamjećujete da. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. a na osnovu prethodnog primjera. 80 . Kada je. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. R1 (Ravnoteža 1). pak. kretanje od točke R1 do točke P (dakle.4. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Krivulja potražnje.5. 4.

pretpostavimo. POTROŠAČEV IZBOR recimo. 81 . Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. 40 jedinica dobra B. značila potrošnju 10 jedinica dobra B.4. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice.

Na djelu je zakon potražnje. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. ceteris paribus. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. ceteris paribus. Te su iznimke od pravila da. a niža cijena dobra.4. znači njegovu veću potraživanu količinu. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. 82 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje.

Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A.2. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ostaje ista. Dakle. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .6. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ∆ Ka . dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A.4. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . dakle.Granična korisnost dobra B . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . POTROŠAČEV IZBOR 4. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. Ukupna korisnost. te da daju identične rezultate. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. primjerice.

4. međutim. POTROŠAČEV IZBOR . Potrebito je. dokazati da će teorija granične korisnosti i. Prema tomu. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. postoji čvrsta veza između ovih teorija. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. nešto mlađa.Granična korisnost dobra B . Negativni predznak (Očigledno. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti).

Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Gossenovog zakona. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Dapače.4. 85 .

.

str. 1990. stotinu i više godina. Istovremeno. godine naš ekonomist Blaž Lorković.. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. M. 34 87 . 98. B. (reprint). netko ili neki snose rizik poslovanja. Addison-Wesley Publishing Company. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 207. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. Zagreb.o.o. 1993.5. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". 33 Lorković.. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". Bez. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. str. dakle.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute).1.. Netko ili neki to moraju učiniti. Parkin.: Economics.: Počela političke ekonomije. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. New York. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu.33 Ovako poduzeće definira 1889. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.

dvije prepreke.5. Na drugoj strani. Naime. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. dakle. najveći mogući u datim uvjetima. Naše je poduzeće. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. naime. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. i tržišna moć (bilo monopolska. ukoliko ste monopsonist. profit. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Život poduzeća nije nimalo lak. Stopa je nataliteta. Cilj je. bilo monopsonska) poznaje granice. Ili. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. grubo rečeno. Nimalo laka zadaća. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. u oba slučaja. Često se. Ali. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Valja. ali i stopa mortaliteta. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. 88 . U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. dakle. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Naravno. Riječ je o tzv. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači.

Ali. naime. cijene čimbenika proizvodnje. Standardni. New York. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Addison-Wesley Publishing Company. 1990. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. str. 35 Vidjeti: Parkin. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera.5. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. 89 .35 Ponajprije. M. ali ne i uvijek dostatna. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. naravno.. 223-224. u pravilu. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. ali ne i vice versa. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Nekoliko je razloga tomu. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. Tehnološki neefikasna. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Zaključimo. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. ekonomske efikasnosti.: Economics.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

  1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. Ako je d' 2.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. Pojavio se ažio (agio).2. 5.. dakako. Ukoliko. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. Ovo je.2. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. 5 Dividenda sada iznosi 50. a disažio 50%  ⋅100  . odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .1. One su al pari. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.5 = 500 .5% cijena dionice jest 500.5.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. Evidentno. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. zamjećujete. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.

Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . Dakle. Priznat ćete. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. gdje r = k' . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . 1. (1+r). Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . (1 + r ) 1. Budući iznos = 1000 .21 (1 + r ) 2 1. 1 +  = 1000 1.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. 1. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa.21 = 1210.12 98 .12 = 1000 .5. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. 100 10   .  100  Obrnemo li stvari.1 = 1100 . (1+r)2 = 1000 . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. 1.

a kamatna stopa 10%.1 2 3 n 1. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje... nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.. New York. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.. M. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .. Ali.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. (1 + r ) n Ali.: Economics. dakle.. + + / : 1.1 = 1000 . Neka ta dividenda iznosi 10.1 (1.1) (1.1) (1. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.1) (1. Dakako. str. godinu dana po kupovini dionice. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice..1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. Međutim.5. Cijena dionice 45 99 .. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1.. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. dakle. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. 216. 1990. Addison-Wesley Publishing Company.

2 3 4 1.. k' r k' 100 Evidentno.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.1) (1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . formula vam je poznata.. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + . + .5..1) (1..1 1. a nazivnik (0. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta...1 (1. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. Dakle.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe..1 Prema tomu.. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. No.. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.1 CD – CD = 10 0. Naravno.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. Dakle.1 1. CD CD 10 = /⋅ 1. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1) jest r.1) (1. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .1 1.

rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. granični proizvod i prosječni proizvod. pak. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. Promjene ukupnog proizvoda. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). kapital). Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. kapital. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . zemlja) promjenljivog karaktera. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. dat će ukupni proizvod. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Niski. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Neprijeporno. Dakle. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. 5. a raste veličina rada. 5.5.1.2. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr.2. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.

Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. moguće i nemoguće proizvodnje. također. granicu između. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda.5. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. te promjenljivu veličinu rada. Tablica 10. Prema tomu. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40.

Tehnološka efikasnost znači. to je promjena. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Ili. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. Ukoliko se. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje.5. naime. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. 5.2. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika.2. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Međutim. Granični proizvod Granični (dodatni. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. a raste input zemlje). on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. dakle. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost.

Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. Tablica 11. 104 . te izračunajmo granični proizvod rada. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.3.2.

Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. a zatim pad graničnog proizvoda (rada).6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. taj rast. biva sve sporiji i sporiji. 105 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Međutim. Možda će sljedeća slika. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Uzrok je tomu početni rast. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. nakon početnog ubrzavanja (progresije). s tim u svezi.25 3.5. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. uspješno dopuniti prethodni komentar.

PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Naime. Istovremeno. Uopće. ova posljednja raste.2. a vrijedi i vice versa. granični proizvod rada raste. kao i u našem primjeru. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . 5. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Upravo stoga. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum.4. kada su u pitanju granične i prosječne veličine.5. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave.

3. Što se.zakonom opadajućih prinosa. sve sporiji i sporiji. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. granični trošak i prosječni trošak. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). 107 . Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. 5. međutim. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. 5. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima.5. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. ali je taj rast. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. međutim. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. prije ili kasnije.1. Kao što ranije. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa.3. Dakle. Daljnji. ceteris paribus. uz fiksne veličine ostalih inputa. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. analizirajući potrošačev izbor. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Prema tomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.2. Slika 44. međutim. Usredotočimo se. Vrijedi. Naime.4.5. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. ako hoćete. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. također. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . dakle. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. postaje varijabilan. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.

Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Slika 45. Ukoliko je riječ o stalnim. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. 116 . Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. konstantnim prinosima razmjera. ukoliko. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška.5. dakle. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. prosječni će ukupni trošak opadati.

117 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. prikazat ćemo na grafički način. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. Optimalni izbor proizvođača. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.6. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. slika 46). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak.1. 6. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.1. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.6. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). 6.1. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Provjerimo: K = 12 . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 ⋅ 6 = 0. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Ukoliko input rada iznosi šest. Ukoliko je input rada jednak nuli. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . input će kapitala biti jednak nuli. 119 .2 R .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.

a vrijedi i obrnuto. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak.6. dakle.2.1. Neka ona. jest relativna Ck cijena inputa. Odredimo. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . iznosi 20 novčanih jedinica. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . upola manji. u novim uvjetima. Kut crte izotroška. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . kao i cijena rada. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . mora biti razmjerno. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. koji nalazimo u jednadžbi izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. sukladno našoj tvrdnji.

Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. naravno. kako rekosmo. Prema tomu. nepotpuna. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. i vice versa.1. Prema tomu. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .3. Karta izotroškova. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. a vrijedi. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška.6. u našem će slučaju (Cr=20. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.

6. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. 122 . Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. IZOKVANTA .2. odnosno tehnika proizvodnje. 6.

Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Dakle.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. s tim u svezi.6. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Slika 49. eventualno smanjenje inputa kapitala i. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

6. 6. 124 . npr. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.2. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. 2. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom.

Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.2. Ponajprije. Dakle.6. 6. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .2. a vrijedi i obrnuto. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Drugo.

veći ukupni proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a veća. dakako. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. Tablica 18. budući da znači veći angažman inputa. 6.6. Slika 51.3.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod.

Isti će. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . međutim. Prema  ∆R  tomu. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 .6. međutim. Naime. Slika 52. Što je. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.

a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom.6. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . npr. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Prema tomu. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. 128 . Zanemarimo li negativni predznak. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .

dakle.6. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. vladaju potrošnjom. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). odnosno proizvodnjom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Zamjetna je. a na drugoj. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Minimaliziranje ukupnog troška. nužno obara njegov granični proizvod). 130 . Proizvođač. uz neizmijenjene veličine ostalih. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . pak. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. proizvodnoj.

1. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. Naime. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). 7. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora.7. TRŽIŠTE DOBARA 7. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. tj. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. b) postojanje velikog broja kupaca. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. jednostavnosti radi. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. monopol. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. 50 Pojam dobra. monopolističku konkurenciju i oligopol. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra.

Ponajprije. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Drugo. prikazati na sljedeći način: 132 . Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. a savršeni konkurenti je. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. dakle. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Naime. nemajući drugog izbora. tržišnu cijenu. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Kada je cijena zadana veličina. Naime. Naime. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Horizont savršenog konkurenta moguće je. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. tržišnoj. sasvim sigurno. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali.7. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. preuzimaju. cijeni. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. "od šume ne vidite drvo". prihvaćaju.

Moguće ga je. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. Ukupni. Ukupni prihod. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. utržene količine dobra i njegove cijene. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara.7. dakle. dakle. podsjećamo. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.1. Umnožak je to. promjena. To je. 7. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . prema tomu.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53.

Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. 134 . Dakle. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. jednak cijeni dobra. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. i to u svim tržišnim strukturama. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena .7. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. cijenu određuje i nameće tržište). Proizlazi da je prosječni prihod.

Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. pa i savršenog konkurenta.2. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. postoji druga opcija. maksimalizirati profit . Međutim. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. 135 .7.1. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7.

ali ni gubitak. nakon druge prijelomne točke. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. 40 jedinica dobra. očigledno. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Prijelomna točka (break even point).7. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25.2. Gubitak se. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. dakako. 136 .1. ukupni trošak i profit Tablica 19. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. Ukupni prihod. bio zamijenjen gubitkom.1. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda.

granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška.2. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. 7. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. naime. 137 . Dodatni je prihod.7.2. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Naime. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Granični prihod.granični prihod.1. veća od graničnog troška.

pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12).7. dakle. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Dakako da ne. odnos 138 . Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Dakle. Naime. Tablica 20. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Ispitajmo njegovu djelotvornost.

prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Slika 56. istovremeno. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. 139 . TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40.7.

625 10. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.7.92 13.5 9.64 Slika 57.5 9. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 11. 140 .75 9.

7. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. kao što gornja slika pokazuje. 141 . Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.375. Prosječni profit = Prosječni prihod .625. prosječni profit jednak je 2. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Optimalna razina proizvodnje. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.1. iznosi 9.3. prag rentabilnosti). u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.375 ⋅ 40 = 95 7.5).Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. prosječni profit je. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.

veći ili manji od optimalnog. svaki output. vodi poduzeće u gubitak. na sreću. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. niti gubitak. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Optimalni output sada iznosi 30. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Zamjećujete. Ne postoji profit ali. 142 .7.

1.7. Slika 59. TRŽIŠTE DOBARA 7.4. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.5. savršeni će konkurent. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. realizirati gubitak. pri svim veličinama svog outputa.

dakle. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. makar i privremenog.8.5). međutim.25 ⋅ 20 = 25 7.5.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. Naime. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.1. savršenom konkurentu. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. iz navedenog primjera. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. prosječni je gubitak. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . Fiksni trošak. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 .75 . Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje.7. Našemu je poduzeću. Naime. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. prekidanja proizvodnje. Moguće je da čudno zvuči. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. nije moguće izbjeći. a to pokazuje i gornja slika.5 = 1. proizvodili ili ne.

Prema tomu.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .67 9 10 11. To će se. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.7.4 8.5 13. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. 25 = 25 Tablica 22.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.5* 8. 25 145 .5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .5 = 8. naravno. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.

TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. u kratkom vremenskom razdoblju. Stoga.7. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. imate li sreće. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. 7. može smatrati potopljenim troškom. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Ništa drugo vam i ne preostaje.7. veseliti se pobjedi svoga kluba. Fiksni trošak se. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Naime. Dakako. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. 146 . Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi.1.1.6. 7. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. Naime. točka a na krivulji graničnog troška može. proizvodio ili ne. dakle. Nije. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu.7. 147 . u ovoj situaciji.

odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška.7. U tome će slučaju prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. 7. dakle. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Izlazak slijedi.1. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak.8.

Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.1. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. Slika 62.9. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Cijena Ponuda. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.7.

dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli.7. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Međutim. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. u dugom vremenskom razdoblju. Naime. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. profit (pozitivna razlika 150 . Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Njihova će pojava. Drugim riječima. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. dakle. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita.

Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Normalni profit postoji. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Slike 64. Odgovor je jednostavan: normalni profit. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Dakako. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak.7. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . dakle. dakle.

kao diplomirani ekonomist. Dakle. dakako. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak.7. umjesto u vlastito poduzeće. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. mogli ste se zaposliti i. Vi ste. Konačno. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. realizirati odgovarajuću plaću. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. TRŽIŠTE DOBARA trošak. propuštena plaća. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. U svakodnevnom životu. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Vi vodite vaše poduzeće. pretpostavimo nadalje. novčana ste sredstva. Ponajprije. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Nadalje. Prema tomu.

veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. 153 . Dugoročno. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Potrebito je. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi.PUT). cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak.7. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. te postoji alokacijska efikasnost. Koristiti kapacitet znači. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Resurse nije potrebito realocirati. društveni interes to nalaže. Kada je. dakle. postoji alokacijska efikasnost. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Na kraju. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. naime. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. vrjednijeg dobra. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti.

154 . sposobno.2. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. MONOPOL 7. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Druga je monopol. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. patenti). do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. električne energije.7. Ono je. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. vode itd. Povećavanje outputa. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. na ovaj ili onaj način. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. dakle. licence.2. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA 7. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška.1. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. u takvom slučaju. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća.

Naime. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. 155 . određivati cijenu dobra. odnosno cijene dobra.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Monopol je "price maker". "pravi" cijenu. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. odnosno njegovom veličinom. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Za razliku od savršenog konkurenta . Vrijedi. zahvaljujući svom posebnom. Dakako.2. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu.2. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. povlaštenom položaju. i obrnuto.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . naravno.7. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. dakle. ipak. Zbog toga se granični prihod monopola . Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. posjeduje tržišnu moć. potraživana će količina dobara biti veća. postoje neka ograničenja. Pri tome. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. njome upravlja zakon potražnje. On je u stanju. Naime. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. Zbog čega je to tako? Monopol. Ukupni. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. TRŽIŠTE DOBARA 7. manipulirajući vlastitim outputom. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji).

ukupni prihod monopola niti raste niti pada. on je maksimalan. Tablica 23. a Ec = 1. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . odnosno 0 < Ec < 1. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična.7. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7. 157 .

158 . on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. dakle.7. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. Ukoliko. koji. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. kojim slučajem.

1.3. 159 . Tablica 24. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.2. Neprijeporno.2. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.7. Maksimaliziranje profita 7. Ukupni prihod.3. TRŽIŠTE DOBARA 7. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.

Naime. analizirajući savršenu konkurenciju. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda.2. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. Ukupni prihod. vrijedi i u uvjetima monopola. Granični prihod. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. 160 . granični trošak i profit Output koji.3.2. Monopol će.7. u danim uvjetima. Pravilo koje smo otkrili.

Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). 3 jedinice dobra.67 161 . Tablica 25. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice.5 7 7. naravno.7. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Tablica 26. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku.33 6. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. povlašteni. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita.67. već spomenute. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita.33. tri jedinice dobra. Naime.prosječni ukupni trošak) iznosi 2.67 ⋅ 3) iznosi 8. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. a maksimalni (ekonomski) profit (2. Pri tom. 162 . Međutim.7. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. outputu cijena dobra iznosi 9. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. a mogu ga gurnuti i u gubitak. a prosječni ukupni trošak 6. Prosječni profit (prosječni prihod . To su.

Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. između ostalog. za razliku od savršene konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA 7. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita.4. veći ili manji od optimalnog K. pri optimalnom outputu. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači.2. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. 163 . Ali. Lošoj reputaciji monopola. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška.7. vodi monopol u gubitak. Slika 69. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku.

Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). baš kao i savršeni konkurent. 164 .5. makar i privremeno. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. dakle. ukoliko je. TRŽIŠTE DOBARA 7. Slika 70. prekinuti proizvodnju.7.2. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.

New York 1991. Podsjetimo. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Monopolova krivulja ponude ne postoji. Viša cijena. E.W. znači veću ponuđenu količinu. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. Vrijedi i obrnuto. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. 266. W. ceteris paribus. u različitim tržišnim situacijama. Inc. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. pri tome. Norton & Company.2. granični trošak. 165 .6. Međutim. Slika 71.55 Cijena .7.: Microeconomics. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. str.. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Dakako. TRŽIŠTE DOBARA 7. krivulja ponude (bilo individualne. Monopol. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja.

7. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 7. međutim. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. značiti najrazličitije ponuđene količine. odnosno tržišnu moć. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. dakle. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa.2. međutim. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. mada to posebno ne naglasismo. naravno. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. jedna te ista cijena može. Dakako. On. Proizvođač. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Monopol. 2. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. kada je riječ o monopolu. mora posjedovati monopolsku. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Naime. može prakticirati diskriminaciju cijena. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja.7. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. biti u uvjetima savršene konkurencije. 166 .

A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. prosječni prihod Granični prihod K 167 . Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. Prema tomu.7. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Slika 72. odnosno usluge. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.1. 7. Ali.7.2.

Slika 73. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda.7. proizvodi output K. Ali. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . 168 . Monopol. prosječni prihod. Stoga. Na taj. a ne i na sve prethodne jedinice. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. način maksimalizira svoj profit. poznati nam. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra.

8. osim posljednjeg. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. ali povećanje profita. Sada svi kupci. znači proizvodnju većeg. Pretpostavit ćemo da je. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Ali. odnosno savršena konkurencija. b) Moguće ironično. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. prije svega. Ne zaboravimo. ponajprije. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. alokacijski efikasnim outputom. 7. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama.7. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. te outpute koje odbacuje monopol.2. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. ali i većim. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom.

Slika 74. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti.7. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Međutim. Nije teško zaključiti da: 1. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 .

većeg outputa jest X neefikasnost. "rent seeking behavior". a koje je cilj realizacija monopolskog profita. u određenim slučajevima. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Zaštićeno od konkurencije. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). Naime. ali i ekonomije cilja (economies of scope). zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. aktivnosti koja. učiniti većim od onog konkurencijskog. evidentno. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. Međutim. Ali. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. poznata nam ekonomija razmjera. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. a zbog zaštićenosti od konkurencije. 171 . Riječ je o traganju za rentom. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje).7. pak. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Doista. to nije sve. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Razlozi za to vjerojatno postoje. izaziva dodatne troškove. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. mogu monopolski output. dakako. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Ekonomije cilja se. Monopol. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta.

) obara prosječni ukupni trošak. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. monopol igra pozitivnu ulogu. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol.7. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. u nekim slučajevima. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. zamjećujete. Prema tomu. 172 . unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. proizvodnja bijele tehnike. Sve to. Slika 75. itd. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Ali. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. a monopolski output veći od konkurencijskog.

Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti.3. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. Nesavršena. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. bez ikakvih ograničenja. ne identično dobro. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Valja dodati. Monopolistički konkurenti proizvode slično. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. ponajprije. baš kao i monopol. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. dakle.1. s opadajućom krivuljom potražnje. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. dakle. 173 . riječ je o monopolističkoj konkurenciji. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. baš kao savršena konkurencija. Drugo. radi se o oligopolu. monopolistička konkurencija. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. dakako. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. 7. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. U drugom slučaju. Stvarna su tržišta. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. konkurenti. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije.3. Novi se. U prvom.

3. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. dakle. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata.1. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. 174 .1. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. 7. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Slika 76. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. On.7.

Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. međutim. Slika 77. Prema tomu. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Ekonomski profit se smanjuje. Naime. Nova će poduzeća privući dio kupaca. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. nove konkurente. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Budući da je prosječni prihod.7. 7. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli.3.1. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Ova je idilična situacija.2. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. sasvim sigurno.

Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Nadalje. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Monopol i monopolistička konkurencija. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol.7. dakle. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Uopće. neiskorištenog kapaciteta. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. naime. i dobrim supstitutima. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. 7.3. međutim. Drugim riječima. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra.2.minimalni prosječni ukupni trošak. Kapacitet je. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Nadalje. Najčešće je to ekonomija razmjera. Brojni su uzroci formiranja oligopola. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. razlike ipak postoje. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Ali. istovremeno. znači pojavu suvišnog.

On je "price searcher".2. itd. Manja poduzeća. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. Monopol "pravi". profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. ali i za suradnju. Međutim. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. On je "price maker". proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. s tim u svezi. Ono određuje i mijenja cijenu. također. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu.3. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. patenata. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. 7. dominantno poduzeće. a ostali ga u tome slijede. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. Očigledno. najčešće ono najveće. Ovakvi su 177 .1. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Problem međusobne ovisnosti. Ovdje ima mjesta i za sukob. vodstvo u cijenama. određuje cijenu. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Prvi je tzv. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata.7. preuzme vodstvo u cijenama.

Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). povećavajući output iznad dogovorene kvote. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Slika 78. prestanak sporazuma. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. najčešće. Ne samo zbog toga što ih. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. 178 . Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. veličina outputa.7.

2. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine.2. nema. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. zbog nedostatka dokaza.B.3. budući da je odbio priznati. međutim." Zatvorenici. odvija u prilično neugodnom ambijentu.1. Čvrstih dokaza. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. dakle. Tijekom istrage ustanovi se da su A. Istražitelj stoga smjesti A. TRŽIŠTE DOBARA 7. A. poštujući pravila igre. pretpostavljate. a partnera. osuđeni samo za posljednju provalu. Svaka igra.B.A. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. i B. U tom smislu svaki igrač. vjerojatno. čeka zatvorska kazna od osam godina.A. Teorija igara može se. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci.A.B.B. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.3. Prilično složena situacija budući da A. i B. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. i B. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.A. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. a tvoj partner to odbije učiniti. Zatvorenikova dilema Igra se.2. ne mogu komunicirati i. 7. i B. 179 .7.2. dakako. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale.

bez obzira što učinio drugi zatvorenik. ne prizna. B. I njemu se isplati priznati.B. 4 god. B.B. 8 god. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. A. prizna. prizna.B. B.A. i B.B. a B. 1 god. B.B. strategije Priznati Priznati A. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B.A. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača.. A. A. 8 god.A.B. vodeći računa isključivo o 56 John F. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. 2 god. Ukoliko.A. B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. strategije Ne priznati Ne priznati B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. Dakle. prizna tada. B.B.B. pak.B. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. 4 god. A. ne prizna.A.B. Oba zatvorenika priznaju 2. 1 god. Svaki je od igrača odigrao igru. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. matematičar.A. ne prizna 4. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.A.7.? Ukoliko B. meni se isplati priznati.A.B. konačni rezultat. B. s punih osam godina. 180 . Nash. odnosno strategije. A. neprijeporno. Prema tomu.A. A. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. 2 god. u svakom slučaju. Na koji način razmišlja zatvorenik A.

Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Ali. New York 1990. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Inc. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži.. Oba poduzeća varaju 3. varati) i pridržavati se sporazuma. Poduzeće A ne vara. Moguće su .2.: Economics. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. poduzeće B vara. M. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. 7. str. 357. dakle. Naime. kao i u zatvorenikovoj dilemi.2. Oba poduzeća ne varaju 2. sljedeće četiri situacije: 1. na račun konkurenta. dakle. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". mogu birati između dvije moguće strategije. grubo rečeno. ne varati.3.2. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. 181 . Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. poduzeća B ne vara 4. Poduzeće A vara.7. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. I ovdje su.. veći ekonomski profit. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. u pitanju dva igrača koji. Ali.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Addison-Wesley Publishing Company.

Zajedničkom interesu treba. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. A naša ga poduzeća. I njegova najbolja strategija je varati. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. tu doista nema dileme. varati. pak. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. istovremeno. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Poduzeću A se isplati.7. ukoliko poduzeće B ne vara. vremena da bi se profilirao. mora varati. Izigravaju li. imaju dovoljno. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. I konačno. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. naime. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Svaki "niski udarac". Pokušajmo je otkriti. Dominantna strategijska. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. I opet. dakako. na sreću ili nesreću. 182 . Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje.

te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica.1. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen.4. međutim. Prema tomu. 183 . vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. New York.4. Oxford University Press. T. dakle.58 Ukoliko. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća.7. Od vas se. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).: The Strategy of Conflict. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Uopće. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. primjerice. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. 1960. 7. Jedna je od njih.

4. PUT Cijena=Gran. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Tablica 27. na koncizan način. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.) vrijednosti ukupne prodaje. PUT Cijena>Gran. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . slobodan ili otežan ulaz u granu itd. pružiti potrebitu informaciju. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. trošak Ekonomski profit Cijena >min. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. monopolistička konkurencija. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. Sljedeća će tablica pokušati. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. oligopol. 7. trošak Normalni profit Cijena> min. trošak Monopolski profit Cijena>min. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. 90% npr.PUT Cijena>Gran.PUT Cijena>Gran.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min..2.7.

najniži trošak i cijenu. Prema tomu. istoga kroja i iste boje. Kada je prirodni monopol u pitanju. konkurencije jest idealan. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Ili. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. a potrošači će. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Ali. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. oligopol ili monopolistička konkurencija. iste zapremine motora i iste boje. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. Ali.7. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . Naime. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. kada je u pitanju monopolistička konkurencija.

.

PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. Kapital. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. kapital. najrazličitiji uređaji i oprema. alati. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Dakle. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. ali i zalihe gotovih proizvoda. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. strojevi. odnosno čimbenika proizvodnje. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Valja. ne znači novac. vode itd. rudna bogatstva. zemlja i poduzetništvo.1. poluproizvoda i sirovina čine kapital. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. dakle. preuzima rizik 187 . Poduzetnik. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. novčana sredstva. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. zgrade. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. naime.8. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. To su rad. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode.

od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. vlasnik kapitala kamatu. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. a vlasnik zemlje rentu. odnosno proces njihove proizvodnje. u prvi mah. dakle. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu.2.8. Domaćinstva. odlučnim. 8. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. nije za bojažljive i nesklone riziku. Poduzetnik. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Poduzetnici su. Riječ je o samosvojnim. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. pak. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. naravno. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. onaj ekonomski. naravno. a poduzeća ih kupuju. 188 . Tržište. naravno. prije svega. Renta. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. Vlasnik rada ostvaruje plaću. Vrijedi. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Ali. dakle. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza.

tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. 189 .8. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Vrijedi i obrnuto. Slika 79. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Dohodak = C ⋅ K. Prema tomu.

Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Ili. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Ekonomska je renta. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. kako se to zna reći. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. U pravilu. Vrijedi i obrnuto. "kruh nad pogačom". za razliku od transferne zarade. Slika 80. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi.8. 190 . tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. To je onaj dio dohotka koji.

a vrijedi i obrnuto. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. kada je. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. njegova ponuda savršeno neelastična. Slika 81.8. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. 191 . Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. dakle. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene.

jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. Poduzeća. potražuju čimbenike proizvodnje. naime. međutim. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad.8. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje.3. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. Zapitajmo se. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. kapital ili zemlja) izvedena. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. derivirana potražnja. 8. 192 .

a ostali su inputi fiksnog karaktera. Prema tomu. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. Ukoliko povećavate inpute rada. jednostavno. 193 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. Naime.8. ∆ Čimbenik Ili. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa.

Prosječni je trošak inputa. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. po logici stvari. jednak cijeni inputa. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. 194 . Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. jednostavno.8.

Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Količina zaposlenog inputa će se. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.3.1. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Optimalna. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.8. pak.

Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika.8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Prema tomu. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada.

te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Tržište je outputa savršeno konkurentno. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Međutim. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Podsjećamo.savršeni konkurent. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. uvjetima savršene konkurencije. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Naime. U ovim naročitim uvjetima. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Međutim. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene .8.

3. Monopson Razmotrimo. međutim. međutim. 8.kupac inputa . i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Slika 83. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.2. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa.u stanju utjecati na cijenu inputa.8. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Ukoliko poduzeće . Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.ima određenu tržišnu moć. Poduzeće. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.kupac inputa . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. 198 .

Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. krivulja ponude rada jest 199 . Granični se trošak rada. naravno. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Međutim. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Prema tomu. Tablica 29. Uostalom. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). a cijena rada 15.monopsonist. iste veličine. međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada.8. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada.8. Slika 84. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. 200 . Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada.

postojanje krivulje potražnje. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. I konačno. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. međutim. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Dakle.8. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. dakle. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. ne znači. Ovakvo ponašanje ne znači. Naime. 201 .

8. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .1.4. 8.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Prema tomu. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .4. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Ne postoji krivulja potražnje za radom. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.

ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. Dakle. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. 203 .2. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. = Granični trošak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom.4. granični prihod proizvoda rada se.8. Ukoliko je dotični input rad. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.

.

1. Addison-Wesley Publishing Company. prije svega. ponude rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. str. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke.1.9. a one se tiču. kako ranije rekosmo. 9. 391.1. Rast cijene rada izaziva. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 60 Vidjeti: Parkin. Dakle. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. New York. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. dva. Daljnji rast cijene rada može. Inc. Vrijedi i obrnuto. međutim. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. suprotna. M. u pravilu i u prvi mah. 1990. ponuda rada ne postoji. rast ponuđene količine rada. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. Međutim..: Economics. kada je u pitanju ponuđena količina rada. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. 205 .. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. izazvati pad ponuđene količine rada.

To je bit učinka supstitucije. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. rast dohotka potrošača. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće.9.prodajom rada. Ponuđena količina rada raste. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. ponuđena količina rada opada. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. obrazovanje). 206 . radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. ceteris paribus. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. pri relativno visokim cijenama rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Iz tih razloga. Uporni rast cijene rada.jest normalno dobro. Prisjetimo se. rekreacija. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Ali. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. povećava potražnju za normalnim dobrima. Upravo stoga. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.

1. 9. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika.kupci rada -. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.9. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. 207 . povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. utjecati na cijenu rada. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. međutim. Pojedina se poduzeća .

208 .1. u tom slučaju. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. granični prihod proizvoda rada. ceteris paribus. Raste. a s njim i granični prihod proizvoda rada.savršeni konkurent b) Tržište rada . Vrijedi i obrnuto. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. raste. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. a sa njime. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Raste li cijena dobra ili usluge. Ukoliko se. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87.savršena konkurencija 9. a) Poduzeće kupac . Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). Vrijedi i obrnuto.9. Podsjećamo. dakako.2.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. i granični prihod poduzeća.

povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Ponuda se rada smanjuje. Dakle. raste li radna snaga. uz ostale neizmijenjene uvjete.1. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto. 209 . Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. raste i ponuda rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao.9. a krivulja ponude se pomiče ulijevo.2. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto. 9.2.

Međutim. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. 203. s tim u svezi..“62 Jednostavno rečeno. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. Smanjenje će ponude rada izazvati. te stoga i manji broj članova sindikata. H.3. 9... veća plaća znači i manji broj zaposlenih. 1989. McGraw-Hill Book Company. Ulbrich. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. povećanje cijene rada. 210 . ceteris paribus. Primjerice.: Introduction to Economic Principles. str. 62 Mabry. te nastojeći povećati cijenu rada.9.. M. Sindikati.H. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. R... New York. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova.1. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.

63 211 .1. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. itd.9. drugih troškova. pretpostavimo. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. osim troškova leasinga. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. To ukratko.2. godinu dana) i.2. podizanje radnog morala. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. postoji i druga opcija . nemate. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. 9. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom..

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje.9. Neprijeporno. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica.

ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je.9. Investirate 213 . u ovoj novoj situaciji. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Kako. donose kamatu od 10% godišnje. međutim. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. jednostavnosti radi. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. budući da ste ih uložili u banku. Što. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. životni vijek svakog od njih neograničen. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90.

7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. kada je u pitanju kupovina kapitala. Tablica 31.9. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.3% 6.7% 20% 13.  1200  U oba slučaja. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.3%.3% 26. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.

Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.9. te ste ih prisiljeni posuditi.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%).2. Posuditi 215 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. 9. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos.2. Slika 91. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.

u pravilu. koji. za odgođenu potrošnju. Kamata je nagrada za čekanje. 216 . a ne odgođena zadovoljstva. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. dakle. odnosno štednja omogućuje tzv.3. dakle. granična efikasnost kapitala > k'. Uopće. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. moraju biti nagrađeni. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. posrednu proizvodnju. Posuditi više znači opet. štede.2. koji čekaju. upravo ovo čekanje.9. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. Kada. Upravo stoga. Slika 92. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. 9. Ponuda zajmova Potrošači. zaobilaznu. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. Prema tomu. u tom slučaju. Međutim.

4. na ovaj posredni način.2. pretpostavimo. 9. veću proizvodnju potrošnih dobara.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . ceteris paribus. Slika 93. Ukoliko. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. Proizvedeni kapital omogućuje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. snažnoj savršenoj konkurenciji. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. životna dob i. dakako. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. 217 . kamatna stopa. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. očekivani dohodak.9.

potencijalni dužnik.3. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. dakako. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. 218 . njezina je količina ograničena. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. ugljena itd. itd.9. zaliha nafte. 9. Slike 94. drugo. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. Kao što svaka općina. ona je imobilna i.. Ponajprije.

64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.2. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. dakle. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Slika 95. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. željenu količinu zemlje uz postojeću.) ostaje ista.1..9. moći zakupiti potrebitu. 219 . npr. 9.3. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . tržištem određenu rentu.potencijalni zakupac .će. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba.3. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. Zakupac se.

Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. zbog istog razloga. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . ekonomska renta.9. određuje visinu rente. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Usredotočimo se. 2.10. 3. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. 4.1. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 1. Država realocira resurse. Država obavlja preraspodjelu dohotka. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 221 . Stvarno. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. u ovom trenutku. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. 10.

"free rider" problem . na raspolaganju svima.1. pojava monopola. jednom proizvedeno. parkovi i slično. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. posredstvom tržišta izvedenoj.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. ceteris paribus. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. Primjer takvih dobara su ceste. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. Ukratko. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. svjetionici itd. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. miješana ili polujavna dobra. proizvodnji. 10. sustav nacionalne obrane.10.1. parkirališta. čisto javno dobro (npr.problem slobodnog jahača. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. 222 . isključivo pravo njegove potrošnje. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Nasuprot tomu. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. konačno. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. pojava eksternalija 3.

pak. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. Dogodi li se suprotno. Zbog toga država igra ulogu realokatora. Isplati se. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. dakle. Zapravo. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. koristi javno dobro. i novčana sredstva. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. besplatno koristiti javna dobra. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist .1. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. u boljem slučaju. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. te pokušava osigurati. pa.1. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. prema tomu. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. alokacijsku efikasnost. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. dakle. da je broj onih koji će se angažirati. "free rider" je osoba koja besplatno. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. 10. Prema tomu. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Graničnu korist moguće je. Ili. Tržište. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra.10.1. ∆ Količina 223 .

B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .1.A Ukupna korist .A Granična korist . raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Količina javnog dobra Ukupna korist . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .2. Tablica 32. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.B Granična korist . Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost . 10.osoba A i osoba B.10. Zamjećujete. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.1.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.

5 1 1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.10.5 2 2.5 4 4.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 3 3. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.

Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. Tablica 33.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. 226 . To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Međutim. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi.

2.1. 10. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. Primjeri eksternog troška. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. dakle. 227 . Eksterni trošak. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva.10. prosuti trošak.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Ukoliko. preuzima. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. 235 . ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. dakle. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. kao kompromisno rješenje. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. ovise o količini inputa kojima raspolažu. Ukratko. nejednaka je i raspodjela dohotka. dohodak je ono što zaradite. Nažalost.10. između ostalog. Ovakvo rješenje. Država. na primjeru zamišljene ekonomije. vrijedi za raspodjelu bogatstva. 10. osim visokokvalificiranog rada. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. prikazati pomoću Lorenzove krivulje.2. vrijedi i obrnuto. a prirodni monopol realizira tek normalni profit.2.1. dakako. u još većoj mjeri. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. To. bogatstvo ono što posjedujete. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). Bogatstvo. proizvedena količina je KR. te cijenama čimbenika proizvodnje. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. realizirat ćete i relevantni dohodak. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. 10.

Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. dakle. Prva petina obitelji. a to su one s najnižim dohocima. Kumulativno. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. Druga petina. 236 . 40% obitelji realizira 15% dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. dakle. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka.10.

Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. 20% obitelji realizira 20% dohotka. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija.10. Obrazovanje. 40% obitelji 40% dohotka itd. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Ljudi 237 . Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Dakle. također. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102.

71 72 Samuelson. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. P.. J. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. W. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. "Mate".. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. Karatjas. npr.A. 238 .2. 362. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.. Ukoliko se.10. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. New York. pa čak i sreća. makar i na sažeti način... 343. raspravlja o raspodjeli dohotka. 2000. Zagreb. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. granica siromaštva. str. nije moguće zaobići problem siromaštva. 10. 1985. Oporezujući visoke dohotke. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. Nordhaus. godini.2.: Ekonomija.. str.. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Macmillan Publishing Company.D. Tako je. N. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.A. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija.: Basic Economics. Dyal. a nije jednaka niti raspodjela šansi. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka.

Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. 239 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).10. Dakle.

.

Naime. jednostavno. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. New York.. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. J. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. INFLACIJA Inflacija (lat.naduti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.ekonomiju u cjelini. Makroekonomika. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije.. međutim. 11. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. stopa nezaposlenosti. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. 176. inflare . str. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . A. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. 73 Dyal. Macmillan Publishing Company. odnosno stopa ekonomskog rasta. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Karatjas. 241 . stopa inflacije..11. itd. N.1. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. razina cijena miruje. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo.potrošača i poduzeća. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. određivanje cijena inputa. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. proučava posebni ekonomski entitet .: Basic Economics. 1985.

74 Vidjeti: Mabry...: Introduction to Economic Principles. a 0 baznu godinu.. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . Dakako. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. Inc. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. a a... 293. R. Ulbrich. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. str.. n označavaju pojedine artikle košare dobara.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. 242 ..b...11..+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. New York.H. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.CPI). McGrawHill. H... 1989.H. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +...

u petoj 22.9% a u šestoj godini 37.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. stopa inflacije jest postotna promjena. povećanje prosječne ili opće razine cijena. 6. 243 . Kako. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. treća je godina bazna godina.5 Zamjećujete. 2.5%. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .9 137. Prema tomu. Godina 1. 5. u odnosu na baznu godinu.11. u odnosu na petu godinu.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.5 122.87%.5%. 3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. 4. međutim. U četvrtoj godini. iznositi 11. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.3 100 112.

5 − 122 . bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. jednostavnosti radi. u pravilu. dakako. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. još jedna.9 · 100 = 11.9 Postoji.87% 122 . dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. mjera inflacije. Pretpostavit ćemo. novčana. Naime. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. sveobuhvatnija. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. jedne godine. 244 . Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. Nasuprot tomu. Ukratko.11. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. međutim.

5 1500 1900 7600 900 18000 0. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. GNP . prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .24%.24%. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. upotrebom GNP-deflatora.24. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.24 29600 U tekućoj je godini. odnosno stopa inflacije iznosi 18. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. Gornja formula upućuje na to da je.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.11. u odnosu na baznu godinu.deflator 245 .

Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. primjerice. Novac. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. međutim. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). odnosno količina novca u optjecaju. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. 246 . Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. monetarni fenomen. prije svega. reći će oni. najvažniji. svakako. Mnogi će.1. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.1. stoljeća. te psihološkim teorijama inflacije. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Inflacija može. David Hume i David Ricardo. nije jedini uzrok inflacije ali je. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije.11. Međutim. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. dakako. Poznati su stariji zagovornici ove teorije.

Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Vrijedi. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Q Udvostručite li količinu novca.11. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Možda će to jasnije predočiti tzv. dakako. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . uz ostale neizmijenjene uvjete. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. fiksne veličine. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. i obrnuto.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . U tom je slučaju. međutim. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . udvostručit ćete i razinu cijena. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda.

000. u pravilu.11. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca.000 = P·Q 200. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. te kompromisne. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 .1. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200.1. Prema tomu. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam.1. v=4. M·v 200. M = 50. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Ukratko. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Naime. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Ovo povećava brzinu novca. 11. te će rast nominalnog bruto 248 . te brzina novca opada. Kakve će posljedice. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. znači i nižu kamatnu stopu. posredstvom jednostavnog primjera. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).000. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. a time i manju brzinu novca. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca.

kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. M·v = 100. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 249 . rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. dakle.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11.000 · 4 P·Q 400. ne i razmjernog povećanju količine novca.000 · 3 P·Q 300. Doći će do izvjesnog. M·v = 100.000 · 2 P·Q 200. M·v = 100. Međutim. Postoji.000 I konačno. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.

pak.2. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. Nezaposlenost. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. prije svega. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Različiti su uzroci nezaposlenosti.1. ali i nezaposlenih radnika. s tim u svezi. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. S tim u svezi.2. međutim. 250 .11. niti kao dio radne snage. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. stoga. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. te je. NEZAPOSLENOST 11. obeshrabrenih radnika. misli na nezaposlenost rada. Međutim. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. žele raditi. valja spomenuti kategoriju tzv. ne smatraju nezaposlenima a. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. sezonsku nezaposlenost. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. koje. budući da su prestali aktivno tražiti posao. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika.

ne treba posebice zabrinjavati. Naime. a povećati potražnju za drugima. pad agregatne potražnje i. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. nažalost. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. ali ne i odgovarajuća ponuda. građevinskih radnika itd. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. dakle. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje.11. Sve osobe koje. ciklička nezaposlenost. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. turističkih radnika. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. tzv. Potražnja postoji.) čine sezonsku nezaposlenost. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. dakle. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Ovaj tip nezaposlenosti. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. s tim u svezi. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. međutim. frikcijska. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. koji. 251 . Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. Dok frikcijska. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji.

76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći.11. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. međutim. 252 . Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. 1990. u tom slučaju. Vidjeti: Parkin. ljudskog kapitala 76. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. riječ je o punoj zaposlenosti. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. Ukratko. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina.: Economics. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. kriminala. Osim one neposredne . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. itd. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. a stopa nezaposlenosti se. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. New York. AddisonWesley Publishing Company. smanjivanje vrijednosti tzv. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. pri datoj kamatnoj stopi.). M. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost.

Dakako. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. 253 .11. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. naime. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. međutim. vrijedi i obrnuto.2. Slika 104. Proizlazi. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.W. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. ustvrditi kako izravni. Suvremena će ekonomska pozicija. Obrnuto.2. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće.

jednaka očekivanoj. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. U dugom vremenskom razdoblju. u kratkom vremenskom razdoblju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Ponovimo. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. a vrijedi i obrnuto. pak. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti.11. prirodnoj stopi 254 . odnosno postoji puna zaposlenost. Ukoliko je. Nasuprot tomu. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Ukoliko je stopa inflacije. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). stopa inflacije manja od očekivane (2%). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc).

kao inputi. Slika 106.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. dakle. koje se. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. dvostrukog računanja. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. najčešće tijekom jedne godine. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. 11. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga.3. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda.

kao što znamo. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. unatoč većim ili manjim oscilacijama. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. . Realni bruto nacionalni proizvod.11. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. znači ekonomski rast. Ona.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995.. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što.Realni GNP u 1995. dakle. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. koje. dakako. Realna stopa rasta u 1996. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + .. Upravo stoga. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. dakle. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. Bruto nacionalni proizvod se. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. 256 . dakle.+ Kn · Cn Dakako. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. bilježi tendenciju rasta. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda.

dakako. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. 11. izabrali smo pristup dohotka. 257 . On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.1. nažalost. Slika 107. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. značiti isti rezultat. Odlučimo li se za donji kružni tok.11. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Oba će pristupa.3.

Ova. i promjene zaliha i to kako inputa. Smanje li se. i investicije. olovaka itd. automobili itd. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. ponovimo. 258 . finalnih dobara i usluga. Dakle. Pristup trošenja Ovaj pristup. međutim. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. tako i outputa.11. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. ekonomist. za razliku od uobičajenog poimanja.1. hladnjaci. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. najrazličitijih uređaja i opreme. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . poluproizvoda. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. mlijeka. međutim. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. pak. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda.1. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. ceteris paribus. alata.3. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara.

funkcioniranje obrazovanja itd. državne su investicije dio državne potrošnje. radi se o domaćim investicijama. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. provedbu zakona. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. amortiziranog dijela realnog kapitala. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. međutim. Neto izvoz (Ex . naime. stoga. Transferna plaćanja nisu. neto izvoz može biti i negativan.11. 259 . I konačno. dobit ćete neto privatne domaće investicije. transferna plaćanja.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Zamjećujete. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Isključena su. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Riječ je i o privatnim investicijama. Naime. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. istrošenog. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Dakako. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje.

jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. 260 . bit će oporezovan. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća.2. svakako. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Agregatni dohodak će. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. dohodak države. Tri su moguća načina njegova korištenja.11. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. prema tomu. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. dijelom biti potrošen (C). na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. naime. Neizravni porezi predstavljaju. Stoga ih.1. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. renti.3. Zapitajmo se. dakako.

C + I + G + EX . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. imovinu) poreznih obveznika.bruto nacionalnog proizvoda. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. 11.3. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. Prema tomu. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.Transferna plaćanja). Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.3.11. 261 . Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .1. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.Im = GNP = C + S + T.Im = S + T. prihode. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju.

GDP). Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.11. D. 262 . državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine.. Pri tome. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.: Economics. 548. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. N. istovremeno. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product ."79 11. Irwin. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Valja izjednačiti aktualne investicije.1989. Stabilnu razinu vode. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. Inc. rast će njena razina. neto porezima i uvozom. Boston . stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.3. str. na drugoj ističe... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.2. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.

Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama.11. o bruto privatnim domaćim investicijama. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. GNP . Riječ je. Prema tomu. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. On. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. dakle. amortizirane elemente realnog kapitala. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. 263 .Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Nasuprot tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. dakle. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Dakle. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima).

264 . Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. Događa se to. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. kamate na javni dug. ali ne i primljene dohotke. PI . ali primljene dohotke. o doprinosima za socijalno osiguranje. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji.11. posredstvom transfera. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. primjerice. NI -Zarađeni. u pravilu. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. Riječ je. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . valja oduzeti osobne poreze. 11. te dodate nezarađene.4. Od osobnog dohotka (PI). itd). POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen.PI). u obliku dividende. o korporacijskim profitima koji nisu. raspodijeljeni dioničarima itd. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). kao što mu i ime kaže. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . ali ne i primljen. ali su primljeni. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. Istovremeno. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država.DI) preostaje samo jedan korak. mirovine.

Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. ali ih je lako uočiti.. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. naravno. To su ekspanzija. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju ..11. 265 . Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Slika 108. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. kontrakcija i dno.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". nije lako predvidjeti. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. vrh.

govorimo o dnu. Spomenimo.11. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. M. 81 Okun. A. Jedna od važnijih. Nazvan prema prezimenu autora. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. Karatjas.. jest nezaposlenost. 266 . u kontrakcijskoj fazi. N.: Basic Economics. s tim u svezi. A. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti).80 Kada. Washington.C. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. Macmillan Publishing Company. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. međutim. Ponovimo. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. New York. 1970. te postoji puna zaposlenost.. Okunov zakon. The Brookings Institution. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. D.1..4. str. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. 192. čije nas promjene zanimaju. 11. izgubite zaposlenje tada je to depresija". Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. J. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. 1985.: The Political Economy of Prosperity. kada vi. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal..

Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. ne tako rijetke.4. izuzetke. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. eventualno i negativnu. 267 .2. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. iznimno. prati inflacija. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. a kontrakcija nižu. Niske. Naime. 11. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. tijekom vremena. stopu inflacije. ruku pod ruku. Riječ je. pak.11. Međutim. u odnosu na potencijalni. s visokim stopama inflacije. pa čak i nulte. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. dakle o kontrakciji koju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu.

.

Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža.12. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. kontrakcije.1. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. 12. nezaposlenosti i inflacije. AGREGATNA POTRAŽNJA 12.1. između ostalog. GNP = C + I + G + (EX . Model. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . Ili.1. država. poduzeća.Im) pri danoj razini cijena. agregatna potraživana količina 269 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.

mjerene GNP-deflatorom. Slika 109. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. uslijed promjene razine cijena. Višoj razini cijena. Naime.12. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . izražen kao realni GNP. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. pak. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Kao i krivulja individualne ili.

za 25%. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Pad kupovne moći. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Dodatna će kupovna moć. smanjivanje količine realnog novca. što depozitnog novca. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. ceteris paribus. Ukoliko razina cijena poraste. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. pad razine cijena znači. uz ostale neizmijenjene uvjete 82.12. Dakle. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Ukoliko razina cijena raste. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Obrnuto. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. što gotovog.

Obrnuto. Rast cijena. Ovakva situacija znači pad izvoza. Pad cijena. dakako. jeftinijim inozemnim dobrima. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. ceteris paribus. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. ceteris paribus. te se povećava agregatna potraživana količina. naime.i njihovu veću potražnju.zajmovnih fondova . Rezultat su niže realne kamatne stope. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. i obrnuto. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Potrošači. 3. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. te rast uvoza. smanjuje količinu realnog novca i. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza.12. te investicijsko trošenje. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. obara kupovnu moć stanovništva. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. 272 . Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. s tim u svezi. dakako.

te učinkom vanjske trgovine.2. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Slike 110. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . u sprezi s učinkom realne kamatne stope.12.1. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Brojni su. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. međutim.

te brojnim drugim dobrima i uslugama. pak. znači i rast agregatne potražnje. uz ostale neizmjenjene uvjete. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. znači i povećanje agregatne potražnje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja.12. 5. Pesimistička će. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. 2. vrijedi i obrnuto. Naime. 4. Rast poreza. Porezi Rast poreza će. izaziva pad raspoloživog dohotka. a time i agregatne potražnje. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. vrijedi i vice versa. očekivanja izazvati. 274 . 3. vrijedi i obrnuto. znači i veću potražnju za hranom. ceteris paribus. ceteris paribus. ceteris paribus. pad agregatne potražnje. izazvati pad agregatne potražnje. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. stanovima i kućama. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. naime. odjećom. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. praćen rastom raspoloživog dohotka. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Dodajmo. ceteris paribus. Dakako. Naravno. Veći broj ljudi. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Pad poreza.

na novčanu masu. uz ostale neizmjenjene uvjete. međutim. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. Vrijedi i obrnuto. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. dodatni. koje su posljedica promjene razine cijena. ceteris paribus.12. stoga. 275 . pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. znači i manju agregatnu potražnju. povećati agregatnu potražnju. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. uz ostale neizmijenjene uvjete. Međutim. kamatne stope zabilježe rast. 7. S druge strane. Pad raspoloživog dohotka. 8. a time i na agregatnu potražnju. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. Pad će kamatnih stopa. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Promjene količine novca izazivaju. izazvan padom državnih transfera. Rast transfernih plaćanja.

Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti.12. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. s tim u svezi izazvane. postoji i samo jedna. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. isključuje cikličku nezaposlenost. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. 276 . AGREGATNA PONUDA 12. 12. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. Puna zaposlenost. s druge strane.2. predstavljene GNP-deflatorom. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. pod utjecajem promjena razine cijena. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.2. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. mjerenog realnim GNP-om. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.1.

Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Dakle. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. Naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. 277 . u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena.12. Primjerice. njegov output ostaje neizmijenjen. konstantne veličine. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. Očigledno. a posebice cijene rada (plaće).

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. do tada neiskorišteni kapaciteti.12. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Rast cijena finalnih dobara i usluga. uz neizmijenjene cijene inputa. Pri tome se angažiraju i suvišni. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. 278 . navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. sirovina) gotovo fiksnog karaktera.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. 1. Više kompetentnih. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. o "pregrijanoj ekonomiji". zbog razumljivih razloga. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . ceteris paribus. Važna je. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. dakako. i agregatna ponuda. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. strojevi. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. a s njime i agregatna ponuda. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Riječ je.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 2.12. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu.2.2. 3. 12. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. oprema. i kvaliteta radne snage. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha.

6. tj. 5. 280 . ceteris paribus. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. dakle. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. povećanje agregatnog outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. u pravilu. Rastu agregatne ponude pogoduje. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja.12. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Naravno. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će.

2. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu.12. ceteris paribus. 12. 281 . Vrijedi i vice versa.3. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Rast plaća. 1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. u dugom 282 . znači pad kratkoročne agregatne ponude.12. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Pad cijena sirovina. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. pak. Slika 114. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Rast cijena sirovina. Dakle. Zamjećujete. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. promjene cijena inputa. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. ceteris paribus. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu.

makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Slika 115. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. 283 . Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. 12. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a.3.12. Međutim. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output.

U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. i rast nezaposlenosti. 12.12. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. između ostalog. Agregatni manjak dobara i usluga.1.3. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Neplanirano smanjenje zaliha. poput plime. podiže razinu cijena. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. 284 .

odnosno potencijalnog GNP-a. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. 285 . odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.3. dakle. 12.2.

dakle. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.12. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. 286 .3. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. 12.3. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.

Interest. nefleksibilne. 12. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. kamate i novca (The General Theory of Employment. plaće rigidne. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi.4. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije.M. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. godine 287 . Najznačajnije životno djelo J. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa.3. Isti uzrok. prije svega. prekomjerne nezaposlenosti. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. dakle. and Money) objavljeno 1936.12. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a).

intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. u smislu povećanja agregatne potražnje. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). pak. može biti neposredna i posredna. Državna intervencija. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Posredna. pada agregatne potražnje. 288 . prije svega. Slika 119.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti.potrošnje (C) i investicija (I).

s tim u svezi. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. Spomenimo.85 zovu ekonomika potražnje. London.: The Life of John Maynard Keynes.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. 1951. 121. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 12. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. R. 85 Harrod. kao što ranije naznačismo. Ova. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Poznat i kao "francuski Adam Smith".. 289 .F. Macmilann and Co. Ricarda. Saya i drugih. str. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.5. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti.3.. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti.12. Prema tomu.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.

3. Richard D.. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.Irwin.5.: Economics. Slika 120. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. uslijed pojave nezaposlenosti. 623. N. 290 . vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. 2. Boston.. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Nova. str.1.12. D. Inc. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. pad cijena inputa. 87 Vidjeti: Hyman.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. s tim u svezi. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. MA 1989.

Richard D.5. rast cijena inputa. 12. naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. 4. s tim u svezi.12. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP..: Economics. i ciklička nezaposlenost. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. Slika 121. Boston. str. uspostavlja u točki R 2.. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.Irwin. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. Rast nezaposlenosti .2. D. 624. 291 . MA 1989. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će.3. N. te se ravnoteža. Inc.88 88 Vidjeti: Hyman.javlja se. u uvjetima pune zaposlenosti.

a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 292 . Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Nova.12. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. 4.

držeći razinu cijena stalnom veličinom. itd. očekivani (budući) dohodak. na sljedećim stranicama.istraživat ćemo. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. investicije (I). 13. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. istovremeno. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak.model agregatnog trošenja .13. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . Naime. životna dob članova domaćinstava. Naša je. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. kao što rekosmo ranije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. Međutim. dakle. Ona. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). odluka o tome koliko štedjeti. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.Im). Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Našu ćemo pozornost. Prema tomu. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.1. 293 . Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže .

Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. 294 . granična sklonost potrošnji jest promjena. upravno razmjerni odnos.13. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. u pravilu i u prosjeku. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje.1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.1. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Ili. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.

Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.13. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Ili. granična sklonost štednji jest promjena. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. štednja je negativna.

40 -0.3.05 0.05 0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.40 1.07 0.7.13 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .84 Prosječna sklonost štednji -0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 . Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka. a granična sklonost štednji 0.87 0.13. U tom je slučaju štednja negativna. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.93 0.

te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Granična sklonost potrošnji = 1 . kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Podsjećamo.Granična sklonost štednji. Dakako.Granična sklonost potrošnji . Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . stoga.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. Naime. Upravo stoga. pak. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. 297 . ušteđena. vrijedi i obrnuto. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Prema tomu. Granična je sklonost štednji (0. Trećega nema.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji.

U slici 122. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. naime.13. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). 298 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. Taj pravac.

dakle.7 .7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.C. Na slici 122.7 ⋅ DI). jest autonomna potrošnja (Ca). Ovaj dio potrošnje. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. budući da je S = DI . dakako. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.3 DI . vrijedi i obrnuto. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.0.13. 299 . Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. glasi: Štednja (S) = DI .7 + 0. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. korespondirajuća funkcija štednje.7 DI S = .

Dakako. 300 . međutim. Može li se. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja.13. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. Istovremeno. Potrošnja i realni GNP . dakako.1. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). GNP = C + S + T. Naime. Vrijedi. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. rast dohotka. također. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). odnosno bruto nacionalni proizvod raste.2. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . i obrnuto. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje .8 raspoloživog dohotka.ukupnog raspoloživog dohotka. Dakle.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda.

5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. odnosno 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.4 = = 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.5 1 1.8 1.8 realnog raspoloživog dohotka.5 2 2.13.4 novčane jedinice. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. 301 . Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.2 1. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.4 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. Slika 123. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. poluproizvoda i sirovina). Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. odnosno investicija. Podsjećamo. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi.graničnu efikasnost kapitala. dakle. strojeva. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. Kupovina. kada. najrazličitijih uređaja i opreme). te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. alata. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. Slika 124.2. 302 .13.

i obrnuto. Obrnuto. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. krivulja potražnje se pomiče udesno. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . i obrnuto. očekivani pad profita. Prema tomu. Ukoliko. općenito. veličina amortizacije. dakako. Vrijedi.13. neki su čimbenici (očekivani profit. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Međutim. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. poduzeća očekuju. npr. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. Međutim. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. ceteris paribus. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. primjerice. veličina amortizacije. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. dakle. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope.profitabilan. Prema tomu. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. 303 . ceteris paribus. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Vrijedit će.).

povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Činjenica je. Upravo stoga. Investicije ćemo. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja.13. Budući da je. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv.očekivanom profitu. 304 . ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . dakle. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. dakle. baš kao i potrošnja. Možda očekujete da će investicije. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. suvišnih kapaciteta. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. međutim.

određuju političke odluke nadležnih skupština. dakle. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. zdravstva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. Državnu potrošnju. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. 305 . DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. 13.3. provedbu zakona.13. funkcioniranje školstva. itd. pa. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 306 .13. 13. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.4. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.

307 . Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Obrnuto. Njemačkoj itd.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . veći izvoz. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. i obrnuto. Izvoz nije funkcija domaćeg. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. naravno.smanjuje izvoz. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje.13. Veći inozemni realni GNP značit će. Suprotno tomu. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Austriji.1. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Vrijedi. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Tečajevi. rastu i primjerice. Devalvacija. izvozne mogućnosti Hrvatske. naime. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. revalvacija . Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. izvoz će biti veći.

308 . veći uvoz. Rast domaćeg agregatnog dohotka.2.4. Veći domaći realni GNP znači. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. ima za posljedicu rast uvoza. međutim. 13. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. ceteris paribus.13. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. ceteris paribus. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Uvoz će. Prema tomu. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. veći uvoz. uz ostale neizmijenjene uvjete. Tečajevi. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.

dakle. da je i neto 309 . reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Uvoz. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129.4. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Zaključujemo. Pretpostavimo li da se povećava. uz ostale neizmijenjene uvjete. Revalvacijom se. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. 13. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. naime.3. međutim. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Obrnuto.

13. 310 . Slike 130. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

ceteris paribus. ceteris paribus. devalvacija. Slika 131. Nasuprot tomu. pak. nadolje i ulijevo. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. Kao što je već rečeno. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast će izvoza. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. 311 . rast će uvoza. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. npr. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. neto je izvoz pozitivan.. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. te neto izvoz postaje negativan. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. Obrnuto. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a.13. uz ostale neizmijenjene uvjete.

.

te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. 313 . nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Sada smo. pri datoj razini cijena. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja.14. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. 14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje.

pa. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije.14. 314 . dobit ćete agregatno trošenje. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. potrošnja su i uvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. U pretposljednjoj koloni tablice 39. te su predstavljene kao fiksne veličine. dakako. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. stoga i neto izvoz. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz.

potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. naravno. Izvjesna. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. 315 . Ovdje valja ubrojiti investicije. izvoz. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. državnu potrošnju. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). ali i (autonomni) dio potrošnje.14. To je. samosvojna trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Autonomna potrošnja. naime. iznosi 200 novčanih jedinica. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. u našem primjeru. pri svim razinama realnog GNP-a. Prvu skupinu čine autonomna.

od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). određuje kut C+I+G+EX krivulje.2.7 0. Ili. Ili. 316 . U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. iznosi 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Uvoz.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. to je promjena.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. pak.7 novčanih jedinica. ponavljamo. Prema tomu.7.2 = 0. upozoravamo na to. Razlika. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .5.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. Dakle. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. Oduzmete li. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.2 novčane jedinice. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.14.

Dakle. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. međutim.14.5 kuna porasta induciranog. odnosno agregatnog trošenja. granična sklonost trošenju. Graničnu sklonost trošenju moguće je. 317 . u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. 90 91 Ubuduće. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . odnosno krivulje agregatnog trošenja.5. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. Ne zaboravimo. dakle. skraćeno. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.

naime.2. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. Taj pravac.14. 14. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . Tablica 39. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. 318 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133.

2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. zalihe se. Ove će disproporcije. 14. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. Prije presjecišta. Makroekonomska ravnoteža . Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.14. osim u točki ravnoteže.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Podsjećamo. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a.1. 319 . U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.

Zalihe (gotovih proizvoda. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. stoga. niti rastu. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. poluproizvoda i sirovina). Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. povećanje realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40.14. niti padaju kada je agregatno 320 .

Obrnuto. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. pa. ravnotežni realni GNP. Makroekonomska ravnoteža . te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Tablica 41. 321 .14.I + G + EX = S + T + Im.2. 14. moguće je objasniti i pomoću.tzv. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). Stabilni. Koristeći podatke iz tablice 39. dakle. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). paušalni porezi (lump sum taxes). konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju.

14. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. stoga. 322 . Slika 136. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). ravnotežni realni GNP iznosi 400.

neto poreza i uvoza. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. te proračunskog deficita.Im) + ( G .30 = 70 .I . 323 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. dakle. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.T) . Deficitarna trgovačka bilanca = S . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca.30 = .T) = S .40 . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .30 Dakako.(G .I . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). kada je. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. investicije.14. zbroj investicija. Posljedica je rast zaliha.I . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. neto poreza i uvoza.(Proračunski deficit) .NX = S . Dakle.60 . Kada je realni GNP veći od 400.

ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.14. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. ali koje ne mijenjaju njen kut. državne potrošnje.3. Neka se planirane investicije. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja.1. Promjene autonomnog trošenja (investicija. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Tablica 43. povećaju za 100 novčanih jedinica. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.3. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. a zbog očekivanja viših profita. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. 14.

14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. naravno. 325 . Također. u obama slučajevima. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. Vrijedit će. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.5. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. i obrnuto. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.

3. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. dakako.granična sklonost uvozu. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. znači pad granične sklonosti trošenju. Naime. ceteris paribus.14. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . granična sklonost uvozu 3. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. znači manji raspoloživi dohodak. granična sklonost potrošnji 2. Obrnuto. obrnuto razmjeran. manju graničnu sklonost trošenju. manju graničnu sklonost potrošnji i. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Raste li. uz ostale neizmijenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete. pa. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara.2. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. ceteris paribus. 326 . Vrijedi i obrnuto. dakle. Rast granične sklonosti uvozu. Vrijedi i obrnuto. pad granične sklonosti potrošnji. granična porezna stopa. uz ostale neizmijenjene uvjete.

možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . te graničnu sklonost potrošnji. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.7  . kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Međutim.2. Ravnotežno agregatno trošenje. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka. Tablica 44. Granična 5 20 = 0. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.875  .14.

14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.0857) = 0.9143 = 0.42 60.t)] ⋅ Realni GNP.875 ⋅ 0.58 640. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . dakle.5.71 34.00 91. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.57% realnog GNP-a. Potrebito je.8 = 0.72 457. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.28 42.875 (1 .t) ⋅ Realni GNP.15 548.14 25. Granična porezna stopa neka iznosi 0. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0. stoga. Ili. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.8 328 .00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. [ GSP ⋅ (1 . graničnu poreznu stopu i.43 182.2) = 0. međutim.5).2=0.7-0.0. udio poreza u realnom GNP-u. možda.29 365.85 51.57 17.7. Budući da je DI = (1 .86 274. Tablica 45.875 ⋅ (1-0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).0857.875 ⋅ 0.5.t)] = 0. 8. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. Neto porezi su.

2) ]. Uočili ste. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.5 ona skače na 0. a zbog rasta potrošnje. Budući da granična sklonost uvozu jest. stoga.14.8. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. u obama slučajevima.875 raspoloživog dohotka. 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.8.8 ⋅ Realni GNP. stalna veličina (0.dakle. kut krivulje agregatnog trošenja.7 realnog GNP-a.GSU (0. bilježi rast i iznosi 0. odnosno ravnotežni realni GNP. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. ravnotežni realni GNP iznosi 500.8) . granična sklonost potrošnji iznosi 0.6 [ GSP (0. u prvom slučaju. Ili. Raste. međutim. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. s . S prvobitnih 0. ravnotežno agregatno trošenje. 329 .8 realnog GNP-a.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. ∆ Potrošnja 80 = = 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.6. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje.6. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. C = 30 + 0.

Granična je sklonost štednji iznosila 0.14. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . smanjili potrošnju i povećali štednju.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.1143 realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .4. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. 14. Pretpostavimo da ste.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. uloživši je u banku. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. naplatiti odgovarajuću kamatu. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. Što će se. međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.

= = 0.43 182.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0. Što će se.15 548.42 60.57 17.58 640.125  .72 27.9143 = 0. Provjerimo navedene tvrdnje.125 ⋅ (1 . korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.71 34.0857)] ⋅ Realni GNP.30 + [ 0. ∆ Štednja 11.43 = 0.1143. odnosno 0.57 -7. Predstavimo novu situaciju.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.7656 ⋅ (1 .72 457.85 51.0.125 ⋅ (1 . 331 . Prema tomu.875 ⋅ (1 .Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .125 ⋅ 0.0857)] ⋅ Realni GNP.0.0857) = 0. a funkcija štednje S = .0. stoga.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. poveća granična sklonost štednji i. Tablica 46. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.30 + [ 0.15 38.29 365.00 91.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.2344⋅ (1 0.2344 raspoloživog dohotka.28 42. međutim.29 15.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.0857) ] ⋅ Realni GNP. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.14 25. ceteris paribus.14.43 Naime.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . dogoditi ukoliko se. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.14 4.86 274. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.0857) ] ⋅ Realni GNP.

00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.5. odnosno 0.57 17.15 548.0857) = 0.7656 raspoloživog dohotka. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. 332 . kao što ranije rekosmo.9143 = 0. iznosi 0. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. Granična sklonost trošenju iznosi 0.7 .28 42. a ravnotežni realni GNP 400.43 182.42 60.14 25.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.29 365.58 640.72 457.7656 ⋅ (1 − 0.57 12.85 51.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost potrošnji. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.29 55.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8. Rast štednje ima.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.72 77.86 34.86 274.71 34.7 ili 0.15 98.7656 ⋅ 0. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

naziva se paradoks štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. znači rast njegovog dohotka. povećanja štednje. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje.14. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. međutim. Do paradoksa. ceteris paribus. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. kada je o pojedincu riječ. 333 .

Slika 140. multiplikator. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Multiplikator autonomnog trošenja ili.5.14. 334 . jednostavno. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. dakako. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. Pogled će nas na sliku 140. Vrijedi.

Prema tomu. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. Naime.14. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. međutim.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. multiplikatorski učinak. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . 1 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP .

67. Multiplikator = 1 − 0 . Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. 1 − 0 . Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. a granična sklonost uvozu 0.14.2). multiplikator će biti: 1 = 1. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.7. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.

otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. 1 . Međutim.14. 337 . Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. kao što zamjetismo ranije. granična sklonost uvozu = 0. autarkičnom gospodarstvu.5. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili.1.5. U tom će slučaju.2. . Pretpostavimo nadalje da je. budući da je riječ o zatvorenom. 14.

Granična sklonost trošenju. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. 1 Multiplikator = 1 .6. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju . multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. . FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Država može 338 .Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. Granična sklonost štednji = 1 . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. Dakle.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . Koristeći sljedeće formule. dakle. primjerice. 14.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja.

država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. 339 .1. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. Međutim. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Obrnuto.6. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. o graničnoj sklonosti potrošnji. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. autonomnim porezima. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. Upravo stoga. i obrnuto.9.14. Međutim. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. nažalost. naime. Vrijedi. posredstvom državne potrošnje. U praksi je. dakako.9). efikasnost državne potrošnje. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0.

varirajući veličinu paušalnih 340 . Kao što zamjećujete. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.33. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . dotle dodatna kuna. Valja zaključiti da država jest u stanju.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . Naime. dakle. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . u cijelosti u potrošnju. a porezni multiplikator 3.realnog GNP-a.2.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. autonomnim porezima. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.9.14. a granična sklonost uvozu 0.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3.9 = − ⋅ 0 .7 0 .Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. ne ide. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.

2] 1 − 0.9(1 − 0. Granična sklonost uvozu.33 1 − [0.0.14. Međutim. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.6.2.5). Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.5 (t=0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. i veličinu induciranih poreza.5 = 0.9 ⋅ 0.9 (1 .9]. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. (GSU = 0.5) = 0. s tim u svezi. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. država može.45 341 .2] 1 − [0.5) − 0. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. 14.t) = 0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. dakle.2). iznosi 0. kao u prethodnom primjeru.45 − 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.2.25 0.

0.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.2 0 . 342 .Granična sklonost trošenju Prema tomu. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. dakle.t) = 0.25 0 .1 ⋅ 0. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . postoji još jedna mogućnost. Multiplikator = 1 1 = = 1.75 Međutim.2 = 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .05. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.Granična sklonost trošenju .1. što su. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.9 tada je GSŠ(DI) = 0.75 Pojava je granične porezne stope.GSU = 0. veći inducirani porezi. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. Stoga je i multiplikatorski učinak. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .05 + 0 .5 = 0.33 1 − GST 1 − 0 . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. Ako je GSP(DI) = 0.45 .14.33 0 .5 + 0 . Što je veća granična porezna stopa.

obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. On olakšava i ubrzava razmjenu. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove.15. bez obzira kako nastali. podmirite u 343 . u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga.1. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. Zahvaljujući tomu. međutim. Novac kao obračunska jedinica. budućih transakcija. obračunska jedinica. odgođenih. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. dvostruko podudaranje želja. Novac je. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. Kao što rekosmo.

npr. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Sredstvo razmjene. Prednosti su plemenitih metala. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca.15. novac je ono što funkcionira. 344 . Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. Štednja je. Međutim. kao novca.). Dakako. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. u najgorem slučaju. pri tome će. trajnost. krzna. bile očigledne: laka prenosivost. poput stoke. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . itd. Prema tomu. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. Kao i prethodna.konzervator vrijednosti. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. Najrazličitije su stvari. djeljivost. služi i kao zaliha vrijednosti . tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. a potom i kao obračunska jedinica. unutarnju vrijednost.. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. 15. prije svega. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene.2. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. pšenice. U vremenima inflacije. Razlog držanja novca. duhana. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. kao sredstvo razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu.zlato i srebro. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. istovjetnost kvalitete.

taj drugi oblik novca. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. imala je zlatnu podlogu. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. etablirani nakon I. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. rezervne valute (dolar. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. taj prvi oblik papirnog novca. 345 . naime. koja glasi na donositelja.44 kg. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. Metalistička teorija. U Engleskoj je. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. ipak ograničavali. Banknota. Papirni novac. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. svjetskog rata. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. godine. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju.15. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). Trajao je sve do I. svjetskog rata. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. u početku bijaše konvertibilan. funta).

nevidljivi. 15. Depozitni novac (knjižni. za razliku od papirnog i kovanog novca. depozitni novac. a nalazi se na računima banaka. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. I konačno. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji.15. Riječ je. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. spomenimo posljednji oblik novca . jednostavnije. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. 346 . ovisi o količini novca u optjecaju. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. zlatni se standard napušta. dakle. dakle.3. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Unatoč nekim lošim iskustvima. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. Ili. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. ne posjeduje materijalni oblik. ceteris paribus.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. Ovdje. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. BANKE I STVARANJE NOVCA . Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. “near” novca. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. A. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv.. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju.štednja diskvalificira. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. I. a vista). Pokušajmo objasniti cijeli proces.15. 60. 1992. 94 Perišin.4. Naime.: Monetarno-kreditna politika. međutim. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. prije svega.. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. str. Šokman.”94 15. njihova ih namjena . Zagreb. namijenjena štednji. kao komponente novčane mase (M1).SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Međutim. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Informator. 347 . Novčani je agregat M2 šira mjera novca.

bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Iznos ovih sredstava je neophodna. minimalne likvidnosti ili tzv. Zagreb. No. I.: Economics. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. nadalje. 97 Perišin. str. u obliku rezerve. Šokman. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. 96 Parkin.. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A.5 dolara. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. Banka B će 95 Ali. posjedovati određenu rezervu . A. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A.15. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora.97 Prema tomu.: Monetarno-kreditna politika.4 na jedinicu depozita. 39. 348 . 717. Addison-Wesley Publishing Company. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. manje od 2. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. 1990. M. Prema Parkinu96. obliku rezerve likvidnosti. Pretpostavimo. banku B. u svakom trenutku. na svakih 100 dolara depozita.. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. Informator. Ovaj će depozit. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. 1992.rezervu likvidnosti. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. određeni. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. drži.. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. tipična američka banka. str. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. New York. po sili zakona.

Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.4 8. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.15.6 novčanih jedinica. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.96 19..4 na jedinicu depozita). Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.4 250 Novi krediti 60 36 21. možda pregledniji.64 12.6 12.96 100 349 . Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.6 32. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. itd. itd. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.44 150 Nove rezerve 40 24 14. način: Tablica 48.

. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. str.15.5 98 Prema: Dyal. potencijalni) novčani multiplikator. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. 350 . kako ga još zovu. dakle. N.5. Zašto? Zato što (jednostavni ili. Macmillan Publishing Company. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. 1985. iznosi 2. u našem primjeru. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. za 150 novčanih jedinica. Naime. 249. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. 4 = 2.: Basic Economics. New York. Karatjas.A. J.

te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. u obliku depozita. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . kao u našem primjeru.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). Proces. Oni mogu biti zadržani. 351 . izvan računa banaka. u banke stvarajući novi višak rezerve. dakako. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. Istina. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. može teći i u suprotnom smjeru. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada.5.15. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2.5 ⋅ ( − 60) = −150] . tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. novčani multiplikator iznosi 2.5 = 250). U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. Dakle. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2.4). odnosno količinu novca. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. u obliku gotovine.

. Ona. 1983. Konkretnije. svojim djelovanjem. Informator. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. 101 Vidjeti: Stigum.: The Money Market.5. broj 35. M. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. 1992. utvrđuje količinu novca u optjecaju. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. 178. Zagreb. utvrđuje opću likvidnost banaka. Dow Jones-Irwin. Šokman. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. itd.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. te je sada Hrvatska narodna banka. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca.15. Narodne novine. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. izdaje novčanice i kovani novac. 26. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. A. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. u svezi toga. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. 100 Perišin.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. str.. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. svibnja 1995.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske.: Monetarno-kreditna politika.. I. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. Homewood. Illinois. kontrolira banke. 99 352 . te odgovara za realizaciju monetarne politike. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.1. 15.5.1. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.5. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.15. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. 102 353 .

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). obveznice. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. 361 . te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac .15. vrijednosne papire kao što su. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama.monetaristi . dakako.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. dakle. naplatiti kamatu. a potom. Kupovat će. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. angažirati na način da zarađuje kamatu.M1) veća što je kamatna stopa manja. primjerice. i agregatnu potražnju. Neki ekonomisti . pri kamatnoj stopi (k’0). Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. do rasta investicija i agregatne potražnje. kao što već rekosmo. posredno. Međutim.

Kao što znamo. Prema tomu. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. 337. M poraste za 5% tada će. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. porasti za 5%. W.15. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. A. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. str. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q).. SouthWestern Publishing Co. 362 . primjera radi. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. Milton Friedman. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. također. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . Cincinnati 1988. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. Ukoliko. uz pretpostavku da se v ne mijenja. 104 Vidjeti: McEachern. nominalni GNP. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q)..: Economics -A Contemporary Introduction.

15. pratiti promjene realnog GNP-a. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. Ključno monetarističko pravilo. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. ako se v mijenja. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Ili. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. Njezin je. nakon potrebitih prilagodbi. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. 363 . količina novca mora. a te je promjene moguće anticipirati. naime.

stoga. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. učinak istiskivanja. prema njihovomu dictumu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. u pravilu. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. Ukoliko je. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. po agregatnu potražnju i realni GNP. Rast je državne potrošnje (G). pad privatnih investicija. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. u velikoj mjeri. Naime. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. padom privatnih investicija. Učinci rasta državne potrošnje.15. pak. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Svakako. 364 . Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka.

A.: Macroeconomics. 5. 1991. Baban.: Tržište.: Ekonomski leksikon. Homewood. 4. Macmillan Publishing Company. Pravni fakultet u Splitu.. Irwin. New York.. Financial Markets. P. N. 1991.. vol. L. 10. Daniel. Buchanon. N. Zagreb.. Houghton Mifflin Company. 1987. W. 1996. M. Sichel.: Macroeconomics.A. Školska knjiga. Efficiency. Zagreb... 1985. Homewood.. R. 365 . 1985.: The Problem of Social Cost. Lj. 3. and the Market. 1988. J. Informator. 7. 8.Irwin. T. Boston. Inc. Black.d. Journal of Law and Economics. Friedman. and the International Sector. I.: Politička ekonomija.: Ethics.. Clarendon Press. Baily. 6. Bronfenbrenner.LITERATURA LITERATURA 1. Karatjas. D. 1991.3.: Kapitalistička revolucija. Split. "Naprijed".P. W. 2. BPI. Zagreb. Dragičević. Gardner. M. 9. Bilić. Dyal. Oxford. A. Richard D.. 1995. Berger. Coase.: Basic Economics.: Money and Banking.. d. October 1960.

Kultura.o.Theory. Globus .: The Life of John Maynard Keynes. Froyen. 22. Harrod. R. Heilbroner..: Free to Choose. 15.: Macroeconomics-Theories and Policies. Friedman.: Financijski capital. Inc. Galbraith. Schmalensee. M...: Doba neizvjesnosti... Zagreb. Zagreb. J.. 1981.. Friedman. 14. 17. Macmillan Publishing Company. New York.o. L. V. Taylor. Macmillan Publishing Company. 13.B. R. Zagreb. 24. Stvarnost.: Ekonomija za svakoga. 1988. R. R. W. W. 18.: Principles of Macroeconomics.LITERATURA 11. 1986. L.. 1986. E.. J. Harmondsworth. Henderson. D. 1991. H.. New York. Zagreb. Poole. Dornbusch.. K. Galbraith. Thurow. Lexington. 1981. R. P.. Friedman.: Anatomija moći.Školska knjiga.. T. New York.. R. Eckert. Hall. "Mate" d. J. S. K. 1988. 16. Performance and Policy. R. 21..: Almost Everyones Guide to Economics. Stvarnost. Leftwich. R. London.. J. Penguin Books Ltd. 1983. 12.: The Economic Way of Thinking. Macmillan and Co. 1995.. Mc Graw-Hill Book Company. Galbraith. 1984. 366 . J. Hilferding. 1958.. New York. C.C.: The Price System and Resource Allocation. R.K..: Kapitalizam i sloboda. 20. 1987.W. Norton & Company. Avon. 19.: Macroeconomics . Fischer. The Dryden Press. Heath and Company. 1951. 1992. F... Beograd. 23. D.. Heyne.. New York. R.: Introduction to Macroeconomics. M.

Hyman.: Economics.: Economics . 35.: Osnovi kritike političke ekonomije I. New York. 1994. Irwin. H. New York. Marshall. 26. K. Zagreb.o. 33.W. Lorković.. B. Hyman.: Monetarno-kreditna politika. Mankiw.: Opća teorija zaposlenosti. Prosveta.: Uvod u ekonomiju. 1988. Inc.: Economics. E. 367 . Inc. 1989. N.. Kovačević.. B. Keynes. 34. Marx.... W. Zagreb. The Dryden Press.Ekonomski fakultet Zagreb. I. 1989.: Modern Microeconomics . Boston. 1991... A. South-Western Publishing Co.o. M.: Microeonomics. Cincinnati. Centar za kulturnu djelatnost. 1992. Ulbrich.: Principles of Economics. 1987. Perišin.A Contemporary Introduction.. 36. 1989.. H. . Mc Graw -Hill Book Company. A. 1990. New York. Zagreb. 1979.G. 30.. "Mikrorad" d.. Beograd. Addison-Wesley Publishing Company. MED.Analysis and Applications. Irwin. tom 19. kamate i novca. 1987. J. Boston. Informator. 31. Šokman.. R. McEachern. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.o. D.: Počela političke ekonomije.LITERATURA 25. M. Norton & Company. (reprint). D. 1993. New York. 29. N. A.: Načela ekonomike. 28. 1998. W. 32. Inc. 27. N.H. Zagreb.: Introduction to Economic Principles.o. Mansfield.. Parkin. Zagreb. Mabry. 37. Centar za kulturnu djelatnost.

A.: Načela političke ekonomije. 40. Schumpeter. 47. Masmedia.: Essentials of Economics.: Capitalism. John Wiley & Sons. 1996.. Globus. Centar za kulturnu djelatnost. D. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.: The Political Economy of Prosperity. 49. 1983. Smith. Washington.A. 1983. 44..: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. 368 Poslovni rječnik. Zagreb. New York 1960. M. St. L. Schelling. 51.. 1992. Truett. New York. 48. M. Homewood.: Microeconomics. 46. T. W. Oxford University Press.B. Wonnacott.: The Money Market. Zagreb. Zagreb.. R.: Ekonomija. D. J. Okun. Zagreb. D.. 43. Šik. P.1995. Ricardo. Zagreb. broj 35. Wonnacott.. 1970.. 1947. 50. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. Schiller.: Treći put. Dow Jones-Irwin. 1990. Truett.. J.C. Socialism and Democracy. O. Nordhaus. 39.05. Zakon o trgovačkim društvima. 42. P. . 41. "Mate". Informator.: Economics. 1993. Sammuelson. Beograd 1970. Narodne novine. R. Kultura. A. McGraw-Hill. B. 1983. Stigum. Zagreb.: The Strategy of Conflict. New York.LITERATURA 38. 26. 45. Louis 1987. New York. 2000. The Brookings Institution.

255 inferiorna. 222 kapitalna. 263 osobni. 265-266 devalvacija. 257-261 nominalni. 255 javna. Ronald. 347 centralna. 347 Bentham. 10 bogatstvo. 256 deflacija. 244 depresija. 228-231 amortizacija. 264 raspoloživi. 6 centralizirana. 222 crta izotroška.223. 114 diskriminacija cijena. 51 bruto nacionalni proizvod. 63-64 alokacijska efikasnost. agregatni. 232 dominantna strategija. 7-8 pareto optimalna. 221-222 pareto suboptimalna. 45 intermedijarna. 27 dionice.226. 6-7 decentralizirana. 309 disekonomija razmjera. 94-101 ravnotežna. 258. 117-118 crta proračuna. input. 259. Eugen. finalna. 45 privatna. 187-188 D Darwin. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 223 B banka. 11 darvinizam (socijalni). 244 potencijalni. 153. 203 output. 232 Coaseov teorem. 266 dobra. 303 analiza. 166-169 dno. 256 realni. 222 slična. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 9. 258 komplementarna. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 244. 181 369 . 189 Coase. 222 normalna. 58 čišćenja tržišta. 235 Böhm-Bawerk. 255-257 mjerenje. 348 sekundarna emisija novca. Charles.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. Jeremy. 67 relativna cijena inputa. 120 dohodak. 307. 173 C cijena. 264 realni. 202 troškova i koristi. 46 miješana. 187. 260 nacionalni.

338 Friedman. 304-305 370 . 326 granična sklonost potrošnji. 194 gubitak. 246 F fiskalna politika. 228. 60. 305-306 duopol. 221 državna potrošnja. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom.187-188 investicije. Milton. 16 ekonomska renta. 16 Hobbes. 233 ekonomika. 16. 7-8. 116. 224 granična efikasnost kapitala. 33-34 ekonomija razmjera. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 6-7. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. ponude. 228-229 granični prihod. 103-104 granični trošak. 17 keynesijanska. 289 laissez faire. 259 funkcija. 33-34 oskudica i. 294. 9. 143-144 elastičnost. 213 granična korisnost. 171. 143-144 prosječni. 9. 114. 230 granična korist. 154. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 193-194 granični privatni trošak. 229. 301. 362 I indeks potrošačkih cijena. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 53. 241 godišnja stopa. 181 E ekonomija. 357 H Hayek. Friedrich. David. 56 granična društvena korist. 243 G Gossen. 6-7 tržišna. 295. 37-47 eskontna stopa. 229 pozitivne. funkcije. 9 socijalistička. 9 ciljevi. Thomas. 190-191 ekspanzija. 227 negativne. 316-317 granična sklonost uvozu. 5 Hume. 228 granični proizvod. 328 granična sklonost štednji.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 9 kapitalistička. 227. 47-49 potražnje. minimalni. 6. 223 granična porezna stopa. 124 granični društveni trošak. 241-242 inflacija. 265 eksternalije. 274 funkcija. 8. 331 granična sklonost trošenju. Hermann Heinrich. 258-259 bruto privatne domaće. 51 Gossenovi zakoni. 13 definicija.

360 monopol. 346-347 M2. 302 korist.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 275 realna. 266 inflacijski. 285 jednadžba izotroška. Alfred. 287 koeficijent koncentracije. 187 karta izokvanti. 154. 318 keynesijansko objašnjenje. Karl. 308 odrednice. granična. 12-14 Marx. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 201 371 . 352 ekspanzivna. 51-52 Malthus. 265. 153. 64-65 Jevons. 125-126 karta izotroškova. 318 agregatno trošenje i. Thomas Robert. 276 kapital. 285-286 recesijski. 307 kvantitativna teorija novca. William Stanley. 217. 118-119 jednadžba prometa. 51. 248 jednadžba proračuna. 60-223 ukupna. 154 monopolistička konkurencija. 173 monopson. 187 financijski. 51 K kamata. 222 L Lorenzova krivulja. 241 monetarizam. 121-122 karta preferencija. 241 makroekonomska ravnoteža. 263 potražnja. 347 makroekonomika. 286-287 M M1. 180 Menger. 15. John Maynard. 362 monetarna politika. 286 puna zaposlenost i. 347 M3. 11 matrica isplata. granična. 353 restriktivna. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 272. 183 količina novca u optjecaju. 287 klasično objašnjenje. 154 prirodni. 214. 10 Marshall. 222 miješana. 198 monopsonistička konkurencija. 215. 256. 60 izvoz. 283. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 275 korisnost. 216 kamatna stopa. 187 realni. Karl. 53 ukupna. 303 kapacitet. funkcija. 246. 51 mikroekonomika. 246 J javna dobra. 70-72 Keynes. 247 različite interpretacije. 289 nezaposlenost i. 14. 358 instrumenti. 275 kontrakcija. 222 čista. 233 zakonski.

263 neto izvoz. 188 suzdržavanja. 9 osobni dohodak. 61. 269-270 O Okun. 23 zakon ponude. 19 tržišna. Arthur. 344 porezi. 23 kratkoročna agregatna. 260. 201 potrošački probitak. 250 ciklička. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 19 zakon potražnje. 330 Phillipsova krivulja. 176 potražnja. 343 oblici. 309-310 P paradoks štednje. 264 neizravni. 334 autarkično gospodarstvo. 19 agregatna. 276 novac. 146 potraživana količina. 261. 353 oskudica. 341 otvoreno gospodarstvo. 176 diferencirani. autonomni. 60. 342 izravni (osobni). 337 granična porezna stopa i. 20 agregatna. 263 neto. 250 strukturna. 19-20 oligopson. 276-277 elastičnost. 251 stopa. 350 porezni multiplikator. 265 potopljeni trošak. 58 potrošačeva ravnoteža. 306 funkcija. 23 agregatna. 259. 23 ponuđena količina. 226 neto nacionalni proizvod. 87 poduzetništvo. 205 neto korist. 276 dugoročna agregatna. 173 neto investicijski dohodak. 251 frikcijska. 53. 269 elastičnost. 321. 75 372 . 176 čisti. 264 faze. 253-255 plaća. 47-48 individualna. 354 novčani multiplikator. 266 Okunov zakon. 252 sezonska. 277-278 tržišna. 300-301 novčana baza. 187-188 ponuda. 346. 251 poduzeće. 264 N nacionalni dohodak. 263 "nevidljiva ruka". 326-327. 37-47 individualna. funkcije. 251 prirodna stopa. 339 inducirani. 263 Nashova ravnoteža. 24 agregatna. 181 nesavršena konkurencija. 339 poslovni ciklus. 7-8 nezaposlenost. 266-267 oligopol.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja.

187 ponuda. 307. 235-237 373 . 88 ekonomski. 131-133 savršeni konkurent. granični. 293-301 autonomna. 238 granica. 316 prosječna sklonost. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 258. 116 recesija. 295 funkcija. 267 Smith. 46 R rad. 104-105 ukupni. 298 granična sklonost. David. 133-134 prosječni. 152 prosječni. 76-77 suradnička.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 140-141 S Samuelson. 116 stalni. 209. 328 inducirana. 238 proizvod. 153. 114. 238 raspoloživi dohodak. 331 prosječna sklonost. 298 granična sklonost. 230 supstituti. 300-301 funkcija. 181 makroekonomska. 144 u dugom razdoblju. 309 rezerva likvidnosti. 56. 163 prinosi razmjera. 294. 162 normalni. 283. 265 renta. 136. 101 u kratkom razdoblju. 103-104 prosječni. 114. 235-237 dohotka. dominantna strategijska. 188 revalvacija. 132 sindikat. 295 radna snaga. 221-222 država i. 183 strategijska interakcija. 318 Nashova. granični. 114. 61. 88 monopolski. 295. "milo za drago". 267 strategija. 221-222 prijelomna točka. 315 agregatna. 356 Ricardo. 294 nakon poreza i transfera. Adam. Paul Anthony. bogatstva. 301. 10. 250 raspodjela. 246 problem slobodnog jahača. 238-239 tržišna. 133 realokacija resursa. 116 rastući. 101 slampflacija. prekidanje. 205 Š štednja. 210 siromaštvo. 294. 183 tržišna. 181 potrošačeva. 142. 150-151 maksimalni. 295. 177 subvencija. 134 ukupni. 114 opadajući. 101-102 proizvodnja. 222-223 profit. 9 Stagflacija. 53. 264 ravnoteža. 37. 17 savršena konkurencija.

250 puna. 284-285 tržišna moć. 250 uvoz.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 7-8 višak rezerve. 230. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. funkcija. 108 ukupni proizvod. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. čimbenika proizvodnje. 131 ravnoteža. 179. 89 realne kamatne stope. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 151-152 prosječni. 316-317 inducirano. 179 teorija krivulje indiferencije. 151-152 oportunitetni. 194 prosječni. 89. 26-27 zatvorenikova dilema. 318-319 Z zajam. 108 granični. 190 trošak.53 zakon opadajućih prinosa. 67. 151 fiksni. 187 dobara i usluga. granični. 271 supstitucije. 89. 179 zemlja. 110-111 transakcije. 187 zlatni standard. 51 teorija igara. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 171 374 . 206 istiskivanja. 171 transferna plaćanja. 79. dugoročni. 194-195 trošenje. 19 zaposlenost. 314-315 autonomno. 151 varijabilni. 206 vanjske trgovine. 272 teorija granične korisnosti. 177 tržište. 313-315 granična sklonost. 345-346 U učinak. 107. 63 traganje za rentom. 272 realnog bogatstva. 364 X x neefikasnost. 316 odrednice. 126 tehnološki efikasna. 351. 345 oblici.209. 308 V "vidljiva ruka". 177 vrh. 232 ukupni. dohotka. 232 vodstvo u cijenama. 155. 23 zakon potražnje. 259 transferna zarada. 315-316 ravnotežno. 354 vlasnička prava. 109-110 implicitni. 177-178 tehnika proizvodnje. 106-107 zakon ponude. agregatno. 252. 89 ekonomski efikasna. 315 funkcija. 132. 115 eksplicitni. 265 vrijednost. 309 granična sklonost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful