Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.....................1...........79 4........................1..........2.................. Potrošački probitak .............60 4..............................57 4.... Crta proračuna i relativna cijena.usporedba ......... Promjena potrošačeve ravnoteže ......62 4..51 4.........6............... Cijena dionice ..............5...1.................75 4.......69 4.. Potrošačeva ravnoteža ....2.....................1...............................58 4.......... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.............SADRŽAJ 4...........53 4...87 5. Dioničko društvo ..................................3......................................4......................1.........90 5.............3...... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ........ Oblici poduzeća ...............2.....................................................1.......1...1...2.1........................... Crta proračuna i realni dohodak .2................................. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje........... Vrste dionica ..... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor .. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ........2............ PROIZVOĐAČEV IZBOR ............. Potrošačeva ravnoteža ........94 VIII ..............1.........1.............67 4.........1......91 5........3.................77 4...5.......2....................93 5........2..............87 5..............2.........4........1...5........65 4.....2..............2.............................................2.................................51 4......72 4.... POTROŠAČEV IZBOR.....63 4......1.................. Korist i potrošačeva ravnoteža . Krivulja indiferencije.2............. Učinak dohotka i učinak supstitucije ................2....... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI.2.......2................1..80 4....1.....2.. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI...1... Zaključno o teoriji granične korisnosti ........1.......83 5..1..

......124 6.................2............3......120 6...2...............1....1......................118 6.....................3........... TROŠKOVI 5.............109 5........................126 IX ...4.....113 5.................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ..................1...101 Granični proizvod . 5.......2............ Granični trošak ......... Ukupni proizvod ............... Ukupni trošak .............3....................2............... Jednadžba izotroška.....2.................2..3....SADRŽAJ 5......................2.........3...............4.2...106 ............................................................... Prosječni ukupni trošak ........115 6...............121 6................117 6................1. Prosječni trošak......................110 5...... Prinosi razmjera........101 5.... CRTA IZOTROŠKA .1.2..3................................. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ....... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE .... Karta izotroškova...........2..107 5.................2...125 6.1...............2.3........ Cijena dionice kao eskontirana dividenda ..........2.. IZOKVANTA ................4......................................................................................3............................ 5....2.....1.. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ..................... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ....................104 Zakon opadajućih prinosa...107 5... Relativna cijena inputa i crta izotroška.1...........1.............4........ Granična stopa supstitucije kapitala radom ..........1........117 6........................... Karta izokvanti .................122 6.............. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .... 97 5........2...................1....2.......2..1....103 Prosječni proizvod . 5..2.94 5..............................................114 5.....................

.......146 7.......160 7...... Usporedba monopola i savršene konkurencije ..........148 7.............154 7.....................................................................3.1...... Granični prihod......... Monopol i krivulja ponude ................................2...........135 7. Prekidanje proizvodnje ..............2... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka........149 7............131 7......... Maksimaliziranje profita...6..2........2......................... SAVRŠENA KONKURENCIJA ............2...................7.............163 7.6. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .144 7.........................3.1........................164 7.............2..165 7.......1........1.... Savršena diskriminacija cijena ...2.........7.....2..... Krivulja ponude savršenog konkurenta ....... granični trošak i profit ......166 7.................. Potopljeni trošak .. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka........169 X .1........ granični trošak i profit ..........2............. ukupni trošak i profit ...............................136 7..1.....8.....2.. TRŽIŠTE DOBARA................5..9.2........154 7............3.................... Pojam i oblici..1........2. Pitanje izlaska sa tržišta.....5............ 137 7......2........ Monopol i diskriminacija cijena ....143 7...................4.....8............... ukupni trošak i profit ...........................155 7...... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ......1.....1........1........ Ukupni... Ukupni prihod.....1.........1..3........2.....159 7....1... Maksimaliziranje profita.....131 7..........146 7........... Granični prihod.........167 7......1..133 7... granični i prosječni prihod monopola......................................SADRŽAJ 7.1.....................2........4.... 159 7.141 7............2..... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ........... MONOPOL ...... Ukupni.........2.1....1. Prijelomna točka u uvjetima monopola ............7... Ukupni prihod....2.

.....202 8................. monopol).....1...202 8...3..................188 8..192 8............................. Zatvorenikova dilema... Output analiza..... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija............1.....173 7....174 7... Profitno maksimilizirajući input .......3...1...........1.. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.187 8.................2....................... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ...........187 8....2.........175 7...4..... monopolistička konkurencija...........3.......................2......3......2..3. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.............................4.. Monopson ..........3...........................................3......179 7..1...1..181 7...2........................................... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .............183 7............2..............................2..1..................176 7..........2........2..........2..........195 8....................3............................ Input analiza .....2.......179 7.. Oligopol .................. NESAVRŠENA KONKURENCIJA...........................203 XI ...4... Monopolistička konkurencija ...... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA..198 8..... Igra u duopolu .......184 8......2............ PODJELA ČIMBENIKA ..3..........3......3............................................. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ............SADRŽAJ 7.2...................... oligopol..............3...........4.......173 7.....183 7.........1.........4................... Teorija igara . Dugo vremensko razdoblje..........................2......................1....1..177 7.... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .4....... Kratko vremensko razdoblje ......

.....4...221 10.....................2... Necjenovne odrednice potražnje ......................................... Javna dobra .........216 Ravnoteža na tržištu zajmova .....1..........................2............................1....3.........................2... Subvencije i alokacijska efikasnost ...................2......................222 10................. Zaključno o eksternalijama .................2..1..... Uloga sindikata ...............1....3.... 209 9.. Ponuda zemlje..... Porezi i alokacijska efikasnost .... 231 10......................... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .......... Država i eksternalije ......... Ravnoteža na tržištu zemlje..............1....... TRŽIŠTE ZEMLJE ....205 PROZVODNJE 9. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.........207 9....208 9.218 9................210 9........2.................2......... Potražnja za kapitalom......... DRŽAVA I TRŽIŠTE ...................................1............1........ Država i (prirodni) monopol..........................1............ 9......1........205 9............. Ukupna i granična korist javnog dobra ... Necjenovne odrednice ponude........................ 9.............1.....2. 224 10....3....................2...............1................. 9.....2...233 XII .......3................................ TRŽIŠTE KAPITALA ......................1........2...................1.......internalizacija eksternalija.2..... 230 10..2..1.......1....SADRŽAJ 9...217 9.................219 9........215 Ponuda zajmova..........................................3................................ Ravnoteža na tržištu rada.................. Analiza troškova i koristi .......... Ponuda rada ...1......219 10...211 9.....223 10...2......221 10....1..............................3.........1......205 9.....2..........211 Potražnja za zajmovima....1....228 10................1....1.......227 10.............................. TRŽIŠTE RADA ........1.............3...1...........1......................2.........2............................

2.1................2.. Poslovni ciklus i nezaposlenost ......3......................... Phillipsova krivulja............ Kvantitativna teorija novca...............................253 11... Pristup trošenja .1............1.................. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .......3..........255 11..269 12.........250 11.................1....3...269 12.250 11...................................................1.............1.......235 10.269 12.246 11........241 11........3....... POSLOVNI CIKLUS ...2............ Poslovni ciklus i inflacija ............2.....................3....248 11......1......................273 XIII .. Različita tumačenja jednadžbe prometa .238 11......................2.................... Raspodjela nakon poreza i transfera ...........3.....4. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.... Jednakost pristupa... Lorenzova krivulja.............267 12.... 260 11........ 261 11....................................1..1...........2......... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .........................1.... NEZAPOSLENOST.......2................................257 11....... Krivulja agregatne potražnje .............1............1......1.............1..................................................1.........235 10...........................................2.....4........ AGREGATNA POTRAŽNJA ............ BRUTO NACIONALNI PROIZVOD . Promjene agregatne potražnje ...... Stopa i oblici nezaposlenosti .... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ....1... Pristup dohotka ... 258 11....3....262 11..264 11..............266 11...... INFLACIJA ...... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ...2.............4..............................2................1.............2....1.2......241 11............SADRŽAJ 10..............

......3............................ POTROŠNJA ........................2.....................4.......276 12................................1.. DRŽAVNA POTROŠNJA .................293 13. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ................... Učinak smanjenja agregatne potražnje .....5........ SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA............3...................284 12.....................4..................................................2.......... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže...............302 13...........1...2...289 12....................283 12..........281 12....................3... Funkcija potrošnje i funkcija štednje.............................2.............3........4.....SADRŽAJ 12.....3.........1........... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti...............................300 13............2...................276 12........1..............293 13......3.291 13.3..............4.................1. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ..4. Funkcija neto izvoza.................................3.......308 13..................... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže.............. Promjene kratkoročne agregatne ponude .......3......... Učinak povećanja agregatne potražnje .......309 XIV ..286 12.................funkcija agregatne potrošnje ................ NETO IZVOZ .... Odrednice izvoza ........................ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ........................................1......3....... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ......................................290 12........5.............3........1.3...............285 12......2.......2..... Odrednice uvoza . AGREGATNA PONUDA...............306 13..............................1..............279 12.307 13.294 13...............2..5......287 12...305 13...... INVESTICIJE ......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.............2.2................ Potrošnja i realni GNP ...

.................. Multiplikator i granična porezna stopa ............347 XV ...... BANKE I STVARANJE NOVCA ...............2.SADRŽAJ 14............................1...............3.....343 15..............1.......... Agregatno trošenje i autonomno trošenje..... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju............5...............6................. FUNKCIJE NOVCA ...326 14............... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ....... NOVAC .....1...313 RAVNOTEŽA 14.....2........................................... PARADOKS ŠTEDNJE.......1....346 15.....................3....2...........6..... FISKALNA POLITIKA .SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA...................... NOVČANA MASA.3.......341 15.......5...... Porezni multiplikator ............. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .......2................ Makroekonomska ravnoteža ............ Multiplikator otvorenog gospodarstva............... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA..........................324 14.............2....1..337 14......324 14........ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ...334 14...................330 14................344 15.....2............4..318 14......337 14...................1...............3...........neplanirana promjena zaliha..............343 15..........313 14................... OBLICI NOVCA...............................2.......................339 14...........338 14...........................5....... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a............321 14...........6..... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ............4..............319 14.............2.. Multiplikator autarkičnog gospodarstva .....

. Operacije na otvorenom tržištu ........1... Rezerva likvidnosti ...........360 LITERATURA .................1....... Eskontna stopa ....................... 357 15..................5.... Instrumenti monetarne politike.1........358 15....365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO..........353 15.............5......................................................SADRŽAJ 15........... 356 15...............1................353 15..........1.. Monetarizam ..........................4....5...2........................3....352 15.......3........5. Restriktivna monetarna politika...........5..........5......5...2.........360 15......... Ekspanzivna monetarna politika.....5..................... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .....369 XVI .........

sve dobronamjerne kritike i 1 . makroekonomske ravnoteže. koncepcija udžbenika izaziva. te fiskalne i monetarne politike. i ekonomije. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. znanosti o ekonomiji. pri tome. itd. Prvi su koraci uvijek najteži. i može izazvati. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Udžbenik udovoljava ovakvoj. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. te vrijednih doprinosa domaćih autora. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori.PREDGOVOR I. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. nezaposlenost. Moguće ovakva. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Dakako. ali koje će i provocirati njihov interes. određene kontroverze. Sastoji se od petnaest poglavlja. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. jest izuzetno delikatna zadaća. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. bruto nacionalni proizvod). tzv. "novijoj". određivanju veličine outputa pojedinih dobara. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. mikroekonomskoj ulozi države. neuravnotežena (ne i neuobičajena). On nastoji studentu. Autor. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. podjeli ekonomike.

dr. prof. Branko Kovačević. da će pomoć i ove vrste. dr. prije svega. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore.dr. sc. nego i sveobuhvatnijih znanja. za pruženu svekoliku potporu. On. Velika je moja zahvalnost. Ivan Ferenčak 2 . Ivan Mandić. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. dakako. U Osijeku svibanj 1998. dobro doći. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Dr. sc. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. Ivan Bilić.primjedbe bit će pozorno razmotrene.sc. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Prema tomu. ne može pobjeći od svog sadržaja. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Naime. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. mojim studentima. nezaslužnim komplimentom. naime. makar bila riječ i o njenim osnovama. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. sc. Ekonomika. Marijan Karić. Prof. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. ne i neveliko. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. doc. Autor mora priznati izvjesno. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. Držim. međutim. ma koliko skromna ona bila. dr. prije svega. svu makroekonomsku problematiku. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike.sc. te prof. dakako.

tržišne ravnoteže.PREDGOVOR II. Dr. Ali. Marijan Karić. Ovime je. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. sc. sc. moguće. Branko Kovačević. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. od strane studenata. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. sc. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. U Osijeku veljača 2003. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. dr. nadam se. dr. odnosno prvog izdanja ove knjige. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Ivan Ferenčak 3 . dakako i prije svega. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. ali one. dakako. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. godine. Povećan je. Prof. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. broj stranica.

.

makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. na složen način povezanih i isprepletenih. P. ipak.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. ne postoji umjetnost. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije).: The Economic Way of Thinking. EKONOMIJA . postojao bi stalni strah. kako veli Thomas Hobbes. nema računanja vremena. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. naravno. str.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. zajednica i najgore od svega. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. O EKONOMIJI.1. opasnost od nasilne smrti. Macmillan Publishing Company. 5 . Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil.1. pismo. kratak. or the Matter. O EKONOMIJI.. navedeno prema Heyne. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. T. blagodatima civilizacije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. međusobno. a čovjekov bi život bio usamljenički. teško da bismo uživali u. 1987. Bez takvog mehanizma. New York. Dapače. 3. siromašan i. nema mjesta za industriju.: Leviathan.

socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. str. Zagreb. M. Model centralizirane alokacije resursa . 24.socijalističkoj ekonomiji. Drugo. interesa. alokacije resursa pretpostavlja. druga ekonomija.2 Što je to što. 1992. dakle. dakle. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila).1.. kooperacije i. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. Drugi način. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. proizvođača i preferencijama svih potrošača. Globus-Školska knjiga. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . kako ekonomisti vole reći. Naime. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . investicija i potrošnje. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. ali doista svih. država ili neki njen organ mora biti u stanju. s tim u svezi. manje ili više eksplicitnu. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije.. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . prisilu. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". između ostalog. potreba itd. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. ljude različitih navika.: Kapitalizam i sloboda. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka.metodi tržišta. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. Dva su. manje ili više.ekonomija. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. u kratkom vremenu. 6 . načina. O EKONOMIJI. grubo rečeno.

Međutim. dakle. Komandna . 7 . Ali. osobni. jednostavno. Ukratko. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. nije moguće. Naime. poteškoće ovdje ne prestaju.1. Tržište pruža sve informacije. i tržište. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. kolektivizam ili altruizam. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. Potrošači. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. preko mehanizma cijena. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje.tržišta. potrebito je još nešto.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". Međutim. nastoje realizirati. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. ne poduzetništvo već poslušnost. I ne samo to. On je izuzetno zahtjevan. u uvjetima kronične oskudice koju. kao motiv. uostalom. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. opet. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. Ne vlastita inicijativa. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora.3 Model decentralizirane alokacije resursa . proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Ovdje se. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna).kapitalistička ekonomija . takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. kao mehanizam koordinacije. nego centralno planiranje. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. O EKONOMIJI.

da se proizvodnja. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe.. O EKONOMIJI. neprekidno uvećava. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. No.2. dakle. Ni kapitalistička ekonomija nije. kojima altruizam nije stran. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. da se proizvodnjom. javnih dobara. Ono poznaje monopole.: Treći put. itd. 4 Vidjeti: Šik. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije).4 1. 1983. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. str. Ali.1. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. 174. na sve kvalitetniji način. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. Nažalost. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. Zagreb. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. idealna. O. Globus. osobni interes jest i može biti u službi općeg . imali smo prilike vidjeti. 8 .

Dakako.. znanost o ekonomiji.1. čak i za zabavu i razonodu. poduzetništvo) bili neograničeni.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. str. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. Kada tako ne bi bilo. Beograd. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . 1776. njegova odbojnost prema monopolu. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. str. naime. zemlja. sebični interes stavi u službu općeg. 6 Isto. kada bi resursi (rad. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. Ali. sasvim 5 Smith. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Kultura. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. 1970. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. ukoliko moć zavisi od bogatstva. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda."6 Eksplozija dobara i bogatstva. Ona. Ali. Ekonomika. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. kapital. "Bogatstvo i moć svake zemlje. O EKONOMIJI.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. Zamjetna je. 9 . proučava ekonomske aktivnosti ljudi."5 Naravno. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. A. dakle. 516. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. 210.

Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva.."9 Jasno se. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . H. 1983. Benthamom. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. 438. tvrdili su utilitaristi. Zagreb. kad ga ima obilno. 10 Galbraith. 121."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. Ekonomisti tu činjenicu . na čelu s J. a jeftin. 121. D. 8 Isto. 118. a ni sada. 10 . ni tada. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Zagreb. vide u pretjeranom množenju radnika. "Rad je skup. 110 11 Vidjeti: Spencer. H."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču." "Rezultati možda nisu bili najbolji. da ih sebi pribave. Implicitna. str. J.nisu mogli ne uočiti. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". Appletonand Co.: Anatomija moći.: Načela političke ekonomije. str. Centar za kulturnu djelatnost.: The Study of Sociology. kad je rijedak. ekonomski su teoretičari nudili i druga. vele ekonomisti utilitaristi. ali su bili najbolje što se moglo postići. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju.. Stvarnost. 9 Isto. str. dakle. str. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. 1891."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. str..1. New York. Spencer. Ako stvari stoje kako stoje onda.. 1983.K. i s tim u svezi siromaštva. D. Ali.11 7 Ricardo. O EKONOMIJI.

tvrdi marksistička politička ekonomija. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Dakle. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. Riječ je o alokaciji. Predani egoisti. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. tako da "altruiste" čeka izumiranje. Npr. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. Riječ je o neumoljivom procesu. Uostalom. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. druga ekonomija. kapitalističku ekonomiju. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. I naglasimo. rušeći 11 . tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali.1. u oskudici. neprekidno "sve revolucionira. na čemu bi inzistirali? Marx je.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. koja će se obavljati u uvjetima društvene . a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. No. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. na ovaj ili onaj način. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. O EKONOMIJI. i oni u prirodi i oni na tržištu. razloge isticanja vlastitog. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. u stanju su zadržati sve što proizvedu. drugi mehanizam alokacije. Ukratko.

poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. A. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". Beograd. tom. godina) koji oko četrdeset godina. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. 13 Marx. 1987. nasilnom kraju. Povijest ga je demantirala. K. eksploatacija.: Isto. godine. 63.nap. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. 14 Marx. 12 . autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. str. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja.1. str. Prosveta. Zagreb. Oduzmite stvari tu društvenu moć.: Načela ekonomike. 1979. vjeruje Marx. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. prema vlastitim riječima. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike.12 proširenje potreba. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. 25. O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. Ugrađuje u nju. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga.. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije .: Osnovi kritike političke ekonomije I. razvitak proizvodnih snaga. 1890. 19. Centar za kulturnu djelatnost. str. sve do svoje smrti 1924. K."15 12 Ali. MED. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. 15 Marshall. Dakle. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. 261. pak..

13 . Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. 47-48. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. a ne znanost i umijeće.1. a zbog pravednosti i opće sreće. O EKONOMIJI. njenih istraživanja. kada su veće iskustvo."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . 16 17 Isto.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . te je ona "znanost. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja.nap. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. Međutim. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. ekonomika se kloni političkih problema. čista i primijenjena. 31. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. autora) koji . I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. str. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. Isto. str. I tako sada.

Nećemo je prepričati. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. za nagradu za čekanje. U tim. "Tvrdili su (Marx. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. O EKONOMIJI. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. u slučaju Marxa. str. 358. 357. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. je problem koji Keynes pokušava riješiti. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. str. Isto." 18 Prema tomu. Velika će ekonomska kriza. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. 14 . doista teškim. a ne rada i čekanja. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti.1.nap. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. proizvod onih koji njima rukuju. riječ dobija John Maynard Keynes. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Nezaposlenost. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. međutim. dakle. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. Rodbertus i drugi . nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. Valjalo je. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. 18 19 Isto. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. naime.socijalističku ekonomiju). taj stari problem. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. koja ne bi bila kapitalistička.

"21 Naime.1. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. O EKONOMIJI. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. London. 213. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. 213. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. R. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. kamate i novca. J. 22 Keynes. Zagreb.F. 21 Harrod.. Terapija se nameće sama po sebi. 15 .M. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. Centar za kulturnu djelatnost.: Opća teorija zaposlenosti. Centar za kulturnu djelatnost. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. smanjuje se broj zaposlenih. smanjuje se proizvodnja. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. kamate i novca.. Macmillan and Co. J. str."22 20 Vidjeti: Keynes. Zagreb.: Opća teorija zaposlenosti. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira.20 On smatra.: The Life of John Maynard Keynes. 121. str. 1987. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 1987.. 1951. 1936. kamate i novca.. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.M. str. Osim toga.

Školska knjiga.: Kapitalizam i sloboda. vrlo važnu."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu.. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. 1992. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. Naime. 14. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. vjeroispovijesti i mišljenja. Zagreb. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti." 23 24 Isto. M. 16 . Friedmana. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . O EKONOMIJI. "Prvo. str. str. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. str."25 No. tvrdi Keynes. Friedman. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. djelokrug vlasti mora biti ograničen. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. Globus . ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. Hayeka i M.1. 21. 25 Isto. niti ovo široko polje.spomenimo F. pohvalu slobodnom tržištu."23 No. 214.

P. dakako.1. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). 3. 17 . 1992. W. str. P.."26 Ovdje se. Zagreb. Samuelson. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača..: Ekonomija. Nordhaus. MATE. O EKONOMIJI. 26 Samuelson. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. A.

.

POTRAŽNJA 2.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će.1. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. Dakako. Naravno. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. vrijedi i obrnuto. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. u najvećoj mjeri. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. Međutim.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. 19 . Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). POTRAŽNJA I PONUDA 2. obrnuto razmjerni. veća njegova potraživana količina. Usredotočimo se.2.1. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni.

Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. 20 . Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. ceteris paribus. necjenovnih determinanti potražnje. dohotku. naravno. Naime. Veće stanovništvo. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Pitanje supstituta. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra.1. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. veličini stanovništva. pak. Riječ je. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. jesu ukusi ili preferencije potrošača.2. ulijevo krivulju potražnje. Stanovništvo je. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. njegovo povećanje ili smanjenje. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. mogu izazvati promjenu potražnje. dakle. odnosno njihova promjena. o cijenama drugih dobara. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Vrijedit će i obrnuto. Dohodak. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. također od bitnog utjecaja na potražnju. tzv. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Cijene drugih dobara. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. prije svega.2. odnosno njegova veličina. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. 21 . Neke su.

niže buduće cijene. 22 .2. Obrnuto. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. uz ostale neizmijenjene uvjete. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. dok promjena cijene nekog dobra znači. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Prema tomu. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Slika 2.

ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). veća ponuđena količina istog dobra. upravno razmjerni.2.1. 23 . uz ostale neizmijenjene uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA 2. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Vrijedi i obrnuto. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. Dakako. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi.2. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. Dakle.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.2. PONUDA 2.

manja ponuđena 24 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. Obrnuto. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. a zbog djelovanja zakona ponude. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. niža cijena znači pad ponuđene količine i.2. Međutim. stoga. Krivulja ponude je. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. kretanje niz krivulju ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3.

Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. POTRAŽNJA I PONUDA količina). 2. Međutim. cijene čimbenika proizvodnje. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. očekivane promjene cijene dobra. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Ako cijena nekog dobra miruje. 25 . U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada.2. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. ovaj put u proizvodnji. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu.2. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara.2. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. s punim pravom. njeno povećanje ili smanjenje. uz ostale neizmijenjene uvjete. Također. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. znači veću ponudu. dakle. dakako. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. Dakle. Naglasimo. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. broj ponuđača. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. pak.

cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. rast ponuđene količine. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. 2. 26 . jedina ima prilike potrajati duže vremena. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu.3. stoga. dakle. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. Međutim. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. Pad cijene izazvat će obrnuta. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine.2. s druge strane. u svakom slučaju.

2. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. naime. dovesti do 27 . Tržišni će višak dobra. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. Ravnotežna cijena. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište.

pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. pak. svaki onaj koji je spreman. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. i u mogućnosti. 28 . U tome je bit tzv. Evidentni će tržišni manjak dobra. U svakom slučaju. poput plime. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. Oni koji to nisu u stanju. posredstvom nadmetanja kupaca. slobodnom dobru. Riječ je o tzv. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. aktualna cijena niža od ravnotežne. neće doći u njegov posjed. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Ako je. potiskuje. Slično tomu. racionirajuće funkcije cijena. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. Dakle. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. dakako. cijenu prema gore. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). nasilja i kronične oskudice.2. "gura".

Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. 29 . Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. ceteris paribus.1. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.2.3. ukratko. Rast potražnje. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.

učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Cijena C C1 K1 K Količina 30 .2. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. dakle. Slika 8.

Slika 9. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. ceteris paribus. promjene tržišne potražnje. Naime. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine.2. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. u ovom slučaju. Rast tržišne ponude. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. 31 .

To će povećanje. pak. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. naravno. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili.2. Naime. rast ili pad cijene. Dakako. 32 . Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. krajnji će rezultat. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. u ovom slučaju. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). tržišna potražnja. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene.

Međutim. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude).2. međutim. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. naravno. u svakom slučaju. Vrijedi i obrnuto. cijena će porasti. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Vrijedi i obrnuto. glede ravnotežne cijene. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). Ako je pad ponude veći od pada potražnje.3. Naime. istom cilju – smanjenju cijene. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). privatni interes snažno reagira na promjene cijena. 33 .2. Konačni rezultat. ravnotežna će se količina dobra povećati. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. U ovom. smanjiti. glede promjene cijene. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. učinci suprotstavljeni. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. dakako. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. I ovdje su. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. 2. Ona će se. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju.

. a time i volju proizvođača da ga proizvode. L. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. 29 Berger. Obrnuto. Naime. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. nešto detaljnije. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. tržište je. Na ovaj način. po naravi stvari. ljepota je tržišne ekonomije. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. sa svojim signalima putem cijena. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. uistinu. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. tržišnih sila. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. 59. učinkovitijih tehnika proizvodnje.: Kapitalistička revolucija. Zašto? Stoga. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. zahvaljujući tomu. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. str. O njemu. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. d. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. 1995. kasnije. stvaranje i upotreba novih. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo.d. Kao što je netko jednom primjetio. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. Dobra. 34 . "Naprijed".. poduzetništva i motiva profita što. posredstvom sustava cijena. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Ali.2. Zagreb. P. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra.. postaju dostupna širem krugu ljudi.

3. J. 1947. New York. koristi javno dobro.. međutim. Nadalje.2. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. savršen. Racionalno je biti slobodni jahač.2. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice.1. Postojanje eksternalija. Otkazivanje sustava cijena No. koristimo. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. platili ili ne. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. str. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. 35 . I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. surov mehanizam. sustav cijena nije. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. 67. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. društveno poželjna ona nije profitabilna.: Capitalism. Osim javnih dobara. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Riječ je o dobrima koja svi. reći ćemo. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. javna dobra. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. dakako. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. Iako je njihova proizvodnja potrebna i."30 2. Naime. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Tržište je. Socialism and Democracy. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter.

nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Ne čudi. dakle. Tržištu su. 36 . Njena je namjera. poglavlja "Država i tržište". dakle. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. inherentna razdoblja neravnoteže. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). stoga. poboljšati performancije tržišta.2. O ovome detaljnije u okviru 10. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini.

U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.3. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.1. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. između ostalog.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Prema tomu. 37 .1.

UP1 = 1 · 800 = 800. stabilnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. 38 . a UP2 = 3 · 400 = 1200. riječ je o jediničnoj. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. Dakle. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1).3. Prema tomu. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom.

i rast cijene dobra značit će. 39 .3. Ali. pad cijene ne tangira ukupni prihod. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). neizmijenjeni ukupni prihod. Zamjećujete.

Ovu izrazito neosjetljivu potražnju.3. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. dakle. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Obratimo. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Naime. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. međutim. 40 . Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Dakle. neosjetljivu na promjene cijene. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. kreće između 0 i ∞. pozornost i na one ekstremne slučajeve. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800).

Dakle. vrlo mala. Ovakvu. primjerice. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. Poraste li. I obrnuto. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. snažne reakcije potraživane količine. 41 . tek teorijski moguću. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14.

pozitivni broj. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15.3. 42 . staru cijenu ili količinu. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . izmijenjenu cijenu odnosno količinu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Nadalje. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. a drugi puta na novu.

K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . Neka poraste cijena dobra A.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . izazvati promjenu potraživane količine dobra A.3. To će. dakako. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.

dakako. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Potražnja. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. 21 = 798 3. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. 19 = 798 UP2 = 38 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Stoga su karakteristični.3. Provjerimo: UP1 = 42 . Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno.2.1. Dakle. sljedeći slučajevi: 44 . Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.

Zato potražnja i jest dohodno neelastična.3. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Zanimljivo je. Zaključujemo. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Npr. Inferiornim u tom smislu da ih. potražnja također raste. zamjenjuju superiorniji. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. međutim. 45 . sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. ukoliko dohodak raste. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima.2. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Ukratko. potražnja će za dobrom A porasti 2.2% godišnje (naravno. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ali raste brže od dohotka. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.1). Obrnuto. ali i skuplji supstituti. ukoliko dohodak raste. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka..1 = 2.

Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. kada je Ek < 0. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). 46 .3. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Supstitucijski. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. ili pak komplementarni karakter dobara. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Primjerice.1. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Obrnuto. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Ek > 0. Primjerice. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. supstituirati. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. dakle. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Sada.3. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. O komplementima. Vrijedit će i obrnuto.

Vrijedi i obrnuto. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo.2. stabilno elastična. a Ep = 1.3. a 0 < Ep < 1. ponuda je neelastična. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. ponuda je elastična. Vrijedi. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ponuda je jedinično. odnosno rast ponuđene količine. Naime. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . a Ep > 1. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. i obrnuto. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. U tom će slučaju pad. 47 . ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. dakako.

Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. 48 . a njena je krivulja okomiti pravac. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.

3. 49 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

E.Marshalla i drugih. Jevonsa. Prema tomu. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Evidentno. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. 51 . ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. marginalna) korisnost. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. POTROŠAČEV IZBOR 4. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Gossena. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Ovaj zakon. A.H. ali raste sve sporije. Granična (dodatna. S.4.Wiesera.1. Mengera. F. potrošačev izbor. Böhm-Bawerka. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. K.

Granične korisnosti. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. npr.4. jedinična promjena potrošnje . kao uostalom sve granične veličine. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Dakle.s.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. 31 52 .

1. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Gossenov zakon. 4.1.4. Naime. Naravno. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 53 . granična korisnost može biti i negativna. Slika 19. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. odnosno potrošačevu ravnotežu. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti.

maksimalnu ukupnu korisnost. No.4. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak.

Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. Ali. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.4. Tablica 7. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. potrošačevu ravnotežu. 55 . koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost.

56 .32 Drugim riječima. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača.4. A. str. II. 1991.. 32 Dragičević. međutim. 210. Zagreb. Gossenovog zakona koji kaže da. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. Na tragu smo II. maksimaliziranje ukupne korisnosti.: Ekonomski leksikon. Informator. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. dakle.

primjerice.korisnost po novčanoj jedinici 8.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.4. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 = = Granična korisnost dobra B .33 5.1. Cijena dobra B 6. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.1.50 4.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.33 6. pad cijene dobra A. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. Međutim. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. uz ostale neizmijenjene uvjete. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.1.83 4. 57 .33 4.67 6. Ukoliko.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.

u pravilu. Često se. kupac je.2. 58 . Potrošački probitak. baš kao i kod promjena cijena. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. pozitivan broj. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. u duhu teorije granične korisnosti. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. Dakako. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Ukoliko bismo. posljednje koju namjeravamo kupiti. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. Nova.1. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). 5 novčanih jedinica. četvrte 6 i pete. Naime. kupujući. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju.4. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. u slučaju obaju dobara. na višoj razini potrošnje. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. treće 7. druge jedinice 8. moguće različite kombinacije. dakle. i ovdje su. 4.

59 .4. 10 novčanih jedinica.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Međutim. u ovome slučaju. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Njegov je probitak. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje.

ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Ukupna korist mjeri spremnost.3. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. 60 . Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. Zamjećujete. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra.1. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra.4. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. sa fiksnim dohotkom. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Riječ je. o subjektivnom konceptu. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. naravno. . ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. podsjećamo. Pitanje je.

glasi: Cijena = Granična korist . POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. prema tomu. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje.4. 61 . Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine.

Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. Teorija granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. 4.4. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. 62 . odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Prema tomu. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. složit ćemo se s time. pokušava objasniti potrošačev izbor. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Doista. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Kupujući. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti.1. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. međutim.4. potrošač je u stanju povećati neto korist. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu.

Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. naime.4. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora.2. nedostupne potrošnje. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. uz dani dohodak i cijene dobara. kao i u prethodnom slučaju. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4. Tablica 9. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . Drugim riječima. Crta proračuna. Pretpostavit ćemo. cijena dobra B 6 novčanih jedinica.

neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak.4. 64 . pri tome. ali ne i na crti proračuna. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Limite potrošačevog izbora.

odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. Npr. ponovimo to.1. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. 65 . 0 = 10 Kb = 10 . mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . odnosno koje se nalaze na crti proračuna.2. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. Kb = 10 .2 . Vrijedi. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb).nezavisna varijabla). pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. naravno. međutim. 5 = 0 i 4. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Pomoću nje smo.4.2 . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5.. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. i obrnuto.

Kb = 12 -2 . 66 . . 6 = 0 Slika 24. 0 = 12 Kb = 12 -2 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.2 Ka .4. 1 = 10 Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 .

U obrnutom slučaju. Utvrdimo. a i pokazati. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . područja potrošnje. naravno. Ustvrdit ćemo. ceteris paribus. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Vrijedi i vice versa. uz ostale neizmjenjene uvjete. a vrijedit će. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. a dohodak 60. 4. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica.4. i obrnuto. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2).2. prije nedostupnog. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    .1 Ka.2. 67 . b = = . Prema tomu. pomoću jednadžbe proračuna. nove granice potrošnje. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . omogućava osvajanje novog. To je.

10 = 0 Slika 25. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . Kao što rekosmo. budući da je oportunitetni trošak upola manji. Doista. 68 .4 = 6 itd.1 = 9 Kb = 10 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.3 = 7 Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 .4.2 = 8 Kb = 10 . vrijedi i obrnuto. Kb = 10 .

2. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Dakle. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.4. Slika 26. 69 . krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Dakako. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.3. Prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR 4.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Slika 28. 70 .4. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.

navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. ekstremnom. 71 . Ukoliko su. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. U ovom će. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. I obrnuto.4. dakle. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi.

Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. Naravno. odnosno tri i tako dalje para cipela.2.3.4. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 .1. 4. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. vrijedit će i obrnuto. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.

Slika 31. određuje kut krivulje indiferencije. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. međutim. 73 . Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Kako. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Naime. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora.4.

U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 .4. Dvije stvari valja uočiti. krećemo li se niz krivulju indiferencije.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). a vrijedi i obrnuto. granična stopa supstitucije.5 1  = =  . U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . 74 . I drugo. pokazuje tendenciju pada. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. kreće li se niz krivulju indiferencije. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. Logično je to budući da potrošač. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 .

Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).4. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).optimalni izbor potrošača. Slika 33. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . 75 .2.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.

Kako. odnosno oportunitetni trošak. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Prema tomu. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. pak. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. međutim. Poželjnije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34.4. Prema tomu. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Niže.

povećan dohodak potrošača. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. Pretpostavit ćemo da je. Slika 35.2. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. 6 4. ceteris paribus.5.4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. njegovog optimalnog izbora. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže.

Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. 78 . superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna.4. a time i potrošačevu ravnotežu. Povećat će se relativna cijena. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Ovo je najčešća situacija. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Slika 36. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. a sa njom i kut nove crte proračuna.

POTROŠAČEV IZBOR 4.1. nižu krivulju indiferencije. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . pak.2. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Slika 37.5.4. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.

On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Kada je. Nasuprot tomu. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije.4. pokazuje zakoniti. podsjećamo. a na osnovu prethodnog primjera. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. R1 (Ravnoteža 1). Naime. Ona je. Improvizirajmo.5. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Zamjećujete da. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. kada je u pitanju potrošnja dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. 80 . skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Ona je. Krivulja potražnje. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P.2. 4.2. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. pak.

značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. 81 . Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. pretpostavimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.4. POTROŠAČEV IZBOR recimo. 40 jedinica dobra B.

4. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Na djelu je zakon potražnje. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. ceteris paribus. a niža cijena dobra. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. znači njegovu veću potraživanu količinu. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. 82 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. ceteris paribus. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Te su iznimke od pravila da.

primjerice. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. dakle. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. POTROŠAČEV IZBOR 4.6.4. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je .Granična korisnost dobra B . ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0.2. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. Dakle. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . Ukupna korisnost. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Valja se prisjetiti da je granična korisnost. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. ∆ Ka . ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . te da daju identične rezultate. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ostaje ista.

Prema tomu. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). nešto mlađa. međutim. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . postoji čvrsta veza između ovih teorija. Potrebito je. dokazati da će teorija granične korisnosti i.4. POTROŠAČEV IZBOR . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Negativni predznak (Očigledno. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .Granična korisnost dobra B .

Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. 85 . riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Gossenovog zakona. Dapače.

.

str. 1990. Netko ili neki to moraju učiniti. 1993. M. 98. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.1. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". dakle.. New York. 34 87 . Parkin. Zagreb. str. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu.: Economics..: Počela političke ekonomije. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". 33 Lorković. 207. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. godine naš ekonomist Blaž Lorković. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Bez.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita.5. netko ili neki snose rizik poslovanja.. (reprint). B. Istovremeno. stotinu i više godina. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o.33 Ovako poduzeće definira 1889. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Addison-Wesley Publishing Company.

ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Cilj je. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. dvije prepreke. Nimalo laka zadaća. Život poduzeća nije nimalo lak. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. najveći mogući u datim uvjetima. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Na drugoj strani. Naše je poduzeće. 88 . bilo monopsonska) poznaje granice. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. u oba slučaja. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. grubo rečeno. Ili.5. dakle. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Valja. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Naime. Naravno. profit. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Ali. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. ali i stopa mortaliteta. dakle. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Stopa je nataliteta. Često se. ukoliko ste monopsonist. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. i tržišna moć (bilo monopolska. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Riječ je o tzv. naime.

Nekoliko je razloga tomu. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. Tehnološki neefikasna. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. naravno. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. naime. u pravilu. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. ekonomske efikasnosti. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. New York. cijene čimbenika proizvodnje. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Zaključimo. 89 .. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna.: Economics. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. 35 Vidjeti: Parkin. 223-224. 1990.5. M. ali ne i vice versa. Ali.35 Ponajprije. str. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Standardni. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. ali ne i uvijek dostatna. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Addison-Wesley Publishing Company. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

5 = 500 .5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. dakako. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. Ukoliko. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . One su al pari. zamjećujete. a disažio 50%  ⋅100  . Pojavio se ažio (agio). moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . 5  500  Dividenda sada iznosi 25. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. Evidentno. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.5% cijena dionice jest 500. Ovo je.. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).2. 5.2.1.2. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. 5 Dividenda sada iznosi 50. Ako je d' 2. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.

PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . (1+r)2 = 1000 . Dakle. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.21 (1 + r ) 2 1. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . 100 10   .1 = 1100 . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.12 = 1000 . u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. 1. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Budući iznos = 1000 .21 = 1210. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . 1.  100  Obrnemo li stvari. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. 1 +  = 1000 1. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Priznat ćete. (1+r). (1 + r ) 1. 1.12 98 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. gdje r = k' . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.5.

1) (1. Dakako. a kamatna stopa 10%. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate.1 = 1000 . na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. Addison-Wesley Publishing Company. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.. str. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli..1) (1. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. Ali. godinu dana po kupovini dionice..1 (1.. + + / : 1. dakle. Neka ta dividenda iznosi 10. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.5. dakle.. Cijena dionice 45 99 . 1990. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina ..44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Međutim. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. (1 + r ) n Ali... Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. New York.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin.1 2 3 n 1. M.: Economics. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. 216. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća..1) (1.

. 2 3 4 1.. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .1 (1.. CD CD 10 = /⋅ 1..1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. + . priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva..5. Dakle.. Naravno.1 1. formula vam je poznata..1 Prema tomu. Dakle. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1) (1. k' r k' 100 Evidentno. Brojnik (10) jest očekivana dividenda. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. a nazivnik (0.1 1. No.1) jest r.1 1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .1) (1.1 CD – CD = 10 0.1) (1.

Niski. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio).2. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. 5. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati.1. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. a raste veličina rada. 5. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. zemlja) promjenljivog karaktera. granični proizvod i prosječni proizvod. pak. Dakle. Neprijeporno. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Promjene ukupnog proizvoda. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende).2. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr.5. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. kapital). pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. dat će ukupni proizvod. kapital. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.

krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. moguće i nemoguće proizvodnje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. također. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). te promjenljivu veličinu rada. Tablica 10. Prema tomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. granicu između. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 .5.

proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Granični proizvod Granični (dodatni. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Tehnološka efikasnost znači. Ili. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. 5. naime. dakle.2. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. to je promjena.5. Međutim. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. a raste input zemlje). Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu.2. Ukoliko se. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje.

Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.3. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. 104 . te izračunajmo granični proizvod rada.5. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. Tablica 11.

uspješno dopuniti prethodni komentar. 105 . Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. nakon početnog ubrzavanja (progresije). Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda.5. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). s tim u svezi. Međutim. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. taj rast. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Možda će sljedeća slika. Uzrok je tomu početni rast.25 3. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. biva sve sporiji i sporiji. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4.

5. a vrijedi i vice versa. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. 5. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. Uopće. kao i u našem primjeru. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Upravo stoga. Naime. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. ova posljednja raste. Istovremeno.4. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . granični proizvod rada raste.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. kada su u pitanju granične i prosječne veličine.

ali je taj rast. analizirajući potrošačev izbor. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa.3. Dakle. Što se. Kao što ranije. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru).1. uz fiksne veličine ostalih inputa. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. granični trošak i prosječni trošak. 5. ceteris paribus. sve sporiji i sporiji. međutim. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. 5. prije ili kasnije. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak.zakonom opadajućih prinosa. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa.3. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. 107 . Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. Daljnji. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa).5. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. međutim.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Naime. međutim. Usredotočimo se.5. Vrijedi. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. postaje varijabilan. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. dakle. također. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Prema tomu. ako hoćete. Slika 44.4. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju.2.

Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. dakle. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška.5. Ukoliko je riječ o stalnim. konstantnim prinosima razmjera. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak opadati. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Slika 45. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. 116 . prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. ukoliko. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Cijena jedinice rada neka iznosi 20.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Optimalni izbor proizvođača. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. prikazat ćemo na grafički način.1. slika 46). 6. 117 .

1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.6. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. 6.1. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .

Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.2 ⋅ 6 = 0. Ukoliko input rada iznosi šest. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. 119 .2 R . Provjerimo: K = 12 .6. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Ukoliko je input rada jednak nuli. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . input će kapitala biti jednak nuli.

U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Neka ona. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . sukladno našoj tvrdnji. iznosi 20 novčanih jedinica. upola manji. koji nalazimo u jednadžbi izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Odredimo. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Kut crte izotroška. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . u novim uvjetima.1. a vrijedi i obrnuto. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. mora biti razmjerno. kao i cijena rada.6. jest relativna Ck cijena inputa. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . dakle.

u našem će slučaju (Cr=20. Prema tomu. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. nepotpuna. kako rekosmo. naravno.3. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. 6. Karta izotroškova.6.1. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Prema tomu. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. a vrijedi. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. i vice versa. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. 122 . IZOKVANTA . Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.6.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. odnosno tehnika proizvodnje.2. 6.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). eventualno smanjenje inputa kapitala i. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Slika 49.6. s tim u svezi. Dakle.

6. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu.. 124 . 6.1. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. npr. 2.

2.2.6. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Dakle. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. 6. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Ponajprije. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Drugo. a vrijedi i obrnuto. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Tablica 18. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 .3. budući da znači veći angažman inputa.6. dakako. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. a veća. 6. veći ukupni proizvod. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. Slika 51.

Slika 52. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala).6. Prema  ∆R  tomu. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. međutim. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Naime. Što je. Isti će. međutim.

Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Prema tomu. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. npr. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad.6. Zanemarimo li negativni predznak.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. 128 .

= Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.6. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .

proizvodnoj. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Minimaliziranje ukupnog troška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. a na drugoj. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. pak. 130 . Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. dakle. uz neizmijenjene veličine ostalih. vladaju potrošnjom. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom.6. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. nužno obara njegov granični proizvod). odnosno proizvodnjom. Zamjetna je. Proizvođač. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost).

TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara.1. jednostavnosti radi. monopol. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Naime. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni.7. b) postojanje velikog broja kupaca. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). 7. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. TRŽIŠTE DOBARA 7. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. tj. 50 Pojam dobra. monopolističku konkurenciju i oligopol.

Bio bi to samoubilački korak budući da bi. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Horizont savršenog konkurenta moguće je. "od šume ne vidite drvo". nemajući drugog izbora. Drugo. cijeni.7. Naime. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. dakle. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). sasvim sigurno. prikazati na sljedeći način: 132 . TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Kada je cijena zadana veličina. tržišnu cijenu. prihvaćaju. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Naime. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Naime. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. preuzimaju. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. a savršeni konkurenti je. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. tržišnoj. Ponajprije.

prema tomu. Ukupni prihod. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . Umnožak je to. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. utržene količine dobra i njegove cijene. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. dakle. Moguće ga je. promjena.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53.7. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta.1. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. 7. dakle. podsjećamo. Ukupni. To je. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.

u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena.7. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. 134 . cijenu određuje i nameće tržište). i to u svim tržišnim strukturama. jednak cijeni dobra. Dakle. Proizlazi da je prosječni prihod. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena .

Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. Međutim. 135 . postoji druga opcija. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.2. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.1. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. maksimalizirati profit . Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. pa i savršenog konkurenta.7.

Ukupni prihod. Gubitak se. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. 40 jedinica dobra. 136 .2. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. ukupni trošak i profit Tablica 19. TRŽIŠTE DOBARA 7. dakako. očigledno. nakon druge prijelomne točke.1.1. Prijelomna točka (break even point). bio zamijenjen gubitkom. ali ni gubitak.7. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest.

Granični prihod. Dodatni je prihod. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra.granični prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. veća od graničnog troška.1. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.2. naime.2. Naime. 137 . 7. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava.7.

Naime. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . dakle. odnos 138 . Tablica 20. Dakako da ne. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Dakle. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40.7. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška.

omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. 139 . istovremeno. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i.7. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Slika 56.

Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. 140 .5 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.5 9.92 13.5 9.625 10.75 9.7.64 Slika 57. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.

kao što gornja slika pokazuje.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.375. 141 . omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. prag rentabilnosti).375 ⋅ 40 = 95 7. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. prosječni profit je. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.625. Optimalna razina proizvodnje. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.5). profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Prosječni profit = Prosječni prihod .1. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. iznosi 9. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.7. prosječni profit jednak je 2.3. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.

u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Optimalni output sada iznosi 30.7. veći ili manji od optimalnog. Zamjećujete. vodi poduzeće u gubitak. niti gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. na sreću. svaki output. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Ne postoji profit ali. 142 .

Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Slika 59. TRŽIŠTE DOBARA 7. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.5.4.7. pri svim veličinama svog outputa.1. realizirati gubitak. savršeni će konkurent. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .

savršenom konkurentu.75 .25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Naime. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. makar i privremenog. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.5). Fiksni trošak. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . prekidanja proizvodnje. prosječni je gubitak. Naime. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak .8. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. a to pokazuje i gornja slika. međutim. dakle. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. iz navedenog primjera. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. Moguće je da čudno zvuči.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9.1. proizvodili ili ne.5.5 = 1. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.25 ⋅ 20 = 25 7.7. nije moguće izbjeći. Našemu je poduzeću. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.

4 8. Prema tomu.7.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .5 = 8. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. To će se. 25 = 25 Tablica 22.67 9 10 11. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. naravno.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . 25 145 . TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.5 13.5* 8. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.

veseliti se pobjedi svoga kluba. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. imate li sreće. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Dakako. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Ništa drugo vam i ne preostaje. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Fiksni trošak se. Naime. 146 .6. 7. 7. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i.1.1. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene).7. Stoga. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. u kratkom vremenskom razdoblju.7. može smatrati potopljenim troškom. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom.

u ovoj situaciji. 147 . teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. dakle. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Naime. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Nije.7. točka a na krivulji graničnog troška može. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. proizvodio ili ne. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60.

Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. U tome će slučaju prosječni prihod. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . 7.1. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .7. Izlazak slijedi.8.

odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.7. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.9. Slika 62. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . Cijena Ponuda. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.1.

a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je.7. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. profit (pozitivna razlika 150 . Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. Naime. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Njihova će pojava. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. u dugom vremenskom razdoblju. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Drugim riječima. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. dakle.

nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Normalni profit postoji. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. dakle. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak.7. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Odgovor je jednostavan: normalni profit. dakle. Dakako. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Slike 64. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća.

budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. realizirati odgovarajuću plaću. umjesto u vlastito poduzeće. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . TRŽIŠTE DOBARA trošak.7. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Nadalje. Vi ste. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. Prema tomu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. dakako. novčana ste sredstva. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Dakle. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. mogli ste se zaposliti i. Konačno. Ponajprije. U svakodnevnom životu. pretpostavimo nadalje. propuštena plaća. kao diplomirani ekonomist. Vi vodite vaše poduzeće. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business".

Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. društveni interes to nalaže. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra.PUT). 153 . postoji alokacijska efikasnost. Na kraju. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi.7. dakle. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Potrebito je. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Dugoročno. Kada je. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Koristiti kapacitet znači. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. vrjednijeg dobra. Resurse nije potrebito realocirati. te postoji alokacijska efikasnost. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). naime.

TRŽIŠTE DOBARA 7. vode itd. sposobno. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj.1. na ovaj ili onaj način. patenti). električne energije.7. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. u takvom slučaju. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. dakle. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. 154 . zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa.2. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. MONOPOL 7. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Povećavanje outputa. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. licence. Ono je. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. Druga je monopol. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse.2. Međutim. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost.

Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. zahvaljujući svom posebnom. Zbog toga se granični prihod monopola . Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. njome upravlja zakon potražnje. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA 7. potraživana će količina dobara biti veća. odnosno njegovom veličinom. "pravi" cijenu. Naime. odnosno cijene dobra. On je u stanju. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. ipak. dakle.2. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Dakako.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Monopol je "price maker".2. 155 . granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. naravno. i obrnuto.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. posjeduje tržišnu moć. Za razliku od savršenog konkurenta . Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. postoje neka ograničenja. Pri tome. Vrijedi. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. Zbog čega je to tako? Monopol. povlaštenom položaju. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji).7. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. manipulirajući vlastitim outputom. određivati cijenu dobra. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Naime. Ukupni.

Tablica 23.7. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. a Ec = 1. odnosno 0 < Ec < 1. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. on je maksimalan. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .

7. 157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

158 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 66.7. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. kojim slučajem. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. dakle. Ukoliko. koji. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju.

Ukupni prihod.1.3. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.2. Neprijeporno. TRŽIŠTE DOBARA 7.3. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.2. Maksimaliziranje profita 7. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Tablica 24.7. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. 159 .

vrijedi i u uvjetima monopola. Pravilo koje smo otkrili. Granični prihod.7. Naime. granični trošak i profit Output koji. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. analizirajući savršenu konkurenciju. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67.3. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. Monopol će. Ukupni prihod. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.2.2. u danim uvjetima. 160 .

67 161 . 3 jedinice dobra. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.33 6. Tablica 26. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Tablica 25.7. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).5 7 7. naravno.

Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. 162 . a mogu ga gurnuti i u gubitak. a prosječni ukupni trošak 6. a maksimalni (ekonomski) profit (2. To su. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. tri jedinice dobra. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit.7. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output.33.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. outputu cijena dobra iznosi 9. Naime. Pri tom. već spomenute.67 ⋅ 3) iznosi 8. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. Međutim. povlašteni. Prosječni profit (prosječni prihod .67. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.

odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. vodi monopol u gubitak.7. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Ali. 163 .2. veći ili manji od optimalnog K. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. pri optimalnom outputu.4. TRŽIŠTE DOBARA 7. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Lošoj reputaciji monopola. između ostalog. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Slika 69. za razliku od savršene konkurencije.

Slika 70. dakle.7. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška.2. ukoliko je. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. prekinuti proizvodnju. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. baš kao i savršeni konkurent. TRŽIŠTE DOBARA 7. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.5. makar i privremeno. 164 .

W. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. granični trošak.7. Inc. Slika 71. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Vrijedi i obrnuto.2.: Microeconomics. 165 . krivulja ponude (bilo individualne. znači veću ponuđenu količinu. TRŽIŠTE DOBARA 7. Podsjetimo. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. u različitim tržišnim situacijama. Međutim. Viša cijena. str. Dakako. 266. New York 1991.55 Cijena . Monopol. ceteris paribus.6. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. pri tome. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Monopolova krivulja ponude ne postoji.W. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. E.. Norton & Company. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.

mada to posebno ne naglasismo. On. biti u uvjetima savršene konkurencije.2. značiti najrazličitije ponuđene količine. odnosno tržišnu moć. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. Monopol. dakle. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. 7. 166 . Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. naravno. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. može prakticirati diskriminaciju cijena. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1.7. mora posjedovati monopolsku. međutim. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. međutim. 2. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. Naime. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. jedna te ista cijena može. Proizvođač. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu.7. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Dakako. kada je riječ o monopolu. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom.

Ali. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.7.1.7. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. prosječni prihod Granični prihod K 167 . odnosno usluge. Prema tomu. 7. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene.2. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Slika 72. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti.

Ali. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. način maksimalizira svoj profit. Na taj. prosječni prihod. Stoga. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. 168 . poznati nam. Monopol. Slika 73. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod.7. a ne i na sve prethodne jedinice. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . proizvodi output K. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak.

te outpute koje odbacuje monopol. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. ali povećanje profita. prije svega. Ne zaboravimo. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan.7. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije.8. Pretpostavit ćemo da je. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. alokacijski efikasnim outputom. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . znači proizvodnju većeg. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. osim posljednjeg. odnosno savršena konkurencija. b) Moguće ironično. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". 7. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom.2. ali i većim. Ali. Sada svi kupci. ponajprije.

TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Međutim. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Nije teško zaključiti da: 1. Slika 74. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3.7. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4.

Zaštićeno od konkurencije. dakako. Naime. učiniti većim od onog konkurencijskog. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. pak. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. Monopol. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Doista. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. Ekonomije cilja se. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Riječ je o traganju za rentom. to nije sve. mogu monopolski output. izaziva dodatne troškove. aktivnosti koja. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). a zbog zaštićenosti od konkurencije.7. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. većeg outputa jest X neefikasnost. Međutim. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. evidentno. u određenim slučajevima. Razlozi za to vjerojatno postoje. "rent seeking behavior". 171 . odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Ali. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. poznata nam ekonomija razmjera. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy").

uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. itd. Slika 75. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Sve to.) obara prosječni ukupni trošak. zamjećujete. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. monopol igra pozitivnu ulogu. u nekim slučajevima. a monopolski output veći od konkurencijskog. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Ali. 172 . a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. Prema tomu. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija.7. proizvodnja bijele tehnike.

slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. U drugom slučaju. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. Valja dodati. Drugo. Stvarna su tržišta. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. U prvom.7. baš kao i monopol. radi se o oligopolu. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. monopolistička konkurencija. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. baš kao savršena konkurencija. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. s opadajućom krivuljom potražnje. 7. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra.1. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. konkurenti. dakle. ponajprije. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. dakle. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. 173 .3. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Nesavršena. ne identično dobro.3. dakako. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. bez ikakvih ograničenja. Novi se.

TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata.1. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. dakle. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. On. 174 . Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.3. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.1. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit.7. 7. Slika 76.

TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. Budući da je prosječni prihod. Ova je idilična situacija.1. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Slika 77. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Ekonomski profit se smanjuje. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Naime. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Prema tomu.2.3.7. Nova će poduzeća privući dio kupaca. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . nove konkurente. sasvim sigurno. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. međutim. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. 7. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu.

Najčešće je to ekonomija razmjera. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. 7.minimalni prosječni ukupni trošak. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. istovremeno. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji.3. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Nadalje. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. naime. Ali. neiskorištenog kapaciteta. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. razlike ipak postoje. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Uopće. Brojni su uzroci formiranja oligopola. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. znači pojavu suvišnog. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. i dobrim supstitutima. Drugim riječima. međutim. dakle. Kapacitet je.7. Monopol i monopolistička konkurencija. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Nadalje.2. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra.

Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. itd. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. patenata. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. 7. Očigledno. također. Ovdje ima mjesta i za sukob. On je "price maker". najčešće ono najveće. On je "price searcher". ali i za suradnju. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. određuje cijenu. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. s tim u svezi. Problem međusobne ovisnosti. Manja poduzeća.2. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. preuzme vodstvo u cijenama. a ostali ga u tome slijede.7. dominantno poduzeće.3. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. vodstvo u cijenama. Monopol "pravi". Ono određuje i mijenja cijenu. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Međutim. Ovakvi su 177 . oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital.1. Prvi je tzv.

veličina outputa.7. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. najčešće. 178 . TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Ne samo zbog toga što ih. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Slika 78. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. povećavajući output iznad dogovorene kvote. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. prestanak sporazuma. Tako formirana cijena jest monopolska cijena.

Čvrstih dokaza. pretpostavljate.2.1.B. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. Teorija igara može se. međutim. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. osuđeni samo za posljednju provalu. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. i B. Istražitelj stoga smjesti A. vjerojatno. dakako. poštujući pravila igre.A. TRŽIŠTE DOBARA 7. i B. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.B. i B. i B. U tom smislu svaki igrač. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. a tvoj partner to odbije učiniti. budući da je odbio priznati.B.A.7. ne mogu komunicirati i. a partnera.3. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. Tijekom istrage ustanovi se da su A. čeka zatvorska kazna od osam godina. Zatvorenikova dilema Igra se. A. Prilično složena situacija budući da A.2. odvija u prilično neugodnom ambijentu. zbog nedostatka dokaza.2. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale.A. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. 179 .A." Zatvorenici. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine.3.B. dakle. nema. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.2. Svaka igra. 7. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti.

Nash. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. s punih osam godina. i B. strategije Priznati Priznati A.B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža..B.A.A. matematičar.B. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.A. I njemu se isplati priznati. pak. A. 4 god.7. B. B. 8 god. Dakle. u svakom slučaju. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A.B. B. prizna.B. ne prizna.B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept.A. odnosno strategije. neprijeporno. meni se isplati priznati. B. 1 god. 4 god. A. A. vodeći računa isključivo o 56 John F.B. Prema tomu.B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora.A. strategije Ne priznati Ne priznati B.B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. 8 god. A. 2 god.A. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. B. A.A. ne prizna 4. prizna. 2 god. Ukoliko. Svaki je od igrača odigrao igru. 1 god. B. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. a B. Na koji način razmišlja zatvorenik A.? Ukoliko B. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.A. B. 180 . prizna tada. A. Oba zatvorenika priznaju 2.B. konačni rezultat.A.B.B. ne prizna.

već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. str. Naime. kao i u zatvorenikovoj dilemi. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. 357. Moguće su .57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. I ovdje su. veći ekonomski profit. Inc. Oba poduzeća varaju 3. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim.. New York 1990. varati) i pridržavati se sporazuma.7.: Economics. 181 . sljedeće četiri situacije: 1. ne varati. Ali.2. Addison-Wesley Publishing Company. poduzeća B ne vara 4. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. Poduzeće A vara. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. mogu birati između dvije moguće strategije. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. na račun konkurenta. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač".2.3. M. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. poduzeće B vara. Oba poduzeća ne varaju 2. dakle. 7. dakle. Poduzeće A ne vara. u pitanju dva igrača koji. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat.. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Ali.2. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. grubo rečeno.

ukoliko poduzeće B ne vara. vremena da bi se profilirao. mora varati. imaju dovoljno. istovremeno. I njegova najbolja strategija je varati. 182 . dakako. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje.7. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. pak. I opet. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. I konačno. Svaki "niski udarac". tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. A naša ga poduzeća. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. naime. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. tu doista nema dileme. Zajedničkom interesu treba. Izigravaju li. Poduzeću A se isplati. varati. Dominantna strategijska. Pokušajmo je otkriti. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. poduzeću B gubitak od dva milijuna. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. na sreću ili nesreću.

Prema tomu. Jedna je od njih. međutim. Od vas se.: The Strategy of Conflict. dakle. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.1. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. primjerice. 183 . vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. New York. T. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Oxford University Press.58 Ukoliko. Uopće. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.4.7. 1960. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji.4. 7. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi.

2. 90% npr. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. trošak Normalni profit Cijena> min. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min.PUT Cijena>Gran. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.. trošak Ekonomski profit Cijena >min. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. PUT Cijena>Gran. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. PUT Cijena=Gran.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. trošak Monopolski profit Cijena>min. slobodan ili otežan ulaz u granu itd.PUT Cijena>Gran. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Tablica 27. pružiti potrebitu informaciju. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.) vrijednosti ukupne prodaje. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. Sljedeća će tablica pokušati. monopolistička konkurencija.4. 7. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . oligopol.7. na koncizan način.

7. Kada je prirodni monopol u pitanju. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. Prema tomu. Naime. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. oligopol ili monopolistička konkurencija. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. konkurencije jest idealan. istoga kroja i iste boje. najniži trošak i cijenu. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. Ali. Ili. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. a potrošači će. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . Ali. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. iste zapremine motora i iste boje. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol.

.

To su rad. preuzima rizik 187 . Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. strojevi. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. dakle. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. alati. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. ne znači novac. Dakle. poluproizvoda i sirovina čine kapital. odnosno čimbenika proizvodnje. Kapital. Poduzetnik. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. kapital.8. naime. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. novčana sredstva. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. rudna bogatstva. zgrade. vode itd. zemlja i poduzetništvo. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8.1. najrazličitiji uređaji i oprema. ali i zalihe gotovih proizvoda. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Valja.

kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. vlasnik kapitala kamatu. pak. nije za bojažljive i nesklone riziku. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. odnosno proces njihove proizvodnje. prije svega. odlučnim. a vlasnik zemlje rentu.2. onaj ekonomski. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. dakle. Tržište. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Riječ je o samosvojnim. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Vrijedi. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. 8. naravno. 188 . u prvi mah. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. naravno. a poduzeća ih kupuju. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. Ali. Poduzetnici su. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. naravno. Renta. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Domaćinstva. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu.8. Poduzetnik. Vlasnik rada ostvaruje plaću. dakle. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu.

189 . tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Prema tomu. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. Slika 79.8. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Dohodak = C ⋅ K. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa.

Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. "kruh nad pogačom". transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. za razliku od transferne zarade. 190 . promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka.8. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. U pravilu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. kako se to zna reći. Ekonomska je renta. Slika 80. Ili. To je onaj dio dohotka koji. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. Vrijedi i obrnuto.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. a vrijedi i obrnuto. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. kada je. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. njegova ponuda savršeno neelastična. Slika 81. dakle. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. 191 .8.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. naime. međutim. kapital ili zemlja) izvedena. 8. derivirana potražnja. potražuju čimbenike proizvodnje. Zapitajmo se.8. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti.3. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. 192 . Poduzeća. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi.

Prema tomu. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika.8. Ukoliko povećavate inpute rada. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . Naime. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . a ostali su inputi fiksnog karaktera. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. jednostavno. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . 193 . o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Čimbenik Ili.

Prosječni je trošak inputa. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. po logici stvari. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika.8. jednostavno. jednak cijeni inputa. 194 .

profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.1.3. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Količina zaposlenog inputa će se. pak. Optimalna.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.

Prema tomu. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28.8. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice.

i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Međutim. Međutim. Podsjećamo. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. uvjetima savršene konkurencije. Naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . U ovim naročitim uvjetima. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada.8. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Tržište je outputa savršeno konkurentno.savršeni konkurent. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude.

8. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada.ima određenu tržišnu moć. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.kupac inputa . i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . 8. Slika 83.kupac inputa .3. međutim. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.u stanju utjecati na cijenu inputa.2. međutim. Poduzeće. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Ukoliko poduzeće . Monopson Razmotrimo. 198 .

Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Tablica 29. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Granični se trošak rada. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. iste veličine.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa.monopsonist. naravno. a cijena rada 15. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. krivulja ponude rada jest 199 . međutim. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Uostalom. Međutim. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Prema tomu.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. 200 . Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Slika 84. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada.8.

dakle. Dakle. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. međutim. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. postojanje krivulje potražnje. Naime. ne znači. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Ovakvo ponašanje ne znači. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude.8. 201 . i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. I konačno.

8. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.4.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Prema tomu. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.4.1. Ne postoji krivulja potražnje za radom. 8.

Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.8. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. 203 . transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. granični prihod proizvoda rada se. = Granični trošak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom.2. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. Ukoliko je dotični input rad.4. Dakle.

.

205 . Dakle. Daljnji rast cijene rada može.. Inc. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. str. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada.9. Vrijedi i obrnuto. 9. New York.1. izazvati pad ponuđene količine rada. 391. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. dva. rast ponuđene količine rada. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. i na tržištu čimbenika proizvodnje. ponude rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Addison-Wesley Publishing Company.1. M. kada je u pitanju ponuđena količina rada.: Economics. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje.1.. a one se tiču. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. ponuda rada ne postoji. prije svega. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. Rast cijene rada izaziva. suprotna. međutim. 1990. kako ranije rekosmo. 60 Vidjeti: Parkin. u pravilu i u prvi mah. Međutim.

61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. obrazovanje).prodajom rada.jest normalno dobro. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Prisjetimo se. Iz tih razloga. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. rast dohotka potrošača. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. Ponuđena količina rada raste. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. ponuđena količina rada opada. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka.9. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. povećava potražnju za normalnim dobrima. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. pri relativno visokim cijenama rada. ceteris paribus. Ali. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . rekreacija. Uporni rast cijene rada. To je bit učinka supstitucije. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Upravo stoga. 206 . Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.

Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. utjecati na cijenu rada. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu.kupci rada -. Pojedina se poduzeća . međutim. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. 207 .1. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. 9.9. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika.

savršena konkurencija 9. Raste li cijena dobra ili usluge. Vrijedi i obrnuto. a sa njime. u tom slučaju. Raste. i granični prihod poduzeća. Ukoliko se. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. a s njim i granični prihod proizvoda rada. granični prihod proizvoda rada. ceteris paribus.1. dakako. raste.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. a) Poduzeće kupac . Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. Vrijedi i obrnuto. Podsjećamo.2. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. 208 . granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada.savršeni konkurent b) Tržište rada .

Vrijedi i obrnuto.2. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Vrijedi i obrnuto. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. 9.2. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. raste i ponuda rada. uz ostale neizmijenjene uvjete.1.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. 209 . Rastu li plaće na nekim tržištima rada. raste li radna snaga. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. Ponuda se rada smanjuje. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Dakle.

ceteris paribus. McGraw-Hill Book Company. M. 203.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. te stoga i manji broj članova sindikata. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. Smanjenje će ponude rada izazvati. Sindikati..1. Primjerice.. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada.“62 Jednostavno rečeno. s tim u svezi. 62 Mabry. te nastojeći povećati cijenu rada. Međutim.. New York.9. povećanje cijene rada. 210 . 9. R. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. Ulbrich. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. 1989. str. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.H..: Introduction to Economic Principles.3.. H.

Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. itd. nemate. postoji i druga opcija .. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. pretpostavimo. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. 9.2. osim troškova leasinga. podizanje radnog morala. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). 63 211 . Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. godinu dana) i. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti.9.1.2. TRŽIŠTE KAPITALA 9. drugih troškova. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. To ukratko. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite.

Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80).9. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Neprijeporno. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .

Investirate 213 .9. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. u ovoj novoj situaciji. međutim. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. jednostavnosti radi. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Što. budući da ste ih uložili u banku. životni vijek svakog od njih neograničen. Kako. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. donose kamatu od 10% godišnje.

osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.9.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .3% 6.  1200  U oba slučaja. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.7% 20% 13. kada je u pitanju kupovina kapitala. Tablica 31. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.3%. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.3% 26. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.

U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.9.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). te ste ih prisiljeni posuditi. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos.2. 9. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.2. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Slika 91. Posuditi 215 . Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.

9. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. štede.9.2. Prema tomu. moraju biti nagrađeni. 216 . Ponuda zajmova Potrošači. upravo ovo čekanje. Međutim.3. za odgođenu potrošnju. Kada. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. dakle. zaobilaznu. u pravilu. Slika 92. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. dakle. posrednu proizvodnju. Uopće. u tom slučaju. Upravo stoga. odnosno štednja omogućuje tzv. Posuditi više znači opet. koji čekaju. a ne odgođena zadovoljstva. granična efikasnost kapitala > k'. Kamata je nagrada za čekanje. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. koji.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. dakako. 9. Slika 93. Proizvedeni kapital omogućuje.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. snažnoj savršenoj konkurenciji. veću proizvodnju potrošnih dobara. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . 217 .4. na ovaj posredni način. očekivani dohodak. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto.9. ceteris paribus. kamatna stopa. životna dob i. pretpostavimo.2. Ukoliko.

Slike 94. ona je imobilna i. drugo. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. dakako. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. potencijalni dužnik.9. 9. Ponajprije. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema.3. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. ugljena itd. Kao što svaka općina.. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. 218 . itd. zaliha nafte. njezina je količina ograničena.

3.će.9. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. 219 . npr. dakle.2.potencijalni zakupac . Zakupac se. tržištem određenu rentu. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 9.1. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.) ostaje ista. željenu količinu zemlje uz postojeću. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.3. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.. moći zakupiti potrebitu. Slika 95.

određuje visinu rente.9. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . ekonomska renta. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. zbog istog razloga. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96.

Država obavlja preraspodjelu dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. 4. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. u ovom trenutku. Stvarno. Usredotočimo se. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira.1. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 1. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 10. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Država realocira resurse. 221 . odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. 2.10. 3. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže.

na raspolaganju svima. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. parkovi i slično. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. ceteris paribus. svjetionici itd. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. sustav nacionalne obrane. pojava monopola. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih.problem slobodnog jahača. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. parkirališta. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost.1. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. pojava eksternalija 3. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. 10. Primjer takvih dobara su ceste. čisto javno dobro (npr. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. Ukratko. posredstvom tržišta izvedenoj. konačno.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. Nasuprot tomu. S tim u vezi najpoznatiji je tzv.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. jednom proizvedeno. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. miješana ili polujavna dobra. isključivo pravo njegove potrošnje. proizvodnji. "free rider" problem .10. 222 .

ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. dakle. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. te pokušava osigurati. Dogodi li se suprotno. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi.1. Ili. Tržište. alokacijsku efikasnost. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Prema tomu. besplatno koristiti javna dobra. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. "free rider" je osoba koja besplatno. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Isplati se. Zbog toga država igra ulogu realokatora. u boljem slučaju. da je broj onih koji će se angažirati. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. koristi javno dobro. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. ∆ Količina 223 . DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra.10. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. Zapravo. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . dakle. 10. pa. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja.1. prema tomu. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. Graničnu korist moguće je.1. pak. i novčana sredstva. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta.

granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Zamjećujete.osoba A i osoba B.2. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.A Granična korist . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . 10.1. Količina javnog dobra Ukupna korist .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.1.B Granična korist .A Ukupna korist . Tablica 32.10. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .

a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 4 4.10.5 2 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 3 3.5 1 1.

226 . na ovu optimalnu razinu proizvodnje. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Tablica 33. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška.10. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Međutim. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra.

eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. dakle.2. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. 227 . negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. 10. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Eksterni trošak.10.1. Primjeri eksternog troška. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. prosuti trošak.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

vrijedi i obrnuto. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje.2. 10. ovise o količini inputa kojima raspolažu. Država. Ukratko. na primjeru zamišljene ekonomije. vrijedi za raspodjelu bogatstva. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. te cijenama čimbenika proizvodnje. Bogatstvo. preuzima.10. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). prikazati pomoću Lorenzove krivulje. kao kompromisno rješenje. dakle. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. između ostalog. Ukoliko. Ovakvo rješenje. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. nejednaka je i raspodjela dohotka. 235 . dohodak je ono što zaradite. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. To. bogatstvo ono što posjedujete. proizvedena količina je KR. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja.1.2. dakako. osim visokokvalificiranog rada. u još većoj mjeri. Nažalost. 10. realizirat ćete i relevantni dohodak. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način.

236 . Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Prva petina obitelji. Druga petina. 40% obitelji realizira 15% dohotka. dakle. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. dakle. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. Kumulativno. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka.10. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. a to su one s najnižim dohocima. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka.

Ljudi 237 . Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Dakle. Obrazovanje. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. također.10. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. 20% obitelji realizira 20% dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva.

str. Karatjas. granica siromaštva. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.: Basic Economics.. str. Nordhaus. raspravlja o raspodjeli dohotka. a nije jednaka niti raspodjela šansi. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.A. Macmillan Publishing Company. N. New York... Tako je. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. makar i na sažeti način. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. nije moguće zaobići problem siromaštva. P.10.D. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. pa čak i sreća.. 71 72 Samuelson. 2000. 362. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. 10. "Mate". Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. npr. W.. 343. 1985. Dyal. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule.2. J..2. Ukoliko se. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.A.. Oporezujući visoke dohotke.: Ekonomija. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. Zagreb. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. 238 . godini.

država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).10. Dakle. Slika 103. 239 .

.

formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. str. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. odnosno stopa ekonomskog rasta. A. međutim.. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. New York. itd. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Makroekonomika. Karatjas.. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. 176. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". 11. 1985. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. razina cijena miruje. 241 . Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. određivanje cijena inputa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu.naduti..: Basic Economics.potrošača i poduzeća. proučava posebni ekonomski entitet . inflare . J.ekonomiju u cjelini. Macmillan Publishing Company.11. 73 Dyal. N. jednostavno.1. stopa nezaposlenosti. Naime. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. stopa inflacije. INFLACIJA Inflacija (lat.

: Introduction to Economic Principles.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena..H.... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. Ulbrich. McGrawHill. R... Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.. Inc... 74 Vidjeti: Mabry. str.CPI). 1989. New York. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100......11.b. n označavaju pojedine artikle košare dobara. H.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. 293.. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto.H. 242 . Dakako. a a. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. a 0 baznu godinu.

treća je godina bazna godina. 6. međutim.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .5 Zamjećujete.5%.9 137.9% a u šestoj godini 37. u petoj 22. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. Kako. U četvrtoj godini. 243 .5%.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. u odnosu na baznu godinu. stopa inflacije jest postotna promjena.5 122. 2. povećanje prosječne ili opće razine cijena. 3. iznositi 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .87%. 4. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. u odnosu na petu godinu.3 100 112. Godina 1. 5.11. Prema tomu.

još jedna. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine.5 − 122 . dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. jednostavnosti radi. Pretpostavit ćemo.11. međutim. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. Naime. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. u pravilu. sveobuhvatnija.9 Postoji.87% 122 . Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . 244 . Nasuprot tomu. jedne godine. dakako. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. mjera inflacije.9 · 100 = 11. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. novčana. Ukratko.

Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1.11. upotrebom GNP-deflatora. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . GNP . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24 29600 U tekućoj je godini. Gornja formula upućuje na to da je.24%.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .24. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.5 1500 1900 7600 900 18000 0. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.deflator 245 . a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. u odnosu na baznu godinu.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. odnosno stopa inflacije iznosi 18.24%.

a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. te psihološkim teorijama inflacije. dakako. Međutim.1. David Hume i David Ricardo. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. najvažniji. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. odnosno količina novca u optjecaju. 246 . Inflacija može. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. nije jedini uzrok inflacije ali je. primjerice. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. reći će oni. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. stoljeća. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. prije svega. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. monetarni fenomen. Novac. svakako.11. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Mnogi će. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje.1. međutim. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja.

Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Q Udvostručite li količinu novca.11. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . U tom je slučaju. Vrijedi. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Možda će to jasnije predočiti tzv. uz ostale neizmijenjene uvjete. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. i obrnuto.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . udvostručit ćete i razinu cijena. međutim. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. fiksne veličine. dakako. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) .

Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. te brzina novca opada. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. posredstvom jednostavnog primjera.1.000. Naime. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca).1. te će rast nominalnog bruto 248 . Kakve će posljedice. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. a time i manju brzinu novca. Prema tomu. M = 50. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju.000. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno.1. znači i nižu kamatnu stopu.000 = P·Q 200. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). v=4. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. M·v 200. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. te kompromisne. 11. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. u pravilu. Ovo povećava brzinu novca.000 . Ukratko.11.

000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 3 P·Q 300. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 249 . taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 2 P·Q 200. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 I konačno. Postoji. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100.000 · 4 P·Q 400. M·v = 100.11. ne i razmjernog povećanju količine novca. Međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. M·v = 100. dakle. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. Doći će do izvjesnog.

koje. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. ne smatraju nezaposlenima a. 250 . sezonsku nezaposlenost. NEZAPOSLENOST 11. te je.1. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. pak. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. budući da su prestali aktivno tražiti posao. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. Nezaposlenost. obeshrabrenih radnika. niti kao dio radne snage. prije svega.2.11. ali i nezaposlenih radnika. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Različiti su uzroci nezaposlenosti. žele raditi. S tim u svezi. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća.2. Međutim. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. misli na nezaposlenost rada. međutim. valja spomenuti kategoriju tzv. stoga. s tim u svezi. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici.

Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. Naime. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike.11. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. ciklička nezaposlenost. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. građevinskih radnika itd. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. koji. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. tzv. međutim. pad agregatne potražnje i. frikcijska. a povećati potražnju za drugima. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. nažalost. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Ovaj tip nezaposlenosti. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. dakle. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. ne treba posebice zabrinjavati.) čine sezonsku nezaposlenost. Potražnja postoji. ali ne i odgovarajuća ponuda. Dok frikcijska. turističkih radnika. Sve osobe koje. s tim u svezi. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. 251 . Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje.

pri datoj kamatnoj stopi. Ukratko.: Economics. smanjivanje vrijednosti tzv. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. 1990. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. M. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. Osim one neposredne . New York. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. kriminala. 252 . a stopa nezaposlenosti se. u tom slučaju. AddisonWesley Publishing Company. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva.). odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vidjeti: Parkin.11. međutim. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. ljudskog kapitala 76. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. itd. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. riječ je o punoj zaposlenosti.

W. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. 253 . ustvrditi kako izravni. međutim. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Suvremena će ekonomska pozicija. Dakako. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju.11. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Slika 104. vrijedi i obrnuto. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju.2. Obrnuto. naime.2. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Proizlazi.

U dugom vremenskom razdoblju. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. Nasuprot tomu. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). prirodnoj stopi 254 . a vrijedi i obrnuto. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti.11. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. stopa inflacije manja od očekivane (2%). stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). jednaka očekivanoj. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Ukoliko je. Ponovimo. pak. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Ukoliko je stopa inflacije. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. odnosno postoji puna zaposlenost.

Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . dvostrukog računanja. dakle. Slika 106. kao inputi. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. najčešće tijekom jedne godine.11. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač.3. 11. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. koje se. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106).

upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Bruto nacionalni proizvod se..11. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. koje. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. Ona. Realna stopa rasta u 1996.Realni GNP u 1995. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. dakle. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. znači ekonomski rast. . Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. unatoč većim ili manjim oscilacijama. dakako. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. dakle. bilježi tendenciju rasta.+ Kn · Cn Dakako. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996.. Upravo stoga. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. kao što znamo. Realni bruto nacionalni proizvod. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. 256 .godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995.

Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. Slika 107. Odlučimo li se za donji kružni tok. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. nažalost. izabrali smo pristup dohotka.1. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. Oba će pristupa. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). značiti isti rezultat.3.11. 257 . On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. dakako. 11.

11. 258 . poluproizvoda i sirovina smanjile su se. najrazličitijih uređaja i opreme. automobili itd. i promjene zaliha i to kako inputa. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. za razliku od uobičajenog poimanja. i investicije. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava.1. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. tako i outputa. poluproizvoda.1. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. ponovimo. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX .3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. ceteris paribus. Smanje li se. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. mlijeka. međutim. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. alata. međutim. hladnjaci. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. pak. finalnih dobara i usluga. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. Ova. Dakle. ekonomist. olovaka itd. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Pristup trošenja Ovaj pristup.

Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. neto izvoz može biti i negativan. Neto izvoz (Ex . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. provedbu zakona. državne su investicije dio državne potrošnje.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Isključena su. amortiziranog dijela realnog kapitala. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju.11. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. naime. transferna plaćanja. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. I konačno. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. funkcioniranje obrazovanja itd. Naime. Riječ je i o privatnim investicijama. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Transferna plaćanja nisu. međutim. Dakako. dobit ćete neto privatne domaće investicije. istrošenog. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. 259 . Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Zamjećujete. radi se o domaćim investicijama. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. stoga.

a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Zapitajmo se.3. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Agregatni dohodak će. naime.1.2. svakako.11. dijelom biti potrošen (C). 260 . Stoga ih. Neizravni porezi predstavljaju. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. dakako. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. renti. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Tri su moguća načina njegova korištenja. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. bit će oporezovan. dohodak države. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. prema tomu.

1. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. 261 . 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.Transferna plaćanja).Im = S + T. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . 11. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. prihode.3. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.Im = GNP = C + S + T.bruto nacionalnog proizvoda. C + I + G + EX .11.3. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . imovinu) poreznih obveznika. Prema tomu. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.

Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Stabilnu razinu vode. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod.: Economics. 548.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . D.2. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. Valja izjednačiti aktualne investicije. Inc.GDP). N. istovremeno. na drugoj ističe. 262 . državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. str.3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman... Boston . U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. Irwin. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a.1989. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode."79 11. Pri tome. rast će njena razina. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. neto porezima i uvozom.11. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.

amortizirane elemente realnog kapitala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Riječ je. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama.11. 263 . razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). On. Nasuprot tomu. dakle. Prema tomu. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. GNP .Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. o bruto privatnim domaćim investicijama. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Dakle. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene.

kao što mu i ime kaže. itd). ali su primljeni.11. Od osobnog dohotka (PI). predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. u pravilu.4. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. primjerice. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. Istovremeno. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. ali primljene dohotke. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. posredstvom transfera. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . valja oduzeti osobne poreze. ali ne i primljene dohotke. u obliku dividende. Riječ je. 264 .Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). PI . mirovine. te dodate nezarađene. NI -Zarađeni. o korporacijskim profitima koji nisu. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . raspodijeljeni dioničarima itd.DI) preostaje samo jedan korak. o doprinosima za socijalno osiguranje. Događa se to. kamate na javni dug. ali ne i primljen. 11.PI). POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva.

nije lako predvidjeti. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. ali ih je lako uočiti.11.. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Slika 108.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad.. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". kontrakcija i dno. naravno. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. To su ekspanzija. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . 265 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. vrh. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija.

: The Political Economy of Prosperity. 192. Okunov zakon.. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. 266 . realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. 81 Okun.. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. te postoji puna zaposlenost.1. Macmillan Publishing Company. N. s tim u svezi.80 Kada. jest nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija.: Basic Economics. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Jedna od važnijih.4. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. izgubite zaposlenje tada je to depresija". D. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. M. u kontrakcijskoj fazi. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. New York. kada vi. A. Nazvan prema prezimenu autora. Ponovimo. međutim. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.. A.C.. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). J. govorimo o dnu. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. Washington. str. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. The Brookings Institution. 1985. 11. čije nas promjene zanimaju. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti.11. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. 1970. Karatjas. Spomenimo.

pa čak i nulte. izuzetke. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. ruku pod ruku. eventualno i negativnu. iznimno.4. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. prati inflacija. s visokim stopama inflacije. a kontrakcija nižu. 11. ne tako rijetke. Naime. Riječ je. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. Niske. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. dakle o kontrakciji koju.11. u odnosu na potencijalni. stopu inflacije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. 267 .2. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. tijekom vremena. Međutim. pak.

.

12. nezaposlenosti i inflacije. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena.1. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo.1. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. država. Ili. agregatna potraživana količina 269 . GNP = C + I + G + (EX . inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. Model.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. poduzeća. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . AGREGATNA POTRAŽNJA 12. između ostalog. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.Im) pri danoj razini cijena. kontrakcije.1. 12.

Višoj razini cijena. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. mjerene GNP-deflatorom. Slika 109. izražen kao realni GNP. pak. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 .12. uslijed promjene razine cijena. Naime. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca.

pad razine cijena znači. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. smanjivanje količine realnog novca. što depozitnog novca. za 25%. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. ceteris paribus. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Obrnuto. Pad kupovne moći. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Dodatna će kupovna moć. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica.12. Ukoliko razina cijena poraste. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Ukoliko razina cijena raste. što gotovog. Dakle.

i obrnuto.i njihovu veću potražnju. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. obara kupovnu moć stanovništva. te se povećava agregatna potraživana količina. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. smanjuje količinu realnog novca i. s tim u svezi. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Vrijedi. Potrošači. jeftinijim inozemnim dobrima. dakako. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. te rast uvoza. ceteris paribus. Rast cijena. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Rezultat su niže realne kamatne stope. te investicijsko trošenje. Obrnuto.zajmovnih fondova . Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . dakako. smanjiti agregatnu potraživanu količinu.12. Pad cijena. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. 272 . naime. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Ovakva situacija znači pad izvoza. ceteris paribus. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. 3.

čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . međutim. Brojni su. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Slike 110. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. izazivaju promjene agregatne potraživane količine.12. te učinkom vanjske trgovine.2.1. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena.

uz ostale neizmjenjene uvjete. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. 3. znači i veću potražnju za hranom. pad agregatne potražnje. Pad poreza. naime. te brojnim drugim dobrima i uslugama. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. a time i agregatne potražnje. Pesimistička će. Veći broj ljudi. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. znači i rast agregatne potražnje. Dakako. izaziva pad raspoloživog dohotka. vrijedi i obrnuto. ceteris paribus. Naime.12. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. ceteris paribus. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. očekivanja izazvati. vrijedi i obrnuto. Porezi Rast poreza će. 5. pak. ceteris paribus. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. vrijedi i vice versa. 2. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Dodajmo. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. izazvati pad agregatne potražnje. 4. Naravno. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. znači i povećanje agregatne potražnje. 274 . praćen rastom raspoloživog dohotka. odjećom. stanovima i kućama. ceteris paribus. Rast poreza.

Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. 7.12. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. na novčanu masu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. međutim. dodatni. Rast transfernih plaćanja. uz ostale neizmjenjene uvjete. Promjene količine novca izazivaju. a time i na agregatnu potražnju. 275 . Vrijedi i obrnuto. znači i manju agregatnu potražnju. Pad raspoloživog dohotka. 8. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Pad će kamatnih stopa. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. izazvan padom državnih transfera. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. S druge strane. kamatne stope zabilježe rast. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. stoga. Međutim. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. ceteris paribus. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. povećati agregatnu potražnju. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. koje su posljedica promjene razine cijena.

12. 12. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. mjerenog realnim GNP-om.2. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. s druge strane. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. predstavljene GNP-deflatorom. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. postoji i samo jedna. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. s tim u svezi izazvane. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. 276 . pod utjecajem promjena razine cijena. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Puna zaposlenost. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. isključuje cikličku nezaposlenost. AGREGATNA PONUDA 12.1.

277 . Primjerice. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Očigledno. konstantne veličine. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora.12. Dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Naime. njegov output ostaje neizmijenjen. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. a posebice cijene rada (plaće). promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa.

Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.12. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. do tada neiskorišteni kapaciteti. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Pri tome se angažiraju i suvišni. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. uz neizmijenjene cijene inputa. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. 278 . navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. Rast cijena finalnih dobara i usluga. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112.

Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. 1. 12. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. ceteris paribus. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. o "pregrijanoj ekonomiji".12. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti.2. oprema. dakako. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . Više kompetentnih. Riječ je. Važna je. a s njime i agregatna ponuda. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. 3. i kvaliteta radne snage. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. strojevi.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti.2. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . zbog razumljivih razloga. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. i agregatna ponuda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. 2.

postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. Naravno. Rastu agregatne ponude pogoduje. 280 . povećanje agregatnog outputa. tj. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. 6. 5. u pravilu. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači.12. ceteris paribus. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. dakle. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.

Vrijedi i vice versa.3.2. ceteris paribus. Rast plaća. 281 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. 12.12. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 1.

ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu.12. Dakle. promjene cijena inputa. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Slika 114. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. pak. ceteris paribus. Zamjećujete. Rast cijena sirovina. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Pad cijena sirovina. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. u dugom 282 .

Međutim. 283 . MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.12. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. 12. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Slika 115.3. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a.

Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. Neplanirano smanjenje zaliha.1. 284 . te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. poput plime. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. i rast nezaposlenosti. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti.12.3. podiže razinu cijena. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Agregatni manjak dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. između ostalog. 12. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.

285 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. 12.12. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. dakle. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.2. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. odnosno potencijalnog GNP-a.3.

Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. 12. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. 286 . odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a.3.3. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude.12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. dakle. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a.

rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). Interest. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. plaće rigidne. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti.M. 12. godine 287 .4. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije.12. Isti uzrok. dakle.3. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. prekomjerne nezaposlenosti. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. and Money) objavljeno 1936. prije svega. kamate i novca (The General Theory of Employment. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. nefleksibilne. Najznačajnije životno djelo J.

intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. može biti neposredna i posredna.potrošnje (C) i investicija (I). te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. u smislu povećanja agregatne potražnje. 288 . pak. Slika 119. Posredna. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. pada agregatne potražnje.12. prije svega. Državna intervencija. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.

Prema tomu. Ova. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . 121.85 zovu ekonomika potražnje. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Ricarda. 1951. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. 289 .. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. str. 12.12.5. kao što ranije naznačismo.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne.: The Life of John Maynard Keynes. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. Saya i drugih. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. 85 Harrod. s tim u svezi..3. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. R. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. London.. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Poznat i kao "francuski Adam Smith". odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod.F. Spomenimo. Macmilann and Co.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama .

Inc. 623. pad cijena inputa. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. 290 . vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.5. 2. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.: Economics.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Nova. uslijed pojave nezaposlenosti. 87 Vidjeti: Hyman. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. Richard D..12. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. s tim u svezi. MA 1989. D. Slika 120. N.. Boston.3.Irwin.1. str.

s tim u svezi. Richard D. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. u uvjetima pune zaposlenosti. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. str. MA 1989. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Inc. Slika 121.88 88 Vidjeti: Hyman.3.12. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. N.. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. D. 4. rast cijena inputa.Irwin. Rast nezaposlenosti .2.: Economics. te se ravnoteža. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. uspostavlja u točki R 2. 624. 291 . Boston. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog..5.javlja se. 12. i ciklička nezaposlenost. naime.

12. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. 4. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. 3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Nova. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 292 .

Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . Ona. Našu ćemo pozornost. na sljedećim stranicama. Naime.1. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. životna dob članova domaćinstava.istraživat ćemo. držeći razinu cijena stalnom veličinom. kao što rekosmo ranije. itd. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. očekivani (budući) dohodak. Međutim. investicije (I). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope.model agregatnog trošenja . utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja.13. dakle. odluka o tome koliko štedjeti. 293 . Prema tomu. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 13. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. istovremeno.Im). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. Naša je. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva.

Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje.13.1. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. 294 . odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. upravno razmjerni odnos.1. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost potrošnji jest promjena. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. Ili. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. u pravilu i u prosjeku.

Ili. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje.13. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. štednja je negativna.

3.07 0.7.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.05 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .13 0.40 -0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.84 Prosječna sklonost štednji -0.87 0.40 1. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . U tom je slučaju štednja negativna. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.13.05 0.93 0. a granična sklonost štednji 0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0.13. Granična sklonost potrošnji = 1 . Podsjećamo.Granična sklonost potrošnji . Trećega nema. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . 297 . dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. vrijedi i obrnuto. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. pak. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. ušteđena. stoga. Upravo stoga. Prema tomu.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.Granična sklonost štednji. Dakako. Naime.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Granična je sklonost štednji (0.

a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom).13. U slici 122. naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. Taj pravac. 298 .

Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. vrijedi i obrnuto.7 + 0. dakako. 299 . b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 DI S = . prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Ovaj dio potrošnje. glasi: Štednja (S) = DI . Na slici 122. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.13.3 DI . jest autonomna potrošnja (Ca). budući da je S = DI .C.7 . čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. dakle. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.0. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. korespondirajuća funkcija štednje. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka.7 ⋅ DI).7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.

Dakako.8 raspoloživog dohotka. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). 300 .odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Naime. i obrnuto. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. također. rast dohotka. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Može li se. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. Vrijedi.1. dakako. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. GNP = C + S + T. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. međutim. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje .2. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. Potrošnja i realni GNP . gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak.13.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.ukupnog raspoloživog dohotka. Dakle. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . Istovremeno. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T).

4 0. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. odnosno 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.8 1.5 2 2. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 = = 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.13.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.2 1. 301 .5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. Slika 123.8 realnog raspoloživog dohotka. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.5 1 1.4 novčane jedinice.

INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. alata. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. strojeva. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. 302 . Kupovina. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . odnosno investicija.graničnu efikasnost kapitala. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. kada. Podsjećamo.13. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Slika 124. najrazličitijih uređaja i opreme). poluproizvoda i sirovina).2. dakle.

Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. ceteris paribus. Prema tomu. veličina amortizacije. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje.13. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Međutim. i obrnuto. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Obrnuto. neki su čimbenici (očekivani profit. primjerice. Prema tomu. 303 . Međutim. dakako. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. i obrnuto. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . krivulja potražnje se pomiče udesno. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. Vrijedi. npr. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. očekivani pad profita. Vrijedit će. veličina amortizacije. općenito. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. poduzeća očekuju.). ceteris paribus. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope.profitabilan. Ukoliko. dakle. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno.

očekivanom profitu. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. 304 .13. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Činjenica je. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Budući da je. međutim. dakle. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Možda očekujete da će investicije. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. suvišnih kapaciteta. Investicije ćemo. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. dakle. baš kao i potrošnja. Upravo stoga. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125.

305 .13. određuju političke odluke nadležnih skupština. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Državnu potrošnju. zdravstva. funkcioniranje školstva. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. itd. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. dakle.3. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. pa. provedbu zakona. 13.

306 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.4. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. 13. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.

307 . Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara.smanjuje izvoz. naime.13. i obrnuto. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Austriji. ceteris paribus. izvoz će biti veći. izvozne mogućnosti Hrvatske. revalvacija . Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Devalvacija. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . veći izvoz. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Obrnuto. Tečajevi.4. naravno. Vrijedi. Veći inozemni realni GNP značit će. Suprotno tomu. rastu i primjerice. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Izvoz nije funkcija domaćeg. Njemačkoj itd. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje.1.

4. Prema tomu. ceteris paribus. Rast domaćeg agregatnog dohotka. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. 13. ima za posljedicu rast uvoza. Uvoz će. Tečajevi. veći uvoz. međutim. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus.2. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2.13. 308 . veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Veći domaći realni GNP znači. veći uvoz.

Obrnuto. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.3. 13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. dakle. naime. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Zaključujemo. Revalvacijom se. Uvoz.4. uz ostale neizmijenjene uvjete.13. međutim. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Pretpostavimo li da se povećava. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. da je i neto 309 .

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 310 . Slike 130.13.

Slika 131. rast će izvoza.13. npr. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. rast će uvoza. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo.. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. Kao što je već rečeno. 311 . Obrnuto. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. pak. Nasuprot tomu. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. te neto izvoz postaje negativan. nadolje i ulijevo. ceteris paribus. ceteris paribus. neto je izvoz pozitivan. devalvacija.

.

nazivamo funkcija agregatnog trošenja. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. međutim. 14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. 313 . Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Sada smo. pri datoj razini cijena. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.1.

Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. 314 . rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). stoga i neto izvoz. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. te su predstavljene kao fiksne veličine. dobit ćete agregatno trošenje. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. U pretposljednjoj koloni tablice 39. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. dakako. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. potrošnja su i uvoz. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. pa.

pri svim razinama realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Autonomna potrošnja. državnu potrošnju. naravno. Ovdje valja ubrojiti investicije.14. Prvu skupinu čine autonomna. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). 315 . izvoz. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. naime. Izvjesna. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). u našem primjeru. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. ali i (autonomni) dio potrošnje. To je. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. samosvojna trošenja. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. iznosi 200 novčanih jedinica. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.

7. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.2 = 0. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. upozoravamo na to. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. Razlika.5. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. po jediničnom povećanju realnog GNP-a.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa.14. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. Oduzmete li. iznosi 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Prema tomu. Dakle.7 novčanih jedinica. Ili.2 novčane jedinice. određuje kut C+I+G+EX krivulje. ponavljamo. to je promjena. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0.7 0.2. pak. 316 . Ili. Uvoz. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.

14. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Dakle.5 kuna porasta induciranog. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. Graničnu sklonost trošenju moguće je. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. odnosno agregatnog trošenja. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0.5. skraćeno. Ne zaboravimo. granična sklonost trošenju. odnosno krivulje agregatnog trošenja. međutim. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. 317 . 90 91 Ubuduće. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. dakle.

Tablica 39. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.14. 318 . MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Taj pravac. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. 14.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.2. naime.

neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Podsjećamo. Ove će disproporcije. 14. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. zalihe se.2.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža . Prije presjecišta. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. 319 . izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. osim u točki ravnoteže.14.

stoga. niti rastu. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. niti padaju kada je agregatno 320 .14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Zalihe (gotovih proizvoda. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. poluproizvoda i sirovina). povećanje realnog GNP-a.

Koristeći podatke iz tablice 39. 14. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. 321 . te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .2. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. pa. dakle.14. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Tablica 41.2. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). moguće je objasniti i pomoću. ravnotežni realni GNP.tzv. Makroekonomska ravnoteža .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Obrnuto. paušalni porezi (lump sum taxes).I + G + EX = S + T + Im. Stabilni.

Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). stoga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. 322 . ravnotežni realni GNP iznosi 400.14. Slika 136. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te.

(Proračunski deficit) .I . Dakle. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.T) . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". Kada je realni GNP veći od 400. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). te proračunskog deficita. dakle. Deficitarna trgovačka bilanca = S .T) = S . neto poreza i uvoza.30 = . kada je. 323 . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. zbroj investicija. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.14.NX = S .(G . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .I .30 Dakako. Posljedica je rast zaliha. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.30 = 70 .60 . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .40 . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. neto poreza i uvoza.I .Im) + ( G . investicije.

3. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.1. ali koje ne mijenjaju njen kut. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. povećaju za 100 novčanih jedinica. Tablica 43. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. Promjene autonomnog trošenja (investicija. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja.14. a zbog očekivanja viših profita.3. 14. državne potrošnje. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Neka se planirane investicije.

Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. Također. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a.5. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137.14. i obrnuto. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. 325 . Vrijedit će. u obama slučajevima. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). naravno. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.

znači manji raspoloživi dohodak. 326 . dakle. pad granične sklonosti potrošnji. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. ceteris paribus. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo. uz ostale neizmijenjene uvjete.granična sklonost uvozu. Naime. uz ostale neizmijenjene uvjete. manju graničnu sklonost trošenju. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. manju graničnu sklonost potrošnji i. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Vrijedi i obrnuto. ceteris paribus.14. znači pad granične sklonosti trošenju. pa. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Vrijedi i obrnuto.3. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. uz ostale neizmijenjene uvjete. Raste li. granična porezna stopa. Rast granične sklonosti uvozu. granična sklonost potrošnji 2. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Obrnuto. dakako. obrnuto razmjeran. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. granična sklonost uvozu 3.2.

875  . Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Ravnotežno agregatno trošenje.7  .875 raspoloživog dohotka. Tablica 44.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. te graničnu sklonost potrošnji.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. Granična 5 20 = 0. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Međutim. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.14.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.

28 42.t)] = 0.875 (1 . ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.8 = 0. Neto porezi su. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.2) = 0.14 25.875 ⋅ 0. dakle. Tablica 45.86 274.9143 = 0.58 640.57% realnog GNP-a.42 60. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.7. Budući da je DI = (1 .15 548.85 51. Ili.72 457. Potrebito je. 8. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.2=0.0857.0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). međutim.8 328 .57 17.875 ⋅ 0.71 34. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .0857) = 0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. možda.5). Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.43 182. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.t)] ⋅ Realni GNP.29 365.00 91.875 ⋅ (1-0.t) ⋅ Realni GNP. graničnu poreznu stopu i.5. [ GSP ⋅ (1 .7-0. stoga.14. udio poreza u realnom GNP-u.5. Granična porezna stopa neka iznosi 0.

0. odnosno ravnotežni realni GNP. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. granična sklonost potrošnji iznosi 0.5 ona skače na 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.8. u prvom slučaju.6.8 realnog GNP-a.14.6. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. bilježi rast i iznosi 0. kut krivulje agregatnog trošenja. C = 30 + 0. u obama slučajevima. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. ravnotežno agregatno trošenje. ravnotežni realni GNP iznosi 500. S prvobitnih 0.8) .8. Ili. stoga. međutim.875 raspoloživog dohotka. Uočili ste. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. Raste.GSU (0. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje.8 ⋅ Realni GNP. Budući da granična sklonost uvozu jest.7 realnog GNP-a.6 [ GSP (0. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. s . stalna veličina (0. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0.2) ]. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.dakle. 329 . a zbog rasta potrošnje. ∆ Potrošnja 80 = = 0.

uloživši je u banku. naplatiti odgovarajuću kamatu. međutim.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Pretpostavimo da ste. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . 14. Što će se. smanjili potrošnju i povećali štednju. Granična je sklonost štednji iznosila 0.14.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .125 raspoloživog dohotka odnosno 0. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.4.875 raspoloživog dohotka.1143 realnog GNP-a. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.

125  .875 ⋅ (1 .0857) = 0.30 + [ 0.125 ⋅ (1 .125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.0857) ] ⋅ Realni GNP. međutim.58 640.125 ⋅ (1 .00 110 190 270 350 430 510 590 -18. a funkcija štednje S = . dogoditi ukoliko se.125 ⋅ 0.1143.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .86 274.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .00 91. ceteris paribus.0.14 25.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.0857) ] ⋅ Realni GNP. 331 . poveća granična sklonost štednji i. Predstavimo novu situaciju.29 365. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0. Prema tomu.43 = 0.30 + [ 0.0857)] ⋅ Realni GNP. Tablica 46. Što će se. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.2344 raspoloživog dohotka.14. odnosno 0.57 17. ∆ Štednja 11.85 51.43 182.72 27.7656 ⋅ (1 .28 42.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.71 34.0.14 4.15 548. stoga.42 60.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.57 -7.43 Naime. = = 0.0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.9143 = 0. Provjerimo navedene tvrdnje. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .72 457.0857)] ⋅ Realni GNP.15 38.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0.2344⋅ (1 0.29 15.

za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.72 77.15 548. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.85 51.14 25.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.9143 = 0.42 60.15 98.7656 ⋅ 0.5.28 42.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. a ravnotežni realni GNP 400. ceteris paribus. Granična sklonost potrošnji. Rast štednje ima. uz ostale neizmijenjene uvjete.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.0857) = 0. Granična sklonost trošenju iznosi 0.7656 ⋅ (1 − 0.86 274.71 34. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. odnosno 0.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.72 457.7 .86 34.29 365. iznosi 0.43 182.58 640.14.29 55.7656 raspoloživog dohotka.57 17. 332 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.7 ili 0.57 12. kao što ranije rekosmo.

znači rast njegovog dohotka. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. ceteris paribus. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. 333 .14. naziva se paradoks štednje. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. međutim. povećanja štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. Do paradoksa. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. kada je o pojedincu riječ. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja.

podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. dakako. Pogled će nas na sliku 140. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. 334 . pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja.14. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Slika 140. Vrijedi. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. multiplikator. jednostavno.

pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. 1 . Naime. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . Prema tomu. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. međutim.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan.14. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). multiplikatorski učinak. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu.

multiplikator će biti: 1 = 1.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. 1 − 0 . Multiplikator = 1 − 0 . Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.2). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.14.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.67. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. a granična sklonost uvozu 0.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.7. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.

Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. Pretpostavimo nadalje da je.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.1.5. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim.5. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. Međutim.14. 14. U tom će slučaju. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. 337 . otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. kao što zamjetismo ranije.2. 1 . U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. granična sklonost uvozu = 0. . unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. budući da je riječ o zatvorenom. autarkičnom gospodarstvu.

multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. . FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Granična sklonost štednji = 1 . Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. Država može 338 . nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi.6.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. Dakle.Granična sklonost trošenju.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju . Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. 14. 1 Multiplikator = 1 . multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. primjerice. dakle. Koristeći sljedeće formule.

339 . Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. dakako. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0.1. Obrnuto. Upravo stoga. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Promjena autonomne potrošnje ovisi. autonomnim porezima. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati.6. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Vrijedi. Međutim. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. i obrnuto. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. Međutim.9). Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. U praksi je. nažalost. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. o graničnoj sklonosti potrošnji. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica.14. posredstvom državne potrošnje. naime.9. efikasnost državne potrošnje. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim.

Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Valja zaključiti da država jest u stanju.7 0 . autonomnim porezima. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.9. dakle. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. a granična sklonost uvozu 0.2. Kao što zamjećujete. Naime. u cijelosti u potrošnju. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.33.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja .9 = − ⋅ 0 .14. a porezni multiplikator 3. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.realnog GNP-a. varirajući veličinu paušalnih 340 . koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. dotle dodatna kuna. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. ne ide. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .9 (1 .5 = 0. iznosi 0. država može. s tim u svezi. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.9 ⋅ 0.5 (t=0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.6.33 1 − [0. (GSU = 0.t) = 0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.25 0.5).9]. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. Međutim. kao u prethodnom primjeru. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.0.2] 1 − 0.2] 1 − [0.45 − 0.2.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .2). i veličinu induciranih poreza. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. Granična sklonost uvozu. dakle.5) − 0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.5) = 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.45 341 . 14.2.9(1 − 0.14.

2 0 .75 Međutim.0. Multiplikator = 1 1 = = 1. Stoga je i multiplikatorski učinak.GSU = 0. Što je veća granična porezna stopa.t) = 0.9 tada je GSŠ(DI) = 0.05 + 0 . to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.33 0 . Ako je GSP(DI) = 0. 342 .75 Pojava je granične porezne stope. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. što su.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .25 0 .Granična sklonost trošenju Prema tomu. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.33 1 − GST 1 − 0 .Granična sklonost trošenju .1.14.45 . dakle.05. postoji još jedna mogućnost.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. veći inducirani porezi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .1 ⋅ 0.5 = 0.5 + 0 . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.2 = 0. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.

Novac je. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. dvostruko podudaranje želja. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. podmirite u 343 . obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. međutim. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Kao što rekosmo. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. obračunska jedinica.15. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. odgođenih. Novac kao obračunska jedinica. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. On olakšava i ubrzava razmjenu. bez obzira kako nastali.1. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Zahvaljujući tomu. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. budućih transakcija. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

prije svega. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. duhana. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. bile očigledne: laka prenosivost. Razlog držanja novca. novac je ono što funkcionira. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Međutim.zlato i srebro. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. u najgorem slučaju.2. pšenice. Kao i prethodna. služi i kao zaliha vrijednosti .. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. npr. itd. kao sredstvo razmjene.konzervator vrijednosti. djeljivost. unutarnju vrijednost. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. poput stoke.15. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. Najrazličitije su stvari. 15. Dakako. a potom i kao obračunska jedinica. krzna. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu.). istovjetnost kvalitete. trajnost. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. U vremenima inflacije. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. Prednosti su plemenitih metala. Štednja je. pri tome će. kao novca. Sredstvo razmjene. Prema tomu. 344 .

taj prvi oblik papirnog novca. Banknota. težina jedne zlatne poluge iznosila 12.44 kg. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Metalistička teorija. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. koja glasi na donositelja. Trajao je sve do I. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. etablirani nakon I. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. taj drugi oblik novca. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. naime. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. godine. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. ipak ograničavali. svjetskog rata. 345 . u početku bijaše konvertibilan. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). rezervne valute (dolar. U Engleskoj je. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je.15. imala je zlatnu podlogu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. funta). Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Papirni novac. svjetskog rata.

povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. dakle. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. 15. 346 . Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja.3. Depozitni novac (knjižni.nevidljivi. dakle.15. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. ovisi o količini novca u optjecaju. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. a nalazi se na računima banaka. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Riječ je. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). za razliku od papirnog i kovanog novca. I konačno. ne posjeduje materijalni oblik. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. zlatni se standard napušta. Ili. depozitni novac. spomenimo posljednji oblik novca . te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Unatoč nekim lošim iskustvima. jednostavnije. ceteris paribus. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može.

347 . Međutim.4.: Monetarno-kreditna politika. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Pokušajmo objasniti cijeli proces. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. Zagreb.. njihova ih namjena . Informator. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. 94 Perišin. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita.. namijenjena štednji.štednja diskvalificira. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. 60. prije svega. BANKE I STVARANJE NOVCA . Ovdje. te depozita s rokom kraćim od jedne godine.15. “near” novca. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava.”94 15. Naime. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. međutim. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. A. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. 1992. a vista). I.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Šokman. str. kao komponente novčane mase (M1).

te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. New York. posjedovati određenu rezervu . bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka.. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. I. 348 . Ovaj će depozit. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. minimalne likvidnosti ili tzv. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. manje od 2. Šokman. M. Informator.97 Prema tomu. određeni. obliku rezerve likvidnosti. banku B. po sili zakona.. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. Addison-Wesley Publishing Company. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. Zagreb. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. u svakom trenutku. 39. str. Pretpostavimo. No. drži.: Monetarno-kreditna politika.rezervu likvidnosti. str. A. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. 96 Parkin. Banka B će 95 Ali.. 1992.5 dolara. 717. Iznos ovih sredstava je neophodna.15.4 na jedinicu depozita. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95.: Economics. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. u obliku rezerve. tipična američka banka. na svakih 100 dolara depozita. Prema Parkinu96. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. nadalje. 1990. 97 Perišin.

96 19.4 8.64 12. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.4 na jedinicu depozita)..6 novčanih jedinica. način: Tablica 48.6 32.96 100 349 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).15. itd. možda pregledniji.4 250 Novi krediti 60 36 21.44 150 Nove rezerve 40 24 14. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. itd. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.6 12.

str.: Basic Economics. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. New York. Karatjas.5 98 Prema: Dyal. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. u našem primjeru. 350 .98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. 249.15. 4 = 2.. Macmillan Publishing Company. za 150 novčanih jedinica. dakle. Naime. iznosi 2. Zašto? Zato što (jednostavni ili. potencijalni) novčani multiplikator. kako ga još zovu.5. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.A. 1985. J. N.

dakako. 351 . Dakle.5.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. Istina. odnosno količinu novca. Oni mogu biti zadržani. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada.5 = 250). tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog.4). Proces. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. novčani multiplikator iznosi 2. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. u obliku gotovine.5 ⋅ ( − 60) = −150] . ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. u banke stvarajući novi višak rezerve.15.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). kao u našem primjeru.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . u obliku depozita. može teći i u suprotnom smjeru. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. izvan računa banaka. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava.

utvrđuje količinu novca u optjecaju. Dow Jones-Irwin.: Monetarno-kreditna politika. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. u svezi toga. kontrolira banke. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Homewood.5. Konkretnije. Šokman.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. 99 352 . Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. M. str. 100 Perišin. Narodne novine. A. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.: The Money Market. izdaje novčanice i kovani novac.. Ona. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. 178. Informator. I. Zagreb. te je sada Hrvatska narodna banka. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. 1983. 1992. svibnja 1995.. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. itd.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. utvrđuje opću likvidnost banaka.15. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. broj 35.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. 101 Vidjeti: Stigum. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Illinois. svojim djelovanjem. 26.. te odgovara za realizaciju monetarne politike. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.

1. 15.15. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.1.5. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. 102 353 . Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.5.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.1.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

kao što već rekosmo. vrijednosne papire kao što su. primjerice. Međutim. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i.M1) veća što je kamatna stopa manja. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. dakle. Neki ekonomisti . Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. pri kamatnoj stopi (k’0). Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. obveznice. dakako. i agregatnu potražnju. do rasta investicija i agregatne potražnje. a potom. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. posredno. angažirati na način da zarađuje kamatu.15.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. naplatiti kamatu.monetaristi . Kupovat će. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . 361 . njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju.

. 362 . M poraste za 5% tada će. SouthWestern Publishing Co. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. 337. A. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. 104 Vidjeti: McEachern. također. uz pretpostavku da se v ne mijenja. W. Milton Friedman. Cincinnati 1988. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . Ukoliko. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q).15. Kao što znamo. primjera radi. porasti za 5%. nominalni GNP. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.: Economics -A Contemporary Introduction. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. Prema tomu. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava.. str.

kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. naime. Ključno monetarističko pravilo. Njezin je.15. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. Ili. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. a te je promjene moguće anticipirati. količina novca mora. pratiti promjene realnog GNP-a. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. ako se v mijenja. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. 363 . Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. nakon potrebitih prilagodbi.

Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. prema njihovomu dictumu. stoga. Naime. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. 364 .15. učinak istiskivanja. u velikoj mjeri. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Svakako. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. padom privatnih investicija. Rast je državne potrošnje (G). Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. u pravilu. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. pak. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. po agregatnu potražnju i realni GNP. Ukoliko je. pad privatnih investicija. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. Učinci rasta državne potrošnje.

Boston. Školska knjiga. A. P. 1991. Zagreb. Irwin. 5. Baban. vol. Clarendon Press. Karatjas.: Money and Banking. Financial Markets. Macmillan Publishing Company. 6. Efficiency. Bronfenbrenner. N.. Pravni fakultet u Splitu.: Kapitalistička revolucija.: Macroeconomics. Bilić. Oxford. d. 1995. Sichel. Gardner.: Ethics. 1988. Lj.LITERATURA LITERATURA 1. M. October 1960. 8. 2. 3. Coase. R. Dyal. "Naprijed".3. W. D. Homewood. 1991. T. BPI..: The Problem of Social Cost.P. Journal of Law and Economics. Informator. Houghton Mifflin Company. Black.: Basic Economics. Inc. 1996. and the Market. 7.... 10. Daniel. W. and the International Sector. 1987. Baily. Zagreb.... Zagreb.. J. Berger.. 9.d. Friedman. Buchanon. A.A. M. N. Split. 1985. New York. 1991. Homewood.: Ekonomski leksikon.: Tržište.: Politička ekonomija. Dragičević.: Macroeconomics. 365 . 1985. 4. I.Irwin. L. Richard D.

T. Taylor. R. 1986. 14. Globus .: Almost Everyones Guide to Economics.: Kapitalizam i sloboda. R. 24..: Doba neizvjesnosti. Galbraith...Školska knjiga. 1983.K. 12. New York. R. Norton & Company. W. 1992. Henderson.. Friedman. W.. 23. 15. Performance and Policy.. Zagreb.: Financijski capital. S.o. L.. Froyen. Zagreb.LITERATURA 11.: Free to Choose. R. Galbraith. Galbraith. Kultura. M. L.. 1951. Harmondsworth. Beograd. 1981. Schmalensee. Macmillan and Co.: The Economic Way of Thinking. Stvarnost. New York. K.: Macroeconomics .. K. 21. London. R. 22.. F. 18.. "Mate" d..: Introduction to Macroeconomics. Eckert. Lexington.: Principles of Macroeconomics. 1988. The Dryden Press. R. Poole. New York. R. Avon. J. Leftwich. Macmillan Publishing Company. 1984. C. 19. 1995. Hall. 366 . Friedman. V. Fischer. J.: The Life of John Maynard Keynes. 1988. R.. Friedman. 1981. R.: The Price System and Resource Allocation. New York. J. Heyne.: Macroeconomics-Theories and Policies. 1991. Heath and Company. 17. 1958. Heilbroner. 16..: Ekonomija za svakoga.B.. Harrod. J. R.C. Zagreb.: Anatomija moći. E. J.W. Thurow. Inc...o. 13. Zagreb. 1986.. Hilferding. Macmillan Publishing Company. Mc Graw-Hill Book Company. D. H...Theory. 20. Penguin Books Ltd. New York.. M. P. Stvarnost. D... Dornbusch. 1987.

31. 34. Boston.: Opća teorija zaposlenosti. B. (reprint).o. . 1993. Inc. Prosveta. McEachern. 1989.. K.: Economics.. A.: Počela političke ekonomije. 26. 1988. Hyman. Mankiw. Centar za kulturnu djelatnost. Addison-Wesley Publishing Company. N. M. Irwin. 367 . 1979. W. 1989. Inc.W. 1994. 36.o.Analysis and Applications. Irwin. Hyman. Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb. I.H. MED. Zagreb. D. Kovačević. The Dryden Press.A Contemporary Introduction. 1991. 1987.o. Zagreb.. M. 1992. "Mikrorad" d... Boston. New York.. A.G. New York. 30.o. 35. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. 33.: Uvod u ekonomiju. Zagreb. New York. 32. H. Beograd. 1987. J.: Economics. Ulbrich.. Inc..Ekonomski fakultet Zagreb.: Monetarno-kreditna politika.: Economics . Norton & Company. H. A. N. N. Mabry. Mc Graw -Hill Book Company.: Načela ekonomike.. Marshall. New York. Informator. Zagreb.. 29.. D. 28. Šokman. W. 1990. Mansfield. kamate i novca.: Microeonomics. Cincinnati. Parkin.LITERATURA 25.. tom 19.. 27. 37. E. 1998.: Introduction to Economic Principles. B. R. Keynes. Marx. 1989.: Modern Microeconomics . Lorković.: Principles of Economics.. Perišin.: Osnovi kritike političke ekonomije I. South-Western Publishing Co.

368 Poslovni rječnik. 41. Zagreb. P. T. R. Homewood. Truett. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. Centar za kulturnu djelatnost. P. 45.: Ekonomija. 1947. Socialism and Democracy.: The Political Economy of Prosperity. Zagreb. Truett. Nordhaus. Ricardo. M. 50. 46. L. D. 26. 49. 43.: Capitalism. D.LITERATURA 38. R. John Wiley & Sons.C.. 47. Zakon o trgovačkim društvima. Wonnacott. St.: Treći put. New York. Dow Jones-Irwin. Zagreb.: Načela političke ekonomije.: Economics. Okun. Stigum.: The Strategy of Conflict.. New York. Šik. Zagreb. J.: Essentials of Economics. Schelling. M. Zagreb. New York.: The Money Market.B. Masmedia. W. New York 1960. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. B.. Washington. Sammuelson. D. 1992. J. Smith. The Brookings Institution..: Microeconomics. McGraw-Hill.. 40. 1990. Beograd 1970. Schumpeter. Louis 1987. 48. 1996. . A.05.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda..A. 1983. O. Kultura. 42.. broj 35. A. Zagreb. Oxford University Press. 1983. 1983. Globus. Schiller. 1970.1995. 1993. Informator. 2000. 44. 39. 51.. Narodne novine. Wonnacott. "Mate".

POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 58 čišćenja tržišta. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 222 kapitalna. 264 realni. 10 bogatstvo. 266 dobra. 6 centralizirana.226. 244. 173 C cijena. 256 deflacija. 244 potencijalni. 6-7 decentralizirana. 94-101 ravnotežna. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 223 B banka. finalna. 255 javna. 232 dominantna strategija. 27 dionice. 256 realni. Ronald. 222 crta izotroška. 309 disekonomija razmjera. 260 nacionalni. 307. 228-231 amortizacija. input. 46 miješana. 235 Böhm-Bawerk. 63-64 alokacijska efikasnost. 303 analiza. 51 bruto nacionalni proizvod. 222 slična. 181 369 . 187-188 D Darwin. 187. 117-118 crta proračuna. 11 darvinizam (socijalni). 181 dominantna strategijska ravnoteža. 203 output. 114 diskriminacija cijena. 153. 221-222 pareto suboptimalna. 244 depresija. 258 komplementarna. 120 dohodak. 258. 9. 259. Eugen. 347 centralna. 347 Bentham. 232 Coaseov teorem. 166-169 dno. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 67 relativna cijena inputa. 7-8 pareto optimalna. 255 inferiorna. 255-257 mjerenje. 189 Coase. 257-261 nominalni. 348 sekundarna emisija novca. 222 normalna. Jeremy. 263 osobni. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 202 troškova i koristi. 265-266 devalvacija. 45 privatna. agregatni.223. 45 intermedijarna. 264 raspoloživi. Charles.

16 ekonomska renta. 227 negativne. 246 F fiskalna politika. 326 granična sklonost potrošnji. 124 granični društveni trošak. 53. 16 Hobbes. 194 gubitak. 171. 294. 295. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 228 granični proizvod. 33-34 ekonomija razmjera. 316-317 granična sklonost uvozu. 338 Friedman.187-188 investicije. funkcije. 357 H Hayek. 213 granična korisnost. 103-104 granični trošak. 51 Gossenovi zakoni. 143-144 elastičnost. 6-7. 233 ekonomika. 223 granična porezna stopa. 143-144 prosječni. 9. 221 državna potrošnja. 37-47 eskontna stopa. 7-8. 258-259 bruto privatne domaće. 241 godišnja stopa. 116. 331 granična sklonost trošenju. 9 socijalistička. 229 pozitivne. 259 funkcija. 227. 9. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 56 granična društvena korist. 265 eksternalije. 328 granična sklonost štednji. Thomas. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 154. 243 G Gossen. 5 Hume. ponude. 224 granična efikasnost kapitala. 274 funkcija. 362 I indeks potrošačkih cijena. minimalni. 33-34 oskudica i. 6. David. 6-7 tržišna. 47-49 potražnje.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. Hermann Heinrich. 305-306 duopol. 181 E ekonomija. 13 definicija. 114. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 9 kapitalistička. 190-191 ekspanzija. 17 keynesijanska. 301. Friedrich. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 60. 8. 193-194 granični privatni trošak. 9 ciljevi. 228. 228-229 granični prihod. 16. 230 granična korist. 304-305 370 . 289 laissez faire. Milton. 229. 241-242 inflacija.

303 kapacitet. 352 ekspanzivna. 51 mikroekonomika. 248 jednadžba proračuna. 287 koeficijent koncentracije. 275 korisnost. 222 miješana. 215. Karl. 275 kontrakcija. Alfred. 263 potražnja. 286 puna zaposlenost i. 360 monopol. 183 količina novca u optjecaju. 53 ukupna. 362 monetarna politika. 247 različite interpretacije. 256. 276 kapital. 358 instrumenti. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 15. 266 inflacijski. 121-122 karta preferencija. 154 prirodni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 272. 222 čista. 246 J javna dobra. 286-287 M M1. 173 monopson. 154. 180 Menger. 346-347 M2. 60 izvoz. 14. 222 L Lorenzova krivulja. 347 makroekonomika. 233 zakonski. 347 M3. Thomas Robert. William Stanley. 60-223 ukupna. 125-126 karta izotroškova. 241 makroekonomska ravnoteža. 51-52 Malthus. 51. 70-72 Keynes. 308 odrednice. 118-119 jednadžba prometa. 287 klasično objašnjenje. 198 monopsonistička konkurencija. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 289 nezaposlenost i. 187 realni. 318 agregatno trošenje i. 51 K kamata. granična. 241 monetarizam. 246. 12-14 Marx. 318 keynesijansko objašnjenje. 275 realna. 11 matrica isplata. 153. Karl. 265. 285-286 recesijski. 307 kvantitativna teorija novca. 187 financijski. 64-65 Jevons. 302 korist. 10 Marshall. 353 restriktivna. 283. 187 karta izokvanti. 216 kamatna stopa. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 285 jednadžba izotroška. 217. 154 monopolistička konkurencija. funkcija. 214. granična. 201 371 . John Maynard.

309-310 P paradoks štednje. 330 Phillipsova krivulja. 346. 339 inducirani. 251 stopa. 251 frikcijska. 47-48 individualna. 269-270 O Okun. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). autonomni. 264 neizravni. 326-327. 53. 23 kratkoročna agregatna. 201 potrošački probitak. 58 potrošačeva ravnoteža. 20 agregatna. 300-301 novčana baza. 19-20 oligopson. 146 potraživana količina. 250 strukturna. 263 neto izvoz. 19 tržišna. 188 suzdržavanja. 343 oblici. 261. 337 granična porezna stopa i. 264 N nacionalni dohodak. 266 Okunov zakon. 344 porezi. 23 agregatna. 260. 321. 342 izravni (osobni). 176 potražnja. 9 osobni dohodak. 276-277 elastičnost. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 269 elastičnost. 341 otvoreno gospodarstvo. 259. 354 novčani multiplikator. 350 porezni multiplikator. 276 dugoročna agregatna. 353 oskudica. 251 prirodna stopa. 24 agregatna. 264 faze. 250 ciklička. 226 neto nacionalni proizvod. 276 novac. 266-267 oligopol. 251 poduzeće. 181 nesavršena konkurencija. funkcije. 263 neto. 173 neto investicijski dohodak. 61. 87 poduzetništvo. 334 autarkično gospodarstvo. 60. 263 "nevidljiva ruka". 176 čisti. 306 funkcija. 75 372 . 23 zakon ponude. 19 agregatna. 263 Nashova ravnoteža. 265 potopljeni trošak. 19 zakon potražnje. 205 neto korist. 187-188 ponuda. 339 poslovni ciklus.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 253-255 plaća. 252 sezonska. 277-278 tržišna. 7-8 nezaposlenost. 37-47 individualna. 176 diferencirani. Arthur. 23 ponuđena količina.

331 prosječna sklonost. 10. 264 ravnoteža. "milo za drago". 181 potrošačeva. 162 normalni. 294. 133-134 prosječni. 183 tržišna. 209. 205 Š štednja. 267 strategija. 295.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 250 raspodjela. 293-301 autonomna. 88 ekonomski. 153. 238 proizvod. Adam. 114. dominantna strategijska. 295 radna snaga. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 134 ukupni. 101 u kratkom razdoblju. 258. 222-223 profit. 298 granična sklonost. granični. 265 renta. 152 prosječni. 88 monopolski. 103-104 prosječni. 56. 53. 246 problem slobodnog jahača. 114 opadajući. 238 raspoloživi dohodak. 114. 295. 235-237 dohotka. 188 revalvacija. 116 stalni. 131-133 savršeni konkurent. 295 funkcija. 144 u dugom razdoblju. 142. 116 recesija. 307. 116 rastući. Paul Anthony. 230 supstituti. 356 Ricardo. 294 nakon poreza i transfera. 316 prosječna sklonost. 150-151 maksimalni. prekidanje. 328 inducirana. 9 Stagflacija. 298 granična sklonost. 301. 183 strategijska interakcija. 37. 283. 267 Smith. 294. 238 granica. 221-222 prijelomna točka. 177 subvencija. 132 sindikat. granični. 181 makroekonomska. David. 315 agregatna. 101-102 proizvodnja. 101 slampflacija. 17 savršena konkurencija. 61. 221-222 država i. 309 rezerva likvidnosti. 163 prinosi razmjera. bogatstva. 140-141 S Samuelson. 238-239 tržišna. 136. 300-301 funkcija. 318 Nashova. 210 siromaštvo. 76-77 suradnička. 104-105 ukupni. 114. 46 R rad. 187 ponuda. 235-237 373 . 133 realokacija resursa.

314-315 autonomno. 250 uvoz. 89.209. 313-315 granična sklonost. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 79. funkcija. 126 tehnološki efikasna. 106-107 zakon ponude. 206 istiskivanja. 51 teorija igara. 259 transferna zarada. 7-8 višak rezerve.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 272 teorija granične korisnosti. 179 zemlja. 179. 151 fiksni. čimbenika proizvodnje. 318-319 Z zajam. 177-178 tehnika proizvodnje. 271 supstitucije. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 19 zaposlenost. 89. 115 eksplicitni. 284-285 tržišna moć. 308 V "vidljiva ruka". 23 zakon potražnje. 177 tržište. granični. 345-346 U učinak. 354 vlasnička prava. 177 vrh. 206 vanjske trgovine. 250 puna. dohotka. 108 granični. 26-27 zatvorenikova dilema. 110-111 transakcije. 109-110 implicitni. agregatno. 108 ukupni proizvod. 316 odrednice. 171 374 . 171 transferna plaćanja. 316-317 inducirano. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 345 oblici. 232 vodstvo u cijenama. 89 ekonomski efikasna. 67. 187 dobara i usluga. 230. 155. 252. 132. 272 realnog bogatstva. 179 teorija krivulje indiferencije. 151-152 oportunitetni. 315 funkcija.53 zakon opadajućih prinosa. 107. 89 realne kamatne stope. 190 trošak. 232 ukupni. 265 vrijednost. dugoročni. 364 X x neefikasnost. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 194-195 trošenje. 151-152 prosječni. 315-316 ravnotežno. 63 traganje za rentom. 309 granična sklonost. 151 varijabilni. 131 ravnoteža. 194 prosječni. 351. 187 zlatni standard.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful