Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

................................................1......2......3............. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ..2..1....94 VIII .......................91 5............................... Crta proračuna i realni dohodak .1...............1.... Potrošački probitak .... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje.........83 5......... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI........57 4........ Crta proračuna i relativna cijena.............75 4.................1..4..........2..65 4....1................................63 4..............2.....62 4...2.......................2..................... Zaključno o teoriji granične korisnosti ....... Potrošačeva ravnoteža ......1... Krivulja indiferencije.......... Promjena potrošačeve ravnoteže ..........................2.. Vrste dionica .............2.........................5.......2....90 5.. PROIZVOĐAČEV IZBOR ..... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor .......... Učinak dohotka i učinak supstitucije ..................58 4..1.87 5...............51 4...............................1....2.........2......77 4.................... POTROŠAČEV IZBOR..5.........1.72 4................................1..............2...........1..................2...... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI................80 4...................................67 4.....1....................................usporedba ........SADRŽAJ 4...........69 4..........1.....5..3...............6.1.........1....2..... Cijena dionice ............... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .....2.........4....87 5...................2... Oblici poduzeća .......2.1................79 4.......................... Potrošačeva ravnoteža ....... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.........93 5...........51 4.............1........................................53 4.........................1...3.. Korist i potrošačeva ravnoteža ......... Dioničko društvo ...60 4.

.....4...2.............106 .1..............2.... Ukupni proizvod ......2.....................2....... 5......... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE .....118 6....... TROŠKOVI 5............3.....1...................3................... Prosječni ukupni trošak ............................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ............................115 6..................................120 6..........................................2... Karta izokvanti ............................................................... IZOKVANTA ..........1.....2..........3..........109 5....................................1.. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ...............3.......1.....3.2........ Ukupni trošak .....1.........................113 5........ PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .......3.........1........107 5........................1........... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ............................3................2.....125 6.......4.........103 Prosječni proizvod ..104 Zakon opadajućih prinosa.........2.....1.. Prosječni trošak.......... 5...........101 5.2....126 IX .4..117 6. 97 5...........................2........1.. 5. Karta izotroškova......2.122 6............................2.. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ....................94 5........SADRŽAJ 5..101 Granični proizvod ...................................... Prinosi razmjera...........121 6.. Cijena dionice kao eskontirana dividenda ........... Relativna cijena inputa i crta izotroška.................. CRTA IZOTROŠKA .........2..................................110 5....2..1.................................................2..4.................114 5.......... Jednadžba izotroška.......107 5.........117 6.........2............3..124 6.....1................ Granični trošak ... Granična stopa supstitucije kapitala radom ..................2...

.....................133 7..............SADRŽAJ 7.................7...............1..1......1......136 7.143 7..................169 X ....165 7............ Krivulja ponude savršenog konkurenta .........159 7..1.149 7........... Granični prihod....3. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka......5. Maksimaliziranje profita.... Maksimaliziranje profita..............6................2........... Savršena diskriminacija cijena ...131 7......................................1........4............1.................144 7.. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka...... Pitanje izlaska sa tržišta...135 7.......2...................1.6...........2............ granični i prosječni prihod monopola............166 7.......... Monopol i krivulja ponude .. MONOPOL .. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ....148 7........................... Prijelomna točka u uvjetima monopola ............. Prekidanje proizvodnje ......... Ukupni prihod... Ukupni.................1....146 7.4...................141 7...............164 7............160 7..5.. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ........................1............1.. Potopljeni trošak ......................7....................2..2... Usporedba monopola i savršene konkurencije .......2..........2............ Ukupni.163 7....1.2............1. granični trošak i profit ............................ 137 7.........2.................2....2. Monopol i diskriminacija cijena .......2..... ukupni trošak i profit ............................3.2...........................1..8.7..3.. Pojam i oblici......................154 7.........9..............2........2..... ukupni trošak i profit .1......3.....167 7..2..8...2....................................2....155 7.....154 7..... Ukupni prihod..........146 7. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .........1......1........ Granični prihod........... SAVRŠENA KONKURENCIJA ...131 7..... TRŽIŠTE DOBARA......1....... 159 7. granični trošak i profit ........

...............2.... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA....3........188 8.....3............................... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća . Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ............195 8..202 8..3..2. Input analiza .......... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ...2............. oligopol..........1............203 XI ..181 7..2.183 7......175 7..........................................3........... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.........3.......... Oligopol . monopolistička konkurencija..187 8............4...........................1.......3...............2.............1.......3..4...2........... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA .......1.. Output analiza........3..................179 7........... PODJELA ČIMBENIKA .4......1.........179 7......... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.....SADRŽAJ 7........................................ Teorija igara ................183 7...... Profitno maksimilizirajući input ..............................................4........ Dugo vremensko razdoblje...1............202 8......2. Monopolistička konkurencija .............2..173 7..2...... Igra u duopolu ............3..........2. Monopson .................3.184 8........1.2...................................187 8........................................... NESAVRŠENA KONKURENCIJA.....2........................... Zatvorenikova dilema...............4............192 8.....2.........1...174 7........3............177 7......1............173 7........................ TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE..176 7.3.................... monopol)......4.............................2....1...............198 8. Kratko vremensko razdoblje ............

.............1...............3.............................................205 PROZVODNJE 9...................................2...1.1.......1.....1. Država i eksternalije ......2.....233 XII .....2...... Ravnoteža na tržištu rada. 231 10......223 10..... Analiza troškova i koristi ......................................................... Subvencije i alokacijska efikasnost .4.... 9.................1.......1.......2................................3.227 10...... Ravnoteža na tržištu zemlje..1.................2..... Javna dobra ........ 9......................221 10.1.....228 10.....................1.....2..........1..207 9.... DRŽAVA I TRŽIŠTE .........215 Ponuda zajmova............ TRŽIŠTE ZEMLJE ...1..... Necjenovne odrednice potražnje ................2.1.............1........3....1...................222 10.. Ponuda rada .......1.. Uloga sindikata ...............................208 9............................................................1..... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .............2.2...1.......internalizacija eksternalija..... Porezi i alokacijska efikasnost ....2..........3............ Potražnja za kapitalom..1.......................................3...1......205 9........2............. TRŽIŠTE KAPITALA . Ponuda zemlje.......1................. Zaključno o eksternalijama ..... 224 10...................................219 9........... 209 9.................2.....221 10...............1............... 230 10.....205 9.............................210 9................................1.216 Ravnoteža na tržištu zajmova .2........... Država i (prirodni) monopol...3.........219 10.........................SADRŽAJ 9............ DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.................1.....217 9.............3. Necjenovne odrednice ponude................. Ukupna i granična korist javnog dobra ................2..........218 9...........2...............................2..........211 Potražnja za zajmovima..................211 9.............. 9...2... TRŽIŠTE RADA ................

........ Kvantitativna teorija novca.1.........250 11..............................................2.....3.........3...2........................2.... AGREGATNA POTRAŽNJA ..... Phillipsova krivulja...3............. Krivulja agregatne potražnje ..........................269 12.......... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .........2.4.............1........1.1............... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ...................................................248 11...3.257 11... INFLACIJA .............235 10..4................1......1.....1..1. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda..............................................1................1.. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..264 11..2......269 12........2.......1.1.. Poslovni ciklus i inflacija .................... POSLOVNI CIKLUS .............269 12.....1...............266 11.......246 11. NEZAPOSLENOST..................2...4....... Poslovni ciklus i nezaposlenost ......... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .................241 11...................3..1................................... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ..............................267 12................273 XIII .241 11...2....255 11..SADRŽAJ 10.. Pristup dohotka .....3.. Jednakost pristupa........ Lorenzova krivulja.2....235 10.....1......1..253 11....250 11......1............ 258 11................1. Stopa i oblici nezaposlenosti .. 260 11..238 11................... Pristup trošenja .........................................2..................................262 11.............. Različita tumačenja jednadžbe prometa .......2....2.................. 261 11....................3. Raspodjela nakon poreza i transfera . Promjene agregatne potražnje ...................................................

..... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti....... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ..................1.......................1...........2.....................................................3.......3...............309 XIV ...... NETO IZVOZ .....................................3....308 13..................................1....5..................4............... AGREGATNA PONUDA.3...3.2...............2.............................. POTROŠNJA ........................5.....................294 13....291 13............ Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ............285 12. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA..........293 13................3.SADRŽAJ 12.3...2................. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže.................1.... Promjene kratkoročne agregatne ponude ......... Učinak smanjenja agregatne potražnje ..1.....4.. Učinak povećanja agregatne potražnje ...................................276 12.....3...............................290 12...............284 12.........................................................4................. Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže.....281 12..302 13..................... DRŽAVNA POTROŠNJA ...2..... Odrednice uvoza ....276 12... INVESTICIJE ...funkcija agregatne potrošnje .........5.................. Funkcija potrošnje i funkcija štednje.....2....300 13.....289 12........................307 13......................2.................... Potrošnja i realni GNP ..............3......................287 12..........306 13................ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .....1..3.............4..2..3....3.....286 12............ Funkcija neto izvoza. Odrednice izvoza ..............305 13...293 13.....................2..1..........279 12..283 12...................................1... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ............................2.....4............

........ Porezni multiplikator ...................324 14...5... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA .. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .......339 14..346 15............ FUNKCIJE NOVCA .....319 14...................2............................2.2.........3.......................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..........5.....344 15.........................5..........324 14....334 14........... NOVČANA MASA.4.......neplanirana promjena zaliha....4... BANKE I STVARANJE NOVCA .........343 15....338 14......326 14............. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.................6..................343 15.......3......6................ Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .....1...................337 14.........321 14....... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.................. Agregatno trošenje i autonomno trošenje........................2.....2..................3.... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a........313 RAVNOTEŽA 14..................................2........ Multiplikator autarkičnog gospodarstva ..........................1..... FISKALNA POLITIKA ........ OBLICI NOVCA... Multiplikator otvorenog gospodarstva.........330 14...............1....SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA................2.... NOVAC .1....6......... Makroekonomska ravnoteža ................................347 XV .318 14...............2..........1........3............341 15.........337 14...............SADRŽAJ 14......................................... PARADOKS ŠTEDNJE................ Multiplikator i granična porezna stopa ...................................313 14.........1..........

...............360 15...360 LITERATURA ............2...... Operacije na otvorenom tržištu .1.... Eskontna stopa ......352 15...353 15...........1............365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO........ 357 15..................5..... 356 15..5.........................5........5......SADRŽAJ 15.................. Instrumenti monetarne politike................. Ekspanzivna monetarna politika.................1...............4...2.................5.....................3......5..........1... Monetarizam ...........................5...353 15...3............. Rezerva likvidnosti ..5............1...358 15... Restriktivna monetarna politika............ CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .................................................369 XVI ..

Dakako. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. On nastoji studentu. Autor. makroekonomske ravnoteže. nezaposlenost. Moguće ovakva. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. Prvi su koraci uvijek najteži. Sastoji se od petnaest poglavlja. ali koje će i provocirati njihov interes. i može izazvati. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. mikroekonomskoj ulozi države. pri tome. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine.PREDGOVOR I. znanosti o ekonomiji. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. itd. bruto nacionalni proizvod). U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". određene kontroverze. podjeli ekonomike. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. "novijoj". jest izuzetno delikatna zadaća. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. neuravnotežena (ne i neuobičajena). Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. Udžbenik udovoljava ovakvoj. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. i ekonomije. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. sve dobronamjerne kritike i 1 . ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. koncepcija udžbenika izaziva. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. te vrijednih doprinosa domaćih autora. tzv. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. te fiskalne i monetarne politike. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta.

Prof. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. dakako. međutim. Ivan Mandić. dobro doći. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". dr. naime. Dr. ma koliko skromna ona bila. ne može pobjeći od svog sadržaja. Velika je moja zahvalnost. Držim.sc. nego i sveobuhvatnijih znanja. Marijan Karić. za pruženu svekoliku potporu. svu makroekonomsku problematiku.sc. Ivan Ferenčak 2 . prije svega. Ivan Bilić. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih.dr. dakako. doc. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. On. Ekonomika. sc. mojim studentima. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. U Osijeku svibanj 1998. makar bila riječ i o njenim osnovama. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. sc. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. prof. Naime. nezaslužnim komplimentom. Branko Kovačević.primjedbe bit će pozorno razmotrene. Autor mora priznati izvjesno. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. da će pomoć i ove vrste. te prof. ne i neveliko. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. prije svega. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Prema tomu. sc.dr. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. dr.

dakako i prije svega.PREDGOVOR II. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. dakako. Dr. broj stranica. Ivan Ferenčak 3 . Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. sc. od strane studenata. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. sc. Ovime je. sc. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Prof. ali one. dr. Branko Kovačević. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. tržišne ravnoteže. Povećan je. nadam se. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Ali. moguće. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. Marijan Karić. dr. U Osijeku veljača 2003. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. godine. odnosno prvog izdanja ove knjige. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara.

.

1987. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. međusobno. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. 3. or the Matter.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa.1.. Macmillan Publishing Company. New York. a čovjekov bi život bio usamljenički. 5 . O EKONOMIJI. zajednica i najgore od svega. Dapače. ne postoji umjetnost.1. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. na složen način povezanih i isprepletenih.: Leviathan. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. nema računanja vremena. EKONOMIJA .: The Economic Way of Thinking.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. Bez takvog mehanizma. kratak. naravno. postojao bi stalni strah. O EKONOMIJI. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. teško da bismo uživali u. P. blagodatima civilizacije. T. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). nema mjesta za industriju. kako veli Thomas Hobbes. navedeno prema Heyne. ipak. pismo. str. opasnost od nasilne smrti. siromašan i. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.

dakle. kooperacije i. ljude različitih navika. O EKONOMIJI.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. potreba itd. Model centralizirane alokacije resursa .metodi tržišta.1. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . 6 . alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. 1992. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. država ili neki njen organ mora biti u stanju. između ostalog. 24. Globus-Školska knjiga. interesa. manje ili više. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. kako ekonomisti vole reći. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. Drugi način. manje ili više eksplicitnu. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji .socijalističkoj ekonomiji. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. str. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. grubo rečeno.ekonomija. druga ekonomija. ali doista svih. Drugo. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . dakle. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. Dva su.. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". Zagreb. u kratkom vremenu. s tim u svezi. alokacije resursa pretpostavlja.2 Što je to što. proizvođača i preferencijama svih potrošača. prisilu. Naime. M. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. načina.. investicija i potrošnje.: Kapitalizam i sloboda. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka.

7 . O EKONOMIJI. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . nego centralno planiranje.3 Model decentralizirane alokacije resursa . ne poduzetništvo već poslušnost. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. kao mehanizam koordinacije. uostalom. dakle. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. u uvjetima kronične oskudice koju. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. On je izuzetno zahtjevan. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. opet. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Naime.1. Međutim. kolektivizam ili altruizam. poteškoće ovdje ne prestaju. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Tržište pruža sve informacije. osobni. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Komandna . Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. nastoje realizirati. Ne vlastita inicijativa. Međutim. Ukratko. i tržište. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. preko mehanizma cijena. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. nije moguće. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Potrošači.kapitalistička ekonomija . I ne samo to. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. Ovdje se. kao motiv.tržišta. jednostavno. Ali. potrebito je još nešto. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele.

O. Ali. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. na sve kvalitetniji način. dakle. Ni kapitalistička ekonomija nije.1. da se proizvodnja. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom.: Treći put. idealna. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. No. O EKONOMIJI. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne.2. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. osobni interes jest i može biti u službi općeg .. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. da se proizvodnjom. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. Globus. 8 . ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. imali smo prilike vidjeti. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. itd. javnih dobara. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". Ono poznaje monopole. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). str. Nažalost. 174. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. neprekidno uvećava.4 1. 4 Vidjeti: Šik. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. Zagreb. kojima altruizam nije stran. 1983.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije.

velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje.. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. Ali. sebični interes stavi u službu općeg. Dakako. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. čak i za zabavu i razonodu. kada bi resursi (rad. dakle. 9 . Ekonomika. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. 6 Isto. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. njegova odbojnost prema monopolu. znanost o ekonomiji. 516. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. Ona. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. kapital. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Kultura. poduzetništvo) bili neograničeni. Ali. str. 1776. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. Zamjetna je. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. zemlja. str. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. Beograd.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. O EKONOMIJI. A. ukoliko moć zavisi od bogatstva. 1970. Kada tako ne bi bilo."5 Naravno. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. "Bogatstvo i moć svake zemlje.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja."6 Eksplozija dobara i bogatstva. naime. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. 210. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje.1. sasvim 5 Smith. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom.

121. "Rad je skup. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.. J. D. a jeftin. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. vele ekonomisti utilitaristi. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ".. i s tim u svezi siromaštva. Implicitna. str. Centar za kulturnu djelatnost." "Rezultati možda nisu bili najbolji. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. da ih sebi pribave. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. Ali. Zagreb. ali su bili najbolje što se moglo postići. 118. 8 Isto. Appletonand Co. dakle."9 Jasno se.nisu mogli ne uočiti."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. 9 Isto.K. str. tvrdili su utilitaristi.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . 10 . to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Zagreb. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. New York. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. D."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri.. 121. O EKONOMIJI.: The Study of Sociology. a ni sada. H.11 7 Ricardo. 1983.. ekonomski su teoretičari nudili i druga. Ako stvari stoje kako stoje onda. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. kad je rijedak. ni tada. vide u pretjeranom množenju radnika.1. kad ga ima obilno. 110 11 Vidjeti: Spencer."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. Benthamom.: Anatomija moći. str. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. 1983. Spencer. str.: Načela političke ekonomije. 1891. 438. Ekonomisti tu činjenicu . Stvarnost. H. na čelu s J. 10 Galbraith.

kako u prirodi tako i ljudskom društvu. Uostalom. u stanju su zadržati sve što proizvedu. Riječ je o neumoljivom procesu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Dakle. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. drugi mehanizam alokacije. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. kapitalističku ekonomiju. rušeći 11 . i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). na ovaj ili onaj način. Npr. u oskudici. neprekidno "sve revolucionira. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan.1. na čemu bi inzistirali? Marx je. koja će se obavljati u uvjetima društvene . nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". i oni u prirodi i oni na tržištu. Ukratko. razloge isticanja vlastitog. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. Riječ je o alokaciji. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. druga ekonomija. I naglasimo. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. tvrdi marksistička politička ekonomija. Predani egoisti. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. No. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. O EKONOMIJI. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. tako da "altruiste" čeka izumiranje.

K. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika.12 proširenje potreba. godine. Prosveta. 1987.: Osnovi kritike političke ekonomije I.. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. 19. Oduzmite stvari tu društvenu moć. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. 13 Marx. sve do svoje smrti 1924. A. str. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. godina) koji oko četrdeset godina. O EKONOMIJI.nap."15 12 Ali. eksploatacija. Zagreb. 25. nasilnom kraju. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. razvitak proizvodnih snaga. 15 Marshall.: Isto. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. prema vlastitim riječima."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . 261.: Načela ekonomike. str. 1890. vjeruje Marx. 1979. 63. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. pak. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci".1. Centar za kulturnu djelatnost. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. str. Ugrađuje u nju. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. Povijest ga je demantirala. Beograd. 14 Marx."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. Dakle. tom. MED. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari.. K. 12 . ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje.

Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. str. kada su veće iskustvo. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. 31. autora) koji . I tako sada. Isto. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. 47-48. a zbog pravednosti i opće sreće. Međutim. a ne znanost i umijeće. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. 13 . str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. te je ona "znanost. njenih istraživanja. 16 17 Isto.nap. O EKONOMIJI. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. ekonomika se kloni političkih problema. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. čista i primijenjena.obrađujući slične probleme u različitim zemljama ."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva.1.

pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. naime. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. međutim. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Rodbertus i drugi . 18 19 Isto. O EKONOMIJI. taj stari problem. dakle.1."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. koja ne bi bila kapitalistička. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. str. Nezaposlenost.nap. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. 358. 357.socijalističku ekonomiju). za nagradu za čekanje. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. doista teškim. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . a ne rada i čekanja. Valjalo je. Velika će ekonomska kriza. riječ dobija John Maynard Keynes. je problem koji Keynes pokušava riješiti. 14 . U tim. proizvod onih koji njima rukuju. Nećemo je prepričati. "Tvrdili su (Marx." 18 Prema tomu. str. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. Isto. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. u slučaju Marxa. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici.

Osim toga. kamate i novca.20 On smatra. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. smanjuje se proizvodnja. str. J. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. 15 .M."22 20 Vidjeti: Keynes. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. 1987.: Opća teorija zaposlenosti. Centar za kulturnu djelatnost."21 Naime. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima.F. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Centar za kulturnu djelatnost.: The Life of John Maynard Keynes. 213. 1951. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. str.M. R. kamate i novca. Zagreb. Macmillan and Co. 1987.. Zagreb. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 21 Harrod.. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. kamate i novca. 1936. O EKONOMIJI. London. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. 121.. 22 Keynes. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. 213. Terapija se nameće sama po sebi..: Opća teorija zaposlenosti. smanjuje se broj zaposlenih. str. J.

O EKONOMIJI. Globus . Naime.. pohvalu slobodnom tržištu. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. Zagreb. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. 25 Isto." 23 24 Isto. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima .Školska knjiga. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi."23 No. niti ovo široko polje. djelokrug vlasti mora biti ograničen. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. str."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu.1.spomenimo F. 214."25 No. vjeroispovijesti i mišljenja. "Prvo. str. Hayeka i M. Friedmana. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. 21. Friedman. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. 16 . Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. vrlo važnu. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. tvrdi Keynes. 14. str. 1992. M.: Kapitalizam i sloboda.

misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. Nordhaus. O EKONOMIJI.. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji."26 Ovdje se. P. 26 Samuelson. MATE.: Ekonomija. W. 17 . 3. 1992. A.1.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. P. Zagreb. Samuelson. str. dakako.

.

zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom).1. u najvećoj mjeri. 19 . dakle. POTRAŽNJA 2. veća njegova potraživana količina. Naravno. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Dakako.1. Međutim. POTRAŽNJA I PONUDA 2. POTRAŽNJA I PONUDA 2.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. vrijedi i obrnuto. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. obrnuto razmjerni.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni.2. Usredotočimo se. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti.

Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. 20 .2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

2. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Pitanje supstituta. ulijevo krivulju potražnje. necjenovnih determinanti potražnje. Vrijedit će i obrnuto. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Riječ je. POTRAŽNJA I PONUDA 2. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje.1. naravno. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Naime. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. ceteris paribus. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. odnosno njegova veličina. mogu izazvati promjenu potražnje. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. tzv. veličini stanovništva. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. jesu ukusi ili preferencije potrošača. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. prije svega. dohotku. odnosno njihova promjena. Dohodak. Neke su. također od bitnog utjecaja na potražnju. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima.2. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. dakle. Cijene drugih dobara. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Veće stanovništvo. njegovo povećanje ili smanjenje. 21 . također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Stanovništvo je. o cijenama drugih dobara. pak.

uz ostale neizmijenjene uvjete. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Prema tomu. Obrnuto. dok promjena cijene nekog dobra znači. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Slika 2. 22 .2. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. niže buduće cijene.

2. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. Dakle. POTRAŽNJA I PONUDA 2. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. uz ostale neizmijenjene uvjete.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. veća ponuđena količina istog dobra. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. 23 . upravno razmjerni. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). Vrijedi i obrnuto. Dakako. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi.2. PONUDA 2.1.2.

Međutim. a zbog djelovanja zakona ponude. niža cijena znači pad ponuđene količine i. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. kretanje niz krivulju ponude. Obrnuto. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena.2. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Krivulja ponude je. manja ponuđena 24 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. stoga. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika.

"supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. cijene čimbenika proizvodnje. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. njeno povećanje ili smanjenje. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. znači veću ponudu. ovaj put u proizvodnji. Naglasimo.2.2. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. broj ponuđača. Ako cijena nekog dobra miruje. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. dakle. očekivane promjene cijene dobra. s punim pravom. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. dakako. POTRAŽNJA I PONUDA količina).2. Također. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. pak. uz ostale neizmijenjene uvjete. 2. Međutim. 25 . Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Dakle. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada.

s druge strane. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. stoga. rast ponuđene količine. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. Međutim. u svakom slučaju. jedina ima prilike potrajati duže vremena. 26 . TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete.3. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. dakle. Pad cijene izazvat će obrnuta. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4.2. 2. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.

dovesti do 27 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište.2. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. naime. Ravnotežna cijena. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Tržišni će višak dobra.

racionirajuće funkcije cijena. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. poput plime.2. Riječ je o tzv. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Oni koji to nisu u stanju. aktualna cijena niža od ravnotežne. Dakle. pak. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. i u mogućnosti. U tome je bit tzv. Ako je. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. U svakom slučaju. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. nasilja i kronične oskudice. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. "gura". svaki onaj koji je spreman. 28 . Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. Evidentni će tržišni manjak dobra. cijenu prema gore. slobodnom dobru. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). Slično tomu. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. posredstvom nadmetanja kupaca. dakako. potiskuje. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. neće doći u njegov posjed.

Rast potražnje. ceteris paribus.3. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.2. ukratko.1. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. 29 .

Slika 8. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine.2. Na djelu je. dakle. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7.

izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Naime.2. Na djelu je. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. Rast tržišne ponude. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. 31 . promjene tržišne potražnje. u ovom slučaju. ceteris paribus. Slika 9. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje.

Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Naime. 32 . Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. rast ili pad cijene. krajnji će rezultat. To će povećanje. tržišna potražnja. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija.2. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. naravno. Dakako. pak. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. u ovom slučaju.

Ovo će povećanje ravnotežne cijene. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine.3. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Vrijedi i obrnuto. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine.2. cijena će porasti. U ovom. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. glede promjene cijene.2. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Međutim. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Konačni rezultat. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. međutim. Naime. 33 . u svakom slučaju. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). I ovdje su. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Ona će se. ravnotežna će se količina dobra povećati. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. istom cilju – smanjenju cijene. glede ravnotežne cijene. Vrijedi i obrnuto. smanjiti. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. 2. dakako. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. naravno. učinci suprotstavljeni.

do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. 1995. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. posredstvom sustava cijena. d. O njemu. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. ljepota je tržišne ekonomije. sa svojim signalima putem cijena. postaju dostupna širem krugu ljudi. Obrnuto."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. Ali. učinkovitijih tehnika proizvodnje.d. 29 Berger. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. Kao što je netko jednom primjetio. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. Naime. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. tržište je. Zašto? Stoga. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom.2. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti.. str. Na ovaj način. nešto detaljnije. Zagreb. 34 . L. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. "Naprijed". P. po naravi stvari. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. uistinu. kasnije. a time i volju proizvođača da ga proizvode. Dobra. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. tržišnih sila.: Kapitalistička revolucija. zahvaljujući tomu. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. stvaranje i upotreba novih. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. poduzetništva i motiva profita što... 59.

. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. Otkazivanje sustava cijena No. Racionalno je biti slobodni jahač. New York. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. J.: Capitalism. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. platili ili ne. 67. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Osim javnih dobara. javna dobra. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa.1. Nadalje. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. savršen. 35 . Postojanje eksternalija. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena.2. dakako."30 2. surov mehanizam. Tržište je. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. reći ćemo. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. str. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. 1947. Riječ je o dobrima koja svi. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Naime. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. međutim. sustav cijena nije.2. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači.3. koristi javno dobro. društveno poželjna ona nije profitabilna. Socialism and Democracy. koristimo.

Ne čudi. stoga. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. O ovome detaljnije u okviru 10. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). poboljšati performancije tržišta. dakle. dakle. Tržištu su. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. Njena je namjera. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje.2. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. inherentna razdoblja neravnoteže. poglavlja "Država i tržište". 36 .

između ostalog. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena).1. Prema tomu. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.3.1. 37 .

3. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. stabilnoj elastičnosti potražnje. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. Dakle. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). 38 . koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. UP1 = 1 · 800 = 800. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. riječ je o jediničnoj. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Prema tomu. a UP2 = 3 · 400 = 1200.

3. Ali. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. Zamjećujete. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. pad cijene ne tangira ukupni prihod. i rast cijene dobra značit će. neizmijenjeni ukupni prihod. 39 . zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1).

Dakle. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. kreće između 0 i ∞. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). neosjetljivu na promjene cijene.3. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Naime. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. pozornost i na one ekstremne slučajeve. međutim. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Obratimo. dakle. 40 .

cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14.3. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. vrlo mala. Dakle. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. primjerice. 41 . Poraste li. Ovakvu. tek teorijski moguću. I obrnuto. snažne reakcije potraživane količine. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne.

3. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. 42 . Nadalje. pozitivni broj. staru cijenu ili količinu. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. a drugi puta na novu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene.

izazvati promjenu potraživane količine dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 .3. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. dakako. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Neka poraste cijena dobra A. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . To će.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.

21 = 798 3. Stoga su karakteristični. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. 19 = 798 UP2 = 38 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. dakako. Dakle. Provjerimo: UP1 = 42 . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Potražnja. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 .2. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .3. sljedeći slučajevi: 44 .1.

Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ali raste brže od dohotka. Ukratko.2% godišnje (naravno. ukoliko dohodak raste. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Npr. Obrnuto. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima.2. zamjenjuju superiorniji. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Inferiornim u tom smislu da ih. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Zaključujemo.3. 45 . ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. potražnja također raste. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. ali i skuplji supstituti. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje.1). ukoliko dohodak raste. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima.. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Zato potražnja i jest dohodno neelastična.1 = 2. međutim. potražnja će za dobrom A porasti 2. Zanimljivo je.

dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Vrijedit će i obrnuto. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. 46 . kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. ili pak komplementarni karakter dobara. Primjerice. Obrnuto. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima.1. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti.3. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Supstitucijski. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. dakle. O komplementima. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. kada je Ek < 0. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Sada. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. supstituirati.3. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Ek > 0. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Primjerice.

Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. ponuda je neelastična. Vrijedi. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. odnosno rast ponuđene količine. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. U tom će slučaju pad. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Naime. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. a 0 < Ep < 1. stabilno elastična. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. 47 . ponuda je jedinično. a Ep > 1. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. i obrnuto. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene.2. a Ep = 1. dakako. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. ponuda je elastična.3. Vrijedi i obrnuto.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. 48 . a njena je krivulja okomiti pravac.3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. 49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.3.

.

ali raste sve sporije. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . S. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Evidentno.Marshalla i drugih. Gossena.Wiesera. marginalna) korisnost. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Böhm-Bawerka. F. E. POTROŠAČEV IZBOR 4. Prema tomu. Jevonsa. 51 . Granična (dodatna. POTROŠAČEV IZBOR 4. A. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste.4. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Ovaj zakon. K. Mengera.H. potrošačev izbor. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti.1. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje.

kao uostalom sve granične veličine. 31 52 . Granične korisnosti.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. Dakle.4. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.s. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. jedinična promjena potrošnje . npr.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. odnosno potrošačevu ravnotežu. Gossenov zakon. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. 4.1. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti.4. Naime. Naravno. granična korisnost može biti i negativna. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. 53 .potrošačeve ravnoteže. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.1. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Slika 19.

DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. No. maksimalnu ukupnu korisnost.4. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 .

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". 55 . Ali. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. Tablica 7. potrošačevu ravnotežu. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno.4. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost.

Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". Gossenovog zakona koji kaže da. maksimaliziranje ukupne korisnosti. 56 .. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene.4.: Ekonomski leksikon. Informator. str. 32 Dragičević. Zagreb.32 Drugim riječima. Na tragu smo II. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . II. A. međutim. 1991. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. dakle. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. 210.

te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. 57 .67 6.50 4.33 5.1.83 4.korisnost po novčanoj jedinici 8. Cijena dobra B 6.1.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.33 = = Granična korisnost dobra B .4. Ukoliko.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 6. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.33 4. primjerice.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. Međutim.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. pad cijene dobra A. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.

Dakako. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. dakle. 4. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka.1. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. i ovdje su. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra.2.4. 5 novčanih jedinica. u slučaju obaju dobara. na višoj razini potrošnje. 58 . Naime. kupac je. pozitivan broj. Potrošački probitak. kupujući. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. četvrte 6 i pete. moguće različite kombinacije. treće 7. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. baš kao i kod promjena cijena. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). druge jedinice 8. Često se. posljednje koju namjeravamo kupiti. Ukoliko bismo. u pravilu. u duhu teorije granične korisnosti. Nova.

25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica.4. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 10 novčanih jedinica. u ovome slučaju. Međutim. Njegov je probitak. 59 . Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje.

Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. . Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. sa fiksnim dohotkom. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. Riječ je. 60 .1. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. o subjektivnom konceptu.4. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. podsjećamo. Pitanje je. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Zamjećujete. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. naravno. Ukupna korist mjeri spremnost.3. POTROŠAČEV IZBOR 4.

prema tomu. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. 61 . Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist.4. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. glasi: Cijena = Granična korist . POTROŠAČEV IZBOR Slike 21.

odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. 4. potrošač je u stanju povećati neto korist. Doista. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku.4.1. pokušava objasniti potrošačev izbor. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. 62 . Teorija granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Kupujući. Prema tomu. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti.4. međutim. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. složit ćemo se s time. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka.

Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna.2. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B.4. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. kao i u prethodnom slučaju. Tablica 9. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. nedostupne potrošnje. POTROŠAČEV IZBOR 4. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. naime. Crta proračuna. Pretpostavit ćemo. Drugim riječima. uz dani dohodak i cijene dobara.

Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. Limite potrošačevog izbora. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. pri tome. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. 64 .4. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. ali ne i na crti proračuna.

Vrijedi. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. i obrnuto. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb .nezavisna varijabla). naravno. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Kb = 10 . Pomoću nje smo.1. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna.4. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. odnosno koje se nalaze na crti proračuna.2 . međutim. 0 = 10 Kb = 10 . ponovimo to. 5 = 0 i 4. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Npr..2 .2. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. 65 . U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.

Kb = 12 -2 . 0 = 12 Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 .2 Ka .4. 66 . 2 = 8 itd. 6 = 0 Slika 24. . Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.

2. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    .2. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. a i pokazati. Prema tomu. Vrijedi i vice versa. Utvrdimo. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak.4. i obrnuto. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). područja potrošnje. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. b = = . 4. 67 . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. ceteris paribus. prije nedostupnog. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. omogućava osvajanje novog. naravno. U obrnutom slučaju. nove granice potrošnje. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Ustvrdit ćemo. uz ostale neizmjenjene uvjete. a vrijedit će. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . To je. pomoću jednadžbe proračuna. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . a dohodak 60.1 Ka.

POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 .10 = 0 Slika 25. Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.2 = 8 Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 .4 = 6 itd. Doista. Kao što rekosmo. 68 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.4. vrijedi i obrnuto.

POTROŠAČEV IZBOR 4. 69 . Dakle. Slika 26. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Dakako. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Prema tomu. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost.2.4.3.

Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Slika 28. 70 . krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.

dakle. U ovom će. Ukoliko su. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. ekstremnom. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu.4. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. I obrnuto. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. 71 . slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29.

4. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra.2. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). 4. Naravno. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.3. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . vrijedit će i obrnuto. odnosno tri i tako dalje para cipela.1.

Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. međutim. 73 .4. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). određuje kut krivulje indiferencije. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Slika 31. Naime. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Kako. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu.

a vrijedi i obrnuto. krećemo li se niz krivulju indiferencije. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. I drugo. pokazuje tendenciju pada.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). 74 . Dvije stvari valja uočiti. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . kreće li se niz krivulju indiferencije. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).4. granična stopa supstitucije.5 1  = =  . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. Logično je to budući da potrošač. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 .

POTROŠAČEV IZBOR 4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4. 75 .4. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .2. Slika 33. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).optimalni izbor potrošača.

međutim. Prema tomu.4. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Prema tomu. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. pak. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Poželjnije. Kako. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. odnosno oportunitetni trošak. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. Niže. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34.

Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. ceteris paribus. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara.5. Pretpostavit ćemo da je.4. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. 6 4. Slika 35. njegovog optimalnog izbora. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.2. povećan dohodak potrošača.

Ovo je najčešća situacija. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. a sa njom i kut nove crte proračuna. a time i potrošačevu ravnotežu.4. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Povećat će se relativna cijena. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Slika 36. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. 78 .

Slika 37. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.5.1. POTROŠAČEV IZBOR 4. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.2. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . pak. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.4. nižu krivulju indiferencije.

pokazuje zakoniti. R1 (Ravnoteža 1). Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. pak. a na osnovu prethodnog primjera. Ona je. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. 80 . Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. 4.2.5. Naime. Kada je. Ona je. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Nasuprot tomu. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37.2. Zamjećujete da. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. kada je u pitanju potrošnja dobra B. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Improvizirajmo. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Krivulja potražnje. podsjećamo.4. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije.

POTROŠAČEV IZBOR recimo. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. 40 jedinica dobra B. pretpostavimo. 81 . značila potrošnju 10 jedinica dobra B.4. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na.

ceteris paribus. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. znači njegovu veću potraživanu količinu. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. 82 . ceteris paribus. Te su iznimke od pravila da. a niža cijena dobra. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Na djelu je zakon potražnje.

∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Dakle. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . dakle. ∆ Ka . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ostaje ista. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .6. primjerice. POTROŠAČEV IZBOR 4. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A.2. te da daju identične rezultate. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A.4. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . Valja se prisjetiti da je granična korisnost. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . ukoliko potrošač ostaje ravnodušan.Granična korisnost dobra B . Ukupna korisnost. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .

nešto mlađa. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .4. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. POTROŠAČEV IZBOR . dokazati da će teorija granične korisnosti i. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . Negativni predznak (Očigledno. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . Potrebito je. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate.Granična korisnost dobra B . U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. postoji čvrsta veza između ovih teorija. međutim. Prema tomu. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti.

odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Gossenovog zakona.4. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Dapače. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . 85 .

.

PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Netko ili neki to moraju učiniti. Zagreb. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita.5. M. 98.. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. Parkin. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Bez. Istovremeno. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. New York. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. Addison-Wesley Publishing Company.: Economics. B..33 Ovako poduzeće definira 1889. (reprint).1. 207.: Počela političke ekonomije. str. 34 87 ..o.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.o. 1993. 1990. godine naš ekonomist Blaž Lorković. stotinu i više godina. netko ili neki snose rizik poslovanja. dakle. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". str. 33 Lorković. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.

odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Valja. Stopa je nataliteta. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. ukoliko ste monopsonist. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. dakle. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Nimalo laka zadaća. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. ali i stopa mortaliteta. dakle. Na drugoj strani. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Riječ je o tzv. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. naime. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Naše je poduzeće. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Ili. u oba slučaja. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Život poduzeća nije nimalo lak. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. i tržišna moć (bilo monopolska. Često se. Naravno. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Naime. 88 . Ali. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. grubo rečeno. Cilj je. bilo monopsonska) poznaje granice. profit. dvije prepreke.5. najveći mogući u datim uvjetima. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak.

5. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. u pravilu. Tehnološki neefikasna. Addison-Wesley Publishing Company. ali ne i vice versa. 35 Vidjeti: Parkin. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. str. 223-224. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. naime.. M. Zaključimo. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. naravno. 89 . ekonomske efikasnosti. 1990. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. cijene čimbenika proizvodnje. Standardni.35 Ponajprije. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. New York. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. Ali. ali ne i uvijek dostatna.: Economics. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Nekoliko je razloga tomu.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .5. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. dakako. Ako je d' 2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  .   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 ..2. 5 Dividenda sada iznosi 50. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. One su al pari. Ovo je. a disažio 50%  ⋅100  . zamjećujete. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. 5. Evidentno.2. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).5% cijena dionice jest 500. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000.2. Ukoliko. Pojavio se ažio (agio). 5  500  Dividenda sada iznosi 25. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.1.5 = 500 .

100 10   . 1. (1 + r ) 1. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .12 98 . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.5. Priznat ćete.21 (1 + r ) 2 1. 1. Budući iznos = 1000 . 1 +  = 1000 1. (1+r). (1+r)2 = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. Dakle.12 = 1000 . 1.  100  Obrnemo li stvari. gdje r = k' . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .21 = 1210.1 = 1100 . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.

: Economics. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli... Cijena dionice 45 99 .. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1.. Neka ta dividenda iznosi 10. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. 1990. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. (1 + r ) n Ali.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin.1) (1. Ali. Međutim.1 2 3 n 1. New York. 216. Dakako.1) (1.1 = 1000 . + + / : 1. Addison-Wesley Publishing Company.. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. godinu dana po kupovini dionice. M. dakle. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . dakle.1 (1. a kamatna stopa 10%.. str.. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.1) (1..

+ .1 Prema tomu.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0.1 1.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva...1) (1.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + . Naravno.. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .1 (1. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. No.. k' r k' 100 Evidentno..1 1.. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.5.. Brojnik (10) jest očekivana dividenda. CD CD 10 = /⋅ 1.1) (1. Dakle. 2 3 4 1..1 1. a nazivnik (0. Dakle. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. formula vam je poznata.1) jest r. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1) (1.1 CD – CD = 10 0.

PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. dat će ukupni proizvod. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. granični proizvod i prosječni proizvod. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. 5. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada.1. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. 5. Niski. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Neprijeporno. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). zemlja) promjenljivog karaktera. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr.2. pak. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. Dakle. kapital.2. Promjene ukupnog proizvoda.5. kapital). a raste veličina rada. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi.

moguće i nemoguće proizvodnje. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Prema tomu. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Tablica 10. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. granicu između. te promjenljivu veličinu rada. također. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda.5.

PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Ili. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. a raste input zemlje). proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Ukoliko se. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa.5. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Međutim. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. naime. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada.2. Granični proizvod Granični (dodatni. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. dakle. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . Tehnološka efikasnost znači. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. 5.2. to je promjena. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni.

Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.5. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. te izračunajmo granični proizvod rada.3. 104 .2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Tablica 11. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.

biva sve sporiji i sporiji.25 3. 105 . taj rast. Uzrok je tomu početni rast. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). nakon početnog ubrzavanja (progresije). Možda će sljedeća slika.5. uspješno dopuniti prethodni komentar. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. s tim u svezi.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Međutim.

kada su u pitanju granične i prosječne veličine.2.4. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. ova posljednja raste. kao i u našem primjeru. a vrijedi i vice versa.5. Naime. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. 5. Istovremeno. granični proizvod rada raste. Upravo stoga. Uopće. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda.

Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. Daljnji. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. granični trošak i prosječni trošak. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa).5. uz fiksne veličine ostalih inputa. 5. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. međutim. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. ali je taj rast. Što se. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak.3. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru).3. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. ceteris paribus. međutim. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. 107 . graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. sve sporiji i sporiji. Kao što ranije. analizirajući potrošačev izbor.zakonom opadajućih prinosa.1. 5. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. prije ili kasnije. Dakle.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Naime. ako hoćete. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. međutim. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. također.5. postaje varijabilan. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku.2. Prema tomu. dakle. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Usredotočimo se. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Slika 44. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje.4. Vrijedi.

PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. ukoliko. Slika 45. 116 . konstantnim prinosima razmjera.5. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. prosječni će ukupni trošak opadati. dakle. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Ukoliko je riječ o stalnim.

valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. prikazat ćemo na grafički način. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Cijena jedinice rada neka iznosi 20.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak.6.1. 117 . CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. 6. slika 46).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Optimalni izbor proizvođača.

Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.1. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).1. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.6.

Provjerimo: K = 12 . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.6. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. 119 . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . input će kapitala biti jednak nuli.2 R . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Ukoliko je input rada jednak nuli.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. Ukoliko input rada iznosi šest.2 ⋅ 6 = 0. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck .

dakle.1.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Kut crte izotroška. koji nalazimo u jednadžbi izotroška.6. iznosi 20 novčanih jedinica. Odredimo. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . upola manji. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . a vrijedi i obrnuto. Neka ona. mora biti razmjerno. u novim uvjetima. sukladno našoj tvrdnji. kao i cijena rada. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . jest relativna Ck cijena inputa. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut.2. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .

1. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Ck=10) izgledati ovako: 121 . 6. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. i vice versa.3. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Prema tomu. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška.6. naravno. u našem će slučaju (Cr=20. Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . nepotpuna. Karta izotroškova. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. a vrijedi. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. kako rekosmo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.

6. 6. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. 122 . IZOKVANTA . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. odnosno tehnika proizvodnje.

smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). s tim u svezi. eventualno smanjenje inputa kapitala i.6. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Slika 49. Dakle. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

2. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.1. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . npr.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. 2. 124 ..6. 6. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.

zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.2. Dakle. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. a vrijedi i obrnuto. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.6. Ponajprije. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Drugo. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. 6.2.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a veća. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. veći ukupni proizvod. 6. Tablica 18. dakako. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . budući da znači veći angažman inputa.6. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.3. Slika 51.

rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . međutim. Slika 52. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Prema  ∆R  tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Isti će.6. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . Naime. međutim. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Što je.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada).6. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. 128 . Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. npr. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. Prema tomu. Zanemarimo li negativni predznak. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad.

Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .

130 . pak. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. a na drugoj.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. odnosno proizvodnjom. Minimaliziranje ukupnog troška. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uz neizmijenjene veličine ostalih. nužno obara njegov granični proizvod). sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Proizvođač. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. proizvodnoj. dakle. Zamjetna je. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom.6. vladaju potrošnjom.

te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. jednostavnosti radi. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. TRŽIŠTE DOBARA 7. monopolističku konkurenciju i oligopol. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. 50 Pojam dobra. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. monopol. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. tj. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. 7. Naime. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora.7. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. b) postojanje velikog broja kupaca.1. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju.

Ponajprije. Kada je cijena zadana veličina. tržišnu cijenu. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). prikazati na sljedeći način: 132 . TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. dakle. prihvaćaju. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali.7. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Naime. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. cijeni. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. tržišnoj. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Horizont savršenog konkurenta moguće je. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. a savršeni konkurenti je. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Naime. "od šume ne vidite drvo". ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. preuzimaju. Drugo. Naime. sasvim sigurno. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. nemajući drugog izbora.

7. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara.7. dakle. dakle. promjena. prema tomu. podsjećamo. Moguće ga je. utržene količine dobra i njegove cijene.1. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. Ukupni prihod.1. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. Ukupni. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. To je. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . Umnožak je to.

7. 134 . jednak cijeni dobra. Dakle. Proizlazi da je prosječni prihod. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. cijenu određuje i nameće tržište). Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . i to u svim tržišnim strukturama. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo.

Međutim. pa i savršenog konkurenta.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. maksimalizirati profit . TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7.1. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa.7. 135 . Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. postoji druga opcija.2.

2. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. Prijelomna točka (break even point). Gubitak se. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. 40 jedinica dobra.7.1. nakon druge prijelomne točke. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. ukupni trošak i profit Tablica 19. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. 136 .1. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. dakako. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. Ukupni prihod. ali ni gubitak. bio zamijenjen gubitkom. očigledno.

granični prihod. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Granični prihod. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava.2. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. 137 . granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška.2. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . 7. Naime. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit.7. Dodatni je prihod. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. veća od graničnog troška. naime. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra.

pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Dakle. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. odnos 138 . Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30).7. Naime. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Dakako da ne. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. dakle. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Tablica 20. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Ispitajmo njegovu djelotvornost.

prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja.7. Slika 56. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. istovremeno. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. 139 .

5 11.5 9. 140 . Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.625 10. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.5 9. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.7.92 13.64 Slika 57.75 9.

Optimalna razina proizvodnje.7. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.375 ⋅ 40 = 95 7. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. prosječni profit je.625.5). iznosi 9. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.375.1. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. kao što gornja slika pokazuje. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. prosječni profit jednak je 2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). prag rentabilnosti). 141 .3. Prosječni profit = Prosječni prihod .

vodi poduzeće u gubitak. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. svaki output.7. veći ili manji od optimalnog. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. niti gubitak. Ne postoji profit ali. Optimalni output sada iznosi 30. Zamjećujete. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. 142 . na sreću.

Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. TRŽIŠTE DOBARA 7. savršeni će konkurent. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. pri svim veličinama svog outputa. realizirati gubitak. Slika 59. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.1. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .5.7.4.

U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Fiksni trošak. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.5). nije moguće izbjeći. prosječni je gubitak. dakle. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.1. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . TRŽIŠTE DOBARA Međutim. Naime. proizvodili ili ne. međutim. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.25 ⋅ 20 = 25 7. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . Naime.5 = 1. makar i privremenog. Našemu je poduzeću. a to pokazuje i gornja slika. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.8. savršenom konkurentu. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.7.75 . Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. prekidanja proizvodnje. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.5.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Moguće je da čudno zvuči. iz navedenog primjera.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9.

5* 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .7.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.67 9 10 11.5 = 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . naravno. Prema tomu. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. 25 145 . To će se. 25 = 25 Tablica 22.4 8.5 13.

1. u kratkom vremenskom razdoblju. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom.1. Naime. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). veseliti se pobjedi svoga kluba. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Ništa drugo vam i ne preostaje. 146 . Fiksni trošak se. Dakako. Stoga. 7.7. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. imate li sreće.6. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili.7. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). 7. može smatrati potopljenim troškom. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak.

dakle. Nije. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. točka a na krivulji graničnog troška može. Naime. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. u ovoj situaciji.7. proizvodio ili ne. 147 . jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška.

Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Izlazak slijedi. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .7. U tome će slučaju prosječni prihod. 7. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška.8. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak.1. dakle.

1. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.9. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . Cijena Ponuda. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.7. Slika 62. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.

sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Njihova će pojava. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu.7. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Drugim riječima. dakle. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Naime. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. profit (pozitivna razlika 150 . a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. u dugom vremenskom razdoblju. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj.

Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. dakle. Normalni profit postoji. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Dakako. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak.7. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Slike 64. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. dakle.

realizirati odgovarajuću plaću.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. umjesto u vlastito poduzeće. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. dakako. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. U svakodnevnom životu. kao diplomirani ekonomist. Ponajprije. Nadalje. Konačno. TRŽIŠTE DOBARA trošak. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. propuštena plaća. novčana ste sredstva.7. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Dakle. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. pretpostavimo nadalje. Vi vodite vaše poduzeće. mogli ste se zaposliti i. Prema tomu. Vi ste. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće.

valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak.PUT). Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Kada je. naime. postoji alokacijska efikasnost. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Dugoročno. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Resurse nije potrebito realocirati. Potrebito je. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. te postoji alokacijska efikasnost. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. 153 . savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. vrjednijeg dobra.7. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Na kraju. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Koristiti kapacitet znači. društveni interes to nalaže. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). dakle.

unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. 154 . zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. sposobno. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. licence. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. dakle. TRŽIŠTE DOBARA 7. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina.2.1. Međutim. Povećavanje outputa. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa.2.7. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. Ono je. patenti). Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. u takvom slučaju. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. vode itd. MONOPOL 7. na ovaj ili onaj način. Druga je monopol. električne energije. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta.

granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. ipak. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji).preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. odnosno cijene dobra. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. posjeduje tržišnu moć.2. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Zbog toga se granični prihod monopola . monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom.7. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Zbog čega je to tako? Monopol. Ukupni. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. TRŽIŠTE DOBARA 7. i obrnuto. odnosno njegovom veličinom. manipulirajući vlastitim outputom. Za razliku od savršenog konkurenta . Vrijedi. On je u stanju.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Naime. Monopol je "price maker". Naime. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. zahvaljujući svom posebnom. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. 155 . dakle. potraživana će količina dobara biti veća. Dakako. njome upravlja zakon potražnje. Pri tome. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. određivati cijenu dobra. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. povlaštenom položaju. "pravi" cijenu.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . naravno. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda.2. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. postoje neka ograničenja.

Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. on je maksimalan. odnosno 0 < Ec < 1. Tablica 23. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .7. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. a Ec = 1.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7. 157 .

Ukoliko.7. koji. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. kojim slučajem. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. dakle. 158 . znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju.

ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.2.3. TRŽIŠTE DOBARA 7.2.7.1. Maksimaliziranje profita 7.3. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. 159 . Ukupni prihod. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Tablica 24. Neprijeporno.

7. Naime. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Monopol će. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. granični trošak i profit Output koji.3. 160 . analizirajući savršenu konkurenciju. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. vrijedi i u uvjetima monopola.2. u danim uvjetima. Ukupni prihod. Pravilo koje smo otkrili. Granični prihod. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.2.

Tablica 26.7. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.67 161 . TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. naravno. 3 jedinice dobra.33 6. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).5 7 7. Tablica 25. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice.

162 . tri jedinice dobra. a maksimalni (ekonomski) profit (2. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68.7.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. a prosječni ukupni trošak 6. To su.67 ⋅ 3) iznosi 8. Naime. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. a mogu ga gurnuti i u gubitak.33. Pri tom. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. Prosječni profit (prosječni prihod . već spomenute. outputu cijena dobra iznosi 9.67. povlašteni. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita.

pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit.7. 163 . Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. pri optimalnom outputu. vodi monopol u gubitak. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. Slika 69. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku.4. veći ili manji od optimalnog K. TRŽIŠTE DOBARA 7. između ostalog. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Lošoj reputaciji monopola. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.2. Ali. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. za razliku od savršene konkurencije.

Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Slika 70. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. makar i privremeno. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. dakle. baš kao i savršeni konkurent. 164 .2.5. ukoliko je. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška).7. prekinuti proizvodnju. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.

2. New York 1991. str. granični trošak. W. krivulja ponude (bilo individualne. Monopol. Slika 71. 165 ..6. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Podsjetimo. Inc. pri tome. Vrijedi i obrnuto. 266. Viša cijena. TRŽIŠTE DOBARA 7.W.55 Cijena . Monopolova krivulja ponude ne postoji. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Norton & Company.: Microeconomics. u različitim tržišnim situacijama. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. Međutim. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude.7. Dakako. znači veću ponuđenu količinu. ceteris paribus. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. E.

2. kada je riječ o monopolu. biti u uvjetima savršene konkurencije.7. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. mada to posebno ne naglasismo. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Monopol. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. značiti najrazličitije ponuđene količine. Naime. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 166 .7. On. mora posjedovati monopolsku. jedna te ista cijena može. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. međutim. odnosno tržišnu moć. Dakako. može prakticirati diskriminaciju cijena. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. međutim. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. 2. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Proizvođač. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. 7. naravno. dakle. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu.

jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Slika 72. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.1.7.2. Ali. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. prosječni prihod Granični prihod K 167 . Prema tomu. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . 7. odnosno usluge. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.7.

zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. 168 . a ne i na sve prethodne jedinice. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. prosječni prihod. Monopol. poznati nam. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. način maksimalizira svoj profit. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Slika 73. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Stoga. Ali. proizvodi output K.7. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Na taj.

alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. prije svega. Pretpostavit ćemo da je. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. odnosno savršena konkurencija. b) Moguće ironično. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda.7. 7. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. ponajprije. osim posljednjeg. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Ali. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači.8. znači proizvodnju većeg. te outpute koje odbacuje monopol. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 .2. ali povećanje profita. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. alokacijski efikasnim outputom. Sada svi kupci. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. ali i većim. Ne zaboravimo.

te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4.7. Slika 74. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Međutim. Nije teško zaključiti da: 1. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 .

Međutim. Ali. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. "rent seeking behavior". poznata nam ekonomija razmjera. Naime. pak. Doista. Riječ je o traganju za rentom. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Monopol. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Zaštićeno od konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). mogu monopolski output. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Ekonomije cilja se. izaziva dodatne troškove. a zbog zaštićenosti od konkurencije. evidentno. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. većeg outputa jest X neefikasnost. u određenim slučajevima. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. dakako. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Razlozi za to vjerojatno postoje. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. učiniti većim od onog konkurencijskog.7. 171 . odnosno proširenju asortimana proizvodnje. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. aktivnosti koja. to nije sve.

proizvodnja bijele tehnike.7. monopol igra pozitivnu ulogu.) obara prosječni ukupni trošak. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. Sve to. u nekim slučajevima. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. itd. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. 172 . Slika 75. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Ali. Prema tomu. zamjećujete. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. a monopolski output veći od konkurencijskog.

Valja dodati. s opadajućom krivuljom potražnje. Drugo. radi se o oligopolu. Monopolistički konkurenti proizvode slično.1. dakle. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. dakako. 173 . Stvarna su tržišta. baš kao i monopol. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. dakle. U drugom slučaju. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. U prvom. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. bez ikakvih ograničenja. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. baš kao savršena konkurencija. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Nesavršena. ne identično dobro.3. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra.7. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. monopolistička konkurencija.3. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Novi se. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. konkurenti. 7. ponajprije. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost.

dakle.1. 7. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. 174 . Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.3. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. On. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.7. Slika 76. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete.1.

Ekonomski profit se smanjuje. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Slika 77. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. međutim. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Prema tomu.3. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 .7. Budući da je prosječni prihod. nove konkurente. sasvim sigurno. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.2. 7.1. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Ova je idilična situacija. Naime. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka.

razlike ipak postoje. Uopće. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. neiskorištenog kapaciteta.3. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Monopol i monopolistička konkurencija. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Najčešće je to ekonomija razmjera. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Kapacitet je. Ali.2. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. 7. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra.minimalni prosječni ukupni trošak. istovremeno. Drugim riječima. dakle. Nadalje.7. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. znači pojavu suvišnog. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . i dobrim supstitutima. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Nadalje. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. naime. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. međutim.

oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. 7.2. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. s tim u svezi. Manja poduzeća. određuje cijenu. najčešće ono najveće. a ostali ga u tome slijede. Prvi je tzv. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. ali i za suradnju. preuzme vodstvo u cijenama. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. također. Ovakvi su 177 . situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. Ono određuje i mijenja cijenu. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Problem međusobne ovisnosti. Očigledno.3. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. patenata. dominantno poduzeće. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. itd. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. Ovdje ima mjesta i za sukob. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata.7. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Monopol "pravi". On je "price maker". On je "price searcher". Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. vodstvo u cijenama. Međutim. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata.1. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata.

povećavajući output iznad dogovorene kvote. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. najčešće. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši.7. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. veličina outputa. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. 178 . prestanak sporazuma. Ne samo zbog toga što ih. Slika 78. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu.

Zatvorenikova dilema Igra se.2.B.7. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. TRŽIŠTE DOBARA 7. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. U tom smislu svaki igrač. i B. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.A. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. 179 .A. nema. ne mogu komunicirati i. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. odvija u prilično neugodnom ambijentu. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. pretpostavljate. osuđeni samo za posljednju provalu. 7. Svaka igra.B.B. Istražitelj stoga smjesti A. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Čvrstih dokaza. i B. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. čeka zatvorska kazna od osam godina. a partnera. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti.3. A. Teorija igara može se. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.3. Prilično složena situacija budući da A." Zatvorenici. i B.2.B.A. budući da je odbio priznati. zbog nedostatka dokaza.1. međutim. a tvoj partner to odbije učiniti.2. vjerojatno. dakako. dakle. Tijekom istrage ustanovi se da su A. poštujući pravila igre. i B.2.A.

I njemu se isplati priznati. prizna tada. B. odnosno strategije. ne prizna. strategije Priznati Priznati A. Svaki je od igrača odigrao igru. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine.B. konačni rezultat.A.B. i B. A.A.A. prizna. 1 god. B.A. prizna.B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. Na koji način razmišlja zatvorenik A..B. Nash. 8 god.B. 2 god. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. neprijeporno. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. meni se isplati priznati. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.B.B. B. vodeći računa isključivo o 56 John F. pak. ne prizna 4. A.B.A. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. Ukoliko. 180 . s punih osam godina.B. 8 god. Oba zatvorenika priznaju 2. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. A. B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. A. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1.B. 1 god.B. 4 god. B.A. 2 god. A.A. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B.A. 4 god. u svakom slučaju. Dakle. matematičar. a B.7. A. B.A. strategije Ne priznati Ne priznati B. Prema tomu.? Ukoliko B. ne prizna.B.

3. dakle. poduzeće B vara. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim.2. Oba poduzeća ne varaju 2. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač".. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. veći ekonomski profit. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Ali. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži.. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Inc. Oba poduzeća varaju 3.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. 357. Poduzeće A vara. u pitanju dva igrača koji. Naime.2.2.: Economics. poduzeća B ne vara 4. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. kao i u zatvorenikovoj dilemi. na račun konkurenta. grubo rečeno. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. mogu birati između dvije moguće strategije. varati) i pridržavati se sporazuma. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. New York 1990. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). 181 . I ovdje su. Ali. ne varati. Poduzeće A ne vara. M. Addison-Wesley Publishing Company.7. str. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. dakle. Moguće su . sljedeće četiri situacije: 1. 7.

varati. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Pokušajmo je otkriti. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. dakako. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. I opet. vremena da bi se profilirao. na sreću ili nesreću. A naša ga poduzeća.7. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. 182 . U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. imaju dovoljno. I njegova najbolja strategija je varati. mora varati. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. naime. pak. Zajedničkom interesu treba. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. istovremeno. tu doista nema dileme. Dominantna strategijska. Poduzeću A se isplati. Svaki "niski udarac". Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. I konačno. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Izigravaju li. ukoliko poduzeće B ne vara.

"milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).58 Ukoliko. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.7.4. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. T. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica.1. Oxford University Press. dakle. Jedna je od njih. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza.4. primjerice. međutim. Uopće. Prema tomu. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. 1960. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7.: The Strategy of Conflict. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. 7. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. New York. 183 . može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Od vas se.

trošak Normalni profit Cijena> min. oligopol. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. PUT Cijena>Gran. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. PUT Cijena=Gran. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.2.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.4. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. na koncizan način. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. 90% npr. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.. Sljedeća će tablica pokušati.) vrijednosti ukupne prodaje. trošak Ekonomski profit Cijena >min. 7. Tablica 27. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . monopolistička konkurencija. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. pružiti potrebitu informaciju. trošak Monopolski profit Cijena>min.7.PUT Cijena>Gran.PUT Cijena>Gran.

savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. konkurencije jest idealan. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Prema tomu. Ili. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. najniži trošak i cijenu. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. Naime. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. oligopol ili monopolistička konkurencija. Ali. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Ali. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom.7. istoga kroja i iste boje. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Kada je prirodni monopol u pitanju. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. iste zapremine motora i iste boje. a potrošači će.

.

To su rad. odnosno čimbenika proizvodnje. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. rudna bogatstva. strojevi. dakle. zemlja i poduzetništvo. Poduzetnik. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. poluproizvoda i sirovina čine kapital. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. naime. ne znači novac. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. vode itd.1. dakle. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. ali i zalihe gotovih proizvoda. novčana sredstva. Dakle. najrazličitiji uređaji i oprema. kapital. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. alati. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Kapital. preuzima rizik 187 . Valja.8. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. zgrade. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem).

a poduzeća ih kupuju. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. odnosno proces njihove proizvodnje. Poduzetnici su. nije za bojažljive i nesklone riziku. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. a vlasnik zemlje rentu. dakle. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. 188 . nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. Domaćinstva. vlasnik kapitala kamatu. 8. dakle. Renta. odlučnim. onaj ekonomski.8. pak. Vrijedi. Riječ je o samosvojnim. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Tržište. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. Poduzetnik. naravno. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. Vlasnik rada ostvaruje plaću. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. naravno. Ali. naravno. prije svega. u prvi mah. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana.2.

Vrijedi i obrnuto. Slika 79. Vrijedi i obrnuto.8. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. 189 . Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Dohodak = C ⋅ K. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Prema tomu. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom.

Vrijedi i obrnuto. Ekonomska je renta. Ili. za razliku od transferne zarade. 190 . Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. U pravilu. To je onaj dio dohotka koji.8. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. "kruh nad pogačom". nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Slika 80. kako se to zna reći. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika.

cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. a vrijedi i obrnuto. njegova ponuda savršeno neelastična. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe.8. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. kada je. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Slika 81. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. 191 . tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. dakle.

kapital ili zemlja) izvedena. potražuju čimbenike proizvodnje. Poduzeća. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. 8.3. međutim. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. 192 .8. naime. derivirana potražnja. Zapitajmo se.

∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . 193 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . Prema tomu. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. jednostavno. Naime. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa.8. Ukoliko povećavate inpute rada. a ostali su inputi fiksnog karaktera. ∆ Čimbenik Ili.

po logici stvari. jednostavno. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. jednak cijeni inputa. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. Prosječni je trošak inputa.8. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. 194 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika.

Količina zaposlenog inputa će se. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.3.1. pak. Optimalna. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .

8. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Prema tomu. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice.

8. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Međutim. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Međutim. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Tržište je outputa savršeno konkurentno. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Naime. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Podsjećamo. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. U ovim naročitim uvjetima.savršeni konkurent. uvjetima savršene konkurencije. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada.

Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. 198 . Poduzeće.kupac inputa . ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Ukoliko poduzeće . 8.2. međutim. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.u stanju utjecati na cijenu inputa. Monopson Razmotrimo.kupac inputa . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. međutim.3.8. Slika 83.ima određenu tržišnu moć.

naravno. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). krivulja ponude rada jest 199 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Granični se trošak rada. iste veličine. Uostalom. Tablica 29. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Prema tomu. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. međutim.monopsonist.8. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. a cijena rada 15. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Međutim.

Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. 200 . Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Slika 84. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit.8.

Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude.8. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Ovakvo ponašanje ne znači. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. međutim. dakle. postojanje krivulje potražnje. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. ne znači. Naime. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. 201 . I konačno. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Dakle. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson.

Ne postoji krivulja potražnje za radom. Prema tomu. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.4. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.4.8. 8. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.1. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .

203 . Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.4. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. granični prihod proizvoda rada se. Dakle. = Granični trošak. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Ukoliko je dotični input rad. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.8.2. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.

.

Međutim. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. New York. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. kada je u pitanju ponuđena količina rada. Daljnji rast cijene rada može. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 9. Rast cijene rada izaziva.9. međutim. Addison-Wesley Publishing Company. 60 Vidjeti: Parkin. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. 205 . 391. ponude rada. Inc. Vrijedi i obrnuto. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika.. suprotna.: Economics. Dakle. prije svega. izazvati pad ponuđene količine rada. M.1. a one se tiču. rast ponuđene količine rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.1. dva. kako ranije rekosmo. str. 1990. u pravilu i u prvi mah.. ponuda rada ne postoji.1. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja.

Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . To je bit učinka supstitucije. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Iz tih razloga. Ponuđena količina rada raste.jest normalno dobro. rast dohotka potrošača. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. Prisjetimo se. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. 206 . Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. rekreacija. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Ali. pri relativno visokim cijenama rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. povećava potražnju za normalnim dobrima.9.prodajom rada. ponuđena količina rada opada. obrazovanje). Uporni rast cijene rada. Upravo stoga. ceteris paribus.

sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.kupci rada -.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada.1. utjecati na cijenu rada. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. 207 .9. međutim. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. 9. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Pojedina se poduzeća . Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca.

ceteris paribus. Raste li cijena dobra ili usluge. dakako. a) Poduzeće kupac .savršeni konkurent b) Tržište rada . raste. Ukoliko se.2. 208 . povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. granični prihod proizvoda rada. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. i granični prihod poduzeća.savršena konkurencija 9.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Vrijedi i obrnuto. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Raste. Podsjećamo. u tom slučaju.9. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada).1. a sa njime.

Vrijedi i obrnuto. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Vrijedi i obrnuto. Dakle. raste li radna snaga. 9.2.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. raste i ponuda rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Ponuda se rada smanjuje. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage.1. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.9. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. 209 . uz ostale neizmijenjene uvjete. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada.

M. povećanje cijene rada.. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada.3. New York. Smanjenje će ponude rada izazvati.. te nastojeći povećati cijenu rada.. 203.H. str. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova.. 62 Mabry.. 210 . McGraw-Hill Book Company. ceteris paribus.1. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. Međutim. Sindikati. H. Ulbrich. R. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.. 9. 1989.: Introduction to Economic Principles. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.9. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.“62 Jednostavno rečeno. s tim u svezi. Primjerice. te stoga i manji broj članova sindikata. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali.2. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). 9. osim troškova leasinga. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. postoji i druga opcija . To ukratko. godinu dana) i.1. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. drugih troškova. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. TRŽIŠTE KAPITALA 9. pretpostavimo. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. nemate.. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. 63 211 . Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. itd. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. podizanje radnog morala. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti.2.9.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Neprijeporno. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje.

odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. jednostavnosti radi. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Kako. životni vijek svakog od njih neograničen. donose kamatu od 10% godišnje. u ovoj novoj situaciji. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene.9. budući da ste ih uložili u banku. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Investirate 213 . međutim. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Što. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90.

9.3%.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.  1200  U oba slučaja.3% 6. kada je u pitanju kupovina kapitala. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.7% 20% 13. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.3% 26. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. Tablica 31. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.

9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. te ste ih prisiljeni posuditi.9. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Posuditi 215 . Slika 91. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.2.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.2.

ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. Prema tomu. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. Kada. štede. moraju biti nagrađeni. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Uopće. granična efikasnost kapitala > k'. odnosno štednja omogućuje tzv. zaobilaznu. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. 9. Međutim. za odgođenu potrošnju. Kamata je nagrada za čekanje. dakle. a ne odgođena zadovoljstva. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. Upravo stoga. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. 216 . dakle. Posuditi više znači opet.9. koji. Slika 92. koji čekaju. Ponuda zajmova Potrošači.3. u tom slučaju. posrednu proizvodnju.2. upravo ovo čekanje. u pravilu.

9. na ovaj posredni način. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. dakako. Proizvedeni kapital omogućuje. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. kamatna stopa. Slika 93. Ukoliko. životna dob i. očekivani dohodak. veću proizvodnju potrošnih dobara. 217 .određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. pretpostavimo. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu .2.4. snažnoj savršenoj konkurenciji. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. ceteris paribus. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. 9.

njezina je količina ograničena. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. 9. Slike 94. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu.3.. drugo.9. potencijalni dužnik. Kao što svaka općina. dakako. 218 . itd. Ponajprije. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. ona je imobilna i. ugljena itd. zaliha nafte.

9. npr. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . dakle. Slika 95.3. moći zakupiti potrebitu.9.potencijalni zakupac .2.. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. željenu količinu zemlje uz postojeću. Zakupac se. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.3.) ostaje ista.1. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. 219 . tržištem određenu rentu.će. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.

9. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. određuje visinu rente. ekonomska renta. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . zbog istog razloga. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

3. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. 2. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 1. Država realocira resurse.1. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Usredotočimo se.10. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Država obavlja preraspodjelu dohotka. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. Stvarno. 221 . u ovom trenutku. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 10. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. 4. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa.

problem slobodnog jahača. Ukratko. posredstvom tržišta izvedenoj. 10. miješana ili polujavna dobra. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe.1.10. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. konačno.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. pojava monopola. 222 . parkirališta. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. "free rider" problem . Primjer takvih dobara su ceste. pojava eksternalija 3. jednom proizvedeno. svjetionici itd. čisto javno dobro (npr. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. isključivo pravo njegove potrošnje. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. ceteris paribus.1. na raspolaganju svima. proizvodnji. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. sustav nacionalne obrane. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. parkovi i slično. Nasuprot tomu.

prema tomu. "free rider" je osoba koja besplatno.1. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. koristi javno dobro. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. pak. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. ∆ Količina 223 . Prema tomu. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. 10. Dogodi li se suprotno. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Ili. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. i novčana sredstva. pa. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. da je broj onih koji će se angažirati. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist .1. dakle. dakle. Zapravo. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. u boljem slučaju. besplatno koristiti javna dobra. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. Tržište. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi.1. alokacijsku efikasnost. Isplati se. te pokušava osigurati. Zbog toga država igra ulogu realokatora. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra.10. Graničnu korist moguće je.

1. Količina javnog dobra Ukupna korist . 10.A Ukupna korist .1.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .A Granična korist . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.B Granična korist .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Tablica 32.10. Zamjećujete. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.osoba A i osoba B.2.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.10.5 4 4. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 2 2.5 1 1.5 3 3.5 5 Količina javnog dobra 225 .

U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. 226 . na ovu optimalnu razinu proizvodnje. Tablica 33.10. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Međutim. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi.

Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. Primjeri eksternog troška. 10. prosuti trošak. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Eksterni trošak. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. dakle.2. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. 227 .1. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva.10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. 235 . To. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. te cijenama čimbenika proizvodnje. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. realizirat ćete i relevantni dohodak. ovise o količini inputa kojima raspolažu. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. dakako. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. proizvedena količina je KR. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. 10. kao kompromisno rješenje. osim visokokvalificiranog rada. Ukratko.2. bogatstvo ono što posjedujete.1. vrijedi i obrnuto.2. vrijedi za raspodjelu bogatstva. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Ovakvo rješenje. dakle. Bogatstvo. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. u još većoj mjeri.10. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. preuzima. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. dohodak je ono što zaradite. nejednaka je i raspodjela dohotka. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. 10. Nažalost. između ostalog. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. Država. Ukoliko. na primjeru zamišljene ekonomije. a prirodni monopol realizira tek normalni profit.

sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. Kumulativno. a to su one s najnižim dohocima. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. 236 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. 40% obitelji realizira 15% dohotka. Prva petina obitelji. dakle. Druga petina. dakle. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka.10.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Ljudi 237 . Dakle. 20% obitelji realizira 20% dohotka.10. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. također. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Obrazovanje. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd.

igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. npr.2. godini. nije moguće zaobići problem siromaštva. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera.D.2. granica siromaštva. "Mate".. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. Raspodjela nakon poreza i transfera Država.: Ekonomija. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini.: Basic Economics. 10. 238 . Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Ukoliko se. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. 71 72 Samuelson. makar i na sažeti način. W. P.10. raspravlja o raspodjeli dohotka. 362. 1985.A... DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. Oporezujući visoke dohotke. 343. Zagreb.A. Dyal. N. Macmillan Publishing Company. Karatjas. New York. 2000. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. str.. pa čak i sreća. Nordhaus.. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja... U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. J. Tako je. str.

Slika 103. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). 239 . država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. Dakle.10.

.

"mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . odnosno stopa ekonomskog rasta.. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. 1985. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. 73 Dyal. 241 . a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. New York. Naime.: Basic Economics.ekonomiju u cjelini. Macmillan Publishing Company. 176. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. određivanje cijena inputa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu.. itd. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. stopa inflacije. proučava posebni ekonomski entitet . 11.11. inflare . razina cijena miruje.potrošača i poduzeća. N. jednostavno. J. str. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. međutim. Karatjas.. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. Makroekonomika. INFLACIJA Inflacija (lat. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. stopa nezaposlenosti. A. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop".1.naduti.

n označavaju pojedine artikle košare dobara.... Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. McGrawHill.H.: Introduction to Economic Principles... Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.H. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. str. a a.... 1989.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. Ulbrich. 293. New York. Dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.CPI)... Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. a 0 baznu godinu. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.... indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. Inc.b. 242 .. H.. 74 Vidjeti: Mabry.11. R.

u odnosu na baznu godinu. iznositi 11. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.5 122. U četvrtoj godini.87%. 5. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . Prema tomu.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.3 100 112. u petoj 22. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. 3. Kako. 2.5%.9 137.11. 4.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . treća je godina bazna godina. povećanje prosječne ili opće razine cijena. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. Godina 1. 243 .9% a u šestoj godini 37. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.5 Zamjećujete.5%. stopa inflacije jest postotna promjena. međutim. u odnosu na petu godinu. 6.

9 · 100 = 11.5 − 122 . dakako.9 Postoji. jednostavnosti radi. novčana. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost.87% 122 . još jedna. u pravilu. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. 244 . Pretpostavit ćemo. međutim.11. jedne godine. Ukratko. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. sveobuhvatnija. Nasuprot tomu. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . mjera inflacije. Naime. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama.

24%.5 1500 1900 7600 900 18000 0. Gornja formula upućuje na to da je.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.24 29600 U tekućoj je godini. u odnosu na baznu godinu.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.deflator 245 . prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.24. GNP . upotrebom GNP-deflatora.24%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. odnosno stopa inflacije iznosi 18. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.11.

Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. reći će oni. 246 . dakako. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. međutim. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). nije jedini uzrok inflacije ali je. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije.1. te psihološkim teorijama inflacije. David Hume i David Ricardo. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. najvažniji. Međutim. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. Mnogi će. svakako. Inflacija može. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. monetarni fenomen. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. odnosno količina novca u optjecaju. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. prije svega.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Novac. stoljeća. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv.11. primjerice.

dakako. i obrnuto. udvostručit ćete i razinu cijena. Možda će to jasnije predočiti tzv. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca .u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji.11. U tom je slučaju. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . fiksne veličine. Q Udvostručite li količinu novca. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. međutim. Vrijedi. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. uz ostale neizmijenjene uvjete. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda.

po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.1. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. Prema tomu. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna.1. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca).000 . ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Kakve će posljedice. te kompromisne. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. v=4. M = 50. Ukratko. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. 11.000. Naime. u pravilu. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. M·v 200.11.1. a time i manju brzinu novca. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Ovo povećava brzinu novca. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. te će rast nominalnog bruto 248 .000.000 = P·Q 200. te brzina novca opada. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. posredstvom jednostavnog primjera. znači i nižu kamatnu stopu. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).

Međutim. dakle.000 · 2 P·Q 200. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.11. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 249 . ne i razmjernog povećanju količine novca. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Postoji.000 · 4 P·Q 400.000 · 3 P·Q 300. Doći će do izvjesnog.000 I konačno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. M·v = 100. M·v = 100. M·v = 100.

moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost.2. S tim u svezi.2.11. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Nezaposlenost. 250 . prije svega. stoga. s tim u svezi. ne smatraju nezaposlenima a. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. sezonsku nezaposlenost. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. te je. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. niti kao dio radne snage. međutim. valja spomenuti kategoriju tzv. žele raditi. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. Međutim. Različiti su uzroci nezaposlenosti. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. budući da su prestali aktivno tražiti posao. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. misli na nezaposlenost rada. koje. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje.1. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. pak. ali i nezaposlenih radnika. NEZAPOSLENOST 11. obeshrabrenih radnika.

koji. međutim. a povećati potražnju za drugima. Dok frikcijska. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. tzv. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. pad agregatne potražnje i. ne treba posebice zabrinjavati. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. Potražnja postoji. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Sve osobe koje. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. ciklička nezaposlenost. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. ali ne i odgovarajuća ponuda.) čine sezonsku nezaposlenost. turističkih radnika. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. 251 . računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. dakle. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. građevinskih radnika itd. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Naime. Ovaj tip nezaposlenosti. dakle. s tim u svezi. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. nažalost. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. frikcijska.

pri datoj kamatnoj stopi. kriminala. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. itd. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. Ukratko. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva.). naziva prirodna stopa nezaposlenosti. a stopa nezaposlenosti se. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. međutim. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost.11. ljudskog kapitala 76. riječ je o punoj zaposlenosti. New York. 252 . upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. smanjivanje vrijednosti tzv. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. u tom slučaju. M. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. Osim one neposredne . odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Vidjeti: Parkin. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći.: Economics. AddisonWesley Publishing Company. 1990.

Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Suvremena će ekonomska pozicija. ustvrditi kako izravni. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije.2.W. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Obrnuto. naime.11. Dakako. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Proizlazi. 253 . Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Slika 104. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju.2. vrijedi i obrnuto. međutim.

stopa inflacije manja od očekivane (2%). U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Ukoliko je. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Ukoliko je stopa inflacije. Nasuprot tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. pak. odnosno postoji puna zaposlenost. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). prirodnoj stopi 254 . kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). a vrijedi i obrnuto. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105).11. U dugom vremenskom razdoblju. u kratkom vremenskom razdoblju. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. Ponovimo. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. jednaka očekivanoj.

koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. kao inputi. 11. Slika 106. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. najčešće tijekom jedne godine. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja.11. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. dakle. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa.3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . dvostrukog računanja. koje se. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo.

mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. 256 . On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. ovisi o fazi poslovnog ciklusa.+ Kn · Cn Dakako. dakako. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. Upravo stoga. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. Realna stopa rasta u 1996. Bruto nacionalni proizvod se.11.. dakle. znači ekonomski rast. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996.Realni GNP u 1995.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. dakle. Ona.. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta. koje. Realni bruto nacionalni proizvod. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . kao što znamo. . Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.

11. izabrali smo pristup dohotka. Slika 107. značiti isti rezultat. Odlučimo li se za donji kružni tok. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). 11.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. 257 . Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. nažalost. Oba će pristupa. dakako.3. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.

međutim. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. finalnih dobara i usluga. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . ceteris paribus. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. za razliku od uobičajenog poimanja. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. alata. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. ekonomist. Smanje li se. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. hladnjaci. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. i investicije.11. automobili itd. najrazličitijih uređaja i opreme. Pristup trošenja Ovaj pristup. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. pak. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. međutim.3. 258 . i promjene zaliha i to kako inputa. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. poluproizvoda.1. Dakle.1. mlijeka. Ova. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. tako i outputa. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. olovaka itd. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. ponovimo. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.

Isključena su. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. 259 . međutim. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. radi se o domaćim investicijama. Dakako. neto izvoz može biti i negativan. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. funkcioniranje obrazovanja itd. Zamjećujete. transferna plaćanja. Riječ je i o privatnim investicijama. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. naime. amortiziranog dijela realnog kapitala. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. istrošenog. Transferna plaćanja nisu. stoga. državne su investicije dio državne potrošnje. Naime. dobit ćete neto privatne domaće investicije. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. provedbu zakona. I konačno. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države.11. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Neto izvoz (Ex . manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju.

Agregatni dohodak će. Stoga ih.1. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. bit će oporezovan. prema tomu. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. dijelom biti potrošen (C). dohodak države. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. renti. svakako. Neizravni porezi predstavljaju. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. Zapitajmo se.2. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Tri su moguća načina njegova korištenja. 260 .11. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak.3. dakako. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. naime.

Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . prihode. 11. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.Im = S + T. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. imovinu) poreznih obveznika.Transferna plaćanja).3.bruto nacionalnog proizvoda.11.Im = GNP = C + S + T.3. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. 261 . C + I + G + EX . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.1. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Prema tomu. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.

: Economics. Pri tome.1989.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . na drugoj ističe. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom."79 11. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. Boston . stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.. str.3. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman.11.. neto porezima i uvozom. 262 . Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. Inc.GDP). Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode.2. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Stabilnu razinu vode. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. D. istovremeno. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. rast će njena razina.. Irwin. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Valja izjednačiti aktualne investicije. 548. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. N.

Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. Riječ je. Prema tomu. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. o bruto privatnim domaćim investicijama. GNP . Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . On. Nasuprot tomu. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. Dakle. dakle.11. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. dakle. 263 . amortizirane elemente realnog kapitala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva.

osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.4. u obliku dividende. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. Od osobnog dohotka (PI). ali ne i primljen. ali ne i primljene dohotke. itd). dobit ćete osobni dohodak (Personal income . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. kamate na javni dug. te dodate nezarađene.PI).Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). kao što mu i ime kaže. u pravilu. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . posredstvom transfera. PI . Događa se to. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. o doprinosima za socijalno osiguranje. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. o korporacijskim profitima koji nisu. primjerice. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. mirovine. NI -Zarađeni. valja oduzeti osobne poreze.11. raspodijeljeni dioničarima itd. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. Riječ je. 264 . ali su primljeni. ali primljene dohotke. Istovremeno.DI) preostaje samo jedan korak. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. 11.

Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . nije lako predvidjeti. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". naravno. kontrakcija i dno. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. ali ih je lako uočiti. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. To su ekspanzija. Slika 108. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.11. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. 265 . vrh.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh.

govorimo o dnu.: Basic Economics. Macmillan Publishing Company. D. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. M. Spomenimo. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa.80 Kada. Nazvan prema prezimenu autora. Karatjas. J. izgubite zaposlenje tada je to depresija". čije nas promjene zanimaju. Ponovimo. str. A. te postoji puna zaposlenost. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. 11. jest nezaposlenost. 192. 266 .11. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 1985. 1970. 81 Okun. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. New York. A. s tim u svezi.1.: The Political Economy of Prosperity. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). kada vi. u kontrakcijskoj fazi...C. Washington. N..4. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. The Brookings Institution. međutim.. Jedna od važnijih. Okunov zakon. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija.

2. dakle o kontrakciji koju. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. izuzetke. prati inflacija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. pak. s visokim stopama inflacije. pa čak i nulte. Niske. Riječ je. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. iznimno. u odnosu na potencijalni. tijekom vremena. 267 . a kontrakcija nižu. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. ne tako rijetke. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa.11. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. Ekspanzija znači višu stopu inflacije.4. Međutim. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. 11. Naime. stopu inflacije. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. eventualno i negativnu. ruku pod ruku.

.

GNP = C + I + G + (EX . poduzeća. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. kontrakcije.Im) pri danoj razini cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. Ili. između ostalog.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja.1. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . agregatna potraživana količina 269 . Model.1.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena.12. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. nezaposlenosti i inflacije. država. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena.

krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom.12. pak. Slika 109. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. izražen kao realni GNP. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. Naime. mjerene GNP-deflatorom. Višoj razini cijena. uslijed promjene razine cijena. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca.

uz ostale neizmijenjene uvjete 82. ceteris paribus. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. što depozitnog novca. Ukoliko razina cijena raste. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. pad razine cijena znači. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete.12. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. smanjivanje količine realnog novca. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Ukoliko razina cijena poraste. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. za 25%. Dakle. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Dodatna će kupovna moć. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. što gotovog. Obrnuto. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Pad kupovne moći.

smanjiti agregatnu potraživanu količinu. dakako. naime. 3.i njihovu veću potražnju. Rast cijena. Potrošači. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. s tim u svezi. ceteris paribus. 272 . i obrnuto. Rezultat su niže realne kamatne stope. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa.zajmovnih fondova .12. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Ovakva situacija znači pad izvoza. te rast uvoza. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Pad cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. jeftinijim inozemnim dobrima. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. ceteris paribus. smanjuje količinu realnog novca i. Vrijedi. Obrnuto. te investicijsko trošenje. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. te se povećava agregatna potraživana količina. obara kupovnu moć stanovništva. dakako.

2. Slike 110. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. izazivaju promjene agregatne potraživane količine.1. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje.12. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Brojni su. te učinkom vanjske trgovine. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. međutim.

2. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. Dodajmo. ceteris paribus. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. izazvati pad agregatne potražnje. očekivanja izazvati. znači i povećanje agregatne potražnje. vrijedi i vice versa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Veći broj ljudi. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Naime. Dakako. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. ceteris paribus. uz ostale neizmjenjene uvjete. Pad poreza. Porezi Rast poreza će. praćen rastom raspoloživog dohotka. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Naravno. pad agregatne potražnje. znači i veću potražnju za hranom. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. 3. vrijedi i obrnuto. a time i agregatne potražnje. znači i rast agregatne potražnje. ceteris paribus. 5. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. 274 . odjećom. naime. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. stanovima i kućama. pak. te brojnim drugim dobrima i uslugama. 4. Pesimistička će. ceteris paribus.12. vrijedi i obrnuto. Rast poreza. izaziva pad raspoloživog dohotka.

Agregatna će potražnja pasti ukoliko. povećati agregatnu potražnju. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje.12. međutim. 7. a time i na agregatnu potražnju. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. kamatne stope zabilježe rast. 275 . Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Pad raspoloživog dohotka. na novčanu masu. uz ostale neizmjenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. znači i manju agregatnu potražnju. Rast transfernih plaćanja. Pad će kamatnih stopa. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Promjene količine novca izazivaju. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. izazvan padom državnih transfera. ceteris paribus. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. S druge strane. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. Međutim. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. stoga. dodatni. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. 8. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Vrijedi i obrnuto. koje su posljedica promjene razine cijena. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i.

12. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. 276 . 12. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. isključuje cikličku nezaposlenost. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. predstavljene GNP-deflatorom. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. AGREGATNA PONUDA 12. postoji i samo jedna. Puna zaposlenost.2.2. s druge strane. s tim u svezi izazvane. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. pod utjecajem promjena razine cijena. mjerenog realnim GNP-om. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.

a posebice cijene rada (plaće).12. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Primjerice. Naime. 277 . Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. njegov output ostaje neizmijenjen. Dakle. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Očigledno. konstantne veličine. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111.

278 . a cijene inputa ostaju neizmijenjene.12. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. Pri tome se angažiraju i suvišni. Rast cijena finalnih dobara i usluga. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. uz neizmijenjene cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. do tada neiskorišteni kapaciteti. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti.

ceteris paribus. 3. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. zbog razumljivih razloga. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 .odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. strojevi. Važna je. dakako. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. o "pregrijanoj ekonomiji". Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Riječ je. i agregatna ponuda.2. i kvaliteta radne snage. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Više kompetentnih. 12.2. 1. a s njime i agregatna ponuda. oprema.12. 2.

Rastu agregatne ponude pogoduje. 5. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. tj.12. dakle. povećanje agregatnog outputa. 6. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. Naravno. u pravilu. ceteris paribus. 280 . povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude.

12. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. Vrijedi i vice versa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.2. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena.3. 281 . ceteris paribus. 1. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Rast plaća.12.

smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. promjene cijena inputa. Pad cijena sirovina. Slika 114. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. ceteris paribus. Rast cijena sirovina. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Dakle. pak.12. u dugom 282 . Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Zamjećujete. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada.

12. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Slika 115. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Međutim. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.12. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. 283 .

1. i rast nezaposlenosti. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. između ostalog. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.3. podiže razinu cijena. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. 12. Agregatni manjak dobara i usluga. Neplanirano smanjenje zaliha. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. poput plime. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu.12. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. 284 . Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu.

12.3. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. odnosno potencijalnog GNP-a. dakle. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116.12. 285 .

12. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. dakle. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.3. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. 286 . odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude.3.

plaće rigidne. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. godine 287 . prekomjerne nezaposlenosti. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a).M. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa.12. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. Najznačajnije životno djelo J. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike.3. 12. kamate i novca (The General Theory of Employment. Interest. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. Isti uzrok. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. dakle.4. nefleksibilne. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. and Money) objavljeno 1936. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. prije svega.

potrošnje (C) i investicija (I). pada agregatne potražnje. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). 288 . Državna intervencija. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. pak. prije svega. Slika 119. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. može biti neposredna i posredna. u smislu povećanja agregatne potražnje. Posredna. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje.

prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.3. Poznat i kao "francuski Adam Smith".svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Macmilann and Co.: The Life of John Maynard Keynes.. 85 Harrod. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne.. s tim u svezi. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. 12. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. 121. Ova. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha.F. Saya i drugih.5. str. 1951. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. Prema tomu..ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. R. Ricarda. kao što ranije naznačismo. Spomenimo.12. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. London. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. 289 . 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.85 zovu ekonomika potražnje.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. MA 1989. Boston. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Slika 120. Richard D.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje... N. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. uslijed pojave nezaposlenosti.5.: Economics. Inc. 2. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje.3. 87 Vidjeti: Hyman. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. D. s tim u svezi.12. str. pad cijena inputa. 290 .Irwin. 623.1. Nova.

MA 1989. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i.. Slika 121. uspostavlja u točki R 2. 12.2. 291 . te se ravnoteža. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.12. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje.3. u uvjetima pune zaposlenosti. Boston. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. str.javlja se. Richard D. i ciklička nezaposlenost. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. 4.88 88 Vidjeti: Hyman. naime. Rast nezaposlenosti . rast cijena inputa.: Economics.5. D.. N. s tim u svezi. 624.Irwin. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Inc. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.

4.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. 3. 292 . Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Nova. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog.

Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. Međutim. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.istraživat ćemo. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.1.Im). očekivani (budući) dohodak. Ona. itd. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. 13. 293 . Prema tomu. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.model agregatnog trošenja .13. investicije (I). odluka o tome koliko štedjeti. životna dob članova domaćinstava. Našu ćemo pozornost. na sljedećim stranicama. Naša je. držeći razinu cijena stalnom veličinom. dakle. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. kao što rekosmo ranije. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. istovremeno. Naime. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C).

Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji.1. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. upravno razmjerni odnos. granična sklonost potrošnji jest promjena. Ili. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.13.1. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. u pravilu i u prosjeku. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. 294 . Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje.

proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. štednja je negativna.13. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Ili.

7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .07 0. U tom je slučaju štednja negativna. a granična sklonost štednji 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .7. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.40 1.40 -0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.3. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.87 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.13.13 0.05 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.84 Prosječna sklonost štednji -0.05 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.93 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.

297 . Granična je sklonost štednji (0. Trećega nema. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste.13. Upravo stoga. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Podsjećamo.3) veća od prosječne sklonosti štednji i.Granična sklonost štednji. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. vrijedi i obrnuto.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. pak. ušteđena. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Granična sklonost potrošnji = 1 .Granična sklonost potrošnji . stoga. Dakako. Naime. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Prema tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili.

Taj pravac. U slici 122.13. 298 . naime. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.

budući da je S = DI . dakle.3 DI .7 + 0. glasi: Štednja (S) = DI .7 ⋅ DI). prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. Ovaj dio potrošnje. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.0.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.13. 299 .7 . Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.C. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. dakako. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. jest autonomna potrošnja (Ca).7 DI S = . vrijedi i obrnuto. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Na slici 122. korespondirajuća funkcija štednje. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.

i obrnuto. Može li se. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Vrijedi. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. međutim. rast dohotka.1. također.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Istovremeno. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.2. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. Naime. Dakako.ukupnog raspoloživog dohotka. dakako. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Dakle.8 raspoloživog dohotka. GNP = C + S + T.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . Potrošnja i realni GNP . odnosno bruto nacionalni proizvod raste. 300 .

5 2 2. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.4 0.4 = = 0. Slika 123.8 realnog raspoloživog dohotka. 301 . Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.13.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.4 novčane jedinice. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.2 1.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.5 1 1. odnosno 0.8 1. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.

Podsjećamo. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . 302 . dakle. Kupovina. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada.13. strojeva. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. najrazličitijih uređaja i opreme). kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro.2. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Slika 124. kada. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.graničnu efikasnost kapitala. odnosno investicija. poluproizvoda i sirovina). Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. alata.

Međutim.). dakako. ceteris paribus. krivulja potražnje se pomiče udesno. poduzeća očekuju. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Obrnuto. primjerice. Vrijedi. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. dakle. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. veličina amortizacije.13. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . Veća očekivana inflacija potiče investiranje. očekivani pad profita. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Prema tomu. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. ceteris paribus. Vrijedit će. npr. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. Prema tomu. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. neki su čimbenici (očekivani profit. i obrnuto. Međutim. Ukoliko. 303 . i obrnuto. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija.profitabilan. veličina amortizacije. općenito. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije.

Investicije ćemo. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. baš kao i potrošnja. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. Budući da je. dakle. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa.očekivanom profitu. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. Možda očekujete da će investicije. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . suvišnih kapaciteta. međutim. Činjenica je. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. dakle.13. 304 . Upravo stoga.

13. zdravstva.13.3. dakle. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. Državnu potrošnju. određuju političke odluke nadležnih skupština. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. itd. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. provedbu zakona. funkcioniranje školstva. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. pa. 305 .

13.4. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. 306 . NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.

Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. veći izvoz.13.smanjuje izvoz. Izvoz nije funkcija domaćeg. Obrnuto. i obrnuto. revalvacija . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Suprotno tomu. Veći inozemni realni GNP značit će. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. ceteris paribus. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . izvozne mogućnosti Hrvatske. naime. Vrijedi. Njemačkoj itd. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj.1. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Austriji. Devalvacija. rastu i primjerice. 307 . već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara.4. naravno. izvoz će biti veći. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Tečajevi. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Prema tomu.4.13. veći uvoz. ceteris paribus. 308 . međutim. ima za posljedicu rast uvoza. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Tečajevi. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. veći uvoz. 13. Rast domaćeg agregatnog dohotka. Veći domaći realni GNP znači. Uvoz će.2. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara.

rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. Revalvacijom se. Uvoz. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. uz ostale neizmijenjene uvjete. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Zaključujemo. 13.4. da je i neto 309 . Obrnuto. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pretpostavimo li da se povećava. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.13. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. dakle. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz.3. međutim.

Slike 130.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 310 .

povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. rast će izvoza. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo.13. te neto izvoz postaje negativan. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. ceteris paribus. ceteris paribus. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. pak. Obrnuto. 311 . neto je izvoz pozitivan. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Nasuprot tomu. nadolje i ulijevo. Slika 131. devalvacija. rast će uvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. Kao što je već rečeno.. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. npr. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo.

.

međutim.1. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. 14.14. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. pri datoj razini cijena. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Sada smo. 313 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.

U pretposljednjoj koloni tablice 39. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. pa. dobit ćete agregatno trošenje. potrošnja su i uvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. stoga i neto izvoz. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). 314 . Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije.14. dakako. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. te su predstavljene kao fiksne veličine.

onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. u našem primjeru. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. iznosi 200 novčanih jedinica. Ovdje valja ubrojiti investicije. naravno. Izvjesna. To je. naime. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). ali i (autonomni) dio potrošnje. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). državnu potrošnju. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. pri svim razinama realnog GNP-a. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Autonomna potrošnja. Prvu skupinu čine autonomna. izvoz. samosvojna trošenja. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. 315 .

2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. Oduzmete li. Ili. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. granična sklonost potrošnji iznosi 0.14. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. Dakle. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.2 = 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Ili. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. određuje kut C+I+G+EX krivulje.7 0. pak.7. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .2. Razlika. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. Prema tomu.5. to je promjena. iznosi 0.2 novčane jedinice. 316 . ponavljamo. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.7 novčanih jedinica. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. upozoravamo na to. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Uvoz. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.

Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. skraćeno. međutim.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. Graničnu sklonost trošenju moguće je. odnosno krivulje agregatnog trošenja.5 kuna porasta induciranog. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. dakle. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. 317 . odnosno agregatnog trošenja. 90 91 Ubuduće. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. granična sklonost trošenju. Dakle. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.14.5. Ne zaboravimo. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o.14. Taj pravac. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. 318 .2. naime.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Tablica 39. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.

U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. 319 . te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. Podsjećamo. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 14.1.2. osim u točki ravnoteže. Ove će disproporcije. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Prije presjecišta. Makroekonomska ravnoteža . prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. zalihe se.14.

niti padaju kada je agregatno 320 . niti rastu. stoga. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Zalihe (gotovih proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. povećanje realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40.14. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. poluproizvoda i sirovina).

ravnotežni realni GNP. Tablica 41. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . moguće je objasniti i pomoću. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. 14.tzv.2. Obrnuto. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im).2. dakle. paušalni porezi (lump sum taxes). Stabilni. Makroekonomska ravnoteža .14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. pa.I + G + EX = S + T + Im. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. Koristeći podatke iz tablice 39. 321 .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .

Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). Slika 136.14. 322 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. ravnotežni realni GNP iznosi 400. stoga. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te.

(G . Deficitarna trgovačka bilanca = S . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. neto poreza i uvoza. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.30 Dakako.Im) + ( G . Dakle.40 .30 = . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . zbroj investicija. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).60 . 323 . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.T) . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.I .30 = 70 .(Proračunski deficit) .I .I .14. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. neto poreza i uvoza.T) = S . kada je. dakle. Posljedica je rast zaliha. te proračunskog deficita. investicije. Kada je realni GNP veći od 400. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje.NX = S .

3.3. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. a zbog očekivanja viših profita. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Tablica 43. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. povećaju za 100 novčanih jedinica.1.14. Promjene autonomnog trošenja (investicija. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. 14. ali koje ne mijenjaju njen kut. Neka se planirane investicije. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. državne potrošnje.

325 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0.5. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Također. Vrijedit će. i obrnuto. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. naravno. u obama slučajevima. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600.14.

Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat.2. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Vrijedi i obrnuto. manju graničnu sklonost trošenju. granična sklonost uvozu 3. granična porezna stopa.14. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. uz ostale neizmijenjene uvjete.3. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. dakle. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. dakako. Obrnuto. znači pad granične sklonosti trošenju. pad granične sklonosti potrošnji. manju graničnu sklonost potrošnji i. 326 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. obrnuto razmjeran. izaziva pad granične sklonosti trošenju. uz ostale neizmijenjene uvjete. Raste li. Naime. Vrijedi i obrnuto. Rast granične sklonosti uvozu. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. granična sklonost potrošnji 2. znači manji raspoloživi dohodak. ceteris paribus. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji .granična sklonost uvozu. pa. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo.

odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.7  . možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Tablica 44. Ravnotežno agregatno trošenje. Granična 5 20 = 0. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.14. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. te graničnu sklonost potrošnji.875 raspoloživog dohotka. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. Međutim.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.875  .2. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a.

vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.8 328 .29 365.875 (1 .72 457.9143 = 0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).2) = 0.7-0.57% realnog GNP-a.t) ⋅ Realni GNP. Granična porezna stopa neka iznosi 0. Ili. Budući da je DI = (1 .0857) = 0.t)] = 0.00 91.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. Potrebito je.42 60. udio poreza u realnom GNP-u. stoga.t)] ⋅ Realni GNP.15 548. [ GSP ⋅ (1 . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.875 ⋅ (1-0.8 = 0. 8. međutim.7.28 42.58 640. možda.14 25.0857.71 34. dakle.2=0. Tablica 45.43 182.86 274.14. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.5).5. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.5. graničnu poreznu stopu i.875 ⋅ 0.57 17.85 51.875 ⋅ 0. Neto porezi su.

Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. u obama slučajevima. Ili. međutim.8) .875 raspoloživog dohotka. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.6.6. ∆ Potrošnja 80 = = 0. C = 30 + 0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. ravnotežni realni GNP iznosi 500.6 [ GSP (0. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0.8. stoga. 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.7 realnog GNP-a. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. odnosno ravnotežni realni GNP. a zbog rasta potrošnje. 329 .5 ona skače na 0.dakle. S prvobitnih 0. kut krivulje agregatnog trošenja. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. u prvom slučaju.14.GSU (0. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0.8 ⋅ Realni GNP.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Uočili ste. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. stalna veličina (0.2) ].8 realnog GNP-a. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. Budući da granična sklonost uvozu jest. s . ravnotežno agregatno trošenje. Raste.8. bilježi rast i iznosi 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.

14.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0.4. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . smanjili potrošnju i povećali štednju. međutim. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. 14.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.875 raspoloživog dohotka. uloživši je u banku. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Pretpostavimo da ste. naplatiti odgovarajuću kamatu. Granična je sklonost štednji iznosila 0.1143 realnog GNP-a.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . Što će se. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.

125 ⋅ (1 .Ca + [ GSŠ ⋅ (1 . štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. a funkcija štednje S = .43 = 0.42 60.58 640.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.125 ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.125 ⋅ 0.14 4. poveća granična sklonost štednji i. 331 .72 27.29 365. ∆ Štednja 11.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.0857) = 0.0857)] ⋅ Realni GNP. dogoditi ukoliko se.1143. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.30 + [ 0. međutim.43 182. Tablica 46.125  .43 Naime. odnosno 0. Predstavimo novu situaciju.0.14 25.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. Prema tomu. ceteris paribus.0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.0857) ] ⋅ Realni GNP. stoga.72 457.2344 raspoloživog dohotka.0.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.29 15.15 38. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.875 ⋅ (1 .9143 = 0.0.85 51.86 274. = = 0.00 91.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .30 + [ 0. Provjerimo navedene tvrdnje.15 548.28 42.2344⋅ (1 0.14.7656 ⋅ (1 .71 34.57 17.57 -7.0857) ] ⋅ Realni GNP. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = . Što će se.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0857)] ⋅ Realni GNP.

86 34.71 34.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.0857) = 0. kao što ranije rekosmo. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.7 ili 0.7656 ⋅ 0.86 274.57 17. Granična sklonost potrošnji.29 365.14.7 . za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Granična sklonost trošenju iznosi 0.72 457. odnosno 0.5.29 55. a ravnotežni realni GNP 400.15 548. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.14 25.28 42.57 12.42 60. iznosi 0. 332 . izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.43 182.15 98.7656 ⋅ (1 − 0.7656 raspoloživog dohotka. ceteris paribus.85 51.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast štednje ima.58 640.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.9143 = 0.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.72 77.

naziva se paradoks štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. Do paradoksa. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. ceteris paribus. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. 333 . Riječ je o paradoksu budući da rast štednje.14. povećanja štednje. znači rast njegovog dohotka. međutim. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. kada je o pojedincu riječ.

te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. dakako. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Slika 140. Vrijedi.5. jednostavno. Multiplikator autonomnog trošenja ili.14. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. 334 . podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. multiplikator. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a.

Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. multiplikatorski učinak. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. 1 . pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP.14. Prema tomu. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Naime. međutim.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP .GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv.

1 − 0 . a granična sklonost uvozu 0. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).7. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. Multiplikator = 1 − 0 .14. multiplikator će biti: 1 = 1.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .2). Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.67.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ.2. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. 337 . granična sklonost uvozu = 0. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. 1 . te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. kao što zamjetismo ranije. .14.5. U tom će slučaju. autarkičnom gospodarstvu.1. budući da je riječ o zatvorenom.5. Međutim. 14. Pretpostavimo nadalje da je.

Država može 338 . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost trošenju . FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Dakle.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. 1 Multiplikator = 1 . nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. Koristeći sljedeće formule. dakle. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili.Granična sklonost trošenju.6.14. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. 14. primjerice.

država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. 339 . Međutim. Međutim.6. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka.9. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Upravo stoga. autonomnim porezima. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.1. nažalost. i obrnuto. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. U praksi je. posredstvom državne potrošnje. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica.9). efikasnost državne potrošnje. o graničnoj sklonosti potrošnji. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. Vrijedi. dakako. naime. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost.14. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Obrnuto. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica.

33. varirajući veličinu paušalnih 340 . dotle dodatna kuna. autonomnim porezima.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Kao što zamjećujete.realnog GNP-a. ne ide. dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .9 = − ⋅ 0 . već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.2. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Valja zaključiti da država jest u stanju. Naime. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.14.7 0 . a granična sklonost uvozu 0. u cijelosti u potrošnju. a porezni multiplikator 3.9.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.

45 341 . Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.2] 1 − 0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .45 − 0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. dakle.2). Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. država može.9].5).5 (t=0. (GSU = 0.14. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.0. iznosi 0.9 (1 .5 = 0.5) = 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . Novi je element granična porezna stopa veličine 0. 14. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.25 0. Međutim. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. i veličinu induciranih poreza. Granična sklonost uvozu.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. s tim u svezi.2.t) = 0.2.5) − 0.9 ⋅ 0.9(1 − 0.2] 1 − [0.6.33 1 − [0. kao u prethodnom primjeru.

1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.05. postoji još jedna mogućnost.5 = 0.9 tada je GSŠ(DI) = 0.5 + 0 .2 = 0.Granična sklonost trošenju Prema tomu. što su. Što je veća granična porezna stopa. dakle. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. Ako je GSP(DI) = 0.2 0 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju .GSU = 0. Stoga je i multiplikatorski učinak.1. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. Multiplikator = 1 1 = = 1.0. 342 .25 0 .45 .75 Međutim.33 1 − GST 1 − 0 .t) = 0.05 + 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .14.1 ⋅ 0. veći inducirani porezi. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .33 0 .75 Pojava je granične porezne stope.

Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. dvostruko podudaranje želja. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. On olakšava i ubrzava razmjenu. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Novac je. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. budućih transakcija.15. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. obračunska jedinica. Novac kao obračunska jedinica. Zahvaljujući tomu. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. podmirite u 343 . Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. odgođenih. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. međutim. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Kao što rekosmo. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti.1. bez obzira kako nastali.

Kao i prethodna. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca.zlato i srebro. unutarnju vrijednost. bile očigledne: laka prenosivost. kao sredstvo razmjene. a potom i kao obračunska jedinica. Najrazličitije su stvari. novac je ono što funkcionira. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca.15. 15. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. U vremenima inflacije. Prednosti su plemenitih metala. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . npr. Štednja je. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. krzna. itd. u najgorem slučaju. 344 .). trajnost. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. prije svega. Sredstvo razmjene. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. pri tome će. Međutim. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. Prema tomu. djeljivost. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene..konzervator vrijednosti. služi i kao zaliha vrijednosti . standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. duhana. istovjetnost kvalitete. Razlog držanja novca. kao novca. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje.2. pšenice. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. Dakako. poput stoke.

92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. taj prvi oblik papirnog novca. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Papirni novac. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato.44 kg. Metalistička teorija. imala je zlatnu podlogu. godine. Banknota. etablirani nakon I. u početku bijaše konvertibilan. Trajao je sve do I. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. ipak ograničavali. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). svjetskog rata. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. U Engleskoj je. koja glasi na donositelja. 345 . funta). Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). svjetskog rata. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga.15. taj drugi oblik novca. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. naime. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. rezervne valute (dolar. te može i sama biti upotrijebljena kao novac.

Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Ili. Unatoč nekim lošim iskustvima. za razliku od papirnog i kovanog novca. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. 15. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. spomenimo posljednji oblik novca . Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost.15. dakle. 346 . Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca.3. depozitni novac. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. ne posjeduje materijalni oblik. ceteris paribus. ovisi o količini novca u optjecaju. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. jednostavnije. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. dakle. zlatni se standard napušta. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. Depozitni novac (knjižni. Riječ je. I konačno. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. a nalazi se na računima banaka. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933).nevidljivi. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat.

SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. kao komponente novčane mase (M1). “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. str.”94 15. Šokman. A. “near” novca. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Međutim.15. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. prije svega. Ovdje. Zagreb. BANKE I STVARANJE NOVCA . Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. njihova ih namjena . M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. 60. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. 1992.: Monetarno-kreditna politika. Informator. međutim... 347 . Naime. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju.4. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. a vista). 94 Perišin. I.štednja diskvalificira. namijenjena štednji. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. Pokušajmo objasniti cijeli proces. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca.

348 . str. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95.rezervu likvidnosti. Addison-Wesley Publishing Company. obliku rezerve likvidnosti. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. Prema Parkinu96. drži. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. 1990. manje od 2. određeni.15.5 dolara. po sili zakona. Zagreb. Banka B će 95 Ali. A. Pretpostavimo. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. nadalje. 1992. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. u obliku rezerve. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora.. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. banku B. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”.97 Prema tomu. No. minimalne likvidnosti ili tzv. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. u svakom trenutku. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. 96 Parkin. tipična američka banka. na svakih 100 dolara depozita. Iznos ovih sredstava je neophodna. 717. M. Ovaj će depozit.4 na jedinicu depozita.: Monetarno-kreditna politika. I. 97 Perišin.. str. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. posjedovati određenu rezervu .. 39. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. New York. Informator. Šokman.: Economics.

96 19.44 150 Nove rezerve 40 24 14.6 12. možda pregledniji.6 novčanih jedinica.. način: Tablica 48. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. itd.4 na jedinicu depozita). NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. itd.15.6 32. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.4 250 Novi krediti 60 36 21. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.64 12. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.96 100 349 . Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.4 8. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.

A. iznosi 2. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. dakle.: Basic Economics. 1985. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita.15. potencijalni) novčani multiplikator. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. J. Macmillan Publishing Company. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. kako ga još zovu. 4 = 2. New York. 350 . odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica.. Zašto? Zato što (jednostavni ili.5. str. u našem primjeru. Naime. Karatjas. 249.5 98 Prema: Dyal. N. za 150 novčanih jedinica.

novčani multiplikator iznosi 2. Proces. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. odnosno količinu novca. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. 351 .5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). u obliku gotovine.5 = 250). U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. izvan računa banaka.4).5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 .5. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. Oni mogu biti zadržani.5 ⋅ ( − 60) = −150] . kao u našem primjeru. dakako.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. Istina.15. Dakle. može teći i u suprotnom smjeru. u banke stvarajući novi višak rezerve. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. u obliku depozita.

A.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. 178. Informator.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. te odgovara za realizaciju monetarne politike.15. utvrđuje količinu novca u optjecaju. I.: Monetarno-kreditna politika. Ona. Zagreb. kontrolira banke.. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. Šokman.: The Money Market. 1983. 1992.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. str.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. 100 Perišin. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. 101 Vidjeti: Stigum. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. svojim djelovanjem. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. broj 35. Dow Jones-Irwin. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. te je sada Hrvatska narodna banka. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. 26. Illinois. izdaje novčanice i kovani novac. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.5. Konkretnije. M. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. u svezi toga. 99 352 . svibnja 1995. itd.. utvrđuje opću likvidnost banaka. Homewood. Narodne novine.

15.1. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.1. 15. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.1. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 102 353 .102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.5.5. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici).15. 361 . kao što već rekosmo. obveznice. do rasta investicija i agregatne potražnje. angažirati na način da zarađuje kamatu. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. dakako.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. dakle. pri kamatnoj stopi (k’0). Neki ekonomisti . Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. a potom. Kupovat će.monetaristi . ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. primjerice. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . posredno.M1) veća što je kamatna stopa manja. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. vrijednosne papire kao što su. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. naplatiti kamatu. i agregatnu potražnju. Međutim.

M poraste za 5% tada će. 362 . Cincinnati 1988. Milton Friedman. porasti za 5%.: Economics -A Contemporary Introduction. W. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. SouthWestern Publishing Co... str. Ukoliko. također. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. A. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. nominalni GNP.15. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. 104 Vidjeti: McEachern. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). Kao što znamo. 337. primjera radi. uz pretpostavku da se v ne mijenja. Prema tomu. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q).

a te je promjene moguće anticipirati. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Ili. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. naime. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike.15. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. ako se v mijenja. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. 363 . Ključno monetarističko pravilo. nakon potrebitih prilagodbi. Njezin je. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. pratiti promjene realnog GNP-a. količina novca mora. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a.

Ukoliko je. prema njihovomu dictumu. Rast je državne potrošnje (G). Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Svakako. učinak istiskivanja. 364 . Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. po agregatnu potražnju i realni GNP. pak. u velikoj mjeri. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. stoga. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. pad privatnih investicija. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. padom privatnih investicija. u pravilu. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju.15. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Učinci rasta državne potrošnje. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Naime.

Split. Zagreb. 1988.. 1995. 1991. Gardner. "Naprijed". and the Market.. Irwin. T.A. 10. A.: Macroeconomics. BPI. Bronfenbrenner.d. 6.: The Problem of Social Cost. 1991. Inc. 365 . Informator. N. Homewood. Homewood. A. P. Zagreb. I.. 5.: Basic Economics. Boston. October 1960. Bilić. Baily. Journal of Law and Economics. d. Školska knjiga. N. 4. M.: Money and Banking.: Ekonomski leksikon.: Politička ekonomija. Macmillan Publishing Company. 3. Lj.. Baban. W.. Oxford. W. Berger. Richard D. 1987.: Kapitalistička revolucija. Financial Markets. 1985.P.. J. Houghton Mifflin Company. M. 8. New York. Buchanon. 1996. Coase. 1991. Clarendon Press. Efficiency. 9. D. Karatjas.: Macroeconomics. vol. and the International Sector. L. 7. R. Zagreb.3.. Black. 2.. Friedman. Dyal. Dragičević.: Ethics.: Tržište.LITERATURA LITERATURA 1. 1985. Pravni fakultet u Splitu... Daniel.Irwin. Sichel.

18. R. K.: Introduction to Macroeconomics. New York.o. Zagreb. 1981. R.. 1992...: Macroeconomics . Hall. Poole. Froyen. 1995. S. 17. New York. C... R. 19. H.: Anatomija moći.: The Economic Way of Thinking. Globus . 13. 23. 1951.. London. Friedman. The Dryden Press. 1986.. Mc Graw-Hill Book Company. 1987. Taylor.LITERATURA 11. E. M. J. Henderson. 16. 15. 1983. 21.C. Heath and Company. Thurow.: The Life of John Maynard Keynes. 14.. P.: Ekonomija za svakoga. Macmillan Publishing Company. New York. New York. Leftwich.o... R. 366 . Schmalensee. D. Zagreb.: Kapitalizam i sloboda.: Principles of Macroeconomics. Heilbroner.. Dornbusch. L.. 1991. Friedman. Hilferding.. Macmillan Publishing Company. Lexington. T.B. M. 1984. J. Friedman. Eckert. K. D. F.. R.. J. Zagreb. New York. W.. V. Performance and Policy. Norton & Company.. "Mate" d. R. L...Theory. 1981. Fischer.: Financijski capital. 22. Inc.W. 1988. R.. Penguin Books Ltd. 20. 12. Harrod. Stvarnost..Školska knjiga. R. Harmondsworth. Macmillan and Co. R. W. Stvarnost. Beograd. 1986. J.. Avon. Galbraith. Heyne. Kultura. Zagreb.: Macroeconomics-Theories and Policies. 1988.: Almost Everyones Guide to Economics. Galbraith. Galbraith. R.K. 24. J.: The Price System and Resource Allocation. 1958.: Doba neizvjesnosti.: Free to Choose..

A Contemporary Introduction.: Počela političke ekonomije. J.: Opća teorija zaposlenosti.o. The Dryden Press. 1987... 367 . Mansfield. Zagreb. A.Analysis and Applications. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.H. New York.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Inc. Hyman. tom 19. .: Principles of Economics. 1989. Boston.: Introduction to Economic Principles. A. D. N. Marshall. Hyman. W. 36. N. B. 1989..: Uvod u ekonomiju. Mabry. Marx. 1993. B.. Norton & Company. 1992. 30. New York.o. Inc. Informator. H. 29. Kovačević. Lorković. 31.LITERATURA 25.: Economics . "Mikrorad" d.: Microeonomics. K. Šokman. Cincinnati.: Economics. 27. Boston. 1987. 33. 1990. Prosveta.: Načela ekonomike. Zagreb.o. 37. H. 1989. Parkin. E. Zagreb.Ekonomski fakultet Zagreb. D.G.. Irwin. R..o. I.: Monetarno-kreditna politika.: Economics. Mc Graw -Hill Book Company. N. 32. Zagreb. 1979. Inc. 26... Centar za kulturnu djelatnost. 1991. MED.. Mankiw. 1994. South-Western Publishing Co. Ulbrich. Centar za kulturnu djelatnost. McEachern. M. 1988.. Addison-Wesley Publishing Company.. New York. (reprint). W. M. 1998.. 35. A.: Modern Microeconomics . Beograd. Irwin. 34.. Perišin..W. Keynes. New York. Zagreb. kamate i novca. 28.

J. Okun.. Narodne novine.: Capitalism.: The Strategy of Conflict.LITERATURA 38. New York. 1996. 1983.: Načela političke ekonomije. Zagreb. A. 40. 1993.: Ekonomija. Zagreb. A. 39. 45. Globus..C. Socialism and Democracy. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. M. 1983.: Essentials of Economics. 1992. Informator.: Microeconomics. 48.. Kultura. R. Wonnacott. P. D. Zakon o trgovačkim društvima. "Mate". 26. Dow Jones-Irwin. McGraw-Hill. .. Wonnacott. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.05. 41.. Šik. 50. Ricardo. Truett. St. T. D. Louis 1987. B. 46. L. 47.: Economics. W.. Schelling. M. D. Stigum. 368 Poslovni rječnik. P. 51. O. 1990.: The Political Economy of Prosperity. 49. Smith. 2000.: The Money Market. Centar za kulturnu djelatnost. 1947. 1970. R. 44.1995. Zagreb. Washington.. 43. New York. John Wiley & Sons.: Treći put.. Zagreb. 1983. New York. New York 1960.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. Truett. Schumpeter.A. Homewood. Sammuelson. J.B. broj 35. Schiller. Nordhaus. Oxford University Press. Zagreb. 42. Beograd 1970. Zagreb. Masmedia. The Brookings Institution.

348 sekundarna emisija novca.226. 255 inferiorna. 221-222 pareto suboptimalna. 303 analiza. 187. 222 normalna. 232 dominantna strategija. 11 darvinizam (socijalni).POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. agregatni. 187-188 D Darwin. Charles. 6 centralizirana. 51 bruto nacionalni proizvod. 181 dominantna strategijska ravnoteža. Jeremy.223. 256 deflacija. input. 259. 309 disekonomija razmjera. 45 intermedijarna. 307. 264 realni. 258. 222 slična. 117-118 crta proračuna. 244 depresija. 257-261 nominalni. 120 dohodak. 222 kapitalna. 153. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 232 Coaseov teorem. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 67 relativna cijena inputa. 265-266 devalvacija. finalna. 94-101 ravnotežna. 7-8 pareto optimalna. 255 javna. 63-64 alokacijska efikasnost. 256 realni. 228-231 amortizacija. 263 osobni. 114 diskriminacija cijena. 173 C cijena. Eugen. 202 troškova i koristi. 46 miješana. 45 privatna. 27 dionice. Ronald. 58 čišćenja tržišta. 222 crta izotroška. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 203 output. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 235 Böhm-Bawerk. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 347 centralna. 255-257 mjerenje. 223 B banka. 258 komplementarna. 181 369 . 266 dobra. 264 raspoloživi. 10 bogatstvo. 6-7 decentralizirana. 244 potencijalni. 166-169 dno. 189 Coase. 244. 260 nacionalni. 347 Bentham. 9.

154. 53. 258-259 bruto privatne domaće. 171. 229 pozitivne. 103-104 granični trošak. 193-194 granični privatni trošak. 56 granična društvena korist. 114. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 305-306 duopol. 143-144 prosječni. 213 granična korisnost. 316-317 granična sklonost uvozu. 233 ekonomika. 190-191 ekspanzija. 227 negativne. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 227. ponude. 362 I indeks potrošačkih cijena. 9. minimalni. Milton. 241 godišnja stopa. 265 eksternalije. 33-34 ekonomija razmjera. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 259 funkcija. 289 laissez faire. 9 kapitalistička. 9 socijalistička. 223 granična porezna stopa. Hermann Heinrich. 143-144 elastičnost. 228 granični proizvod. 116. 331 granična sklonost trošenju. 7-8. 6-7 tržišna. Friedrich. funkcije. 17 keynesijanska. 357 H Hayek. 16 Hobbes. 243 G Gossen. 301. 60. 328 granična sklonost štednji. 241-242 inflacija. 124 granični društveni trošak. 224 granična efikasnost kapitala. 9. 194 gubitak. 295. 274 funkcija. 51 Gossenovi zakoni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 246 F fiskalna politika.187-188 investicije. 229. 16 ekonomska renta. 33-34 oskudica i. 230 granična korist. 338 Friedman. 221 državna potrošnja. Thomas. 294. David. 5 Hume. 6-7. 228. 13 definicija. 9 ciljevi. 8. 47-49 potražnje. 16. 326 granična sklonost potrošnji. 181 E ekonomija. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 6. 228-229 granični prihod. 37-47 eskontna stopa. 304-305 370 .

154 prirodni. 12-14 Marx. 187 realni. Alfred. 286 puna zaposlenost i. 352 ekspanzivna. 287 koeficijent koncentracije. 265. 198 monopsonistička konkurencija. 286-287 M M1. Karl. 283. 302 korist. 285 jednadžba izotroška. 275 korisnost. 275 realna. 360 monopol. 173 monopson. 272. 15. 247 različite interpretacije. 60-223 ukupna. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. funkcija. granična. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 358 instrumenti. 60 izvoz. 266 inflacijski. 353 restriktivna. 303 kapacitet. 53 ukupna. Karl.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 241 monetarizam. 289 nezaposlenost i. 187 financijski. 64-65 Jevons. 347 makroekonomika. 51 mikroekonomika. 318 agregatno trošenje i. 125-126 karta izotroškova. 285-286 recesijski. 287 klasično objašnjenje. 217. 347 M3. 246. 187 karta izokvanti. 233 zakonski. 307 kvantitativna teorija novca. 241 makroekonomska ravnoteža. 222 čista. 183 količina novca u optjecaju. 10 Marshall. 276 kapital. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 362 monetarna politika. Thomas Robert. 263 potražnja. 222 miješana. 180 Menger. 275 kontrakcija. 154 monopolistička konkurencija. 222 L Lorenzova krivulja. 11 matrica isplata. 70-72 Keynes. 256. 51 K kamata. 153. 346-347 M2. 216 kamatna stopa. 201 371 . 246 J javna dobra. 154. 121-122 karta preferencija. 118-119 jednadžba prometa. 308 odrednice. 51-52 Malthus. William Stanley. 214. granična. John Maynard. 248 jednadžba proračuna. 215. 14. 318 keynesijansko objašnjenje. 51.

350 porezni multiplikator. 19 tržišna. 259. 260. 9 osobni dohodak. 342 izravni (osobni). 343 oblici. 276-277 elastičnost. 7-8 nezaposlenost. 37-47 individualna. 251 prirodna stopa. 23 kratkoročna agregatna. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 266 Okunov zakon. 339 inducirani. 75 372 . 250 ciklička. 251 stopa. 263 neto izvoz.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 19 zakon potražnje. 276 novac. 264 faze. 321. 173 neto investicijski dohodak. 23 agregatna. 253-255 plaća. 252 sezonska. 201 potrošački probitak. 205 neto korist. 326-327. 53. 306 funkcija. 20 agregatna. 226 neto nacionalni proizvod. 263 neto. funkcije. 276 dugoročna agregatna. 300-301 novčana baza. 187-188 ponuda. 251 poduzeće. 269-270 O Okun. 19-20 oligopson. 265 potopljeni trošak. 176 diferencirani. 344 porezi. 330 Phillipsova krivulja. 309-310 P paradoks štednje. 269 elastičnost. 261. 250 strukturna. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 353 oskudica. 346. Arthur. 47-48 individualna. 263 Nashova ravnoteža. 341 otvoreno gospodarstvo. 277-278 tržišna. 58 potrošačeva ravnoteža. 188 suzdržavanja. 176 potražnja. 60. 23 ponuđena količina. 354 novčani multiplikator. 339 poslovni ciklus. 181 nesavršena konkurencija. 176 čisti. 334 autarkično gospodarstvo. 266-267 oligopol. 146 potraživana količina. 264 N nacionalni dohodak. 23 zakon ponude. 263 "nevidljiva ruka". 264 neizravni. autonomni. 251 frikcijska. 61. 337 granična porezna stopa i. 87 poduzetništvo. 24 agregatna. 19 agregatna.

230 supstituti. 114. 235-237 dohotka. granični. 116 rastući. 183 tržišna. 205 Š štednja. 140-141 S Samuelson. 264 ravnoteža. 10. 116 stalni. 210 siromaštvo. 307. 76-77 suradnička. 309 rezerva likvidnosti. 136. 246 problem slobodnog jahača. 153. 238-239 tržišna. 163 prinosi razmjera. 132 sindikat. 187 ponuda. 298 granična sklonost. 295 funkcija. 295 radna snaga. 267 Smith. 294. 222-223 profit. 177 subvencija. "milo za drago". 134 ukupni. 152 prosječni. 265 renta. 295. 188 revalvacija. 295. 267 strategija. 258. 183 strategijska interakcija. 101 slampflacija. 250 raspodjela.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 53. 114 opadajući. prekidanje. 209. 316 prosječna sklonost. 235-237 373 . 328 inducirana. 356 Ricardo. 61. 144 u dugom razdoblju. David. 293-301 autonomna. 181 makroekonomska. 331 prosječna sklonost. 103-104 prosječni. 104-105 ukupni. 101 u kratkom razdoblju. 221-222 država i. 142. Adam. 88 monopolski. 238 granica. 131-133 savršeni konkurent. 114. 300-301 funkcija. dominantna strategijska. 133-134 prosječni. 283. 181 potrošačeva. bogatstva. 318 Nashova. 37. 238 proizvod. 56. 298 granična sklonost. 101-102 proizvodnja. 46 R rad. 294. 116 recesija. 221-222 prijelomna točka. 114. 88 ekonomski. 133 realokacija resursa. 9 Stagflacija. granični. 17 savršena konkurencija. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 150-151 maksimalni. 238 raspoloživi dohodak. 315 agregatna. 301. Paul Anthony. 294 nakon poreza i transfera. 162 normalni.

272 teorija granične korisnosti. dugoročni. 206 istiskivanja. 132. granični. 63 traganje za rentom. 151-152 oportunitetni. 19 zaposlenost. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 108 granični. 89 ekonomski efikasna. 107. 179 teorija krivulje indiferencije. 316 odrednice. 89. 313-315 granična sklonost. 126 tehnološki efikasna. 187 zlatni standard. 345-346 U učinak. čimbenika proizvodnje. 7-8 višak rezerve. 309 granična sklonost. 115 eksplicitni. 109-110 implicitni.53 zakon opadajućih prinosa. 230. agregatno. 250 puna. 351.209. 315-316 ravnotežno. 271 supstitucije. dohotka. 79. 364 X x neefikasnost. 206 vanjske trgovine. 67. 177-178 tehnika proizvodnje. 272 realnog bogatstva. 179. 259 transferna zarada. 252. 151-152 prosječni. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 171 transferna plaćanja. 151 varijabilni. 194-195 trošenje. 155. 151 fiksni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 250 uvoz. 316-317 inducirano. 23 zakon potražnje. 284-285 tržišna moć. 106-107 zakon ponude. 190 trošak. 308 V "vidljiva ruka". 345 oblici. 89 realne kamatne stope. 51 teorija igara. 177 vrh. 177 tržište. 110-111 transakcije. 171 374 . funkcija. 187 dobara i usluga. 314-315 autonomno. 26-27 zatvorenikova dilema. 265 vrijednost. 179 zemlja. 354 vlasnička prava. 315 funkcija. 318-319 Z zajam. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 108 ukupni proizvod. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 89. 232 ukupni. 232 vodstvo u cijenama. 131 ravnoteža. 194 prosječni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful