Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.................57 4................ PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.......1. Promjena potrošačeve ravnoteže ........2........... Potrošačeva ravnoteža ........................................1...............1................2.....87 5.......................2....2........................90 5.......................91 5....53 4.2...1..................2................................1.....................1.72 4.......94 VIII .5......................... Potrošački probitak ...........................1.2................ Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije .62 4....................60 4... Krivulja indiferencije.............1........2....................5.69 4....................83 5.....usporedba ...... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .......1...........3....................... Crta proračuna i relativna cijena...63 4....... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ................ Vrste dionica ..................... Korist i potrošačeva ravnoteža ..2.1..............................................................2......75 4......... Crta proračuna i realni dohodak ............67 4........1.....1.................1..1............ Učinak dohotka i učinak supstitucije ......93 5..... Oblici poduzeća .. POTROŠAČEV IZBOR............ Dioničko društvo ....................1............ Cijena dionice .....3..1......2.............................. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI....2.......... Zaključno o teoriji granične korisnosti ...SADRŽAJ 4...51 4.............2. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje...............51 4........6........5. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.....77 4..................2.80 4....3....................4................................2.............2.......1.........58 4...4....2..1........................................ PROIZVOĐAČEV IZBOR ..65 4...........1..79 4.. Potrošačeva ravnoteža .87 5..................

..3....1........... TROŠKOVI 5.2.................107 5................103 Prosječni proizvod ........................... Karta izotroškova.........2...1...2.104 Zakon opadajućih prinosa...... CRTA IZOTROŠKA ............. 5.........1.................. 97 5............ 5....2.117 6........4.................................... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ...1...2. 5.................... IZOKVANTA .....2..............1.......110 5.........117 6.....3..101 Granični proizvod .....2............3..............3..............1....101 5......... Ukupni trošak ....122 6. Ukupni proizvod ............. Cijena dionice kao eskontirana dividenda ..3................ Prosječni ukupni trošak .........1.............3............................3..3................121 6.....1..2....118 6.......... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE .......2............................2.................2..2.... Relativna cijena inputa i crta izotroška...........114 5.......94 5..................126 IX .................................113 5............................................... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .....120 6............................125 6...2...KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .............................4..............................1.......... Granični trošak .................. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ........................2.115 6..........SADRŽAJ 5.....2.. Jednadžba izotroška..107 5................. Granična stopa supstitucije kapitala radom ............. Karta izokvanti ........4............1............4..1......................2....................................... Prosječni trošak..... Prinosi razmjera............................109 5...124 6.................106 ...1.................................. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ...............2......................2..............

............................ Ukupni.. Pitanje izlaska sa tržišta.................1......4...................................................1........1... Krivulja ponude savršenog konkurenta ..............146 7..............169 X ...........................................7......2..... Usporedba monopola i savršene konkurencije .5....... Maksimaliziranje profita........... MONOPOL .154 7....1....1......1...........3.... Ukupni prihod..........................146 7..... Ukupni prihod..... ukupni trošak i profit ....... Savršena diskriminacija cijena ............136 7..................... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka..149 7.1...1.................. Monopol i krivulja ponude .... TRŽIŠTE DOBARA...1...................... granični i prosječni prihod monopola................. granični trošak i profit ..............155 7...1......1........2..5............... ukupni trošak i profit . SAVRŠENA KONKURENCIJA ..........2.........2....... Prekidanje proizvodnje ..... Granični prihod................................... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka....3.....163 7. Potopljeni trošak ..1..7.....8...... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta .............2............1..................144 7....6........ Prijelomna točka u uvjetima monopola ................2............2. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .............. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ... Granični prihod.......160 7..............141 7............... 159 7..2.............133 7................................ Pojam i oblici.................2....131 7.......2.......2..SADRŽAJ 7... granični trošak i profit ....... Ukupni.......7............165 7..................2.....167 7...2......164 7.............143 7.166 7...........3........2......3........131 7....2...148 7. 137 7.1....1..........6.............4.8........135 7....1......2....1.... Monopol i diskriminacija cijena .159 7.......... Maksimaliziranje profita.......154 7......2.......2..9.

............................ Profitno maksimilizirajući input ................................183 7.....3...........2......3....................4........................173 7... PODJELA ČIMBENIKA ...4...202 8... oligopol.........187 8.174 7. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA......... monopol)........................ Monopson .....................1.........................173 7......1......................187 8.........................184 8..........192 8..1......3.......4............... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ..177 7.....175 7...................1.... Monopolistička konkurencija .2...176 7.....................1....... Igra u duopolu ..........2..... Teorija igara ..............3...... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija..........2....................2.2.188 8.............. Oligopol ..3..1......1..............2... Kratko vremensko razdoblje .....2............3. Output analiza.....2......SADRŽAJ 7..198 8... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE......202 8..........3....2....................................4....... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ..... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ...... monopolistička konkurencija...............................2.............3...179 7...3..4.........179 7............................... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .....195 8......................1. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE...........4................181 7.............3......3...................1............ Zatvorenikova dilema..183 7...............203 XI ....................2............... NESAVRŠENA KONKURENCIJA...............3..1...... Dugo vremensko razdoblje......2.............. Input analiza ................2....

..... Necjenovne odrednice potražnje ..................208 9........3..................2............3......... Ravnoteža na tržištu zemlje..1... 209 9.............2......................................1.1................2......1.......1................................................3... Necjenovne odrednice ponude..............210 9...............................1..........2.............3............223 10........2...2...3...... 224 10........ TRŽIŠTE KAPITALA .....228 10.233 XII ...internalizacija eksternalija..........227 10..............222 10......... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ......219 10........2..........................3....2........ Država i eksternalije ....217 9.....................1.. 9................. TRŽIŠTE ZEMLJE .219 9..............2...........216 Ravnoteža na tržištu zajmova ......205 9.............211 Potražnja za zajmovima.1.....1.....................................207 9.....221 10........... Država i (prirodni) monopol...........................................1.............................1.... Ravnoteža na tržištu rada............211 9........ Porezi i alokacijska efikasnost . TRŽIŠTE RADA ........1.................................1.......1..........2...2...1.205 PROZVODNJE 9.......1....... Ponuda rada ..............SADRŽAJ 9..... 230 10.. Analiza troškova i koristi ..218 9....................1.......................1............................................................................ Javna dobra ...................... Ponuda zemlje..1...............................2. DRŽAVA I TRŽIŠTE ........1................. Zaključno o eksternalijama ......4..... Potražnja za kapitalom.....2.................. Subvencije i alokacijska efikasnost ..205 9.....1.... Ukupna i granična korist javnog dobra ........ 9.......2............215 Ponuda zajmova..1...................................................3..2...........221 10........................1....1.. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.2.... Uloga sindikata .... 9.............2..... 231 10......

266 11........................... Različita tumačenja jednadžbe prometa ..255 11...... INFLACIJA ............3.2...............1...........3.........3......235 10....... Pristup trošenja ..2.....1.... Pristup dohotka .................................246 11..........269 12...269 12............. AGREGATNA POTRAŽNJA .....1.......1.253 11............1.........1.............267 12............2........... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ...250 11. Kvantitativna teorija novca...250 11................1.......241 11..2.235 10................................. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ...1....2....................... POSLOVNI CIKLUS ..2. NEZAPOSLENOST............................................1..... Poslovni ciklus i inflacija ....3................... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.......1.................................257 11....1.................2..............1............241 11.........248 11..238 11.................. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ..... 261 11..............2.........................1. 260 11..................3... Promjene agregatne potražnje .................269 12............................3.4....264 11.........................1....... Stopa i oblici nezaposlenosti ...1......262 11...................273 XIII ..........1..................... Jednakost pristupa.......3....................2................ Raspodjela nakon poreza i transfera ..2............................ Phillipsova krivulja...............2..... 258 11...... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ............4.....................2.....1.......SADRŽAJ 10......4...... Krivulja agregatne potražnje ........ Poslovni ciklus i nezaposlenost . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ..... Lorenzova krivulja.1......................

3..3........................................3.......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti..........1....SADRŽAJ 12...3............................ Odrednice izvoza ............ POTROŠNJA .. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .........287 12............. Funkcija neto izvoza........5.....291 13..................2............................................................................................ Potrošnja i realni GNP .........3.4....3....2...276 12.......2...........286 12.............3..276 12..3....................3............1......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ..302 13.....1.1............................... DRŽAVNA POTROŠNJA .2.... Promjene kratkoročne agregatne ponude .....3...................2..........4........................................293 13..............................305 13....309 XIV .............284 12.... AGREGATNA PONUDA................ Učinak povećanja agregatne potražnje ..... Funkcija potrošnje i funkcija štednje............ NETO IZVOZ ............283 12...5............................................... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže........3...2... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA..... Učinak smanjenja agregatne potražnje ........5.............293 13..funkcija agregatne potrošnje ...........................1...2................................................................4.....................281 12................1...1.4....4................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti..............................................306 13............ Odrednice uvoza .300 13... INVESTICIJE .............285 12..279 12..289 12.... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .....2....3............294 13.2..........307 13.2.......290 12.................1...................................................308 13.......... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ......

.......313 RAVNOTEŽA 14............................2........SADRŽAJ 14.....324 14............. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA...............1.................3....neplanirana promjena zaliha...................2...................1............................. Agregatno trošenje i autonomno trošenje......1......318 14.... NOVČANA MASA......313 14.....343 15............... FUNKCIJE NOVCA .................. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..3........347 XV ...1............ OBLICI NOVCA.......... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju....3...................4..346 15.............. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .............................3. Multiplikator otvorenog gospodarstva. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a...337 14.5..6.................................................344 15...6............ Multiplikator i granična porezna stopa ....................................2................2........5....2..321 14............................2......................... Makroekonomska ravnoteža .337 14.....338 14.......343 15.....................4...........................330 14...2........... BANKE I STVARANJE NOVCA ...........319 14.......324 14....6.......2.....339 14.........SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA.... Porezni multiplikator ......... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .................... NOVAC .........334 14....1...........341 15.....5........................... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ..........................326 14............1... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ... PARADOKS ŠTEDNJE...... FISKALNA POLITIKA .....................

......365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO...............3... Restriktivna monetarna politika...352 15..............3...... Eskontna stopa ......5....353 15.........................................5........5..............5...5...................SADRŽAJ 15.1................360 15.5............ 357 15.................. Operacije na otvorenom tržištu .........5.... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ...353 15.................... Instrumenti monetarne politike. 356 15.2........................4.......................1.....2................................................360 LITERATURA .........1............ Ekspanzivna monetarna politika...........5.................... Rezerva likvidnosti ...369 XVI ..1...1...358 15......... Monetarizam .

"novijoj". sve dobronamjerne kritike i 1 .PREDGOVOR I. Autor. Udžbenik udovoljava ovakvoj. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". i može izazvati. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. On nastoji studentu. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. koncepcija udžbenika izaziva. Dakako. mikroekonomskoj ulozi države. i ekonomije. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. itd. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. bruto nacionalni proizvod). određene kontroverze. makroekonomske ravnoteže. jest izuzetno delikatna zadaća. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. ali koje će i provocirati njihov interes. pri tome. te vrijednih doprinosa domaćih autora. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Sastoji se od petnaest poglavlja. tzv. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. te fiskalne i monetarne politike. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. neuravnotežena (ne i neuobičajena). podjeli ekonomike. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Moguće ovakva. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. znanosti o ekonomiji. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. nezaposlenost. Prvi su koraci uvijek najteži.

On. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. Velika je moja zahvalnost. da će pomoć i ove vrste. međutim. Ivan Bilić. mojim studentima. Prof. sc. makar bila riječ i o njenim osnovama. prof. sc. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.sc. Branko Kovačević. dakako. Ivan Ferenčak 2 . Dr. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. naime. U Osijeku svibanj 1998.sc. Ivan Mandić. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. dr. Naime. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Njihov će sud biti od velike vrijednosti. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. ne može pobjeći od svog sadržaja. sc. za pruženu svekoliku potporu. dobro doći. doc. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Prema tomu. svu makroekonomsku problematiku. dakako. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji.dr. Držim. ma koliko skromna ona bila. ne i neveliko.dr. prije svega. nezaslužnim komplimentom. Ekonomika.primjedbe bit će pozorno razmotrene. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. nego i sveobuhvatnijih znanja. prije svega. dr. Marijan Karić. te prof. Autor mora priznati izvjesno.

Prof. odnosno prvog izdanja ove knjige. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. dakako i prije svega. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. broj stranica. dr. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. sc. sc. sc. nadam se. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. dakako. Branko Kovačević. U Osijeku veljača 2003. Dr. Marijan Karić. tržišne ravnoteže. Ovime je.PREDGOVOR II. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. dr. moguće. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. godine. Povećan je. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. Ivan Ferenčak 3 . Ali. ali one. od strane studenata.

.

Macmillan Publishing Company. Dapače. kako veli Thomas Hobbes. 5 . zajednica i najgore od svega. navedeno prema Heyne. nema mjesta za industriju. teško da bismo uživali u. pismo. siromašan i. naravno. ipak.: The Economic Way of Thinking. P. or the Matter.1. nema računanja vremena.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja.. str. Bez takvog mehanizma. New York. međusobno.1. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. na složen način povezanih i isprepletenih. O EKONOMIJI. ne postoji umjetnost. postojao bi stalni strah. 3. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. blagodatima civilizacije. EKONOMIJA . aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. 1987.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. a čovjekov bi život bio usamljenički. kratak. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). opasnost od nasilne smrti. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil.: Leviathan. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. T. O EKONOMIJI.

metodi tržišta. između ostalog.2 Što je to što. Dva su. str. kooperacije i. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. dakle. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman.: Kapitalizam i sloboda. Zagreb. Drugo.ekonomija. u kratkom vremenu. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. s tim u svezi. dakle. potreba itd. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. Naime. druga ekonomija. interesa. Drugi način.socijalističkoj ekonomiji. proizvođača i preferencijama svih potrošača. država ili neki njen organ mora biti u stanju. kako ekonomisti vole reći. M. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . ljude različitih navika. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". grubo rečeno.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . Model centralizirane alokacije resursa . samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. manje ili više. ali doista svih. O EKONOMIJI. 24. Globus-Školska knjiga. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije... prisilu. investicija i potrošnje. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. alokacije resursa pretpostavlja. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. načina.1. 6 . manje ili više eksplicitnu. 1992. učinkovito zadovoljiti potrebe društva.

U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. nego centralno planiranje. kao mehanizam koordinacije. Tržište pruža sve informacije.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. kao motiv.3 Model decentralizirane alokacije resursa . dakle.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke".tržišta. Komandna . te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Ukratko. O EKONOMIJI. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. ne poduzetništvo već poslušnost. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. preko mehanizma cijena. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. uostalom. opet. Ne vlastita inicijativa. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku.1. Naime. Potrošači. i tržište. nastoje realizirati. Ali. nije moguće. On je izuzetno zahtjevan. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . I ne samo to. u uvjetima kronične oskudice koju. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. poteškoće ovdje ne prestaju. Međutim. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. 7 . kolektivizam ili altruizam. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Međutim. potrebito je još nešto. jednostavno. Ovdje se. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna).kapitalistička ekonomija . EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. osobni.

Ni kapitalistička ekonomija nije. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". da se proizvodnjom. Nažalost. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. Ono poznaje monopole. Globus. itd. javnih dobara.: Treći put. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. O EKONOMIJI. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. 8 . osobni interes jest i može biti u službi općeg . ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. imali smo prilike vidjeti. str.2. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. Ali. idealna. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije).4 1. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. kojima altruizam nije stran. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. dakle. O. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. da se proizvodnja. No. 1983.. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. 174. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. Zagreb. 4 Vidjeti: Šik. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. na sve kvalitetniji način. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. neprekidno uvećava. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje.1.

koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. sebični interes stavi u službu općeg. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. A. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. "Bogatstvo i moć svake zemlje."5 Naravno. Ona. O EKONOMIJI. sasvim 5 Smith. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. dakle. Ali. kada bi resursi (rad. str. Dakako. naime.1.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. 6 Isto. 210. poduzetništvo) bili neograničeni. Beograd.. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. Ekonomika. Kada tako ne bi bilo. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. njegova odbojnost prema monopolu. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. 9 . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . zemlja."6 Eksplozija dobara i bogatstva. 516. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. 1970. Zamjetna je. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. Kultura. znanost o ekonomiji. čak i za zabavu i razonodu. str. ukoliko moć zavisi od bogatstva. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. Ali. kapital. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. 1776.

dakle. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica.nisu mogli ne uočiti. tvrdili su utilitaristi. str. 10 Galbraith. Centar za kulturnu djelatnost. Appletonand Co. 121. ni tada. 1891. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. D. kad je rijedak. 438."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu."9 Jasno se. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. Zagreb. Stvarnost. 1983. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. "Rad je skup. 9 Isto."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. na čelu s J. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. da ih sebi pribave. H. vide u pretjeranom množenju radnika. vele ekonomisti utilitaristi. D. ali su bili najbolje što se moglo postići.. Benthamom. 121. O EKONOMIJI. J. 8 Isto. New York. Spencer.. str. a jeftin. str.11 7 Ricardo. Ako stvari stoje kako stoje onda. Ekonomisti tu činjenicu . 118. H. Zagreb. učiniti sve zadovoljnima i bogatima.: Anatomija moći. a ni sada. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. ekonomski su teoretičari nudili i druga.. kad ga ima obilno.1. 110 11 Vidjeti: Spencer. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod.K. Ali. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. str. i s tim u svezi siromaštva. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.." "Rezultati možda nisu bili najbolji. Implicitna.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . str. 1983. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. 10 .: The Study of Sociology.: Načela političke ekonomije.

a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. I naglasimo. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). u stanju su zadržati sve što proizvedu. i oni u prirodi i oni na tržištu. tako da "altruiste" čeka izumiranje. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Uostalom. Dakle. kapitalističku ekonomiju. Npr.1. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). No.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. drugi mehanizam alokacije. na ovaj ili onaj način. Riječ je o neumoljivom procesu. na čemu bi inzistirali? Marx je. rušeći 11 . izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. Riječ je o alokaciji. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. druga ekonomija. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. Predani egoisti. razloge isticanja vlastitog. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. Ukratko. O EKONOMIJI. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). neprekidno "sve revolucionira. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. u oskudici. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. koja će se obavljati u uvjetima društvene . tvrdi marksistička politička ekonomija.

"Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. Prosveta. K. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. prema vlastitim riječima. Povijest ga je demantirala."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . 14 Marx. O EKONOMIJI. MED. tom. Centar za kulturnu djelatnost.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. Beograd. str. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje.nap. A.12 proširenje potreba. 1987. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". 12 . godine. eksploatacija. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. 19. 13 Marx. razvitak proizvodnih snaga. Zagreb. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. Oduzmite stvari tu društvenu moć. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. 25.1. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. K.: Načela ekonomike. 1890. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. 261. vjeruje Marx. 63. pak. str.: Osnovi kritike političke ekonomije I. 1979. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. nasilnom kraju.: Isto. Dakle. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. str.. godina) koji oko četrdeset godina. sve do svoje smrti 1924. 15 Marshall. Ugrađuje u nju."15 12 Ali.

O EKONOMIJI. te je ona "znanost. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja.nap. Isto. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. a ne znanost i umijeće. 31. njenih istraživanja. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . Međutim. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. I tako sada. ekonomika se kloni političkih problema. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. a zbog pravednosti i opće sreće. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. 16 17 Isto. str.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . kada su veće iskustvo.1. autora) koji . 13 . 47-48. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. čista i primijenjena. str.

1. u slučaju Marxa. koja ne bi bila kapitalistička. za nagradu za čekanje. Valjalo je. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. str. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. doista teškim. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. "Tvrdili su (Marx. Isto. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. taj stari problem. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici." 18 Prema tomu. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. naime. a ne rada i čekanja."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. O EKONOMIJI. 358. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. Rodbertus i drugi . zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva.nap. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. str. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. U tim. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije.socijalističku ekonomiju). je problem koji Keynes pokušava riješiti. 357. Velika će ekonomska kriza. Nećemo je prepričati. dakle. proizvod onih koji njima rukuju. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . riječ dobija John Maynard Keynes. Nezaposlenost. 14 . 18 19 Isto. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. međutim.

1936. Centar za kulturnu djelatnost... 213.F.: The Life of John Maynard Keynes. kamate i novca. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca.1. O EKONOMIJI. str. Zagreb. 15 .20 On smatra. Macmillan and Co. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. str. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice..M. 1987. 21 Harrod. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. Zagreb. J. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. J. smanjuje se broj zaposlenih. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. 1951. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti.: Opća teorija zaposlenosti. 22 Keynes."22 20 Vidjeti: Keynes.: Opća teorija zaposlenosti. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.. R. str. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. Centar za kulturnu djelatnost. Osim toga. smanjuje se proizvodnja. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. 213. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. 121. kamate i novca.M. Terapija se nameće sama po sebi. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. 1987."21 Naime. kamate i novca. London. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima.

Školska knjiga. O EKONOMIJI. str. Naime. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. niti ovo široko polje." 23 24 Isto. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. 1992. 214.spomenimo F. "Prvo. pohvalu slobodnom tržištu. 25 Isto. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja."23 No. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. djelokrug vlasti mora biti ograničen. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. vjeroispovijesti i mišljenja.: Kapitalizam i sloboda. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. M. Friedmana. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. Zagreb. 14. Friedman. Globus . 16 . Hayeka i M. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države.. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. tvrdi Keynes."25 No. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. vrlo važnu. 21. str. str. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima ."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu.1.

1992. O EKONOMIJI. A. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). P.. dakako. Zagreb. P. MATE. str.: Ekonomija.. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. 26 Samuelson. Samuelson. W. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. 3. Nordhaus. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima."26 Ovdje se. 17 .1.

.

na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra.1. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu.1. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. vrijedi i obrnuto.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Međutim. obrnuto razmjerni.1. POTRAŽNJA 2. veća njegova potraživana količina. uz ostale neizmijenjene uvjete. dakle. Dakako.2. POTRAŽNJA I PONUDA 2. u najvećoj mjeri. 19 . ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Usredotočimo se. Naravno. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). POTRAŽNJA I PONUDA 2.

20 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

Pitanje supstituta. necjenovnih determinanti potražnje. Cijene drugih dobara. Vrijedit će i obrnuto. odnosno njegova veličina. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. POTRAŽNJA I PONUDA 2. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima.2. njegovo povećanje ili smanjenje. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Neke su. naravno. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. jesu ukusi ili preferencije potrošača. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Stanovništvo je. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima.1. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. tzv. Veće stanovništvo. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. ulijevo krivulju potražnje. prije svega. 21 . Naime. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. veličini stanovništva. dakle. također od bitnog utjecaja na potražnju. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. dohotku. o cijenama drugih dobara. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. ceteris paribus. pak. Dohodak. Riječ je. odnosno njihova promjena. mogu izazvati promjenu potražnje. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu.2.

uz ostale neizmijenjene uvjete. dok promjena cijene nekog dobra znači. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Slika 2. niže buduće cijene. 22 . manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice.2. Prema tomu. Obrnuto.

veća ponuđena količina istog dobra.2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Dakle. PONUDA 2. Dakako. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. uz ostale neizmijenjene uvjete.2.2.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. 23 . upravno razmjerni. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. Vrijedi i obrnuto.

niža cijena znači pad ponuđene količine i. manja ponuđena 24 .2. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Krivulja ponude je. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Međutim. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. kretanje niz krivulju ponude. a zbog djelovanja zakona ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. Obrnuto. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. stoga.

Dakle. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. znači veću ponudu. dakle. s punim pravom. POTRAŽNJA I PONUDA količina). Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara.2. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo.2. pak. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. dakako. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. 25 . promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Također.2. očekivane promjene cijene dobra. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. njeno povećanje ili smanjenje. 2. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. broj ponuđača. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. Međutim. cijene čimbenika proizvodnje. Naglasimo. ovaj put u proizvodnji. Ako cijena nekog dobra miruje. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. uz ostale neizmijenjene uvjete. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude.

stoga. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. jedina ima prilike potrajati duže vremena. 26 . cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. 2. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. Pad cijene izazvat će obrnuta. u svakom slučaju. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. rast ponuđene količine. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. s druge strane.3. Međutim. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu.2.

Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Tržišni će višak dobra. Ravnotežna cijena. naime. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje.2. dovesti do 27 . Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova.

pak. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). Ako je. "gura". nasilja i kronične oskudice. 28 . i u mogućnosti. poput plime. Riječ je o tzv. potiskuje. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Oni koji to nisu u stanju. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. slobodnom dobru. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. U tome je bit tzv. aktualna cijena niža od ravnotežne. svaki onaj koji je spreman. dakako.2. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. cijenu prema gore. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. U svakom slučaju. Slično tomu. racionirajuće funkcije cijena. posredstvom nadmetanja kupaca. Dakle. Evidentni će tržišni manjak dobra. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. neće doći u njegov posjed.

dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. 29 .3. Rast potražnje.1. ceteris paribus. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. ukratko. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.2.

dakle. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Slika 8. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.2. Na djelu je.

a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Naime. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine.2. Rast tržišne ponude. promjene tržišne potražnje. 31 . Slika 9. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. u ovom slučaju. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. ceteris paribus.

pak. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. krajnji će rezultat. u ovom slučaju. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje).2. Dakako. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. rast ili pad cijene. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. tržišna potražnja. 32 . To će povećanje. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. naravno. Naime.

Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Međutim. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. međutim. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače.2. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Ona će se. ravnotežna će se količina dobra povećati. U ovom. dakako. u svakom slučaju. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. istom cilju – smanjenju cijene.3. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. cijena će porasti. 33 . učinci suprotstavljeni. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Naime. Konačni rezultat. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. smanjiti. glede promjene cijene. naravno. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. glede ravnotežne cijene.2. I ovdje su. 2. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja.

29 Berger. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi.2. 59. kasnije. uistinu. Na ovaj način. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo.d.. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. Kao što je netko jednom primjetio. stvaranje i upotreba novih. 34 . učinkovitijih tehnika proizvodnje.: Kapitalistička revolucija. poduzetništva i motiva profita što. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. d. a time i volju proizvođača da ga proizvode. tržišnih sila. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. 1995. tržište je. Dobra. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. Zašto? Stoga. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. ljepota je tržišne ekonomije. nešto detaljnije. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. P. Obrnuto. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. zahvaljujući tomu. L.. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. str. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. posredstvom sustava cijena. sa svojim signalima putem cijena. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. Zagreb. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. Naime. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. "Naprijed"."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. Ali. postaju dostupna širem krugu ljudi. O njemu.. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. po naravi stvari. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti.

Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. J.2. Osim javnih dobara. Socialism and Democracy. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra."30 2. sustav cijena nije. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. Tržište je. društveno poželjna ona nije profitabilna. New York. str.. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati.1. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće.: Capitalism. Nadalje. surov mehanizam. Postojanje eksternalija. platili ili ne. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. javna dobra. Riječ je o dobrima koja svi. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Otkazivanje sustava cijena No. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. savršen. 67. 35 . već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. reći ćemo. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Racionalno je biti slobodni jahač. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. Naime. 1947. koristi javno dobro.2.3. međutim. dakako. koristimo.

O ovome detaljnije u okviru 10.2. Tržištu su. inherentna razdoblja neravnoteže. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. poglavlja "Država i tržište". Ne čudi. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. 36 . Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. stoga. poboljšati performancije tržišta. dakle. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Njena je namjera. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini.

Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). 37 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Prema tomu. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra.1. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A .1.3. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. između ostalog.

stabilnoj elastičnosti potražnje. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. a UP2 = 3 · 400 = 1200. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11.3. Dakle. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. UP1 = 1 · 800 = 800. riječ je o jediničnoj. 38 . koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1).

Ali. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. Zamjećujete. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. 39 . i rast cijene dobra značit će. pad cijene ne tangira ukupni prihod.3. neizmijenjeni ukupni prihod. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1).

nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. 40 . Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. dakle. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Obratimo. neosjetljivu na promjene cijene.3. kreće između 0 i ∞. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Naime. međutim. Dakle. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. pozornost i na one ekstremne slučajeve.

smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. 41 .3. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. snažne reakcije potraživane količine. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. Ovakvu. Poraste li. primjerice. vrlo mala. Dakle. tek teorijski moguću. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. I obrnuto. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom.

Nadalje. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. pozitivni broj. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. staru cijenu ili količinu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. a drugi puta na novu. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. 42 .3. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . To će.3. Neka poraste cijena dobra A. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. izazvati promjenu potraživane količine dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . dakako.

reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje.2. Stoga su karakteristični. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. 19 = 798 UP2 = 38 . dakako. Provjerimo: UP1 = 42 . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. sljedeći slučajevi: 44 . 21 = 798 3. Dakle. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Potražnja. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje.3. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .1.

Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. zamjenjuju superiorniji. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ukoliko dohodak raste. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene.. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. Zato potražnja i jest dohodno neelastična.1 = 2. Npr. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje.1). Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. ukoliko dohodak raste. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Obrnuto. potražnja također raste. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ali raste brže od dohotka.2% godišnje (naravno.2. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti.3. Inferiornim u tom smislu da ih. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. potražnja će za dobrom A porasti 2. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. međutim. Zanimljivo je. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. 45 . Zaključujemo. ali i skuplji supstituti. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. Ukratko.

O komplementima. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. dakle. Ek > 0. Supstitucijski. supstituirati. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Vrijedit će i obrnuto. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca.3. Primjerice. Primjerice. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. Obrnuto. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje.1. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. kada je Ek < 0. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. ± Postotna promjena potražnje dobra A .3. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. ili pak komplementarni karakter dobara. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Sada. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. 46 .

U tom će slučaju pad. Naime. dakako. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. odnosno rast ponuđene količine. Vrijedi i obrnuto. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. a Ep > 1. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . a 0 < Ep < 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene.3. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. ponuda je neelastična. a Ep = 1. stabilno elastična. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. i obrnuto. ponuda je elastična. 47 .2. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. Vrijedi. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. ponuda je jedinično. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo.

3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. a njena je krivulja okomiti pravac. 48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. 49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra.Wiesera. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.1. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Ovaj zakon. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Mengera. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Böhm-Bawerka.H. 51 . marginalna) korisnost. Jevonsa. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. S. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. K. Prema tomu. Gossena. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača.Marshalla i drugih. Evidentno. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična (dodatna. F.4. E. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . A. POTROŠAČEV IZBOR 4. potrošačev izbor. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. ali raste sve sporije.

npr.4. Dakle. 31 52 . Granične korisnosti. kao uostalom sve granične veličine.s. jedinična promjena potrošnje . Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti.

Slika 19. odnosno potrošačevu ravnotežu.1.1. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.4. 53 . u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. granična korisnost može biti i negativna. Gossenov zakon. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. 4. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Naime. Naravno. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I.

DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. No.4. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost.

DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor.4. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. potrošačevu ravnotežu. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Tablica 7. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. Ali. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. 55 .

"odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". maksimaliziranje ukupne korisnosti. Informator. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene.4. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. međutim. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. 210. Gossenovog zakona koji kaže da. dakle.. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. str.: Ekonomski leksikon. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača.32 Drugim riječima. II. Na tragu smo II. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . 56 . POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. Zagreb. 32 Dragičević. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. 1991. A.

33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.korisnost po novčanoj jedinici 8. primjerice.83 4. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. uz ostale neizmijenjene uvjete. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.1.4. Ukoliko.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.67 6.33 5.1. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.33 6.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.33 4.33 = = Granična korisnost dobra B .50 4.1. pad cijene dobra A. Međutim. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. 57 . Cijena dobra B 6.

4. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. druge jedinice 8. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. u slučaju obaju dobara. posljednje koju namjeravamo kupiti. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. moguće različite kombinacije. u duhu teorije granične korisnosti. Potrošački probitak. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica.1. Dakako. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). 5 novčanih jedinica. na višoj razini potrošnje.2. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. treće 7. kupac je. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. u pravilu. kupujući. Nova. Ukoliko bismo. pozitivan broj. četvrte 6 i pete. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. dakle. 58 . baš kao i kod promjena cijena. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. i ovdje su. 4. Često se. Naime.

Njegov je probitak. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 59 . Međutim. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. 10 novčanih jedinica. u ovome slučaju.4.

Ukupna korist mjeri spremnost. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4. Zamjećujete. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. o subjektivnom konceptu. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. . 60 . ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra.3.1. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Riječ je. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Pitanje je. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. sa fiksnim dohotkom.4. naravno. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. podsjećamo.

61 . glasi: Cijena = Granična korist . POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže.4. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. prema tomu. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena.

uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. 4. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Kupujući. Teorija granične korisnosti. 62 .1. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Doista. Prema tomu.4. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. pokušava objasniti potrošačev izbor. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. međutim. potrošač je u stanju povećati neto korist.4. složit ćemo se s time.

da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4. uz dani dohodak i cijene dobara. Crta proračuna. Drugim riječima. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. naime. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.4. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. kao i u prethodnom slučaju. Pretpostavit ćemo. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B.2. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Tablica 9. nedostupne potrošnje. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže.

Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. 64 . Limite potrošačevog izbora. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. pri tome. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta.4. ali ne i na crti proračuna. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 .

Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). Npr. ponovimo to. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. međutim. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača.2 . POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Kb = 10 . 5 = 0 i 4. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a .2. 0 = 10 Kb = 10 . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. i obrnuto. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina.1. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak.. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. naravno.nezavisna varijabla). rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje.4.2 . Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Vrijedi. Pomoću nje smo. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. 65 . Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A .

2 Ka . .4. 6 = 0 Slika 24. 1 = 10 Kb = 12 -2 . 66 . 0 = 12 Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = 12 -2 . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. 2 = 8 itd.

U obrnutom slučaju. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B.2. nove granice potrošnje. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. Prema tomu. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. a dohodak 60. a vrijedit će. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . područja potrošnje. naravno. 4. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. Vrijedi i vice versa. b = = . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2.2. 67 . prije nedostupnog.4. Utvrdimo. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . uz ostale neizmjenjene uvjete. a i pokazati. i obrnuto. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. To je. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. omogućava osvajanje novog. pomoću jednadžbe proračuna. ceteris paribus.1 Ka. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). Ustvrdit ćemo. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna.

Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .4 = 6 itd.0 = 10 Kb = 10 . Kao što rekosmo.10 = 0 Slika 25. Doista.3 = 7 Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.2 = 8 Kb = 10 . 68 . vrijedi i obrnuto. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.4.

Prema tomu. Slika 26. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Dakako. POTROŠAČEV IZBOR 4.2. 69 . Dakle. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim.4. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.3.

krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. 70 . Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Slika 28.4.

71 . dakle.4. ekstremnom. Ukoliko su. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. U ovom će. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. I obrnuto. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi.

Naravno.3. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. odnosno tri i tako dalje para cipela. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra.2. 4. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne).4. vrijedit će i obrnuto.1.

određuje kut krivulje indiferencije. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. Slika 31. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. 73 . Kako. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Naime. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. međutim. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0).4.

granična stopa supstitucije. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. Logično je to budući da potrošač. Dvije stvari valja uočiti. I drugo. kreće li se niz krivulju indiferencije.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). krećemo li se niz krivulju indiferencije.4. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . a vrijedi i obrnuto. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 .5 1  = =  . pokazuje tendenciju pada. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. 74 .

4. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Slika 33. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.2. POTROŠAČEV IZBOR 4. 75 .optimalni izbor potrošača.4. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).

međutim.4. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Niže. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. pak. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. odnosno oportunitetni trošak. Poželjnije. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Kako. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Prema tomu. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Prema tomu. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara.

Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.2. njegovog optimalnog izbora. Pretpostavit ćemo da je. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Slika 35. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.4. ceteris paribus. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. povećan dohodak potrošača.5. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. 6 4. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.

U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Ovo je najčešća situacija. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra.4. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Slika 36. 78 . Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Povećat će se relativna cijena. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. a sa njom i kut nove crte proračuna. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. a time i potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra.

2.1. Slika 37. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. POTROŠAČEV IZBOR 4.5. nižu krivulju indiferencije. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . pak. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.4. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.

4.2. Naime.5. Zamjećujete da. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Nasuprot tomu. Kada je.2. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. pokazuje zakoniti. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. podsjećamo. a na osnovu prethodnog primjera. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. pak. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. R1 (Ravnoteža 1). 80 . Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. 4. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Ona je. Krivulja potražnje. Ona je. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Improvizirajmo. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije.

Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice.4. POTROŠAČEV IZBOR recimo. 40 jedinica dobra B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. pretpostavimo. 81 . značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38.

ceteris paribus. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. ceteris paribus. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. 82 . poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Viša cijena znači manju potraživanu količinu.4. a niža cijena dobra. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Te su iznimke od pravila da. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. znači njegovu veću potraživanu količinu. Na djelu je zakon potražnje. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje.

promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli.Granična korisnost dobra B . te da daju identične rezultate. primjerice.2. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. Ukupna korisnost. POTROŠAČEV IZBOR 4. ∆ Ka . povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Dakle. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ostaje ista. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . Valja se prisjetiti da je granična korisnost. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna.6. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A.4. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . dakle.

∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). međutim. postoji čvrsta veza između ovih teorija. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Negativni predznak (Očigledno. dokazati da će teorija granične korisnosti i. nešto mlađa. Potrebito je.Granična korisnost dobra B . Prema tomu. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .4. POTROŠAČEV IZBOR .

riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Dapače. 85 . Gossenovog zakona. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B .

.

5.. Parkin. 98. str.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). netko ili neki snose rizik poslovanja. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita.. New York. Bez. Addison-Wesley Publishing Company. 1990. str. Istovremeno. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 33 Lorković. (reprint). M. Netko ili neki to moraju učiniti. 1993.o. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. stotinu i više godina..1. 34 87 . dakle. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.: Economics. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".33 Ovako poduzeće definira 1889.: Počela političke ekonomije. 207. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". godine naš ekonomist Blaž Lorković. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. B. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.o. Zagreb.

Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Riječ je o tzv. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Naime. Ili. Stopa je nataliteta. ukoliko ste monopsonist. dakle. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. u oba slučaja. profit. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. i tržišna moć (bilo monopolska. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Život poduzeća nije nimalo lak. Naše je poduzeće. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Cilj je. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. 88 . Ali. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Često se. dakle. Na drugoj strani. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. naime. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. bilo monopsonska) poznaje granice. Nimalo laka zadaća. dvije prepreke. grubo rečeno.5. Valja. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Naravno. ali i stopa mortaliteta. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. najveći mogući u datim uvjetima. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime.

naravno. 35 Vidjeti: Parkin. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. str. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. ali ne i uvijek dostatna. 1990.35 Ponajprije. Zaključimo. 89 . Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. ali ne i vice versa. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Tehnološki neefikasna. ekonomske efikasnosti. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. M. u pravilu. cijene čimbenika proizvodnje. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. New York. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. naime. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. Ali. Addison-Wesley Publishing Company.: Economics. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Nekoliko je razloga tomu.. 223-224. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Standardni.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. Ako je d' 2.2. Ovo je. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  .1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. One su al pari.5. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.5 = 500 . 5 Dividenda sada iznosi 50. Evidentno.. zamjećujete. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. Ukoliko. Pojavio se ažio (agio).5% cijena dionice jest 500. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . 5  500  Dividenda sada iznosi 25. a disažio 50%  ⋅100  .2. 5.2. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. dakako.

prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.1 = 1100 . 1 +  = 1000 1.5. gdje r = k' .12 98 . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa.  100  Obrnemo li stvari. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. Dakle.12 = 1000 . 1. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . (1+r)2 = 1000 . 100 10   . Priznat ćete. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . (1+r).21 (1 + r ) 2 1. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . 1. Budući iznos = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje.21 = 1210. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. (1 + r ) 1.

1 2 3 n 1. M.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. dakle. 216. Ali. 1990.. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .. dakle. Cijena dionice 45 99 . New York.1) (1. Addison-Wesley Publishing Company... + + / : 1. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice.1 = 1000 . str. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. Neka ta dividenda iznosi 10.1 (1.1) (1.. (1 + r ) n Ali.5.. a kamatna stopa 10%.1) (1. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. Dakako. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine..: Economics.. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. godinu dana po kupovini dionice. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1.. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. Međutim. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.

. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. Naravno. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.. a nazivnik (0.1) (1.1) (1.1 1....1 CD – CD = 10 0. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. 2 3 4 1. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + . Dakle. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.. CD CD 10 = /⋅ 1.5.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .. k' r k' 100 Evidentno..1 1..1) jest r.1 Prema tomu. No.1 (1. + .. formula vam je poznata. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.1) (1.1 1. Dakle. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0.

Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti.1. kapital. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). zemlja) promjenljivog karaktera. Promjene ukupnog proizvoda.2. dat će ukupni proizvod. 5.2.5. Neprijeporno. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. granični proizvod i prosječni proizvod. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. Niski. 5. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Dakle. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. kapital). povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. pak. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. a raste veličina rada. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi.

granicu između. Tablica 10. te promjenljivu veličinu rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. moguće i nemoguće proizvodnje. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. također. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Prema tomu.5. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje.

proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. naime. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje.5. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. 5. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. dakle. a raste input zemlje). marginalni) proizvod nekog promjenljivog.2. Ukoliko se.2. Međutim. Tehnološka efikasnost znači. to je promjena. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. Ili. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Granični proizvod Granični (dodatni. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje.

Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. te izračunajmo granični proizvod rada. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.5.3. Tablica 11. 104 .

Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. s tim u svezi.5. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. uspješno dopuniti prethodni komentar.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. 105 . Možda će sljedeća slika. taj rast. Međutim.25 3. biva sve sporiji i sporiji. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). nakon početnog ubrzavanja (progresije). Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Uzrok je tomu početni rast.

vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. ova posljednja raste. Istovremeno. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave.2. a vrijedi i vice versa.4. kao i u našem primjeru. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. 5. granični proizvod rada raste. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Naime. Uopće.5. Upravo stoga. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum.

Daljnji. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika.zakonom opadajućih prinosa. međutim.1. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Dakle. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. ali je taj rast. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). sve sporiji i sporiji.3. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. prije ili kasnije. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . međutim. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. 5. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. analizirajući potrošačev izbor. uz fiksne veličine ostalih inputa. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. granični trošak i prosječni trošak. ceteris paribus. Kao što ranije. 5. 107 . svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima.3.5. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Što se. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. ako hoćete.2. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje.4. dakle. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. također. Vrijedi. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. međutim. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Naime.5. Slika 44. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Usredotočimo se. postaje varijabilan. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. Prema tomu.

Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. Ukoliko je riječ o stalnim. dakle. ukoliko.5. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. prosječni će ukupni trošak opadati. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. konstantnim prinosima razmjera. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. 116 . U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Slika 45.

Cijena jedinice rada neka iznosi 20. slika 46).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. 6. Optimalni izbor proizvođača.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.1. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. 117 . valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. prikazat ćemo na grafički način. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

6. 6.1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).1. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.

tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.2 ⋅ 6 = 0. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Provjerimo: K = 12 .6. Ukoliko input rada iznosi šest. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . input će kapitala biti jednak nuli. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Ukoliko je input rada jednak nuli. 119 . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g.2 R . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

sukladno našoj tvrdnji. mora biti razmjerno. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. koji nalazimo u jednadžbi izotroška.1. kao i cijena rada. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . jest relativna Ck cijena inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Neka ona. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Odredimo. Kut crte izotroška. dakle. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .6. u novim uvjetima. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .2. upola manji. iznosi 20 novčanih jedinica. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). a vrijedi i obrnuto.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. i vice versa. u našem će slučaju (Cr=20. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne.1. Karta izotroškova.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. nepotpuna. Ck=10) izgledati ovako: 121 . kako rekosmo. Prema tomu. Prema tomu. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. naravno. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.3. a vrijedi.6. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška.

IZOKVANTA . 6. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. 122 .6.2. odnosno tehnika proizvodnje. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. eventualno smanjenje inputa kapitala i. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . s tim u svezi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Dakle. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Slika 49. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu.

proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki.1. 6.2. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). 124 . npr. 2.. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda.6. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu.

Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. a vrijedi i obrnuto.6. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Drugo. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Ponajprije. 6. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. Dakle. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .2.

6. dakako. Tablica 18. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .3. budući da znači veći angažman inputa. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. Slika 51. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. 6. veći ukupni proizvod. a veća.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Slika 52.6. Naime. Prema  ∆R  tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Isti će. Što je. međutim. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . međutim.

Zanemarimo li negativni predznak. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda.6. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. 128 . ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Prema tomu. npr. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.

= Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.6.

odnosno proizvodnjom. pak. uz neizmijenjene veličine ostalih. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. dakle. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. vladaju potrošnjom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. 130 . Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Zamjetna je. Proizvođač. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Minimaliziranje ukupnog troška. proizvodnoj. nužno obara njegov granični proizvod). a na drugoj. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita.

TRŽIŠTE DOBARA 7. Naime. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. monopol.1. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. tj. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. monopolističku konkurenciju i oligopol. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište.7. 7. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. b) postojanje velikog broja kupaca. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. 50 Pojam dobra. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. jednostavnosti radi. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća.

savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Bio bi to samoubilački korak budući da bi.7. tržišnu cijenu. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Naime. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. sasvim sigurno. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Naime. Horizont savršenog konkurenta moguće je. Drugo. preuzimaju. dakle. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. cijeni. a savršeni konkurenti je. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. "od šume ne vidite drvo". nemajući drugog izbora. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. prikazati na sljedeći način: 132 . Ponajprije. prihvaćaju. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Kada je cijena zadana veličina. Naime. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. tržišnoj.

marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara.1. Ukupni prihod. To je. dakle.7. prema tomu. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. Ukupni. dakle.1. 7. podsjećamo. Umnožak je to. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. promjena. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . Moguće ga je. utržene količine dobra i njegove cijene.

u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. i to u svim tržišnim strukturama. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra.7. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. jednak cijeni dobra. cijenu određuje i nameće tržište). Dakle. Proizlazi da je prosječni prihod. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . 134 .

maksimalizirati profit . 135 . Međutim. postoji druga opcija.7.2. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. pa i savršenog konkurenta. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa.1. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.

TRŽIŠTE DOBARA 7. Prijelomna točka (break even point). dakako. Gubitak se. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. bio zamijenjen gubitkom. ukupni trošak i profit Tablica 19. Ukupni prihod.1. ali ni gubitak. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. 136 . Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. nakon druge prijelomne točke. 40 jedinica dobra.1. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška.2. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. očigledno.7.

savršeni će konkurent smanjiti svoj output.7. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Dodatni je prihod. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Naime. 137 . veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. 7.1.2.2. naime. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. Granični prihod. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. veća od graničnog troška. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.granični prihod. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.

7. Naime. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. odnos 138 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). dakle. Tablica 20. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Dakle. Dakako da ne. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output.

Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40.7. istovremeno. 139 . omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. Slika 56.

Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.64 Slika 57.7.92 13.625 10.5 9. 140 . TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 9.75 9. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.5 11.

Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Prosječni profit = Prosječni prihod . pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. prosječni profit jednak je 2. iznosi 9.7. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.625. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.375. prag rentabilnosti). i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Optimalna razina proizvodnje. kao što gornja slika pokazuje.1. 141 . ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.3.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.5). prosječni profit je.375 ⋅ 40 = 95 7.

Zamjećujete. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 142 . Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. na sreću. veći ili manji od optimalnog. svaki output.7. vodi poduzeće u gubitak. Optimalni output sada iznosi 30. Ne postoji profit ali. niti gubitak.

4. Slika 59.1. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . realizirati gubitak. TRŽIŠTE DOBARA 7. pri svim veličinama svog outputa. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.5. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8.7. savršeni će konkurent.

Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. prekidanja proizvodnje. dakle.8. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. međutim. Našemu je poduzeću. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. Fiksni trošak.7. a to pokazuje i gornja slika. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. Naime. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. Naime.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Moguće je da čudno zvuči.25 ⋅ 20 = 25 7. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.5 = 1. iz navedenog primjera. nije moguće izbjeći.5).25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.1.75 . Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. savršenom konkurentu. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . makar i privremenog. proizvodili ili ne. prosječni je gubitak.5.

dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Prema tomu. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 = 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .5* 8.4 8. 25 = 25 Tablica 22. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.5 13.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .7. To će se.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. 25 145 .67 9 10 11. naravno.

Naime. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Stoga. veseliti se pobjedi svoga kluba. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom.6. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi.7. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). može smatrati potopljenim troškom. Dakako. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. 146 . Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Fiksni trošak se. u kratkom vremenskom razdoblju. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). imate li sreće. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. ali gubitka manjeg od fiksnog troška.1.1. Ništa drugo vam i ne preostaje. 7. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. 7.7.

7. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. 147 . Naime. Nije. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. dakle. točka a na krivulji graničnog troška može. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. proizvodio ili ne. u ovoj situaciji. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška.

7. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. dakle. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Izlazak slijedi. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . 7.8. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.1. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. U tome će slučaju prosječni prihod.

odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . Cijena Ponuda. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.9.7. Slika 62. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.1.

a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. u dugom vremenskom razdoblju. profit (pozitivna razlika 150 . TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.7. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Naime. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. dakle. Drugim riječima. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Njihova će pojava. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Međutim.

Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. dakle. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Slike 64. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Normalni profit postoji. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća.7. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Dakako. dakle. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. To je trošak čimbenika proizvodnje koje.

mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. TRŽIŠTE DOBARA trošak. novčana ste sredstva. realizirati odgovarajuću plaću. umjesto u vlastito poduzeće. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Dakle. pretpostavimo nadalje. dakako. Konačno. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Vi vodite vaše poduzeće. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Vi ste. Prema tomu. mogli ste se zaposliti i. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . kao diplomirani ekonomist. U svakodnevnom životu. Ponajprije.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. propuštena plaća.7. Nadalje. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak.

Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. dakle. 153 . Kada je. postoji alokacijska efikasnost. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. društveni interes to nalaže. te postoji alokacijska efikasnost. Dugoročno. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak.PUT). Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Koristiti kapacitet znači. Potrebito je. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Resurse nije potrebito realocirati.7. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. vrjednijeg dobra. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. naime. Na kraju.

izaziva pad prosječnog ukupnog troška. licence. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. električne energije. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Ono je. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Povećavanje outputa. u takvom slučaju. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina.7. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća.1. Međutim.2. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. 154 .2. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. vode itd. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. na ovaj ili onaj način. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Druga je monopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. patenti). sposobno. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. dakle. MONOPOL 7. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje.

određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. manipulirajući vlastitim outputom. i obrnuto. Zbog čega je to tako? Monopol. zahvaljujući svom posebnom. Zbog toga se granični prihod monopola . određivati cijenu dobra. povlaštenom položaju. Vrijedi. Dakako. postoje neka ograničenja. potraživana će količina dobara biti veća. odnosno njegovom veličinom.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Za razliku od savršenog konkurenta . naravno. dakle. "pravi" cijenu. posjeduje tržišnu moć. Pri tome. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. 155 . On je u stanju.2. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Monopol je "price maker".7.2. TRŽIŠTE DOBARA 7. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. odnosno cijene dobra. Naime. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Ukupni. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. njome upravlja zakon potražnje. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Naime. ipak.

on je maksimalan. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. Tablica 23. a Ec = 1. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . odnosno 0 < Ec < 1. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična.7. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada.

7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .

kojim slučajem. Ukoliko. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. dakle. koji. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju.7. 158 . on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje.

2. Maksimaliziranje profita 7. 159 .1.2.3. TRŽIŠTE DOBARA 7. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Neprijeporno. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Tablica 24.7.3. Ukupni prihod. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.

3. Monopol će. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Granični prihod. Naime. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.2. granični trošak i profit Output koji. u danim uvjetima. 160 .2. Ukupni prihod. Pravilo koje smo otkrili. analizirajući savršenu konkurenciju.7. vrijedi i u uvjetima monopola. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67.

3 jedinice dobra.5 7 7. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. naravno. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). Tablica 25.67 161 .7.33 6. Tablica 26.

povlašteni. već spomenute. Pri tom. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. To su.33. a mogu ga gurnuti i u gubitak.67 ⋅ 3) iznosi 8. Prosječni profit (prosječni prihod . Međutim. a prosječni ukupni trošak 6. outputu cijena dobra iznosi 9. tri jedinice dobra.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.67. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.7. 162 . promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. Naime. a maksimalni (ekonomski) profit (2.

4. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.2. Lošoj reputaciji monopola. Slika 69. pri optimalnom outputu. TRŽIŠTE DOBARA 7. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. vodi monopol u gubitak. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. Ali. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači.7. veći ili manji od optimalnog K. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. za razliku od savršene konkurencije. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. 163 . između ostalog.

5. ukoliko je. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Slika 70. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. dakle. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška.2. prekinuti proizvodnju.7. baš kao i savršeni konkurent. 164 . Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. makar i privremeno. TRŽIŠTE DOBARA 7.

Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Međutim. Inc. ceteris paribus. E. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Podsjetimo. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Viša cijena. Slika 71. Dakako.: Microeconomics. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. 165 . ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji.55 Cijena . bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. Norton & Company.6.W. granični trošak. Monopolova krivulja ponude ne postoji. New York 1991. u različitim tržišnim situacijama. Vrijedi i obrnuto.7. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield.. W. 266. krivulja ponude (bilo individualne. TRŽIŠTE DOBARA 7. znači veću ponuđenu količinu.2. Monopol. pri tome. str.

jedna te ista cijena može. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. biti u uvjetima savršene konkurencije. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu.7. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. 7. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. odnosno tržišnu moć. Dakako. može prakticirati diskriminaciju cijena. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Proizvođač. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. Monopol. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. dakle. kada je riječ o monopolu. naravno.7. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. značiti najrazličitije ponuđene količine. međutim. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima.2. međutim. mora posjedovati monopolsku. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. mada to posebno ne naglasismo. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. 2. On. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. Naime. 166 . Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak.

prosječni prihod Granični prihod K 167 . Prema tomu. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. odnosno usluge. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Slika 72. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit.7. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . 7. Ali.7.1. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti.2.

svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Stoga. način maksimalizira svoj profit. Na taj. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Ali. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . poznati nam. Monopol.7. Slika 73. a ne i na sve prethodne jedinice. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. proizvodi output K. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. prosječni prihod. 168 .

Sada svi kupci. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. Pretpostavit ćemo da je. prije svega. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. znači proizvodnju većeg. Ali. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. ali povećanje profita. odnosno savršena konkurencija. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. 7. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. ponajprije. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška.8. b) Moguće ironično. alokacijski efikasnim outputom. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.7. Ne zaboravimo. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . te outpute koje odbacuje monopol.2. ali i većim. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. osim posljednjeg.

te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2.7. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Nije teško zaključiti da: 1. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. Slika 74. Međutim.

odnosno proširenju asortimana proizvodnje. "rent seeking behavior". Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. evidentno. ali i ekonomije cilja (economies of scope). dakako. Zaštićeno od konkurencije.7. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. poznata nam ekonomija razmjera. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. aktivnosti koja. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. pak. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Monopol. to nije sve. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. izaziva dodatne troškove. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. Razlozi za to vjerojatno postoje. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Naime. mogu monopolski output. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. u određenim slučajevima. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. a zbog zaštićenosti od konkurencije. Ali. Doista. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. 171 . zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Međutim. Ekonomije cilja se. većeg outputa jest X neefikasnost. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. Riječ je o traganju za rentom. učiniti većim od onog konkurencijskog. zasnivanju na diverzifikaciji dobara.

pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. 172 . u nekim slučajevima. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. itd. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. Ali. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. Sve to. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru.7. zamjećujete. monopol igra pozitivnu ulogu. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. proizvodnja bijele tehnike. Prema tomu. a monopolski output veći od konkurencijskog. Slika 75.) obara prosječni ukupni trošak. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja.

ponajprije. baš kao savršena konkurencija. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. dakle. Novi se. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. ne identično dobro. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. dakle. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. U prvom. U drugom slučaju. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. radi se o oligopolu.3. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. s opadajućom krivuljom potražnje. Nesavršena. TRŽIŠTE DOBARA 7. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost.1. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. 173 . NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. monopolistička konkurencija. Stvarna su tržišta. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Drugo. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. dakako. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. 7.3. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. bez ikakvih ograničenja. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Valja dodati. baš kao i monopol.7. konkurenti.

On. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. Slika 76. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.7.1.1. 7. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva.3. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. 174 . proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol.

2. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli.7. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. 7. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit.3. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. sasvim sigurno. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. međutim. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Ova je idilična situacija. Slika 77. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Budući da je prosječni prihod. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. nove konkurente. Ekonomski profit se smanjuje. Prema tomu.1. Naime.

Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. neiskorištenog kapaciteta. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra .2. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. istovremeno. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Kapacitet je. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Monopol i monopolistička konkurencija. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Ali. međutim. dakle. Najčešće je to ekonomija razmjera. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. znači pojavu suvišnog. Drugim riječima.3. 7. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Nadalje. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. Uopće. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Brojni su uzroci formiranja oligopola. naime. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. razlike ipak postoje.minimalni prosječni ukupni trošak. i dobrim supstitutima. Nadalje.7.

Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. Manja poduzeća. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. dominantno poduzeće. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata.7. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Monopol "pravi". Međutim. ali i za suradnju. On je "price searcher". postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. također. najčešće ono najveće. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. itd. Problem međusobne ovisnosti. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. s tim u svezi. određuje cijenu. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama.1. On je "price maker". patenata.3. Ono određuje i mijenja cijenu. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. 7.2. vodstvo u cijenama. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. Očigledno. Ovdje ima mjesta i za sukob. preuzme vodstvo u cijenama. Prvi je tzv. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. a ostali ga u tome slijede. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. Ovakvi su 177 . ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova.

Ne samo zbog toga što ih. prestanak sporazuma. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. 178 . Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). najčešće. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Slika 78. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena.7. povećavajući output iznad dogovorene kvote. veličina outputa. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije.

TRŽIŠTE DOBARA 7. 179 .7. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. ne mogu komunicirati i. a tvoj partner to odbije učiniti. Istražitelj stoga smjesti A. Prilično složena situacija budući da A. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale.B. i B.B. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. Teorija igara može se.A. U tom smislu svaki igrač.A. Zatvorenikova dilema Igra se.2.2. Svaka igra. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. dakako. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. Tijekom istrage ustanovi se da su A. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. čeka zatvorska kazna od osam godina." Zatvorenici.B. i B. Čvrstih dokaza. a partnera. vjerojatno.3. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. budući da je odbio priznati. 7.1. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. A. zbog nedostatka dokaza. nema. odvija u prilično neugodnom ambijentu.A. međutim. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine.A.3. pretpostavljate. osuđeni samo za posljednju provalu. i B.2. poštujući pravila igre. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. budu uhićeni prilikom pokušaja provale.B. dakle.2. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. i B. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti.

Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. i B. prizna.B.A. B. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. 1 god. A. A. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. I njemu se isplati priznati.B.A. 8 god.B. neprijeporno. 4 god. meni se isplati priznati. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. 180 .B.B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora.A. A.B. 2 god.B.. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. B. Oba zatvorenika priznaju 2.7. A. B. prizna tada.B. strategije Ne priznati Ne priznati B.B. odnosno strategije.A. ne prizna. pak. vodeći računa isključivo o 56 John F.B.B. 4 god. A. Dakle. matematičar. B. Nash. ne prizna. prizna. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. Ukoliko. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.A.A.B.A. Svaki je od igrača odigrao igru. 1 god. B. B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. ne prizna 4. s punih osam godina. a B. B. 8 god. strategije Priznati Priznati A. Na koji način razmišlja zatvorenik A. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. Prema tomu.A.? Ukoliko B. A. 2 god. u svakom slučaju. konačni rezultat.A.

dakle. 181 . "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Poduzeće A ne vara. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Inc.2. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. grubo rečeno. baš kao u zatvorenikovoj dilemi... Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu.: Economics. poduzeća B ne vara 4. str. mogu birati između dvije moguće strategije.2. 357. u pitanju dva igrača koji. dakle. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. poduzeće B vara. Ali. kao i u zatvorenikovoj dilemi.3. Poduzeće A vara. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. Ali. 7. Naime.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Oba poduzeća varaju 3. sljedeće četiri situacije: 1. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. varati) i pridržavati se sporazuma. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili.2. Addison-Wesley Publishing Company. Oba poduzeća ne varaju 2.7. M. veći ekonomski profit. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. Moguće su . na račun konkurenta. I ovdje su. ne varati. New York 1990. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.

Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. A naša ga poduzeća. varati. imaju dovoljno. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. I opet. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. I konačno. naime. Svaki "niski udarac". tu doista nema dileme. I njegova najbolja strategija je varati. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. mora varati. poduzeću B gubitak od dva milijuna. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. vremena da bi se profilirao. Poduzeću A se isplati. Zajedničkom interesu treba. dakako. ukoliko poduzeće B ne vara. Pokušajmo je otkriti. na sreću ili nesreću. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Izigravaju li. Dominantna strategijska. 182 .7. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. istovremeno. pak.

Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. primjerice. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. T. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati.: The Strategy of Conflict. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).1. 183 .58 Ukoliko. Uopće. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen.4. 7. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Jedna je od njih. Od vas se. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Oxford University Press. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. međutim. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. dakle. New York. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Prema tomu. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. 1960.4.7.

Tablica 27. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.PUT Cijena>Gran.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.. Sljedeća će tablica pokušati. trošak Ekonomski profit Cijena >min. trošak Normalni profit Cijena> min. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. oligopol.7. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. PUT Cijena=Gran. monopolistička konkurencija.) vrijednosti ukupne prodaje.2. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. 90% npr. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. pružiti potrebitu informaciju. trošak Monopolski profit Cijena>min. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. slobodan ili otežan ulaz u granu itd.4. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.PUT Cijena>Gran. na koncizan način. 7. PUT Cijena>Gran. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.

oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. istoga kroja i iste boje. Ali. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. najniži trošak i cijenu. iste zapremine motora i iste boje.7. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Naime. Ili. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. Kada je prirodni monopol u pitanju. konkurencije jest idealan. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. a potrošači će. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Ali. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Prema tomu. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . oligopol ili monopolistička konkurencija.

.

kapital. To su rad. alati. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. vode itd. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. strojevi. zemlja i poduzetništvo. rudna bogatstva. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. ne znači novac. najrazličitiji uređaji i oprema. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. ali i zalihe gotovih proizvoda. poluproizvoda i sirovina čine kapital. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). odnosno čimbenika proizvodnje. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni.1. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. novčana sredstva. preuzima rizik 187 . Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. dakle. naime. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Valja. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. Kapital. zgrade. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Poduzetnik. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. Dakle.8.

Vrijedi. Riječ je o samosvojnim. Domaćinstva. odlučnim. naravno. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. odnosno proces njihove proizvodnje. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Vlasnik rada ostvaruje plaću. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. naravno. Poduzetnik. pak. nije za bojažljive i nesklone riziku. 188 . u prvi mah. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Poduzetnici su.2. a poduzeća ih kupuju. 8. prije svega. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala.8. vlasnik kapitala kamatu. Tržište. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. a vlasnik zemlje rentu. Renta. Ali. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. dakle. naravno. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. onaj ekonomski. dakle. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje.

Vrijedi i obrnuto. 189 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Slika 79. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Dohodak = C ⋅ K. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Prema tomu. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Vrijedi i obrnuto.8. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje.

Ekonomska je renta. To je onaj dio dohotka koji. za razliku od transferne zarade. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Ili.8. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. kako se to zna reći. 190 . Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. "kruh nad pogačom". dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. U pravilu. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Vrijedi i obrnuto. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. Slika 80.

Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). 191 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. a vrijedi i obrnuto. njegova ponuda savršeno neelastična. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. dakle. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična.8. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. kada je. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Slika 81.

Zapitajmo se. Poduzeća. 192 . Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. 8. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi.8.3. kapital ili zemlja) izvedena. potražuju čimbenike proizvodnje. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. naime. međutim. derivirana potražnja. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad.

granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. a ostali su inputi fiksnog karaktera. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Ukoliko povećavate inpute rada. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. jednostavno. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod .8. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Čimbenik Ili. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Prema tomu. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . 193 . Naime. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo.

po logici stvari. Prosječni je trošak inputa. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. jednak cijeni inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. 194 . Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika.8. jednostavno.

Optimalna. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Količina zaposlenog inputa će se. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .8.1. pak. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.3.

Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28.8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6).

Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . U ovim naročitim uvjetima. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada.8. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . Tržište je outputa savršeno konkurentno. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.savršeni konkurent. uvjetima savršene konkurencije. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Međutim. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Međutim. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Naime. Podsjećamo.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Poduzeće.kupac inputa . Monopson Razmotrimo. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće .3. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa.8.kupac inputa . Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Slika 83.ima određenu tržišnu moć. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.u stanju utjecati na cijenu inputa. 8.2. 198 . međutim. Ukoliko poduzeće . međutim.

Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. a cijena rada 15. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica.8. iste veličine. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Granični se trošak rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. naravno.monopsonist. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Međutim. Uostalom. krivulja ponude rada jest 199 . Tablica 29. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). međutim.

Slika 84.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. 200 . Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit.

Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Naime. međutim. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom.8. I konačno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. postojanje krivulje potražnje. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Dakle. dakle. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Ovakvo ponašanje ne znači. 201 . Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. ne znači. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika.

Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.8. Ne postoji krivulja potražnje za radom.1.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.4. 8. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.4. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.

Dakle.4. = Granični trošak. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.2. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. granični prihod proizvoda rada se. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa.8. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Ukoliko je dotični input rad. 203 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.

.

Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. Inc. Addison-Wesley Publishing Company.1. međutim. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. kako ranije rekosmo. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. prije svega.1. Daljnji rast cijene rada može.. Međutim. New York. kada je u pitanju ponuđena količina rada.1. 1990. M. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje.. 9.: Economics.9. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. Vrijedi i obrnuto. u pravilu i u prvi mah. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. Rast cijene rada izaziva. Dakle. 60 Vidjeti: Parkin. rast ponuđene količine rada. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. a one se tiču. 391. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. ponuda rada ne postoji. izazvati pad ponuđene količine rada. 205 . većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. str. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. ponude rada. i na tržištu čimbenika proizvodnje. suprotna. dva.

ceteris paribus. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti.prodajom rada. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. pri relativno visokim cijenama rada.9. Prisjetimo se. Ponuđena količina rada raste. Iz tih razloga. Ali. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. rast dohotka potrošača. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . 206 . Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.jest normalno dobro. Upravo stoga. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. rekreacija. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. ponuđena količina rada opada. obrazovanje). To je bit učinka supstitucije. Uporni rast cijene rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. povećava potražnju za normalnim dobrima.

koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. 9. Pojedina se poduzeća .9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86.1. utjecati na cijenu rada. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. 207 .kupci rada -. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. međutim. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.

Raste. dakako. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Ukoliko se. Vrijedi i obrnuto.2. Raste li cijena dobra ili usluge. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Vrijedi i obrnuto.savršena konkurencija 9.1. granični prihod proizvoda rada. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). Podsjećamo. raste. u tom slučaju. 208 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. a sa njime.9. i granični prihod poduzeća.1.savršeni konkurent b) Tržište rada . a) Poduzeće kupac . ceteris paribus. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. uz ostale neizmijenjene uvjete. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.

povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Dakle. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.2. raste i ponuda rada. 9. raste li radna snaga.2. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. uz ostale neizmijenjene uvjete. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada.1. Vrijedi i obrnuto. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. 209 . Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Vrijedi i obrnuto. Ponuda se rada smanjuje.9.

McGraw-Hill Book Company. R.. te stoga i manji broj članova sindikata. Međutim. 203. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. povećanje cijene rada.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. 1989. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd...: Introduction to Economic Principles. s tim u svezi.9.“62 Jednostavno rečeno.. 9. H.. 62 Mabry. te nastojeći povećati cijenu rada. M. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. Ulbrich. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.H. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. Primjerice. Sindikati.. ceteris paribus.3. str. Smanjenje će ponude rada izazvati. 210 . cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. New York.

Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. godinu dana) i.2. pretpostavimo. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). To ukratko. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom..2.9. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. podizanje radnog morala.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. nemate.1. postoji i druga opcija . drugih troškova. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. 9. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. 63 211 . osim troškova leasinga. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. itd.

9. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Neprijeporno. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90.9. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. Investirate 213 . ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. međutim. jednostavnosti radi. budući da ste ih uložili u banku. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Kako. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. životni vijek svakog od njih neograničen. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Što. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. u ovoj novoj situaciji. donose kamatu od 10% godišnje.

budući da je tržišna kamatna stopa 10%. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.9. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. kada je u pitanju kupovina kapitala.  1200  U oba slučaja.7% 20% 13.3% 6. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.3%. Tablica 31.3% 26. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.

te ste ih prisiljeni posuditi. Slika 91. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.2. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos.2. 9. Posuditi 215 .

cijene više sadašnju potrošnju od buduće. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. za odgođenu potrošnju. dakle. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. zaobilaznu. koji čekaju. Kada. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. Prema tomu. moraju biti nagrađeni. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. a ne odgođena zadovoljstva. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Posuditi više znači opet. Međutim. Slika 92. Upravo stoga. 9. upravo ovo čekanje. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. granična efikasnost kapitala > k'. u tom slučaju. 216 . dakle.9. Ponuda zajmova Potrošači. u pravilu. odnosno štednja omogućuje tzv. Kamata je nagrada za čekanje. posrednu proizvodnju. Uopće. štede.3. koji.2.

kamatna stopa. snažnoj savršenoj konkurenciji. na ovaj posredni način. očekivani dohodak. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. ceteris paribus. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . dakako. pretpostavimo.4. Proizvedeni kapital omogućuje. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak.9. 9.2. 217 . Ukoliko. Slika 93. veću proizvodnju potrošnih dobara.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. životna dob i. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova.

drugo. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. 9. ona je imobilna i. 218 . zaliha nafte.3. dakako. njezina je količina ograničena. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta.. Slike 94.9. Ponajprije. Kao što svaka općina. potencijalni dužnik. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. ugljena itd. itd.

9. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Slika 95.. tržištem određenu rentu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. moći zakupiti potrebitu. npr. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . Zakupac se.3.) ostaje ista.3. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. 9. 219 . željenu količinu zemlje uz postojeću.2. dakle.će. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.1. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr.potencijalni zakupac .

9. zbog istog razloga. ekonomska renta. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. određuje visinu rente. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

2. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 221 . 3. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. aktualno tržište je Pareto suboptimalno.10. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa.1. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Država obavlja preraspodjelu dohotka. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 1. u ovom trenutku. Usredotočimo se. 10. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. 4. Država realocira resurse. Stvarno. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira.

1. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. isključivo pravo njegove potrošnje. 222 .problem slobodnog jahača. parkovi i slično.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. parkirališta.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. Primjer takvih dobara su ceste. 10. konačno. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu.1. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. proizvodnji. jednom proizvedeno. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. pojava monopola. pojava eksternalija 3. Nasuprot tomu. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. posredstvom tržišta izvedenoj. svjetionici itd. Ukratko. na raspolaganju svima. miješana ili polujavna dobra. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. čisto javno dobro (npr. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. "free rider" problem . ceteris paribus. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. sustav nacionalne obrane.

dakle. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. i novčana sredstva.1. Ili. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili.1. Isplati se. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Dogodi li se suprotno. alokacijsku efikasnost. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo.1. u boljem slučaju. Tržište. Zbog toga država igra ulogu realokatora. 10. besplatno koristiti javna dobra.10. Graničnu korist moguće je. "free rider" je osoba koja besplatno. te pokušava osigurati. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. koristi javno dobro. Prema tomu. pa. dakle. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. ∆ Količina 223 . nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. Zapravo. da je broj onih koji će se angažirati. prema tomu. pak. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist .

Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.2.osoba A i osoba B.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. 10. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.A Granična korist . Količina javnog dobra Ukupna korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .1. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Zamjećujete. Tablica 32.1. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .A Ukupna korist .10. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.B Granična korist . Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .

5 3 3. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.10.5 2 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 4 4.5 1 1.

226 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Tablica 33.10. Međutim.

1. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. Eksterni trošak. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. 227 . maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška.2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Primjeri eksternog troška. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.10. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. dakle. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. prosuti trošak. 10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. dakle. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. vrijedi i obrnuto.2. Ukratko. dakako. Ovakvo rješenje. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. preuzima. prikazati pomoću Lorenzove krivulje.1. 10. nejednaka je i raspodjela dohotka. realizirat ćete i relevantni dohodak. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. 10. Ukoliko. Nažalost. proizvedena količina je KR. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. između ostalog. osim visokokvalificiranog rada. bogatstvo ono što posjedujete. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. 235 .2. Bogatstvo.10. kao kompromisno rješenje. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. Država. te cijenama čimbenika proizvodnje. na primjeru zamišljene ekonomije. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. u još većoj mjeri. ovise o količini inputa kojima raspolažu. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. dohodak je ono što zaradite. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. To.

Druga petina. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. dakle. 40% obitelji realizira 15% dohotka. dakle.10. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Prva petina obitelji. 236 . Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. a to su one s najnižim dohocima. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Kumulativno. realiziraju 5% ukupnog dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva.

Ljudi 237 . Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. također. 20% obitelji realizira 20% dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Obrazovanje. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Dakle. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka.10. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele.

nije moguće zaobići problem siromaštva. Dyal. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. 2000. 238 . godini. Macmillan Publishing Company. Karatjas. Oporezujući visoke dohotke. 10. P. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. a nije jednaka niti raspodjela šansi. pa čak i sreća.: Basic Economics. J..10. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.. str. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja.: Ekonomija. N. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. 362. 343. granica siromaštva.A. str. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Zagreb.D. 71 72 Samuelson. npr. 1985.... Tako je. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini.. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.A. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. Ukoliko se. Nordhaus.2. raspravlja o raspodjeli dohotka. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. "Mate". W. makar i na sažeti način..2. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. New York.

država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).10. Slika 103. 239 . Dakle.

.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. proučava posebni ekonomski entitet . a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. 241 . U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. jednostavno. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. J.. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. A. odnosno stopa ekonomskog rasta.ekonomiju u cjelini. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. INFLACIJA Inflacija (lat. određivanje cijena inputa. 11. str. itd. međutim.naduti. Macmillan Publishing Company. inflare . stopa inflacije. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.potrošača i poduzeća. Naime. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. 1985. New York. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . 176. razina cijena miruje. Karatjas. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu.11. N.1. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". 73 Dyal. te veličina bruto nacionalnog proizvoda.. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija..: Basic Economics. Makroekonomika. stopa nezaposlenosti.

1989.: Introduction to Economic Principles. Dakako.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. R. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena..b.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.11. 242 . 74 Vidjeti: Mabry. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto... Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. Inc.. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. n označavaju pojedine artikle košare dobara..H. H.. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. McGrawHill..CPI)... 293.... a a.H. str.. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. a 0 baznu godinu. Ulbrich.. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . New York.

5 122. u odnosu na baznu godinu. U četvrtoj godini.9% a u šestoj godini 37. 3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12.11.5%. 4. povećanje prosječne ili opće razine cijena.5%.3 100 112.9 137. treća je godina bazna godina.5 Zamjećujete. međutim. 243 . u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. 2. 5. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. Godina 1.87%.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . u petoj 22. iznositi 11. Prema tomu. Kako. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. 6.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . stopa inflacije jest postotna promjena. u odnosu na petu godinu.

da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. jedne godine.9 · 100 = 11.87% 122 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . međutim. u pravilu. 244 . dakako. Ukratko.5 − 122 . Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost.11. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. mjera inflacije. jednostavnosti radi. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. Nasuprot tomu. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. još jedna. novčana.9 Postoji. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. sveobuhvatnija. Naime. Pretpostavit ćemo.

realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.deflator 245 . odnosno stopa inflacije iznosi 18.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. upotrebom GNP-deflatora.5 1500 1900 7600 900 18000 0.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. Gornja formula upućuje na to da je. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.24%.11. GNP . u odnosu na baznu godinu. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .24%. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.24. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24 29600 U tekućoj je godini. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .

Novac. prije svega. nije jedini uzrok inflacije ali je. Inflacija može. 246 . "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Mnogi će. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. međutim. odnosno količina novca u optjecaju. primjerice. reći će oni. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. svakako. najvažniji. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. te psihološkim teorijama inflacije.1. stoljeća. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. dakako. biti posljedica kombinacije različitih uzroka.1. David Hume i David Ricardo. monetarni fenomen. Međutim. Poznati su stariji zagovornici ove teorije.11. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje.

uz ostale neizmijenjene uvjete. fiksne veličine. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v .prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) .u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. i obrnuto. Vrijedi. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. udvostručit ćete i razinu cijena. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. dakako. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11. U tom je slučaju. Q Udvostručite li količinu novca. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Možda će to jasnije predočiti tzv. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 .

znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.000.000. 11. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. a time i manju brzinu novca. v=4. te brzina novca opada. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. M·v 200.000 .11. M = 50. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Ukratko. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam.1. u pravilu. znači i nižu kamatnu stopu. Prema tomu. te kompromisne. Naime. Kakve će posljedice. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Ovo povećava brzinu novca. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji.1. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca).1. te će rast nominalnog bruto 248 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu.000 = P·Q 200. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. posredstvom jednostavnog primjera.

000 249 .000 · 3 P·Q 300. ne i razmjernog povećanju količine novca.11. M·v = 100. M·v = 100. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 2 P·Q 200.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Doći će do izvjesnog. Postoji. M·v = 100. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. Međutim.000 · 4 P·Q 400. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.000 I konačno.

ali i nezaposlenih radnika. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. žele raditi.2. te je. s tim u svezi. pak. sezonsku nezaposlenost. koje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. 250 . stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. NEZAPOSLENOST 11. misli na nezaposlenost rada. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. valja spomenuti kategoriju tzv. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. prije svega. stoga. Različiti su uzroci nezaposlenosti. niti kao dio radne snage.1. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. obeshrabrenih radnika. ne smatraju nezaposlenima a. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. budući da su prestali aktivno tražiti posao. Nezaposlenost. međutim. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. Međutim. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. S tim u svezi. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih.2.11.

Naime. ciklička nezaposlenost. Ovaj tip nezaposlenosti. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. a povećati potražnju za drugima. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. pad agregatne potražnje i. dakle. Potražnja postoji. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. koji. građevinskih radnika itd. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. nažalost. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. međutim. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti.) čine sezonsku nezaposlenost.11. dakle. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. Dok frikcijska. 251 . računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. ne treba posebice zabrinjavati. Sve osobe koje. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. s tim u svezi. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. turističkih radnika. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. ali ne i odgovarajuća ponuda. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. tzv. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. frikcijska.

odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. riječ je o punoj zaposlenosti. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. smanjivanje vrijednosti tzv. M. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. Ukratko. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. AddisonWesley Publishing Company. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. kriminala. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. itd. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. ljudskog kapitala 76. u tom slučaju. New York. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. 1990. međutim. pri datoj kamatnoj stopi.). Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. a stopa nezaposlenosti se. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost.11.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vidjeti: Parkin. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. Osim one neposredne . 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. 252 .: Economics.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost.

Dakako.11. Slika 104. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. međutim. naime. Obrnuto. Proizlazi. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije.W. vrijedi i obrnuto. ustvrditi kako izravni. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Suvremena će ekonomska pozicija. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. 253 .2. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos.2.

jednaka očekivanoj. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Ukoliko je. u kratkom vremenskom razdoblju. a vrijedi i obrnuto. stopa inflacije manja od očekivane (2%). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Ukoliko je stopa inflacije. pak. U dugom vremenskom razdoblju. prirodnoj stopi 254 . odnosno postoji puna zaposlenost. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Ponovimo.11. Nasuprot tomu. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105).

koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. dvostrukog računanja. najčešće tijekom jedne godine. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. 11. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). dakle. kao inputi. koje se.3. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . Slika 106.

Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. . Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. znači ekonomski rast. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. Realna stopa rasta u 1996. kao što znamo. Upravo stoga.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda..Realni GNP u 1995. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. dakle. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. Ona. dakako. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. bilježi tendenciju rasta. Bruto nacionalni proizvod se. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. 256 .. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. unatoč većim ili manjim oscilacijama. dakle. koje. Realni bruto nacionalni proizvod. dakle. ovisi o fazi poslovnog ciklusa.+ Kn · Cn Dakako. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.11. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + .

257 . i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). nažalost. značiti isti rezultat. dakako. 11.11. Slika 107. izabrali smo pristup dohotka.3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Oba će pristupa. Odlučimo li se za donji kružni tok. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.1. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz.

258 . međutim. ekonomist. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. i investicije. međutim. Pristup trošenja Ovaj pristup. olovaka itd. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. finalnih dobara i usluga.3. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. tako i outputa. ceteris paribus. hladnjaci. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. ponovimo. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. Smanje li se. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. mlijeka.1. i promjene zaliha i to kako inputa. poluproizvoda. pak. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. automobili itd.1. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. Ova. Dakle. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. najrazličitijih uređaja i opreme. za razliku od uobičajenog poimanja. alata.11.

transferna plaćanja. 259 . njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Riječ je i o privatnim investicijama. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu.11. državne su investicije dio državne potrošnje. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. međutim. naime. Isključena su. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. dobit ćete neto privatne domaće investicije. provedbu zakona. Dakako. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. I konačno. neto izvoz može biti i negativan. radi se o domaćim investicijama. amortiziranog dijela realnog kapitala. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Transferna plaćanja nisu. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Zamjećujete. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Neto izvoz (Ex . Naime. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. stoga. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. funkcioniranje obrazovanja itd. istrošenog. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im).

svakako. Neizravni porezi predstavljaju. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije.1. prema tomu. bit će oporezovan. Tri su moguća načina njegova korištenja. dakako. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. Stoga ih. dohodak države. naime. renti. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze.2. dijelom biti potrošen (C). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Zapitajmo se. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Agregatni dohodak će. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje.3. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. 260 . a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća.11.

Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.3.1. 261 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu.Im = GNP = C + S + T. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.3. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. imovinu) poreznih obveznika.bruto nacionalnog proizvoda.Transferna plaćanja). prihode. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. C + I + G + EX . Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. Prema tomu. 11.Im = S + T. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.11.

Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. neto porezima i uvozom. rast će njena razina. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. Boston .11.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product .. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Valja izjednačiti aktualne investicije. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Irwin. D. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Inc.. 548.GDP).1989. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. 262 . Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. str. N. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode."79 11. istovremeno. na drugoj ističe.2. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Pri tome. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. Stabilnu razinu vode.: Economics.3..

Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . 263 . Prema tomu. o bruto privatnim domaćim investicijama. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. dakle.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Dakle. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva.11. Nasuprot tomu. Riječ je. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. On. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. amortizirane elemente realnog kapitala. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). dakle. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. GNP .

ali primljene dohotke. o korporacijskim profitima koji nisu. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. raspodijeljeni dioničarima itd. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . ali ne i primljene dohotke. kao što mu i ime kaže. kamate na javni dug. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. ali ne i primljen. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. primjerice. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. ali su primljeni. posredstvom transfera. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. Događa se to. te dodate nezarađene. PI . ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete.4. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji.DI) preostaje samo jedan korak.11.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). Riječ je. itd). 11. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. Od osobnog dohotka (PI). mirovine. u pravilu. o doprinosima za socijalno osiguranje. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva.PI). u obliku dividende. valja oduzeti osobne poreze. 264 . POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . Istovremeno. NI -Zarađeni.

Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. vrh.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ".. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. 265 . O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. To su ekspanzija. kontrakcija i dno. naravno. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. ali ih je lako uočiti.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. nije lako predvidjeti. Slika 108..

Ponovimo. čije nas promjene zanimaju. N. A. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. Washington.1. 81 Okun. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.: Basic Economics. Karatjas. A. 1970. D. Okunov zakon. 192. s tim u svezi. u kontrakcijskoj fazi. str. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. New York. The Brookings Institution. međutim. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. izgubite zaposlenje tada je to depresija". Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Nazvan prema prezimenu autora.C. kada vi. Macmillan Publishing Company. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti).. M. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. te postoji puna zaposlenost.. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. Spomenimo. govorimo o dnu. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. jest nezaposlenost.4. 1985.80 Kada. 11. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. Jedna od važnijih. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.: The Political Economy of Prosperity.. 266 .. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. J.

izuzetke.2. eventualno i negativnu. pak. ruku pod ruku. iznimno. Niske. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. pa čak i nulte.4. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. s visokim stopama inflacije.11. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. ne tako rijetke. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. 267 . dakle o kontrakciji koju. 11. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. prati inflacija. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. Riječ je. stopu inflacije. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. tijekom vremena. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. Naime. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. u odnosu na potencijalni. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. a kontrakcija nižu. Međutim.

.

odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena.1. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. država. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva.1. GNP = C + I + G + (EX . 12. Model. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. agregatna potraživana količina 269 . Ili.12.Im) pri danoj razini cijena. između ostalog. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.1. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . kontrakcije. poduzeća. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. nezaposlenosti i inflacije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.

Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. izražen kao realni GNP.12. pak. mjerene GNP-deflatorom. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . uslijed promjene razine cijena. Naime. Slika 109. Kao i krivulja individualne ili. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. Višoj razini cijena. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.

vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. što gotovog. Ukoliko razina cijena raste. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. ceteris paribus. što depozitnog novca. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Dodatna će kupovna moć. Obrnuto. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. pad razine cijena znači. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. za 25%. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. smanjivanje količine realnog novca. Ukoliko razina cijena poraste. uz ostale neizmijenjene uvjete 82.12. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Pad kupovne moći. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Dakle.

smanjuje količinu realnog novca i. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. 3. jeftinijim inozemnim dobrima. i obrnuto. Pad cijena. Rast cijena. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. obara kupovnu moć stanovništva. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava.i njihovu veću potražnju. s tim u svezi. te se povećava agregatna potraživana količina. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. dakako. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. te rast uvoza. naime. 272 . Ovakva situacija znači pad izvoza. ceteris paribus. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i.zajmovnih fondova . Vrijedi. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2.12. te investicijsko trošenje. dakako. ceteris paribus. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Potrošači. Rezultat su niže realne kamatne stope.

te učinkom vanjske trgovine. Slike 110. Brojni su.2. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1.12. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. međutim. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje.

Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Pad poreza. izaziva pad raspoloživog dohotka. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. znači i povećanje agregatne potražnje. vrijedi i vice versa. vrijedi i obrnuto.12. ceteris paribus. Dodajmo. odjećom. 274 . znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Dakako. te brojnim drugim dobrima i uslugama. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. izazvati pad agregatne potražnje. Naime. pad agregatne potražnje. očekivanja izazvati. a time i agregatne potražnje. ceteris paribus. Naravno. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. naime. Rast poreza. stanovima i kućama. praćen rastom raspoloživog dohotka. Porezi Rast poreza će. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. znači i veću potražnju za hranom. ceteris paribus. Veći broj ljudi. 4. uz ostale neizmjenjene uvjete. pak. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. ceteris paribus. 3. 2. 5. znači i rast agregatne potražnje. Pesimistička će. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. vrijedi i obrnuto.

Vrijedi i obrnuto. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. ceteris paribus.12. S druge strane. a time i na agregatnu potražnju. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Pad će kamatnih stopa. 7. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. stoga. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. izazvan padom državnih transfera. uz ostale neizmijenjene uvjete. Promjene količine novca izazivaju. kamatne stope zabilježe rast. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. na novčanu masu. koje su posljedica promjene razine cijena. Međutim. dodatni. Rast transfernih plaćanja. znači i manju agregatnu potražnju. Pad raspoloživog dohotka. 275 . međutim. 8. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. uz ostale neizmjenjene uvjete. povećati agregatnu potražnju.

predstavljene GNP-deflatorom. 12. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Puna zaposlenost.2. isključuje cikličku nezaposlenost. 276 . Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.12.1. AGREGATNA PONUDA 12. mjerenog realnim GNP-om. postoji i samo jedna. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.2. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. pod utjecajem promjena razine cijena. s druge strane. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. s tim u svezi izazvane. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.

konstantne veličine. a posebice cijene rada (plaće). Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. Primjerice. Očigledno. Dakle. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Naime. 277 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111.12. njegov output ostaje neizmijenjen. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična.

U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. 278 . uz neizmijenjene cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Rast cijena finalnih dobara i usluga. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Pri tome se angažiraju i suvišni.12. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. do tada neiskorišteni kapaciteti. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada.

Više kompetentnih. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. o "pregrijanoj ekonomiji".2. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . ceteris paribus. 2. i agregatna ponuda.2. i kvaliteta radne snage. Važna je. 3. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. Riječ je. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. 1. strojevi. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti.12. 12. zbog razumljivih razloga. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. a s njime i agregatna ponuda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. oprema. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . dakako.

značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. 6. povećanje agregatnog outputa. 5. ceteris paribus. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. dakle. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. 280 . ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude.12. Rastu agregatne ponude pogoduje. tj. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. u pravilu. Naravno.

Vrijedi i vice versa. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 1. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 281 . ceteris paribus.2.3.12. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Rast plaća.

znači pad kratkoročne agregatne ponude.12. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. u dugom 282 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Dakle. Pad cijena sirovina. Zamjećujete. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. ceteris paribus. Rast cijena sirovina. pak. promjene cijena inputa. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Slika 114.

3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Međutim.12. 283 . Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. 12. Slika 115. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.

Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. Agregatni manjak dobara i usluga. Neplanirano smanjenje zaliha.12. 12. između ostalog. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.3. 284 . i rast nezaposlenosti. podiže razinu cijena. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena.1. poput plime. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu.

3.12. 12. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. 285 . dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. odnosno potencijalnog GNP-a. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa.2.

3. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.3. 286 . Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.12. dakle. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. 12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.

12.12. Isti uzrok. godine 287 .4. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. plaće rigidne. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. Najznačajnije životno djelo J. kamate i novca (The General Theory of Employment. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. Interest. prekomjerne nezaposlenosti. dakle.3. prije svega. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a).M. and Money) objavljeno 1936. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. nefleksibilne.

pak. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . prije svega. može biti neposredna i posredna. pada agregatne potražnje. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Državna intervencija. u smislu povećanja agregatne potražnje. 288 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Slika 119.12. Posredna. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G).potrošnje (C) i investicija (I).

85 Harrod. Prema tomu.: The Life of John Maynard Keynes. Ova.. Saya i drugih. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. str.5. R. kao što ranije naznačismo.85 zovu ekonomika potražnje. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. s tim u svezi. Poznat i kao "francuski Adam Smith".F. Ricarda. 12.3. 289 . 121.. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Spomenimo. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti.12. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Macmilann and Co. 1951. London..

87 Vidjeti: Hyman.3. pad cijena inputa. s tim u svezi. Inc. Nova. Richard D.12.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. D. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. 290 . N.. str. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. 623. Slika 120. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1. Boston. uslijed pojave nezaposlenosti..Irwin. 2. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će.: Economics. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. MA 1989.5. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.

rast cijena inputa.5. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. MA 1989.. str. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. Slika 121.javlja se. N. 291 . omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. naime.2.. s tim u svezi. Inc. 624.12. te se ravnoteža. Rast nezaposlenosti .: Economics. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. D.Irwin.3. Boston. Richard D. 4. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. i ciklička nezaposlenost. uspostavlja u točki R 2. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. u uvjetima pune zaposlenosti.88 88 Vidjeti: Hyman.

Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Nova.12. 292 . proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 3. 4. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces.

POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Naime. 13. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Našu ćemo pozornost. dakle.1. Međutim. investicije (I). itd.Im). Ona.model agregatnog trošenja . odluka o tome koliko štedjeti. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Naša je.istraživat ćemo. istovremeno. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. Prema tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.13. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. na sljedećim stranicama. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. očekivani (budući) dohodak. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. životna dob članova domaćinstava. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . držeći razinu cijena stalnom veličinom. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). odnosno bruto nacionalnog proizvoda. kao što rekosmo ranije. 293 .

13. Ili. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. 294 . Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. granična sklonost potrošnji jest promjena. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.1. upravno razmjerni odnos. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.1. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. u pravilu i u prosjeku.

Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Ili. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje.13. štednja je negativna. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka.

Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . U tom je slučaju štednja negativna. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. a granična sklonost štednji 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.07 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.93 0.05 0.87 0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.13.13 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.3.40 -0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .7.84 Prosječna sklonost štednji -0.05 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.40 1. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. stoga. 297 .Granična sklonost potrošnji . Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Naime. Prema tomu. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Podsjećamo. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.13. vrijedi i obrnuto. Dakako.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Upravo stoga.Granična sklonost štednji. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. ušteđena. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Trećega nema. Granična je sklonost štednji (0. pak. Granična sklonost potrošnji = 1 . dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili.

Taj pravac. 298 . povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. naime. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. U slici 122.13.

7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. jest autonomna potrošnja (Ca). Ovaj dio potrošnje.7 DI S = . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. glasi: Štednja (S) = DI . Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.3 DI . vrijedi i obrnuto.7 ⋅ DI). Na slici 122. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 . Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. dakako. budući da je S = DI . Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0.7 + 0.C. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.0. 299 . dakle.13. korespondirajuća funkcija štednje. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.

1. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Vrijedi. Može li se. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. također. odnosno bruto nacionalni proizvod raste.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . dakako. i obrnuto. GNP = C + S + T. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S).ukupnog raspoloživog dohotka. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Dakako. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. Dakle.2. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. 300 . međutim. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Potrošnja i realni GNP . Naime. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje .13. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T).8 raspoloživog dohotka. Istovremeno. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja.

2 1. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.5 2 2.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0. Slika 123.4 novčane jedinice.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.4 0. odnosno 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 = = 0. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. 301 . graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.5 1 1.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.8 realnog raspoloživog dohotka.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.8 1.13.

alata. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . Slika 124. poluproizvoda i sirovina). Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini.graničnu efikasnost kapitala. odnosno investicija. 302 . Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada.13. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. kada. dakle. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. Podsjećamo. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. strojeva.2. najrazličitijih uređaja i opreme). Kupovina.

dakle. Prema tomu.profitabilan. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. Međutim. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Prema tomu. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. dakako.). njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. Međutim. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. općenito. i obrnuto. npr. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Vrijedit će. ceteris paribus. ceteris paribus. Ukoliko. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. i obrnuto. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. Vrijedi. veličina amortizacije. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija.13. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. veličina amortizacije. primjerice. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. poduzeća očekuju. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. neki su čimbenici (očekivani profit. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . krivulja potražnje se pomiče udesno. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. 303 . Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. Obrnuto. očekivani pad profita. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran.

Činjenica je. suvišnih kapaciteta. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Budući da je. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. međutim. dakle.13. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. baš kao i potrošnja. Upravo stoga. Investicije ćemo. dakle. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125.očekivanom profitu. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. 304 . Možda očekujete da će investicije. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja.

13.13. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. 305 . dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. funkcioniranje školstva. itd. određuju političke odluke nadležnih skupština.3. provedbu zakona. pa. zdravstva. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. Državnu potrošnju. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.

13. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.4.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. 306 . I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Vrijedi. izvozne mogućnosti Hrvatske. i obrnuto. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. 307 . nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Veći inozemni realni GNP značit će. veći izvoz. Izvoz nije funkcija domaćeg.13. Njemačkoj itd. Suprotno tomu. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. naime.smanjuje izvoz. naravno. revalvacija . Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. izvoz će biti veći. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Austriji. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. rastu i primjerice. Devalvacija. ceteris paribus.4.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Tečajevi. Obrnuto. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3.1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.

13. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. ceteris paribus. ima za posljedicu rast uvoza.2. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. ceteris paribus. Veći domaći realni GNP znači. Uvoz će. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače.13. međutim. Tečajevi. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. veći uvoz. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. veći uvoz. 308 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Rast domaćeg agregatnog dohotka. Prema tomu. uz ostale neizmijenjene uvjete.4.

postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Pretpostavimo li da se povećava. naime. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. uz ostale neizmijenjene uvjete. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Revalvacijom se. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Obrnuto.3. Uvoz. 13. da je i neto 309 .13. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Zaključujemo. dakle. međutim. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.4.

Slike 130. 310 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.13.

Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. Nasuprot tomu. pak. ceteris paribus. rast će izvoza. npr. nadolje i ulijevo.13. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. 311 . ceteris paribus. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. uz ostale neizmijenjene uvjete. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. devalvacija. Slika 131. te neto izvoz postaje negativan. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu.. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. Obrnuto. rast će uvoza. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Kao što je već rečeno. neto je izvoz pozitivan.

.

Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. 313 . međutim. Sada smo. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja.14.1. pri datoj razini cijena. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. potrošnja su i uvoz. 314 . dobit ćete agregatno trošenje. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. pa. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz.14. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. te su predstavljene kao fiksne veličine. stoga i neto izvoz. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. U pretposljednjoj koloni tablice 39. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx).

naime. ali i (autonomni) dio potrošnje. izvoz. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a.14. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. samosvojna trošenja. državnu potrošnju. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. naravno. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). iznosi 200 novčanih jedinica. u našem primjeru. Prvu skupinu čine autonomna. pri svim razinama realnog GNP-a. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Autonomna potrošnja. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. To je. 315 . Izvjesna. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. Ovdje valja ubrojiti investicije.

ponavljamo. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Razlika. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. određuje kut C+I+G+EX krivulje. upozoravamo na to.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. to je promjena.7 novčanih jedinica.5. 316 .2.7. Ili. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX).2 = 0. Ili. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Uvoz. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. po jediničnom povećanju realnog GNP-a.14. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.7 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.2 novčane jedinice. pak. iznosi 0. Oduzmete li. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. Prema tomu. Dakle.

svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. 317 .5 kuna porasta induciranog. skraćeno. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.14. Dakle. dakle. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. 90 91 Ubuduće. odnosno krivulje agregatnog trošenja. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje.5. Graničnu sklonost trošenju moguće je.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Ne zaboravimo. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. granična sklonost trošenju. odnosno agregatnog trošenja. međutim. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133.14. Tablica 39. 318 . MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Taj pravac. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o.2. naime. 14. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.

Prije presjecišta.1. Podsjećamo.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. osim u točki ravnoteže. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. zalihe se. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža . 14. Ove će disproporcije.2. 319 .

poluproizvoda i sirovina). Zalihe (gotovih proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. niti padaju kada je agregatno 320 . Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. stoga.14. niti rastu. povećanje realnog GNP-a. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135.

321 . moguće je objasniti i pomoću.tzv. ravnotežni realni GNP. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Stabilni. Koristeći podatke iz tablice 39. pa.2.14. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). dakle. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. 14.2. Makroekonomska ravnoteža . Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.I + G + EX = S + T + Im. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Obrnuto. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). paušalni porezi (lump sum taxes). Tablica 41.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.

Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. stoga. 322 . Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). ravnotežni realni GNP iznosi 400. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Slika 136.14.

60 . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .14. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. neto poreza i uvoza. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. Kada je realni GNP veći od 400. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.NX = S . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. neto poreza i uvoza.T) . Dakle. dakle.30 = .(G .T) = S . investicije. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . zbroj investicija. kada je. 323 .I .30 = 70 . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".Im) + ( G .I .(Proračunski deficit) . te proračunskog deficita. Deficitarna trgovačka bilanca = S .30 Dakako.I . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.40 . Posljedica je rast zaliha.

3. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke.3. ali koje ne mijenjaju njen kut. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. povećaju za 100 novčanih jedinica. državne potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.1. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Promjene autonomnog trošenja (investicija. 14. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39.14. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Neka se planirane investicije. Tablica 43. a zbog očekivanja viših profita. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.

u obama slučajevima. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). naravno. Također. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. 325 . Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600.14.5. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. i obrnuto. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Vrijedit će.

Rast granične sklonosti uvozu. granična porezna stopa.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. znači manji raspoloživi dohodak.granična sklonost uvozu. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara.14. 326 . uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. obrnuto razmjeran.3. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. dakle. Raste li. uz ostale neizmijenjene uvjete. dakako. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. pad granične sklonosti potrošnji. manju graničnu sklonost potrošnji i. manju graničnu sklonost trošenju. granična sklonost uvozu 3. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. Obrnuto. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Naime. Ovo. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. znači pad granične sklonosti trošenju. granična sklonost potrošnji 2. ceteris paribus. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. pa. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.

2.14. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.875  . te graničnu sklonost potrošnji.7  . Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Tablica 44. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. Međutim. Granična 5 20 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. Ravnotežno agregatno trošenje.

udio poreza u realnom GNP-u.875 ⋅ 0.9143 = 0.72 457.875 (1 .7.71 34.0857) = 0.85 51.5.28 42. dakle.5. Budući da je DI = (1 . graničnu poreznu stopu i.29 365. možda.0.t) ⋅ Realni GNP. Potrebito je.15 548.5). ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.00 91.57 17.t)] ⋅ Realni GNP.875 ⋅ (1-0.86 274.14 25.42 60.t)] = 0. Neto porezi su.57% realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). Granična porezna stopa neka iznosi 0.7-0.8 = 0.14. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. stoga. Ili. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.2) = 0.875 ⋅ 0. Tablica 45. [ GSP ⋅ (1 . Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .2=0. međutim.58 640.43 182.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.0857. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.8 328 . 8.

Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji.6. stoga. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. Ili.8 ⋅ Realni GNP. ravnotežno agregatno trošenje. stalna veličina (0.2) ]. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. ∆ Potrošnja 80 = = 0. C = 30 + 0.8.GSU (0. S prvobitnih 0. 0.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. ravnotežni realni GNP iznosi 500. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.6. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. a zbog rasta potrošnje.8 realnog GNP-a. međutim.7 realnog GNP-a. u prvom slučaju. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.8) .6 [ GSP (0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. Budući da granična sklonost uvozu jest. 329 .dakle. odnosno ravnotežni realni GNP. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. bilježi rast i iznosi 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. kut krivulje agregatnog trošenja.8. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.5 ona skače na 0. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu.875 raspoloživog dohotka. Raste. s . ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. Uočili ste.14. u obama slučajevima.

Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. Pretpostavimo da ste. naplatiti odgovarajuću kamatu. smanjili potrošnju i povećali štednju.875 raspoloživog dohotka. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.1143 realnog GNP-a.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . međutim. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . uloživši je u banku. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. Što će se. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Granična je sklonost štednji iznosila 0.14. 14. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .4.

58 640.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.125 ⋅ (1 .14 25.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0857) ] ⋅ Realni GNP. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.29 365.86 274.71 34.0857) ] ⋅ Realni GNP.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.125  .57 17.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .0857)] ⋅ Realni GNP.85 51.15 38.1143. 331 .0857)] ⋅ Realni GNP.72 27. Provjerimo navedene tvrdnje.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.0857) = 0.0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. ∆ Štednja 11. dogoditi ukoliko se.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.2344 raspoloživog dohotka.57 -7. odnosno 0.43 Naime. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0. stoga.7656 ⋅ (1 .00 91.875 ⋅ (1 .0. a funkcija štednje S = . međutim.30 + [ 0.0.15 548.43 = 0.29 15. Tablica 46.43 182.2344⋅ (1 0. Prema tomu.72 457.14.42 60.125 ⋅ 0.9143 = 0. ceteris paribus.30 + [ 0.14 4. Predstavimo novu situaciju.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. = = 0. poveća granična sklonost štednji i.28 42. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.0. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .125 ⋅ (1 . Što će se.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.7656 ⋅ 0. 332 . Rast štednje ima.7656 ⋅ (1 − 0.9143 = 0.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.28 42.0857) = 0.29 365. uz ostale neizmijenjene uvjete.7 .71 34. iznosi 0. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. a ravnotežni realni GNP 400. Granična sklonost trošenju iznosi 0.57 12.42 60. odnosno 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.15 548. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.7656 raspoloživog dohotka. kao što ranije rekosmo.29 55.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.14 25.58 640.15 98.43 182.5.85 51.7 ili 0.86 274.57 17.86 34.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. Granična sklonost potrošnji.14.72 457. ceteris paribus.72 77.

ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. znači rast njegovog dohotka. 333 . Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. kada je o pojedincu riječ.14. međutim. naziva se paradoks štednje. Do paradoksa. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. ceteris paribus. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. povećanja štednje. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka.

Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14. multiplikator. Multiplikator autonomnog trošenja ili. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slika 140. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. dakako. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja.5. 334 . jednostavno. Vrijedi. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Prema tomu. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . međutim. multiplikatorski učinak. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. 1 . granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 .14. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. Naime.

Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. a granična sklonost uvozu 0. Multiplikator = 1 − 0 . Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.67.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).7. 1 − 0 .67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .2).14. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. multiplikator će biti: 1 = 1. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.

te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. autarkičnom gospodarstvu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. U tom će slučaju. Međutim. . kao što zamjetismo ranije. 14. granična sklonost uvozu = 0. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji.2.14. Pretpostavimo nadalje da je. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.5. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. budući da je riječ o zatvorenom. 337 .1. 1 .Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji.5. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.

i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. Država može 338 . Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. Dakle.Granična sklonost trošenju .14. dakle. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . Koristeći sljedeće formule. 1 Multiplikator = 1 . Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili.6. Granična sklonost štednji = 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. . primjerice. 14. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.Granična sklonost trošenju.

rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja.6. i obrnuto. Promjena autonomne potrošnje ovisi.14. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP.9). Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. autonomnim porezima. Obrnuto. o graničnoj sklonosti potrošnji. nažalost. Vrijedi. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. U praksi je. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. posredstvom državne potrošnje. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. dakako. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. Međutim. naime. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. 339 . efikasnost državne potrošnje. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Upravo stoga.1. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Međutim.9.

9. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Kao što zamjećujete.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. Valja zaključiti da država jest u stanju. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. autonomnim porezima. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.realnog GNP-a. a porezni multiplikator 3. dotle dodatna kuna. Naime. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . ne ide.7 0 . dakle. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.14. varirajući veličinu paušalnih 340 . a granična sklonost uvozu 0.9 = −3 1 − GST 1 − 0 .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.9 = − ⋅ 0 . porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .2. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.33. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . u cijelosti u potrošnju.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.

Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. i veličinu induciranih poreza. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.9 (1 .45 341 . 14. s tim u svezi.0.33 1 − [0.2] 1 − [0.2.t) = 0.25 0.9(1 − 0. dakle. Međutim. kao u prethodnom primjeru.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.5 = 0.6. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.5 (t=0.9 ⋅ 0.5). država može.2).14.2. (GSU = 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.9].5) − 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.5) = 0.45 − 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . Novi je element granična porezna stopa veličine 0. iznosi 0.2] 1 − 0. Granična sklonost uvozu.

dakle. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.75 Pojava je granične porezne stope.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . 342 .t) = 0. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .9 tada je GSŠ(DI) = 0.45 . Ako je GSP(DI) = 0.5 + 0 . što su. postoji još jedna mogućnost.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. veći inducirani porezi.2 0 .Granična sklonost trošenju Prema tomu.1 ⋅ 0. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .33 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .14. Što je veća granična porezna stopa.2 = 0.75 Međutim. Multiplikator = 1 1 = = 1. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.0. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.33 1 − GST 1 − 0 .25 0 .05 + 0 .1.Granična sklonost trošenju .GSU = 0. Stoga je i multiplikatorski učinak.5 = 0.05.

bez obzira kako nastali. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. odgođenih. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. budućih transakcija. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. On olakšava i ubrzava razmjenu. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.15. dvostruko podudaranje želja. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Zahvaljujući tomu. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Kao što rekosmo. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije.1. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. međutim. obračunska jedinica. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. podmirite u 343 . Novac je. Novac kao obračunska jedinica. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama.

Kao i prethodna. pri tome će. krzna.15. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. Sredstvo razmjene. prije svega. unutarnju vrijednost. kao novca. služi i kao zaliha vrijednosti . 344 . duhana. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. trajnost.). kao sredstvo razmjene. 15.zlato i srebro. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . itd. novac je ono što funkcionira. u najgorem slučaju. U vremenima inflacije.. Dakako. Međutim. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. poput stoke. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene.konzervator vrijednosti. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. pšenice. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. bile očigledne: laka prenosivost. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Prema tomu. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. istovjetnost kvalitete. djeljivost. a potom i kao obračunska jedinica. Štednja je. Prednosti su plemenitih metala.2. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. npr. Najrazličitije su stvari. Razlog držanja novca.

u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće.15. Metalistička teorija. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. svjetskog rata. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. rezervne valute (dolar. koja glasi na donositelja. Papirni novac. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. godine.44 kg. imala je zlatnu podlogu. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). svjetskog rata. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. etablirani nakon I. Trajao je sve do I. U Engleskoj je. 345 . povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. taj drugi oblik novca. funta). taj prvi oblik papirnog novca. naime. u početku bijaše konvertibilan. Banknota. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. ipak ograničavali. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je.

zlatni se standard napušta. ceteris paribus.3. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina.15. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. spomenimo posljednji oblik novca . Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. 15. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. a nalazi se na računima banaka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). ne posjeduje materijalni oblik. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. I konačno. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. ovisi o količini novca u optjecaju. dakle.nevidljivi. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. jednostavnije. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. depozitni novac. dakle. za razliku od papirnog i kovanog novca. Depozitni novac (knjižni. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. Unatoč nekim lošim iskustvima. 346 . te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Ili. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Riječ je.

namijenjena štednji. međutim. 60. Pokušajmo objasniti cijeli proces. 1992.štednja diskvalificira. Ovdje. A.. te depozita s rokom kraćim od jedne godine.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Zagreb. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. Naime. BANKE I STVARANJE NOVCA . Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. Šokman. a vista). njihova ih namjena .4. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. kao komponente novčane mase (M1). “near” novca. 94 Perišin. str. 347 . “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. Međutim. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. I. Informator.15. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. prije svega.: Monetarno-kreditna politika. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka..”94 15.

348 . Prema Parkinu96. tipična američka banka. Informator. 96 Parkin. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. manje od 2. 717. Šokman. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. M. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. određeni. str. str. drži. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. Pretpostavimo.: Economics. Zagreb. Addison-Wesley Publishing Company. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku.. banku B. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Iznos ovih sredstava je neophodna. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95.5 dolara. I. po sili zakona. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. na svakih 100 dolara depozita. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. 97 Perišin. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza..rezervu likvidnosti. 1992. nadalje. posjedovati određenu rezervu . u svakom trenutku. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. u obliku rezerve. Ovaj će depozit. obliku rezerve likvidnosti. A. Banka B će 95 Ali. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. New York.. minimalne likvidnosti ili tzv. No. 1990. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica.4 na jedinicu depozita.: Monetarno-kreditna politika.15.97 Prema tomu. 39. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita.

15. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.4 250 Novi krediti 60 36 21. možda pregledniji. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.44 150 Nove rezerve 40 24 14..4 8. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. način: Tablica 48.96 19.96 100 349 .64 12.6 novčanih jedinica.6 32. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). itd. itd. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.4 na jedinicu depozita).6 12. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.

dakle. N. Naime. 249. 350 .98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa.5 98 Prema: Dyal.: Basic Economics. New York. 1985. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica.. 4 = 2. J. Zašto? Zato što (jednostavni ili. kako ga još zovu. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. za 150 novčanih jedinica. u našem primjeru. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. Macmillan Publishing Company.A. Karatjas. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica.5.15. iznosi 2. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. potencijalni) novčani multiplikator. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. str.

maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. Oni mogu biti zadržani. novčani multiplikator iznosi 2.15.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR).5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 .4). Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. odnosno količinu novca. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. Proces. u obliku gotovine. dakako. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2.5 ⋅ ( − 60) = −150] .5 = 250). u banke stvarajući novi višak rezerve.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. izvan računa banaka.5. 351 . može teći i u suprotnom smjeru. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. kao u našem primjeru. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Istina. u obliku depozita. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. Dakle. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica.

te odgovara za realizaciju monetarne politike. 1983.15. svojim djelovanjem.5. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. str. itd. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. Homewood.. 1992.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. Illinois. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Ona. 178. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. izdaje novčanice i kovani novac.: Monetarno-kreditna politika.. M. te je sada Hrvatska narodna banka. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. I. svibnja 1995. kontrolira banke. Narodne novine. 100 Perišin.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. Informator. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. u svezi toga. A. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. 26. 99 352 . 101 Vidjeti: Stigum.: The Money Market. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. Zagreb. utvrđuje opću likvidnost banaka. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. Dow Jones-Irwin. Šokman.. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. Konkretnije. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. broj 35.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.5.1.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. 102 353 . Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 15. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.5. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.1.1.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

primjerice.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. vrijednosne papire kao što su. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. dakle. angažirati na način da zarađuje kamatu. posredno. Kupovat će. 361 . Međutim. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. kao što već rekosmo.M1) veća što je kamatna stopa manja. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. dakako. do rasta investicija i agregatne potražnje. i agregatnu potražnju. obveznice.monetaristi . njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju.15. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. naplatiti kamatu. Neki ekonomisti . pri kamatnoj stopi (k’0). a potom.

SouthWestern Publishing Co. Cincinnati 1988. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. A. W. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. Milton Friedman. uz pretpostavku da se v ne mijenja. nominalni GNP.15. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. M poraste za 5% tada će. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.: Economics -A Contemporary Introduction. Ukoliko. 104 Vidjeti: McEachern. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. Kao što znamo. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. 337. Prema tomu. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. str. porasti za 5%. također.. primjera radi. 362 ..

Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. 363 . pratiti promjene realnog GNP-a. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Ključno monetarističko pravilo. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. a te je promjene moguće anticipirati. Ili. količina novca mora. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. Njezin je. ako se v mijenja. naime. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena.15. nakon potrebitih prilagodbi. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a.

u pravilu. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. po agregatnu potražnju i realni GNP.15. Ukoliko je. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. pad privatnih investicija. Rast je državne potrošnje (G). Učinci rasta državne potrošnje. u velikoj mjeri. učinak istiskivanja. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. prema njihovomu dictumu. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. Naime. stoga. Svakako. pak. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. 364 . padom privatnih investicija. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu.

Houghton Mifflin Company. 1996.P. Irwin. J. 365 . Bilić..: Kapitalistička revolucija.d. Zagreb.. Informator. Coase. Bronfenbrenner. 2.: Macroeconomics. Baban. D. L. Lj. W..: Politička ekonomija... Homewood.3. M. Karatjas. 4. Black. Macmillan Publishing Company. and the International Sector. N.: Macroeconomics. Gardner. Zagreb. Zagreb. Oxford.: Money and Banking. Inc. "Naprijed". Richard D. Journal of Law and Economics. R.A. Clarendon Press. Buchanon. Friedman. 9.: Ethics. A... A. 1991.: The Problem of Social Cost. BPI. 5.: Basic Economics. 7. New York. 8. Školska knjiga.Irwin. I. Baily. 6. 1988.LITERATURA LITERATURA 1. d. 1991. N. Pravni fakultet u Splitu. M. Dragičević. 1987.... and the Market. P. 10. October 1960. 1985. T. Efficiency. vol. W.: Ekonomski leksikon. Daniel. 1985. 3. Dyal. Financial Markets. Boston. 1991. 1995. Split. Sichel. Homewood. Berger.: Tržište.

Henderson. D. 1951. London. 14..... Friedman. J. Dornbusch. R.: Financijski capital. New York. Stvarnost. Taylor. 1981. 16.: Free to Choose... R. Eckert.. Performance and Policy. C. 13. L. Poole. R. Inc. Avon. The Dryden Press..o.: Almost Everyones Guide to Economics. T.. H. Hilferding. 1988.Školska knjiga. L. K. Penguin Books Ltd. Galbraith.: Principles of Macroeconomics. Galbraith. Macmillan and Co. 1988. P.W. R. Hall.LITERATURA 11. Mc Graw-Hill Book Company.. Norton & Company. 1995. M. W. 1986... New York. R. 1981... M.B. Thurow.: The Life of John Maynard Keynes. Friedman. 19.. 20.o. Leftwich.. Kultura. Schmalensee. R. R.. J. 1984. 1986. Friedman.. "Mate" d.. Heyne. D. J.: Kapitalizam i sloboda.: Doba neizvjesnosti. J.: Introduction to Macroeconomics. Heilbroner.. 1958.. S. 15. New York. W. Stvarnost. V. Zagreb. 1992. Beograd.: Ekonomija za svakoga. 366 . Lexington. 22. 21. J.K. Harmondsworth. R. 18. E. Zagreb. Heath and Company. K.: The Price System and Resource Allocation. New York.. New York.. Zagreb. 24. Harrod. Froyen.Theory. Macmillan Publishing Company. Globus .: Macroeconomics-Theories and Policies. Macmillan Publishing Company. Galbraith. 1987.: The Economic Way of Thinking.: Anatomija moći. 1983. Fischer. 23. 1991. Zagreb. R. F. 17.: Macroeconomics . R.C. 12.

1992. 1979. . A. 33. tom 19. Inc. 37. 27. Cincinnati.o. Inc. 1990.: Economics. H. Beograd. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.: Economics . 367 . Irwin. 35.: Osnovi kritike političke ekonomije I. 1987.. New York. 26. Keynes. (reprint). Zagreb. 1991. Zagreb.Ekonomski fakultet Zagreb. 29..: Introduction to Economic Principles. 1989. D..: Načela ekonomike. 1988.: Uvod u ekonomiju.Analysis and Applications. "Mikrorad" d...: Opća teorija zaposlenosti.H. Norton & Company.G. N. K. Hyman. E.: Počela političke ekonomije. Prosveta. Zagreb. J... A. kamate i novca. 32. R.W. Mabry. Zagreb. Addison-Wesley Publishing Company.: Modern Microeconomics . M. 1994. 31.. Mankiw.: Economics. New York.. McEachern. Centar za kulturnu djelatnost. Lorković. W. H.o.A Contemporary Introduction. New York. Boston. Perišin. Parkin.: Principles of Economics. Hyman. I.LITERATURA 25. B. 30. N.. New York. Kovačević. MED. Ulbrich. South-Western Publishing Co. Mansfield. Marshall. 1987. Informator. M. Centar za kulturnu djelatnost. Šokman. D. Irwin. 1993.: Monetarno-kreditna politika.. B. A. 28.. 34. Zagreb. W. Mc Graw -Hill Book Company.o.. 1998. 1989. N. 36. Boston. 1989.: Microeonomics.. The Dryden Press.o. Marx. Inc.

Zagreb. 42. 39. 1992. 46. Washington.B. New York 1960.: The Political Economy of Prosperity. P.. Sammuelson. Informator. Oxford University Press. Wonnacott. Narodne novine. New York.. Dow Jones-Irwin.: Economics. Schiller. T.: The Money Market. M. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 1983. John Wiley & Sons. Socialism and Democracy. Šik. Okun. J. J. 1970. Globus. Zagreb. "Mate". R.C. McGraw-Hill. R. Wonnacott. 368 Poslovni rječnik. Ricardo. Zagreb. 40. 49. 48.. Louis 1987. A. D. 47. D.. New York.. . 1993. 2000.1995. L. 43.LITERATURA 38.: Essentials of Economics..: Microeconomics. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.. 45.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. Truett.A. Schelling.: Načela političke ekonomije. 44. Zakon o trgovačkim društvima. 51. Masmedia. O. 1983. Smith. B. Zagreb.: Ekonomija. 50. 1983. 1990. 26. Zagreb. The Brookings Institution. A. Homewood. Nordhaus. broj 35. W. Stigum. Schumpeter..: The Strategy of Conflict. 41. P. New York. 1947. 1996.: Capitalism. M. Centar za kulturnu djelatnost. Kultura. Truett.: Treći put. St. Beograd 1970. Zagreb. D.05.

input. 260 nacionalni. 244. 223 B banka. 265-266 devalvacija. 264 raspoloživi. 63-64 alokacijska efikasnost. 235 Böhm-Bawerk. 153. 256 deflacija. 259. 309 disekonomija razmjera. Jeremy. 228-231 amortizacija. 6-7 decentralizirana. 114 diskriminacija cijena. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 303 analiza. 187-188 D Darwin. 307. 27 dionice. finalna. 232 Coaseov teorem. 256 realni. 255-257 mjerenje. 58 čišćenja tržišta. 257-261 nominalni.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 222 kapitalna. 203 output. 10 bogatstvo. 347 Bentham. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 6 centralizirana. 232 dominantna strategija. 244 depresija. 222 normalna. agregatni. 263 osobni. 166-169 dno. 10 antimonopolno zakonodavstvo.223. 45 intermedijarna. 181 369 . 11 darvinizam (socijalni). 222 slična. 51 bruto nacionalni proizvod. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 221-222 pareto suboptimalna. 45 privatna. 348 sekundarna emisija novca. 67 relativna cijena inputa. 117-118 crta proračuna. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 187. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 255 javna. 7-8 pareto optimalna. 258 komplementarna.226. 244 potencijalni. 46 miješana. Charles. 9. 222 crta izotroška. 202 troškova i koristi. 173 C cijena. 266 dobra. Eugen. 264 realni. 120 dohodak. 255 inferiorna. 94-101 ravnotežna. Ronald. 347 centralna. 189 Coase. 258.

228-229 granični prihod. 60. 9 socijalistička. 103-104 granični trošak. 171. Friedrich. 294. 6. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. minimalni. 305-306 duopol. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 227. 326 granična sklonost potrošnji. 221 državna potrošnja. 362 I indeks potrošačkih cijena. Milton. 304-305 370 . 193-194 granični privatni trošak. 124 granični društveni trošak. 37-47 eskontna stopa. 9 kapitalistička. 223 granična porezna stopa. Hermann Heinrich. 154. 16 Hobbes. 229 pozitivne. 233 ekonomika. 316-317 granična sklonost uvozu. 338 Friedman. 289 laissez faire. 241-242 inflacija. 258-259 bruto privatne domaće. 8. 259 funkcija. 230 granična korist. 143-144 prosječni. 9. 13 definicija. David. 143-144 elastičnost. 6-7 tržišna. 227 negativne. 116. 47-49 potražnje. 16 ekonomska renta. 7-8. Thomas. 331 granična sklonost trošenju. 114. 56 granična društvena korist. 190-191 ekspanzija. 51 Gossenovi zakoni. 33-34 oskudica i. ponude. 357 H Hayek. 265 eksternalije. 213 granična korisnost. 6-7. 194 gubitak. 328 granična sklonost štednji. 5 Hume. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 16. 9 ciljevi. 228.187-188 investicije. 243 G Gossen. 53. 229. 246 F fiskalna politika. funkcije. 33-34 ekonomija razmjera. 228 granični proizvod. 274 funkcija. 301. 17 keynesijanska. 241 godišnja stopa. 295. 9. 224 granična efikasnost kapitala. 181 E ekonomija.

346-347 M2. 51 K kamata. 121-122 karta preferencija. Alfred. 233 zakonski. 222 čista. John Maynard. 180 Menger. 287 koeficijent koncentracije. 60 izvoz. 173 monopson. 201 371 . 318 agregatno trošenje i. 53 ukupna. 272. Thomas Robert. Karl. 318 keynesijansko objašnjenje. 216 kamatna stopa. granična. 307 kvantitativna teorija novca. 276 kapital. 187 karta izokvanti. 217. 154. 154 prirodni. 287 klasično objašnjenje. 275 korisnost. 286 puna zaposlenost i. 14. 51 mikroekonomika. 187 realni. 183 količina novca u optjecaju. William Stanley. 51. 286-287 M M1. 285 jednadžba izotroška. 302 korist. 256. 222 L Lorenzova krivulja. 198 monopsonistička konkurencija. 353 restriktivna. 247 različite interpretacije. granična. 60-223 ukupna. 51-52 Malthus. 10 Marshall. 125-126 karta izotroškova. 246. 154 monopolistička konkurencija. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 214. 246 J javna dobra.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 275 kontrakcija. Karl. 266 inflacijski. 241 makroekonomska ravnoteža. 118-119 jednadžba prometa. 360 monopol. 248 jednadžba proračuna. 15. 12-14 Marx. 70-72 Keynes. 362 monetarna politika. 308 odrednice. 265. 289 nezaposlenost i. 352 ekspanzivna. 263 potražnja. 153. 222 miješana. 215. 285-286 recesijski. 64-65 Jevons. 11 matrica isplata. 347 makroekonomika. 303 kapacitet. 187 financijski. 241 monetarizam. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 347 M3. 358 instrumenti. 275 realna. funkcija. 283.

251 stopa. 337 granična porezna stopa i. 251 frikcijska. 188 suzdržavanja. 346. 334 autarkično gospodarstvo. 264 neizravni. 19-20 oligopson. 251 poduzeće. 253-255 plaća. 23 zakon ponude. 330 Phillipsova krivulja. 181 nesavršena konkurencija. 260. 263 "nevidljiva ruka". 309-310 P paradoks štednje. 37-47 individualna. 87 poduzetništvo. 339 inducirani. 306 funkcija. 353 oskudica. 187-188 ponuda. 146 potraživana količina. 350 porezni multiplikator. 321. 339 poslovni ciklus. 344 porezi. Arthur. 58 potrošačeva ravnoteža. 53. 326-327. 265 potopljeni trošak. 266 Okunov zakon. 250 strukturna. 261. 266-267 oligopol. 263 Nashova ravnoteža. 60. 269-270 O Okun. 205 neto korist. 9 osobni dohodak. 252 sezonska. 19 agregatna. 19 zakon potražnje. 176 diferencirani. 264 N nacionalni dohodak. 20 agregatna. 19 tržišna. 75 372 .POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 276 novac. 176 potražnja. 300-301 novčana baza. 277-278 tržišna. 263 neto izvoz. 263 neto. 23 agregatna. 354 novčani multiplikator. 276 dugoročna agregatna. 250 ciklička. 342 izravni (osobni). 269 elastičnost. 23 kratkoročna agregatna. 259. funkcije. 173 neto investicijski dohodak. autonomni. 264 faze. 176 čisti. 24 agregatna. 201 potrošački probitak. 341 otvoreno gospodarstvo. 61. 343 oblici. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 7-8 nezaposlenost. 226 neto nacionalni proizvod. 276-277 elastičnost. 47-48 individualna. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 251 prirodna stopa. 23 ponuđena količina.

295. 132 sindikat. 300-301 funkcija. 142. 356 Ricardo. 53. 307. 294. 61. 153. David. 210 siromaštvo. 88 monopolski. 267 Smith. 221-222 država i. 116 stalni. dominantna strategijska. 188 revalvacija. 265 renta. 136. 222-223 profit. 295. 116 rastući. 315 agregatna. 238-239 tržišna. 134 ukupni. 163 prinosi razmjera. 133-134 prosječni. 181 potrošačeva.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 131-133 savršeni konkurent. 114 opadajući. 10. "milo za drago". 293-301 autonomna. 181 makroekonomska. 144 u dugom razdoblju. 298 granična sklonost. prekidanje. 238 raspoloživi dohodak. Adam. 9 Stagflacija. 133 realokacija resursa. 294. 101 slampflacija. 258. 103-104 prosječni. 101 u kratkom razdoblju. 267 strategija. 104-105 ukupni. 101-102 proizvodnja. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 331 prosječna sklonost. 152 prosječni. 318 Nashova. Paul Anthony. 37. 309 rezerva likvidnosti. 230 supstituti. 235-237 dohotka. 177 subvencija. 221-222 prijelomna točka. 235-237 373 . 187 ponuda. 183 strategijska interakcija. 264 ravnoteža. 250 raspodjela. granični. 56. 140-141 S Samuelson. 238 proizvod. 76-77 suradnička. 88 ekonomski. 114. 162 normalni. 295 funkcija. 114. 46 R rad. granični. 183 tržišna. 209. 150-151 maksimalni. 205 Š štednja. 114. bogatstva. 17 savršena konkurencija. 295 radna snaga. 116 recesija. 328 inducirana. 283. 298 granična sklonost. 316 prosječna sklonost. 294 nakon poreza i transfera. 301. 238 granica. 246 problem slobodnog jahača.

232 vodstvo u cijenama. 151-152 prosječni. 110-111 transakcije. 315-316 ravnotežno. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 51 teorija igara. dugoročni. 89. čimbenika proizvodnje. 206 vanjske trgovine.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 177 tržište. 108 ukupni proizvod. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 155. 115 eksplicitni. 79. 132. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 151 varijabilni. 206 istiskivanja. 315 funkcija. 171 374 . dohotka. 67. 131 ravnoteža. 250 uvoz. 318-319 Z zajam. 89 ekonomski efikasna.53 zakon opadajućih prinosa. 171 transferna plaćanja. 7-8 višak rezerve. 63 traganje za rentom. 106-107 zakon ponude. 265 vrijednost. 126 tehnološki efikasna. 250 puna. 109-110 implicitni. 364 X x neefikasnost. 316 odrednice. 308 V "vidljiva ruka". 259 transferna zarada. funkcija. 252. 194-195 trošenje. 179. 179 teorija krivulje indiferencije. agregatno. 89. 26-27 zatvorenikova dilema. 272 teorija granične korisnosti. 187 zlatni standard. 230. 314-315 autonomno. 194 prosječni. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 316-317 inducirano. 309 granična sklonost. 187 dobara i usluga. 351. 190 trošak. 354 vlasnička prava. 179 zemlja. 284-285 tržišna moć. 272 realnog bogatstva.209. 313-315 granična sklonost. 177-178 tehnika proizvodnje. 108 granični. 345-346 U učinak. 345 oblici. 19 zaposlenost. 89 realne kamatne stope. 271 supstitucije. 177 vrh. 151 fiksni. 151-152 oportunitetni. 23 zakon potražnje. granični. 232 ukupni. 107.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful