Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

...69 4. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ........ TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE..............63 4..83 5.......... Potrošačeva ravnoteža ..........................................5....51 4....5.51 4.......60 4.......... PROIZVOĐAČEV IZBOR ... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI......................................1. Potrošačeva ravnoteža ..................93 5...................2................2...80 4..1..................................................2.........................75 4........1.1.58 4.....87 5..........5...............1...62 4...94 VIII ...... Zaključno o teoriji granične korisnosti ................4.........usporedba ..72 4......2..............2...... Dioničko društvo ...2...........2.1..........1........1.....3......................SADRŽAJ 4....2.................................57 4............................1........53 4.. Promjena potrošačeve ravnoteže ....................... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje... Korist i potrošačeva ravnoteža .........................1.2.................................2.2.................. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ..................3....1...............1..79 4............................2. Crta proračuna i realni dohodak .....65 4.....1.............67 4. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ................2.......3...... POTROŠAČEV IZBOR. Oblici poduzeća ....................1................................2...............2......................... Crta proračuna i relativna cijena..... Krivulja indiferencije..................4.....................................87 5......... Cijena dionice ..... Učinak dohotka i učinak supstitucije ....1.......................6.. Potrošački probitak ..................2.90 5.......1....77 4..1...1..............91 5........ Vrste dionica .......... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI........................1........2.......

......SADRŽAJ 5...........113 5.........118 6............114 5. Prosječni trošak.... Prosječni ukupni trošak ... Karta izotroškova.. IZOKVANTA ............. Relativna cijena inputa i crta izotroška.......................117 6..3................. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ..2.1........................................ 5.... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .. 5.................................1....................2.............. Prinosi razmjera..............94 5.................. Cijena dionice kao eskontirana dividenda ................. 97 5........2...........2...KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ...3.......................109 5................1...1..104 Zakon opadajućih prinosa... Granična stopa supstitucije kapitala radom ..... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ..107 5..............117 6............ PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ............2..... TROŠKOVI 5...125 6................... Karta izokvanti .....3..........2..............................1.......3.................2.....................................2..............................126 IX ...122 6........... Ukupni trošak .......................... CRTA IZOTROŠKA .....2.3.........1.............................107 5..............2................121 6....120 6.............110 5.................124 6..............................2.................. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .............4.................101 5.1.106 ........1......3....4........2.....101 Granični proizvod .2...2......1.115 6................103 Prosječni proizvod ...........................2.4...3...1...................2..................................................................1.......4.... Ukupni proizvod ............ 5........2.........3.... Jednadžba izotroška.............1............................................. Granični trošak .....2...

.......2.... Prijelomna točka u uvjetima monopola ............ ukupni trošak i profit ................................148 7.......... Savršena diskriminacija cijena ......155 7.............3..............1............ SAVRŠENA KONKURENCIJA ........6.. Usporedba monopola i savršene konkurencije .160 7.....146 7................... Prekidanje proizvodnje ........6.. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ...........1....... Maksimaliziranje profita..9............2.....5.2.............144 7..... granični i prosječni prihod monopola.. Ukupni................... Monopol i krivulja ponude ...1.......7..........1..................... Potopljeni trošak .......................SADRŽAJ 7.. Granični prihod..154 7..............2.. Pitanje izlaska sa tržišta..................163 7. Monopol i diskriminacija cijena .131 7...1..................... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ....3.... Ukupni..8...... Granični prihod.....164 7......2....2.......1....... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka....4.................1. Ukupni prihod..2..8......165 7..1......133 7..... Krivulja ponude savršenog konkurenta ..............135 7..3..2....1....159 7....3. MONOPOL ....5...1..................................141 7..154 7.....................1................................ TRŽIŠTE DOBARA....................................2............. granični trošak i profit ........... granični trošak i profit .2.143 7..........2.....2...4............167 7...1.............1......................1...... Pojam i oblici... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka... Ukupni prihod....7...1...........2.......131 7...........2....................1..136 7........146 7...... ukupni trošak i profit .......................7.................2...149 7..2.....169 X .....2. Maksimaliziranje profita.... 159 7....................2. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .................. 137 7......166 7.......................................1.......................

.......................203 XI ....173 7....................2..SADRŽAJ 7.... Oligopol ...2................. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.187 8..4..........................................................198 8............1...179 7.........2..188 8.175 7......... oligopol.......3..3.3.....................1.1..............2.................... Monopolistička konkurencija .. Output analiza.......... Igra u duopolu ........1.3.................. PODJELA ČIMBENIKA ...2......3.................3.....................1....4..............2........... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA..........1............... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.............................202 8.........183 7..........3......173 7................192 8...................4....................4. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .....177 7... Teorija igara ......2.......2....2...2..............3............ Profitno maksimilizirajući input ............ Zatvorenikova dilema.......................................1..................2................. NESAVRŠENA KONKURENCIJA........ monopol).................... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .........184 8.........2..2.........174 7............................. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ..1...................3....176 7.181 7.202 8............187 8.........3......3......3... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.... Input analiza ................. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ............ Monopson .................179 7..........................4........1.195 8....... Kratko vremensko razdoblje ..........................4.. monopolistička konkurencija.183 7..2. Dugo vremensko razdoblje..1..........

.2......1........2.........1............ Uloga sindikata ........ RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ..211 Potražnja za zajmovima...............1.....................3..........4..........1............1......1......1.227 10.................. 209 9.215 Ponuda zajmova...........................2............ Zaključno o eksternalijama .......................2.........3.............1.........2.............217 9.. Necjenovne odrednice ponude............................218 9.......1............2............ Potražnja za kapitalom........................................1............... Necjenovne odrednice potražnje .....208 9.........1................210 9........2....................207 9.. Ukupna i granična korist javnog dobra ... 231 10....................................2...............................1.......2.....................2...................1.......................................1..2.............223 10........................... TRŽIŠTE RADA ......2.......3.....................216 Ravnoteža na tržištu zajmova ... 9......219 10........................205 PROZVODNJE 9.............. Država i eksternalije . Subvencije i alokacijska efikasnost ...1..... Država i (prirodni) monopol..2...233 XII ....................... TRŽIŠTE ZEMLJE ............1.....internalizacija eksternalija.1.......1................ Javna dobra ...................3.......................205 9..2.......222 10.. Ponuda zemlje.....2.........1.... 224 10....1...211 9.........3..... 9...2................ 9......... Ravnoteža na tržištu rada... 230 10......205 9........228 10..2................... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA........ TRŽIŠTE KAPITALA .............. Porezi i alokacijska efikasnost ..... Analiza troškova i koristi ...1...1....................................221 10..............3... Ravnoteža na tržištu zemlje..........3................................ Ponuda rada ................................1.219 9....SADRŽAJ 9.....1....... DRŽAVA I TRŽIŠTE .........................221 10............

............................. INFLACIJA ...235 10.............SADRŽAJ 10....... 258 11..... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .273 XIII .......238 11.........1............1..................... Poslovni ciklus i inflacija . 260 11.1............. Lorenzova krivulja.........1..............................262 11.................. Pristup dohotka .........1.............. Različita tumačenja jednadžbe prometa .....................1.......1............1.............257 11.............255 11..1.................... Kvantitativna teorija novca.......3....264 11.... Promjene agregatne potražnje ....1...........2................................235 10.....3......269 12........267 12........250 11.............. 261 11...2..4...246 11......................1...1.241 11....................... Pristup trošenja ......4..269 12........................................... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ..248 11....... AGREGATNA POTRAŽNJA .........2.......................2.......2....1.......... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda...........................253 11..........266 11.....1... NEZAPOSLENOST..1......269 12..... Stopa i oblici nezaposlenosti ..2.2.....3. Raspodjela nakon poreza i transfera ..........2..........241 11............. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ...... Phillipsova krivulja...........................................3...............................................3...........2.2........3. Poslovni ciklus i nezaposlenost ....................1.................. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..................1........................2. Jednakost pristupa. Krivulja agregatne potražnje .........250 11.........4..3..... POSLOVNI CIKLUS ....................... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .2...........1.

306 13.....2....... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže....................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.............2................................ Učinak smanjenja agregatne potražnje ... Promjene kratkoročne agregatne ponude .........284 12..293 13......1....................2..... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti........2..285 12.......................................... Odrednice izvoza ........... Potrošnja i realni GNP ..................... POTROŠNJA ..283 12..SADRŽAJ 12....... Odrednice uvoza .............................5.............. DRŽAVNA POTROŠNJA .............1...........3.... Učinak povećanja agregatne potražnje ...............281 12........3..............1..... AGREGATNA PONUDA.......... NETO IZVOZ ..................funkcija agregatne potrošnje . Funkcija potrošnje i funkcija štednje.................279 12.3...........290 12.4....1............................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ....................3.........................308 13.... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA................1...................305 13... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti .....................4...1..............2.................. INVESTICIJE .3............307 13......2.3...................................3............................2........................... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže............294 13......3....3.....276 12........................4...............................1.. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..............309 XIV ..3...3.4.... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..........5......................................276 12..........................2.........289 12..291 13...............2..............................................286 12.........293 13.3.................5............300 13.............4.302 13.287 12.............. Funkcija neto izvoza....1............2.......

.346 15.........2.......... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..................313 RAVNOTEŽA 14. Multiplikator autarkičnog gospodarstva ...4..2................ NOVAC ......5..3.........6..... NOVČANA MASA...................... FUNKCIJE NOVCA . BANKE I STVARANJE NOVCA ...334 14................................................1..............................341 15...................3..................1........343 15................ Porezni multiplikator .313 14..................2.....344 15...337 14........................ Makroekonomska ravnoteža .......5........330 14........... FISKALNA POLITIKA .....6..............................326 14.2........................ Agregatno trošenje i autonomno trošenje. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .........347 XV .......................339 14.. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.. PARADOKS ŠTEDNJE.........neplanirana promjena zaliha.............4...337 14..........2........6......324 14..318 14.........1.....2........................1.... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ..........319 14..............................................3.............324 14...................................... OBLICI NOVCA...... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.........2........ Multiplikator i granična porezna stopa ............2.1.338 14..343 15.SADRŽAJ 14..........3............... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA..321 14........................................ Multiplikator otvorenog gospodarstva...........5.1..................................................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA...

..1...................4.................. 357 15..........360 LITERATURA ...5... Instrumenti monetarne politike.353 15................................................. Ekspanzivna monetarna politika. Rezerva likvidnosti ......3.......SADRŽAJ 15................2...1........ Restriktivna monetarna politika....................352 15. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ..................358 15.5...........................5........................369 XVI ...... 356 15....................................360 15.......5.................1...............5.......1....... Monetarizam .......1............365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO..... Eskontna stopa ..2........3......353 15.......5...5. Operacije na otvorenom tržištu ......5............

formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. itd. bruto nacionalni proizvod). Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". neuravnotežena (ne i neuobičajena). Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. On nastoji studentu. Moguće ovakva. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. Sastoji se od petnaest poglavlja. Dakako. jest izuzetno delikatna zadaća. i može izazvati. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. "novijoj". Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. određene kontroverze. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. makroekonomske ravnoteže. podjeli ekonomike. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. nezaposlenost. Autor. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta.PREDGOVOR I. sve dobronamjerne kritike i 1 . određivanju veličine outputa pojedinih dobara. znanosti o ekonomiji. Prvi su koraci uvijek najteži. ali koje će i provocirati njihov interes. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. pri tome. te fiskalne i monetarne politike. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Udžbenik udovoljava ovakvoj. i ekonomije. koncepcija udžbenika izaziva. mikroekonomskoj ulozi države. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. te vrijednih doprinosa domaćih autora. tzv. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. ali i drugom zainteresiranom čitatelju.

Marijan Karić. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". prije svega. Ekonomika. nezaslužnim komplimentom. dr. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. Naime. nego i sveobuhvatnijih znanja. Autor mora priznati izvjesno. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. Ivan Ferenčak 2 . čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Prof. sc. Držim. makar bila riječ i o njenim osnovama. sc. za pruženu svekoliku potporu. On. U Osijeku svibanj 1998. doc. dobro doći. da će pomoć i ove vrste. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. Dr. dr.sc. mojim studentima. prije svega. ne i neveliko. sc. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike.primjedbe bit će pozorno razmotrene. Ivan Mandić. dakako. Prema tomu. naime. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. ne može pobjeći od svog sadržaja. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti.dr. te prof. prof. dakako. međutim. Branko Kovačević. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. ma koliko skromna ona bila.sc. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. Velika je moja zahvalnost.dr. Ivan Bilić. svu makroekonomsku problematiku.

dakako. Povećan je. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. odnosno prvog izdanja ove knjige. ali one. nadam se. Branko Kovačević. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Marijan Karić. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. godine. Ali. sc. dr. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. dr. dakako i prije svega. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Ovime je. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. broj stranica. U Osijeku veljača 2003. tržišne ravnoteže. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. sc.PREDGOVOR II. Dr. od strane studenata. moguće. sc. Ivan Ferenčak 3 . izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Prof. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike.

.

kako veli Thomas Hobbes. 5 . or the Matter. na složen način povezanih i isprepletenih. ipak. ne postoji umjetnost. New York. O EKONOMIJI. Dapače. teško da bismo uživali u. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. EKONOMIJA .PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa.1.: Leviathan. T. pismo.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. blagodatima civilizacije. Macmillan Publishing Company. str. O EKONOMIJI. zajednica i najgore od svega. navedeno prema Heyne. nema računanja vremena. P. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. naravno. opasnost od nasilne smrti. siromašan i. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. nema mjesta za industriju. međusobno.1. a čovjekov bi život bio usamljenički.. postojao bi stalni strah. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. kratak. 3. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. Bez takvog mehanizma. 1987.: The Economic Way of Thinking.

provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. M. Dva su. potreba itd. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). s tim u svezi. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. kooperacije i. investicija i potrošnje.. načina. 6 .2 Što je to što.1. proizvođača i preferencijama svih potrošača. u kratkom vremenu. Drugo.ekonomija.. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . ljude različitih navika. 1992. ali doista svih. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. prisilu. druga ekonomija.: Kapitalizam i sloboda. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . Naime. kako ekonomisti vole reći. dakle. država ili neki njen organ mora biti u stanju. O EKONOMIJI. manje ili više. interesa. 24. između ostalog. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Zagreb. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. dakle.socijalističkoj ekonomiji.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. Drugi način. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. Model centralizirane alokacije resursa . alokacije resursa pretpostavlja. Globus-Školska knjiga. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. manje ili više eksplicitnu. str.metodi tržišta. grubo rečeno. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".

proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. opet. uostalom. i tržište. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. nastoje realizirati. Naime. poteškoće ovdje ne prestaju. Ukratko. Ne vlastita inicijativa. Tržište pruža sve informacije. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. Međutim. dakle. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. 7 . vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit.tržišta. I ne samo to. nego centralno planiranje. On je izuzetno zahtjevan. Potrošači. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Međutim. preko mehanizma cijena. kao motiv. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele.1. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Komandna . ne poduzetništvo već poslušnost. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. nije moguće.kapitalistička ekonomija . EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. potrebito je još nešto. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". Ovdje se. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. kao mehanizam koordinacije. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . u uvjetima kronične oskudice koju. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. kolektivizam ili altruizam. O EKONOMIJI.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. osobni. jednostavno. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna).3 Model decentralizirane alokacije resursa . U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Ali.

"vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. dakle.: Treći put. neprekidno uvećava. stvarno tržište nije savršeno konkurentno.4 1. Ni kapitalistička ekonomija nije.2. str. kojima altruizam nije stran. Ono poznaje monopole. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. da se proizvodnja. Globus. 1983. Ali. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. javnih dobara. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. No. da se proizvodnjom. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Zagreb. itd. 4 Vidjeti: Šik. osobni interes jest i može biti u službi općeg . 174. na sve kvalitetniji način. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. imali smo prilike vidjeti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. O EKONOMIJI. 8 . Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. Nažalost..1. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. O. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. idealna. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije.

znanost o ekonomiji. Ali. ukoliko moć zavisi od bogatstva. Dakako. Ona."5 Naravno. poduzetništvo) bili neograničeni. Kultura. str. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. 6 Isto. Ekonomika. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. kapital. O EKONOMIJI. Beograd. 1970.. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. njegova odbojnost prema monopolu. 1776.1. A.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. sasvim 5 Smith. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. "Bogatstvo i moć svake zemlje."6 Eksplozija dobara i bogatstva. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. str. čak i za zabavu i razonodu. kada bi resursi (rad. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. 516.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. sebični interes stavi u službu općeg. naime. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. zemlja. Kada tako ne bi bilo. 9 . dakle. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. Zamjetna je. Ali. 210.

vide u pretjeranom množenju radnika. New York."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. 1983.K. Implicitna. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. i s tim u svezi siromaštva.: Načela političke ekonomije. 121. ni tada. Zagreb. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". 1983.nisu mogli ne uočiti. 1891. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. D. str. Appletonand Co.: Anatomija moći. 121. D."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. J. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. Ali. vele ekonomisti utilitaristi. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. "Rad je skup. str. ali su bili najbolje što se moglo postići.. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu..činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . a ni sada. 10 Galbraith. dakle. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. tvrdili su utilitaristi. str. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. H. 10 . Stvarnost. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi.: The Study of Sociology. 438. Spencer. O EKONOMIJI. 118. Zagreb. Ako stvari stoje kako stoje onda. 8 Isto. str.11 7 Ricardo.1. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. Benthamom."9 Jasno se.. str. kad ga ima obilno."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. da ih sebi pribave. ekonomski su teoretičari nudili i druga. a jeftin.. Centar za kulturnu djelatnost. 9 Isto. kad je rijedak. na čelu s J. Ekonomisti tu činjenicu . 110 11 Vidjeti: Spencer. H. učiniti sve zadovoljnima i bogatima." "Rezultati možda nisu bili najbolji.

a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. Dakle. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). Npr.1. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. razloge isticanja vlastitog. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. tako da "altruiste" čeka izumiranje. rušeći 11 . O EKONOMIJI. na čemu bi inzistirali? Marx je. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). Predani egoisti. Ukratko. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. u oskudici. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. drugi mehanizam alokacije. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. Uostalom. tvrdi marksistička politička ekonomija. Riječ je o alokaciji. u stanju su zadržati sve što proizvedu. i oni u prirodi i oni na tržištu. Riječ je o neumoljivom procesu.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. koja će se obavljati u uvjetima društvene . No. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". naslijedivši teoriju radne vrijednosti. I naglasimo. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. druga ekonomija. kapitalističku ekonomiju. na ovaj ili onaj način. neprekidno "sve revolucionira.

prema vlastitim riječima. 19. Dakle. eksploatacija. godina) koji oko četrdeset godina. pak. Zagreb. 13 Marx. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija."15 12 Ali. 12 . nasilnom kraju. 1979. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. K. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. Prosveta. 14 Marx.. MED. Oduzmite stvari tu društvenu moć. 1987. 25. vjeruje Marx. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. 261. Centar za kulturnu djelatnost. razvitak proizvodnih snaga."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. A. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. 63. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. str. Beograd.: Načela ekonomike.nap..: Isto. tom. str. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. Povijest ga je demantirala. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike.12 proširenje potreba. 1890. K. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. str. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. O EKONOMIJI. sve do svoje smrti 1924. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. 15 Marshall.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Ugrađuje u nju."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". godine.1.

str. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. a zbog pravednosti i opće sreće. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. 47-48. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. O EKONOMIJI.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. ekonomika se kloni političkih problema.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . autora) koji .nap. te je ona "znanost. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. čista i primijenjena. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. a ne znanost i umijeće. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’.1. njenih istraživanja. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. 16 17 Isto. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. Isto. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. kada su veće iskustvo. 31. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. Međutim."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. I tako sada. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . str. 13 .

ima ne samo teorijskog već i živog takmaca .nap. Isto. Nećemo je prepričati. u slučaju Marxa. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. taj stari problem. proizvod onih koji njima rukuju. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. str. dakle."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju." 18 Prema tomu. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. "Tvrdili su (Marx. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. 18 19 Isto. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti.1. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. a ne rada i čekanja. Velika će ekonomska kriza. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. 357. 14 . za nagradu za čekanje. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. O EKONOMIJI. riječ dobija John Maynard Keynes. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. Nezaposlenost. U tim. str. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. je problem koji Keynes pokušava riješiti. 358. koja ne bi bila kapitalistička. međutim.socijalističku ekonomiju). naime. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. doista teškim. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Valjalo je. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. Rodbertus i drugi . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji.

godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. Centar za kulturnu djelatnost.. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. str. O EKONOMIJI.. kamate i novca.: Opća teorija zaposlenosti. Zagreb. London. 213. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. 121. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.."21 Naime. Macmillan and Co. 22 Keynes. str. Osim toga.M. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. 1936. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to.: Opća teorija zaposlenosti.: The Life of John Maynard Keynes.20 On smatra. 1987. kamate i novca. smanjuje se proizvodnja. kamate i novca. 21 Harrod. Terapija se nameće sama po sebi. 1951. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. smanjuje se broj zaposlenih. 15 . J. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 213.F. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost.1. 1987. Zagreb. R.. J.M. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti."22 20 Vidjeti: Keynes. Centar za kulturnu djelatnost.

upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. M." 23 24 Isto. niti ovo široko polje. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. str. 25 Isto. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. vjeroispovijesti i mišljenja. Globus . "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. Hayeka i M. str. 1992. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. djelokrug vlasti mora biti ograničen.. Zagreb. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Naime. tvrdi Keynes.: Kapitalizam i sloboda. "Prvo. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. 214. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. 16 . 14. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi."25 No. str. O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima ."23 No. vrlo važnu. Friedmana.spomenimo F. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma.1. pohvalu slobodnom tržištu. 21. Friedman.Školska knjiga.

"26 Ovdje se. P.. O EKONOMIJI. 3.: Ekonomija. A. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država).. 26 Samuelson. dakako. Nordhaus. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. MATE. W. P. Zagreb. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. str.1. 1992. Samuelson. 17 .

.

Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. u najvećoj mjeri.1. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. 19 . POTRAŽNJA I PONUDA 2. Dakako. veća njegova potraživana količina. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene.1. Naravno. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Usredotočimo se.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Međutim. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će.2. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. obrnuto razmjerni. dakle. POTRAŽNJA 2. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. 20 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.

također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Veće stanovništvo. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. njegovo povećanje ili smanjenje. o cijenama drugih dobara. POTRAŽNJA I PONUDA 2. 21 . Stanovništvo je. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. odnosno njihova promjena. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. tzv. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Cijene drugih dobara.1. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. mogu izazvati promjenu potražnje.2. naravno. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Vrijedit će i obrnuto. Dohodak. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. dakle. prije svega. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Riječ je. pak. također od bitnog utjecaja na potražnju. odnosno njegova veličina. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. veličini stanovništva. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Naime. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. dohotku. necjenovnih determinanti potražnje. Neke su. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. ulijevo krivulju potražnje. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu.2. ceteris paribus. Pitanje supstituta.

očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. Obrnuto. dok promjena cijene nekog dobra znači. 22 . Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Prema tomu. Slika 2. niže buduće cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice.

POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. Dakako. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. veća ponuđena količina istog dobra. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu.2. PONUDA 2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. upravno razmjerni.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. 23 .2. Dakle.2. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Vrijedi i obrnuto. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. uz ostale neizmijenjene uvjete.

Obrnuto. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Krivulja ponude je. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. stoga. niža cijena znači pad ponuđene količine i. manja ponuđena 24 . Međutim. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2.2. a zbog djelovanja zakona ponude. kretanje niz krivulju ponude. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude.

promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. 25 . da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Dakle.2. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Također. Međutim. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. broj ponuđača. znači veću ponudu. ovaj put u proizvodnji. Naglasimo. dakako. očekivane promjene cijene dobra. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. dakle. njeno povećanje ili smanjenje. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. 2. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. s punim pravom. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. pak. Ako cijena nekog dobra miruje. uz ostale neizmijenjene uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA količina). ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara.2. cijene čimbenika proizvodnje. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija.2.

Međutim. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. rast ponuđene količine. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. u svakom slučaju. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. 2. Riječ je o ravnotežnoj cijeni.3. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu.2. stoga. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. s druge strane. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. dakle. Pad cijene izazvat će obrnuta. 26 . jedina ima prilike potrajati duže vremena. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4.

Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Tržišni će višak dobra. dovesti do 27 . Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ravnotežna cijena. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3.2. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. naime.

POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. Evidentni će tržišni manjak dobra. "gura". Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Dakle. Riječ je o tzv. slobodnom dobru. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. U tome je bit tzv. cijenu prema gore. 28 . poput plime. Ako je. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. nasilja i kronične oskudice. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. svaki onaj koji je spreman. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). racionirajuće funkcije cijena. neće doći u njegov posjed. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. U svakom slučaju. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. dakako. potiskuje. aktualna cijena niža od ravnotežne. i u mogućnosti. Slično tomu.2. posredstvom nadmetanja kupaca. Oni koji to nisu u stanju. pak. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena.

dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. ukratko. 29 . Rast potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.2. ceteris paribus. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.1.3.

učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.2. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. dakle. Na djelu je. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Slika 8.

Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. u ovom slučaju. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Rast tržišne ponude. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. ceteris paribus. promjene tržišne potražnje.2. Naime. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Slika 9. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. Na djelu je. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. 31 .

tržišna potražnja. rast ili pad cijene. pak. To će povećanje. Dakako. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. u ovom slučaju. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. krajnji će rezultat. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. 32 . Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). naravno. Naime. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje.2. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija.

Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene.3.2. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. u svakom slučaju. istom cilju – smanjenju cijene. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Vrijedi i obrnuto. međutim. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude).2. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). naravno. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. učinci suprotstavljeni. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. dakako. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Ako je pad ponude veći od pada potražnje. U ovom. glede ravnotežne cijene. Međutim. ravnotežna će se količina dobra povećati. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Ona će se. 2. Konačni rezultat. smanjiti. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Vrijedi i obrnuto. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. cijena će porasti. 33 . I ovdje su. glede promjene cijene. Naime. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače.

L. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. Naime. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. Kao što je netko jednom primjetio. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. d. 1995. posredstvom sustava cijena. "Naprijed". tržišnih sila. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. uistinu.. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra.. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. str. poduzetništva i motiva profita što. 34 . P. Zašto? Stoga.2. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi.. nešto detaljnije. Na ovaj način. stvaranje i upotreba novih. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. Dobra. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. ljepota je tržišne ekonomije. Obrnuto. 59. tržište je. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. učinkovitijih tehnika proizvodnje. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. 29 Berger. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. a time i volju proizvođača da ga proizvode. O njemu. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji.: Kapitalistička revolucija. kasnije. postaju dostupna širem krugu ljudi. Ali."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine.d. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. zahvaljujući tomu. po naravi stvari. Zagreb. sa svojim signalima putem cijena.

Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. koristi javno dobro.1. Naime. dakako. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. društveno poželjna ona nije profitabilna. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Osim javnih dobara.. reći ćemo. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Otkazivanje sustava cijena No.2. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Postojanje eksternalija. Socialism and Democracy. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. 35 . surov mehanizam. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. Racionalno je biti slobodni jahač. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. međutim. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Riječ je o dobrima koja svi. New York. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati.3.2. savršen. J. sustav cijena nije. Nadalje. koristimo. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. 67. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. platili ili ne.: Capitalism. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. 1947. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. javna dobra."30 2. str. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Tržište je.

inherentna razdoblja neravnoteže. poglavlja "Država i tržište". POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. stoga. dakle. poboljšati performancije tržišta. Tržištu su. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. Ne čudi. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). dakle. 36 . Njena je namjera. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju.2. O ovome detaljnije u okviru 10. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih.

Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda.1. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. između ostalog. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. 37 .3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3.1. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Prema tomu. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena).1.

koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. a UP2 = 3 · 400 = 1200. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). UP1 = 1 · 800 = 800. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. riječ je o jediničnoj. stabilnoj elastičnosti potražnje. Dakle. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. 38 .3.

te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. Ali. pad cijene ne tangira ukupni prihod. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. neizmijenjeni ukupni prihod.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. Zamjećujete. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). 39 . u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. i rast cijene dobra značit će.

dakle. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Dakle. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. 40 . Obratimo. međutim. neosjetljivu na promjene cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. kreće između 0 i ∞. Naime. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi.3. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene.

U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. vrlo mala. snažne reakcije potraživane količine. tek teorijski moguću. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. primjerice.3. Poraste li. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. Ovakvu. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. 41 . smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. I obrnuto. Dakle.

Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. a drugi puta na novu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. 42 . promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. Nadalje.3. staru cijenu ili količinu. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. pozitivni broj.

Neka poraste cijena dobra A.3. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. dakako. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. To će. izazvati promjenu potraživane količine dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 .Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko .

Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . Potražnja. 19 = 798 UP2 = 38 . koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. 21 = 798 3. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. sljedeći slučajevi: 44 .1.2.3. dakako. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Provjerimo: UP1 = 42 . Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Dakle. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Stoga su karakteristični.

Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom.1). c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima.2% godišnje (naravno. 45 . Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ali raste brže od dohotka. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. ali i skuplji supstituti. ukoliko dohodak raste. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera.. zamjenjuju superiorniji. Zaključujemo. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. međutim. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Inferiornim u tom smislu da ih. Obrnuto. potražnja također raste. Ukratko. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. potražnja će za dobrom A porasti 2. Npr.2.3. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Zanimljivo je. ukoliko dohodak raste. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka.1 = 2. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene.

razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). ili pak komplementarni karakter dobara. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Primjerice.3. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Sada. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. ± Postotna promjena potražnje dobra A .1. 46 . Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. kada je Ek < 0. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . O komplementima. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Supstitucijski. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Ek > 0. supstituirati. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. dakle.3. Primjerice. Obrnuto. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. Vrijedit će i obrnuto.

Vrijedi. i obrnuto. a 0 < Ep < 1. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. a Ep = 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. dakako. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . Naime. a Ep > 1. stabilno elastična. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. 47 . ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Vrijedi i obrnuto. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. ponuda je neelastična. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. U tom će slučaju pad. ponuda je jedinično.3. odnosno rast ponuđene količine. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. ponuda je elastična.2.

a njena je krivulja okomiti pravac. 48 .3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.

49 .3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4.Wiesera. ali raste sve sporije. Ovaj zakon. A. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. S. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Prema tomu. Mengera. potrošačev izbor. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste.Marshalla i drugih. marginalna) korisnost.H. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Böhm-Bawerka. E. F. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. K. Jevonsa. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična (dodatna.1. Gossena. Evidentno. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra.4. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. 51 .

Granične korisnosti. kao uostalom sve granične veličine.4. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. npr.s. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. 31 52 . Dakle. jedinična promjena potrošnje .

Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Naravno. odnosno potrošačevu ravnotežu. 4.1. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19.potrošačeve ravnoteže. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I.1. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. granična korisnost može biti i negativna. 53 . Naime. Slika 19. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .4. Gossenov zakon.

maksimalnu ukupnu korisnost.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. No. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak.

Ali. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. potrošačevu ravnotežu. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak.4. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. 55 . koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. Tablica 7.

II. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.32 Drugim riječima. 32 Dragičević. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. međutim. Na tragu smo II. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. A. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. 56 . maksimaliziranje ukupne korisnosti.. 1991. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.: Ekonomski leksikon. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . Zagreb. 210. Gossenovog zakona koji kaže da. Informator. str. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu".4. dakle.

korisnost po novčanoj jedinici 5 5.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.33 = = Granična korisnost dobra B .33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.33 6. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. Ukoliko. 57 .50 4. primjerice.67 6. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.1.83 4.1. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.33 5. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. uz ostale neizmijenjene uvjete. Cijena dobra B 6.1.33 4.korisnost po novčanoj jedinici 8. pad cijene dobra A. Međutim.4.

treće 7. u duhu teorije granične korisnosti. Ukoliko bismo. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. četvrte 6 i pete. u slučaju obaju dobara. kupac je. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. u pravilu. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. kupujući. 4. Dakako. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Često se. Potrošački probitak. na višoj razini potrošnje. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. 58 . POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. dakle. baš kao i kod promjena cijena. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. pozitivan broj.4. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). druge jedinice 8. posljednje koju namjeravamo kupiti.1. Naime.2. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. 5 novčanih jedinica. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. Nova. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. moguće različite kombinacije. i ovdje su.

25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. 10 novčanih jedinica. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. u ovome slučaju. Njegov je probitak. Međutim. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. 59 .

POTROŠAČEV IZBOR 4. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra.3. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. naravno. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. sa fiksnim dohotkom. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Zamjećujete. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Pitanje je. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. podsjećamo.1. Riječ je. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. 60 . .4. Ukupna korist mjeri spremnost. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. o subjektivnom konceptu.

Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. glasi: Cijena = Granična korist . prema tomu. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje.4. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. 61 .

potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. 62 . Teorija granične korisnosti. 4. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju.4. Doista.1. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Prema tomu. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. potrošač je u stanju povećati neto korist. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. međutim.4. Kupujući. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. složit ćemo se s time. pokušava objasniti potrošačev izbor.

POTROŠAČEV IZBOR 4. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Drugim riječima. Tablica 9. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. kao i u prethodnom slučaju. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. Pretpostavit ćemo. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. Crta proračuna. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . naime.4. uz dani dohodak i cijene dobara. nedostupne potrošnje.2.

ali ne i na crti proračuna. pri tome. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. 64 . Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu.4. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. Limite potrošačevog izbora. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak.

Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. ponovimo to. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. 65 .nezavisna varijabla). mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A .2. Npr. 0 = 10 Kb = 10 . Pomoću nje smo. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. i obrnuto.2 . odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se.1. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. Vrijedi. 5 = 0 i 4. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. međutim. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje.. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo.4. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.2 . Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. naravno. Kb = 10 .

72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 6 = 0 Slika 24. 66 .2 Ka . 0 = 12 Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 .4. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. Kb = 12 -2 . .

potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. pomoću jednadžbe proračuna. područja potrošnje. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . omogućava osvajanje novog. To je.2. ceteris paribus. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). Utvrdimo. Ustvrdit ćemo. uz ostale neizmjenjene uvjete. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . 67 . da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. a i pokazati. naravno. prije nedostupnog. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. a dohodak 60. U obrnutom slučaju. 4. nove granice potrošnje. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. Prema tomu.2. Vrijedi i vice versa. a vrijedit će. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. b = = .1 Ka. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica.4. i obrnuto.

vrijedi i obrnuto.2 = 8 Kb = 10 .10 = 0 Slika 25. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.4.4 = 6 itd.1 = 9 Kb = 10 . Kao što rekosmo. budući da je oportunitetni trošak upola manji. Doista. Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 . 68 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 .

POTROŠAČEV IZBOR 4. Prema tomu. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Dakle.3. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Slika 26.4. Dakako. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. 69 .2. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti).

POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. 70 .4. Slika 28.

navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. Ukoliko su. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. U ovom će. ekstremnom. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. 71 . konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. dakle. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi.4. I obrnuto.

Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.1. odnosno tri i tako dalje para cipela.2. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Naravno. 4.3. vrijedit će i obrnuto.4. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.

POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Slika 31. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. određuje kut krivulje indiferencije. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. međutim.4. Kako. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Naime. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. 73 .

kreće li se niz krivulju indiferencije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. pokazuje tendenciju pada. Dvije stvari valja uočiti. 74 .5 1  = =  . Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). I drugo. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . a vrijedi i obrnuto. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. granična stopa supstitucije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. krećemo li se niz krivulju indiferencije.4. Logično je to budući da potrošač.

Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .4. POTROŠAČEV IZBOR 4. 75 .optimalni izbor potrošača. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4.2. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Slika 33.

njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . pak. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Prema tomu. odnosno oportunitetni trošak. Prema tomu. međutim. Niže. Poželjnije.4. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Kako. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara.

ceteris paribus. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Slika 35.2. njegovog optimalnog izbora. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Pretpostavit ćemo da je. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. povećan dohodak potrošača. 6 4.5.4.

superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B.4. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. 78 . Slika 36. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. a sa njom i kut nove crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. a time i potrošačevu ravnotežu. Ovo je najčešća situacija. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Povećat će se relativna cijena.

Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Slika 37. nižu krivulju indiferencije. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .4. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. POTROŠAČEV IZBOR 4.1.2.5. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. pak.

Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. 80 . kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Naime. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. 4. pokazuje zakoniti. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A.5. Ona je.4. Zamjećujete da. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. podsjećamo. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Kada je.2. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. a na osnovu prethodnog primjera. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Nasuprot tomu.2. pak. Krivulja potražnje. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. Ona je. R1 (Ravnoteža 1). Improvizirajmo. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B.

81 . POTROŠAČEV IZBOR recimo. pretpostavimo. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. 40 jedinica dobra B.4.

Te su iznimke od pravila da. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. znači njegovu veću potraživanu količinu. ceteris paribus. 82 . Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine.4. Na djelu je zakon potražnje. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. ceteris paribus. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. a niža cijena dobra. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje.

∆ Ka + Granična korisnost dobra B . primjerice. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . te da daju identične rezultate. ∆ Ka . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . ostaje ista. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je .4.Granična korisnost dobra B . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. Dakle. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. POTROŠAČEV IZBOR 4.2. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0.6. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . Ukupna korisnost. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. dakle.

uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B.4. Potrebito je. POTROŠAČEV IZBOR . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . međutim. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti.Granična korisnost dobra B . nešto mlađa. Prema tomu. Negativni predznak (Očigledno. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. dokazati da će teorija granične korisnosti i. postoji čvrsta veza između ovih teorija.

Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.4. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . 85 . Dapače. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. Gossenovog zakona.

.

: Počela političke ekonomije.: Economics. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. godine naš ekonomist Blaž Lorković. stotinu i više godina. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.o.1. Bez. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu.o. New York. 98. 33 Lorković..33 Ovako poduzeće definira 1889. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. Addison-Wesley Publishing Company. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". Parkin. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 1993. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita.. Zagreb. M. (reprint). 207. 34 87 . Istovremeno. netko ili neki snose rizik poslovanja. Netko ili neki to moraju učiniti. B. dakle. str. str.. 1990.5. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute).

Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. dakle. naime. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Cilj je. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. ukoliko ste monopsonist. Stopa je nataliteta. dakle. Ali. Naše je poduzeće. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. najveći mogući u datim uvjetima. grubo rečeno. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. u oba slučaja. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. ali i stopa mortaliteta. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Na drugoj strani. Naime. Nimalo laka zadaća. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. profit. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Život poduzeća nije nimalo lak. i tržišna moć (bilo monopolska. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Ili. 88 . niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Valja. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Često se. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. bilo monopsonska) poznaje granice. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. dvije prepreke. Naravno.5. Riječ je o tzv. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu.

ekonomske efikasnosti. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. naravno. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. 223-224. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. M.: Economics. New York. 1990. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Zaključimo. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Addison-Wesley Publishing Company. Nekoliko je razloga tomu. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. str. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. 35 Vidjeti: Parkin. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. ali ne i vice versa. ali ne i uvijek dostatna.. Standardni.5. Tehnološki neefikasna. u pravilu. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. cijene čimbenika proizvodnje.35 Ponajprije. 89 . Ali. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. naime.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

5% cijena dionice jest 500. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . 5  500  Dividenda sada iznosi 25. a disažio 50%  ⋅100  . PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. Ako je d' 2. Ovo je.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. Pojavio se ažio (agio). a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti.. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).1.2.5. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.2.2. zamjećujete. 5. Evidentno.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. One su al pari. dakako. Ukoliko.5 = 500 . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. 5 Dividenda sada iznosi 50. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica.

(1 + r ) 1. 1. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu.12 = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 100 10   . (1+r). Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. 1. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .21 = 1210.12 98 .  100  Obrnemo li stvari. 1 +  = 1000 1. Budući iznos = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Dakle. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . gdje r = k' . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.5. Priznat ćete. (1+r)2 = 1000 .1 = 1100 . 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.21 (1 + r ) 2 1.

vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1..1) (1. 216. Dakako.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . dakle. Addison-Wesley Publishing Company.. New York. Cijena dionice 45 99 .. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .: Economics. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. M. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. + + / : 1.... Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.5.. a kamatna stopa 10%. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. godinu dana po kupovini dionice... pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. (1 + r ) n Ali.1) (1. Neka ta dividenda iznosi 10.1 2 3 n 1. Međutim.1 = 1000 . dakle. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. str.1 (1. Ali.1) (1. 1990.

cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.1) (1. k' r k' 100 Evidentno. No.1 CD – CD = 10 0. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj...1 (1.1 1.. Naravno. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1 CD = 10 10 = 100 CD = 0.1 Prema tomu.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe.1 1. + . 2 3 4 1.1) (1. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica...1) (1.5.1) jest r.. Dakle. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. a nazivnik (0.. Dakle. formula vam je poznata. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 ..1 1. CD CD 10 = /⋅ 1.. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.

Neprijeporno.5. Promjene ukupnog proizvoda. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja.2. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika.2. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. 5. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. granični proizvod i prosječni proizvod. kapital). Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. dat će ukupni proizvod. zemlja) promjenljivog karaktera. pak. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Dakle. 5. Niski. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. kapital. a raste veličina rada. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.1.

Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Prema tomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. te promjenljivu veličinu rada. granicu između. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 .5. Tablica 10. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. moguće i nemoguće proizvodnje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). također.

zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje.2. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. to je promjena. Granični proizvod Granični (dodatni. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. Međutim.2. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. naime. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. dakle. Tehnološka efikasnost znači. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. Ukoliko se. a raste input zemlje). Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . marginalni) proizvod nekog promjenljivog. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni.5. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Ili.

3. te izračunajmo granični proizvod rada.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.5. Tablica 11. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. 104 .

105 . Možda će sljedeća slika. biva sve sporiji i sporiji. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Kada granični proizvod raste raste i prosječni.25 3.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. taj rast. Uzrok je tomu početni rast. uspješno dopuniti prethodni komentar. s tim u svezi. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika.5. Međutim. nakon početnog ubrzavanja (progresije). a zatim pad graničnog proizvoda (rada). PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4.

kao i u našem primjeru. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. 5. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način.5. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Uopće. a vrijedi i vice versa. Naime. ova posljednja raste.4. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. Istovremeno. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . Upravo stoga. granični proizvod rada raste.2.

međutim. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. Što se. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa).3.zakonom opadajućih prinosa. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem.5. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. granični trošak i prosječni trošak. Daljnji. prije ili kasnije. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje.1. uz fiksne veličine ostalih inputa. ceteris paribus. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. međutim. ali je taj rast. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. 5. Dakle. 107 . svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). sve sporiji i sporiji. Kao što ranije. analizirajući potrošačev izbor. 5. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog.3.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. međutim. Prema tomu.5. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja.2. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Naime. ako hoćete. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Slika 44. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . dakle. Usredotočimo se. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. također.4. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. postaje varijabilan. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Vrijedi. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju.

prosječni će ukupni trošak opadati. Ukoliko je riječ o stalnim. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Slika 45. ukoliko. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška.5. 116 . Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. konstantnim prinosima razmjera. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. dakle. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška.

slika 46). Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. Optimalni izbor proizvođača. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. 6. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne.1. prikazat ćemo na grafički način. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. 117 . kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak.6. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. 6.1.6. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .1. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.

tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.6. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Provjerimo: K = 12 . UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . input će kapitala biti jednak nuli. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. 119 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2 R .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Ukoliko je input rada jednak nuli.2 ⋅ 6 = 0. Ukoliko input rada iznosi šest. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 .

Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). Odredimo.2. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. sukladno našoj tvrdnji. Kut crte izotroška. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. a vrijedi i obrnuto. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . iznosi 20 novčanih jedinica.1.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.6. upola manji. dakle. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . kao i cijena rada. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . u novim uvjetima. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . mora biti razmjerno. Neka ona. jest relativna Ck cijena inputa.

6. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Karta izotroškova.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. a vrijedi.1. kako rekosmo.3. naravno. Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . nepotpuna. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Prema tomu. u našem će slučaju (Cr=20. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. 6. i vice versa.

6. 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.2.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. odnosno tehnika proizvodnje. 122 . Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. IZOKVANTA .

Slika 49.6. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Dakle.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . eventualno smanjenje inputa kapitala i. s tim u svezi. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu.

1. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.6. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi.2. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. 2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.. 124 . npr. 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom.

smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Ponajprije. a vrijedi i obrnuto. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Dakle.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. 6. Drugo.2.2.6. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.

dakako. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. a veća.6. budući da znači veći angažman inputa. Slika 51.3.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . 6. veći ukupni proizvod. Tablica 18. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Naime. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Prema  ∆R  tomu. Slika 52. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Isti će.6. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . međutim. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Što je. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. međutim.

Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. 128 . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. npr.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Zanemarimo li negativni predznak.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada).

= Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .

sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. a na drugoj. pak. Zamjetna je. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. Minimaliziranje ukupnog troška. odnosno proizvodnjom. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. 130 . nužno obara njegov granični proizvod).6. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. proizvodnoj. Proizvođač. dakle. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . vladaju potrošnjom. uz neizmijenjene veličine ostalih. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.

Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. jednostavnosti radi. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. Naime. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. b) postojanje velikog broja kupaca. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. monopol. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . tj. 50 Pojam dobra. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA 7. monopolističku konkurenciju i oligopol. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa.7. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište.1. 7.

Naime. Ponajprije. Naime. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Horizont savršenog konkurenta moguće je. Drugo. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. dakle. Kada je cijena zadana veličina. preuzimaju. Naime. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. "od šume ne vidite drvo". tržišnoj. nemajući drugog izbora. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. a savršeni konkurenti je. sasvim sigurno. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. prikazati na sljedeći način: 132 . budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki.7. cijeni. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. prihvaćaju. tržišnu cijenu.

To je. Ukupni prihod. promjena. Ukupni. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . 7. prema tomu. dakle. utržene količine dobra i njegove cijene. Umnožak je to. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. Moguće ga je. dakle. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara.7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. podsjećamo. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara.1. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta.1.

Proizlazi da je prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. 134 .7. i to u svim tržišnim strukturama. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Dakle. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . jednak cijeni dobra. cijenu određuje i nameće tržište). to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra.

TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.7. Međutim. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.1.2. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. pa i savršenog konkurenta. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. 135 . maksimalizirati profit . Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. postoji druga opcija. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.

ali ni gubitak. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. Prijelomna točka (break even point). ukupni trošak i profit Tablica 19. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Ukupni prihod. TRŽIŠTE DOBARA 7. bio zamijenjen gubitkom. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. nakon druge prijelomne točke. dakako. Gubitak se. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao.1. 40 jedinica dobra. očigledno.7. 136 .2.

Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. 137 . veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit.2. 7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.2. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. Naime. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška.1. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. naime. veća od graničnog troška. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .granični prihod. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Dodatni je prihod.7. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Granični prihod. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output.

Tablica 20. Dakle. odnos 138 . Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Ispitajmo njegovu djelotvornost. dakle. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška.7. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Naime. Dakako da ne.

istovremeno. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Slika 56. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika.7. 139 . Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja.

7.5 9. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21. 140 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.75 9.64 Slika 57.92 13. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.5 11.625 10.5 9.

Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.375 ⋅ 40 = 95 7. kao što gornja slika pokazuje. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. prosječni profit je. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. 141 .5). Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). prag rentabilnosti).625. Prosječni profit = Prosječni prihod . prosječni profit jednak je 2.7. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.3.1.375. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. Optimalna razina proizvodnje. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. iznosi 9.

u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Ne postoji profit ali. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. niti gubitak. 142 . Zamjećujete. Optimalni output sada iznosi 30. veći ili manji od optimalnog.7. na sreću. svaki output. vodi poduzeće u gubitak. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.

1. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.7. TRŽIŠTE DOBARA 7.5. savršeni će konkurent. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.4. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. realizirati gubitak. pri svim veličinama svog outputa. Slika 59. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.

Naime.75 . pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. prosječni je gubitak. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.5). gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. dakle. Naime. Moguće je da čudno zvuči. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.25 ⋅ 20 = 25 7. Fiksni trošak. makar i privremenog. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . međutim. a to pokazuje i gornja slika.7.5 = 1.5. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Našemu je poduzeću. proizvodili ili ne. iz navedenog primjera.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. nije moguće izbjeći.8. prekidanja proizvodnje. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. savršenom konkurentu.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.1. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak .

TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.7.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 = 8. naravno. 25 145 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.5* 8.5 13. 25 = 25 Tablica 22. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .67 9 10 11.4 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . To će se. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Prema tomu.

Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i.6. 146 . veseliti se pobjedi svoga kluba. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). imate li sreće. 7. Ništa drugo vam i ne preostaje. u kratkom vremenskom razdoblju. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. Stoga.1. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost).1. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Fiksni trošak se.7. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. može smatrati potopljenim troškom. 7. Dakako. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak.7. Naime. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom.

Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. točka a na krivulji graničnog troška može.7. dakle. Naime. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Nije. u ovoj situaciji. 147 . teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. proizvodio ili ne. ali i ne mora značiti početak ponude budući da.

Izlazak slijedi. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak.8. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. 7. U tome će slučaju prosječni prihod. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška.7. dakle.

1.7. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.9. Cijena Ponuda. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Slika 62.

Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Njihova će pojava. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Međutim. Drugim riječima. dakle. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je.7. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. profit (pozitivna razlika 150 . dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. u dugom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Naime.

Slike 64. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. dakle. Dakako. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Odgovor je jednostavan: normalni profit. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak.7. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. dakle. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Normalni profit postoji. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku.

nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. kao diplomirani ekonomist.7. Vi ste.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Vi vodite vaše poduzeće. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Nadalje. Prema tomu. umjesto u vlastito poduzeće. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. Konačno. realizirati odgovarajuću plaću. propuštena plaća. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. U svakodnevnom životu. Dakle. mogli ste se zaposliti i. TRŽIŠTE DOBARA trošak. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. dakako. pretpostavimo nadalje. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. Ponajprije. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. novčana ste sredstva. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad.

Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. dakle. Dugoročno. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Kada je.PUT). Resurse nije potrebito realocirati. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. te postoji alokacijska efikasnost.7. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. društveni interes to nalaže. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Koristiti kapacitet znači. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. postoji alokacijska efikasnost. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. 153 . Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. naime. vrjednijeg dobra. Potrebito je. Na kraju. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška.

potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. MONOPOL 7. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Međutim. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. u takvom slučaju. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. na ovaj ili onaj način. Povećavanje outputa. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. vode itd. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. Druga je monopol.7.2. električne energije. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. 154 . Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. licence. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. dakle.2. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Ono je. patenti). TRŽIŠTE DOBARA 7. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. sposobno.1.

7. Pri tome. njome upravlja zakon potražnje. Dakako. Zbog čega je to tako? Monopol. posjeduje tržišnu moć. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. Ukupni. Zbog toga se granični prihod monopola . Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. određivati cijenu dobra. Naime. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra.2.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. ipak. odnosno njegovom veličinom. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Monopol je "price maker". Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. zahvaljujući svom posebnom.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . dakle. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Naime. naravno. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. "pravi" cijenu. TRŽIŠTE DOBARA 7.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. On je u stanju. 155 . odnosno cijene dobra. postoje neka ograničenja. Vrijedi. potraživana će količina dobara biti veća. manipulirajući vlastitim outputom. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. i obrnuto.2. povlaštenom položaju. Za razliku od savršenog konkurenta .

U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . odnosno 0 < Ec < 1. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. a Ec = 1.7. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. on je maksimalan. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Tablica 23.

7. 157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda.7. dakle. 158 . koji. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. kojim slučajem. Ukoliko. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje.

1.3. Tablica 24. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Maksimaliziranje profita 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. Neprijeporno.7. 159 . ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.3. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.2. Ukupni prihod. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.2.

Ukupni prihod. 160 .7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Pravilo koje smo otkrili.3. Naime. granični trošak i profit Output koji. u danim uvjetima. vrijedi i u uvjetima monopola. Granični prihod. analizirajući savršenu konkurenciju. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.2. Monopol će. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7.2. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.

5 7 7. naravno. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Tablica 26. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Tablica 25. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku.33 6.7. 3 jedinice dobra. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).67 161 . Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6.

tri jedinice dobra. već spomenute. a maksimalni (ekonomski) profit (2.7. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. outputu cijena dobra iznosi 9. povlašteni. Međutim.67. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. 162 . Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. Prosječni profit (prosječni prihod .67 ⋅ 3) iznosi 8. Pri tom. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. Naime. To su. a prosječni ukupni trošak 6. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.33. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. a mogu ga gurnuti i u gubitak.prosječni ukupni trošak) iznosi 2.

određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. 163 . Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. veći ili manji od optimalnog K.4. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. Slika 69. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA 7. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. između ostalog. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Lošoj reputaciji monopola. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. za razliku od savršene konkurencije.2. pri optimalnom outputu. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Ali. vodi monopol u gubitak.7.

Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. prekinuti proizvodnju. TRŽIŠTE DOBARA 7.2. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. baš kao i savršeni konkurent. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. Slika 70. 164 . dakle. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. makar i privremeno. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška).5.7. ukoliko je.

pri tome. krivulja ponude (bilo individualne. str. New York 1991. 266. Inc. Vrijedi i obrnuto. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. Dakako. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine.W. E. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. u različitim tržišnim situacijama. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Monopolova krivulja ponude ne postoji. ceteris paribus. Monopol.6. znači veću ponuđenu količinu. Podsjetimo. Norton & Company.55 Cijena . nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.2. Međutim. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Slika 71. Viša cijena. W.. TRŽIŠTE DOBARA 7. 165 .: Microeconomics.7. granični trošak.

Proizvođač. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. biti u uvjetima savršene konkurencije. naravno. 166 . Dakako.2. odnosno tržišnu moć. međutim. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. mora posjedovati monopolsku. dakle. kada je riječ o monopolu. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 2. 7. On. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra.7. međutim. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. mada to posebno ne naglasismo. može prakticirati diskriminaciju cijena. Monopol. značiti najrazličitije ponuđene količine. Naime.7. jedna te ista cijena može.

A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . 7. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.7. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača.2. prosječni prihod Granični prihod K 167 .1.7. Ali. Prema tomu. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Slika 72. odnosno usluge. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge.

Ali. 168 . proizvodi output K. prosječni prihod. Na taj. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Slika 73. Stoga. Monopol. poznati nam. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. način maksimalizira svoj profit. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak.7. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. a ne i na sve prethodne jedinice.

2.8. ali i većim. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. te outpute koje odbacuje monopol. osim posljednjeg. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. prije svega. ponajprije. ali povećanje profita. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Ali. odnosno savršena konkurencija. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Ne zaboravimo. Pretpostavit ćemo da je. 7. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Sada svi kupci. alokacijski efikasnim outputom. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. b) Moguće ironično. znači proizvodnju većeg. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači.7.

Nije teško zaključiti da: 1. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Međutim.7. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Slika 74. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2.

Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. izaziva dodatne troškove.7. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. mogu monopolski output. Naime. većeg outputa jest X neefikasnost. Riječ je o traganju za rentom. Zaštićeno od konkurencije. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. evidentno. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). odnosno proširenju asortimana proizvodnje. pak. poznata nam ekonomija razmjera. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Ali. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. to nije sve. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Doista. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Međutim. Monopol. "rent seeking behavior". učiniti većim od onog konkurencijskog. Razlozi za to vjerojatno postoje. a zbog zaštićenosti od konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Ekonomije cilja se. u određenim slučajevima. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. aktivnosti koja. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. 171 . dakako.

unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. proizvodnja bijele tehnike. a monopolski output veći od konkurencijskog. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. monopol igra pozitivnu ulogu. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. zamjećujete.) obara prosječni ukupni trošak. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske.7. 172 . TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. u nekim slučajevima. Slika 75. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. Prema tomu. Sve to. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. itd. Ali.

Drugo. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. monopolistička konkurencija. baš kao savršena konkurencija. s opadajućom krivuljom potražnje. bez ikakvih ograničenja. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Novi se. U prvom. baš kao i monopol. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. 7. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Stvarna su tržišta. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. dakle. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti.3. Monopolistički konkurenti proizvode slično. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. TRŽIŠTE DOBARA 7.1. Nesavršena. konkurenti. U drugom slučaju. dakle. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane.7. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. radi se o oligopolu.3. ne identično dobro. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. 173 . ponajprije. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. dakako. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Valja dodati.

Slika 76. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. 174 .1.7. 7. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. On.3. dakle. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.1. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.

Nova će poduzeća privući dio kupaca.7. Ova je idilična situacija. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. međutim. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Slika 77. Ekonomski profit se smanjuje.2. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. nove konkurente. Naime. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli.1. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Prema tomu.3. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. 7. sasvim sigurno. Budući da je prosječni prihod. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.

istovremeno. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Monopol i monopolistička konkurencija. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. neiskorištenog kapaciteta. 7. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . međutim. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. i dobrim supstitutima.minimalni prosječni ukupni trošak. razlike ipak postoje. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra.3. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa.7.2. Brojni su uzroci formiranja oligopola. naime. Nadalje. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. dakle. Drugim riječima. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Kapacitet je. Nadalje. Najčešće je to ekonomija razmjera. znači pojavu suvišnog. Ali. Uopće.

a ostali ga u tome slijede. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. s tim u svezi. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Prvi je tzv. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Ovdje ima mjesta i za sukob. Ovakvi su 177 . također. Monopol "pravi". Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu.3. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Očigledno.7. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. najčešće ono najveće. Problem međusobne ovisnosti. preuzme vodstvo u cijenama. vodstvo u cijenama. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. itd.2. ali i za suradnju. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. 7.1. patenata. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Ono određuje i mijenja cijenu. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. dominantno poduzeće. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. On je "price searcher". situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. Međutim. određuje cijenu. On je "price maker". Manja poduzeća.

Ne samo zbog toga što ih. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Slika 78. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. najčešće.7. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. prestanak sporazuma. povećavajući output iznad dogovorene kvote. 178 . veličina outputa. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti.

B. odvija u prilično neugodnom ambijentu.7. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. pretpostavljate. Prilično složena situacija budući da A. a partnera. budući da je odbio priznati. dakle.3. i B. i B. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. poštujući pravila igre. Istražitelj stoga smjesti A. dakako. čeka zatvorska kazna od osam godina. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.B. TRŽIŠTE DOBARA 7.A. osuđeni samo za posljednju provalu.B. Tijekom istrage ustanovi se da su A. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale." Zatvorenici. 179 . ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. Teorija igara može se. nema. 7.2. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.2. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu.B.A. U tom smislu svaki igrač. ne mogu komunicirati i. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. a tvoj partner to odbije učiniti.3. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.2. Zatvorenikova dilema Igra se. Svaka igra. Čvrstih dokaza.A. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. i B.2.A. A. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. međutim. budu uhićeni prilikom pokušaja provale.1. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. vjerojatno. zbog nedostatka dokaza. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. i B.

B. ne prizna. I njemu se isplati priznati. A.A. B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. 4 god. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. strategije Ne priznati Ne priznati B. strategije Priznati Priznati A.A. Svaki je od igrača odigrao igru. ne prizna. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. i B.B.B. neprijeporno. B. B. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.. 1 god. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. konačni rezultat. odnosno strategije.? Ukoliko B. Na koji način razmišlja zatvorenik A. prizna. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. A. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. meni se isplati priznati. A. 1 god. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B.B. 2 god. 8 god. Oba zatvorenika priznaju 2. s punih osam godina.B. B. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. vodeći računa isključivo o 56 John F. Dakle.A. B. matematičar. B. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. u svakom slučaju.A. ne prizna 4.B. 2 god.B. a B.B. 180 . 4 god.A. Ukoliko. A.B.7. prizna tada.B. prizna. B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.A. A. pak. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept.A.A. Prema tomu.B. 8 god.B.A. Nash. A.

Addison-Wesley Publishing Company. Inc. mogu birati između dvije moguće strategije. Poduzeće A ne vara. poduzeća B ne vara 4.2. Ali. I ovdje su. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. varati) i pridržavati se sporazuma. 7. na račun konkurenta. dakle.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Oba poduzeća varaju 3. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. M.2. u pitanju dva igrača koji. 181 .: Economics.. poduzeće B vara. New York 1990. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. 357. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat.7. Moguće su . ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). sljedeće četiri situacije: 1. veći ekonomski profit. Naime. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Ali. kao i u zatvorenikovoj dilemi.3. Oba poduzeća ne varaju 2. dakle. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". grubo rečeno. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična.2. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. str. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. Poduzeće A vara. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. ne varati. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin..

ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. Zajedničkom interesu treba. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. na sreću ili nesreću. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. A naša ga poduzeća. tu doista nema dileme. pak. mora varati. Izigravaju li. I opet. I konačno. ukoliko poduzeće B ne vara. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje.7. naime. varati. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. dakako. Dominantna strategijska. I njegova najbolja strategija je varati. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Svaki "niski udarac". istovremeno. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. vremena da bi se profilirao. 182 . U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Pokušajmo je otkriti. imaju dovoljno. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Poduzeću A se isplati.

1960. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora.4. Uopće. 183 . Prema tomu.4. primjerice. međutim. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. dakle. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. New York.1. Jedna je od njih.58 Ukoliko.: The Strategy of Conflict. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Oxford University Press. 7. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. T. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv.7. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Od vas se. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.

trošak Ekonomski profit Cijena >min. monopolistička konkurencija. trošak Monopolski profit Cijena>min. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. Tablica 27. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. trošak Normalni profit Cijena> min. PUT Cijena>Gran.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.2.4. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.PUT Cijena>Gran.7. 90% npr.. PUT Cijena=Gran. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. pružiti potrebitu informaciju.) vrijednosti ukupne prodaje. oligopol. na koncizan način. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju.PUT Cijena>Gran. 7. Sljedeća će tablica pokušati. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.

7. Kada je prirodni monopol u pitanju. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. najniži trošak i cijenu. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Ili. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. oligopol ili monopolistička konkurencija. konkurencije jest idealan. Prema tomu. Ali. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. Naime. istoga kroja i iste boje. iste zapremine motora i iste boje. a potrošači će. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Ali.

.

poluproizvoda i sirovina čine kapital. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. dakle. preuzima rizik 187 . ali i zalihe gotovih proizvoda. Kapital. novčana sredstva. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode.1. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. Dakle. vode itd. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ne znači novac. Valja. najrazličitiji uređaji i oprema. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. kapital. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. naime. strojevi. Poduzetnik. zemlja i poduzetništvo. alati. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa.8. odnosno čimbenika proizvodnje. To su rad. dakle. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. rudna bogatstva. zgrade. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8.

onaj ekonomski. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. a poduzeća ih kupuju. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. vlasnik kapitala kamatu. Vrijedi. nije za bojažljive i nesklone riziku. Renta. naravno. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. Ali. Riječ je o samosvojnim. a vlasnik zemlje rentu. Poduzetnici su. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. Domaćinstva. naravno. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. 8. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Tržište. naravno. dakle. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. u prvi mah. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. odlučnim. 188 . pak. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. prije svega. odnosno proces njihove proizvodnje. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. Vlasnik rada ostvaruje plaću.2. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. dakle. Poduzetnik.8.

Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Vrijedi i obrnuto.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Prema tomu. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Dohodak = C ⋅ K. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). 189 . Vrijedi i obrnuto. Slika 79. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje.

Ili. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. U pravilu. To je onaj dio dohotka koji.8. Vrijedi i obrnuto. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. 190 . Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Ekonomska je renta. kako se to zna reći. za razliku od transferne zarade. "kruh nad pogačom". tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Slika 80.

Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. Slika 81. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. dakle. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. a vrijedi i obrnuto. 191 .8. njegova ponuda savršeno neelastična. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. kada je. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe.

192 . međutim. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit.8. naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. kapital ili zemlja) izvedena. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. potražuju čimbenike proizvodnje. 8. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. Poduzeća.3. derivirana potražnja. Zapitajmo se.

Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. a ostali su inputi fiksnog karaktera. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. 193 . u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . Naime. Prema tomu. Ukoliko povećavate inpute rada. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Čimbenik Ili. jednostavno.8.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. po logici stvari. jednostavno. jednak cijeni inputa. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. 194 .8. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. Prosječni je trošak inputa. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika.

Količina zaposlenog inputa će se. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .1.3. pak. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Optimalna.8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.

Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Prema tomu. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika.

U ovim naročitim uvjetima. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Međutim. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. uvjetima savršene konkurencije. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude.8. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Podsjećamo. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Tržište je outputa savršeno konkurentno.savršeni konkurent. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Međutim. Naime.

8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. međutim.u stanju utjecati na cijenu inputa. Ukoliko poduzeće . Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.8. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.3. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Monopson Razmotrimo. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. 198 . ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. međutim.kupac inputa .2.kupac inputa .ima određenu tržišnu moć. Poduzeće. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Slika 83.

8. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Međutim. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Granični se trošak rada. a cijena rada 15. iste veličine. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Tablica 29. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Uostalom. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. međutim.monopsonist. Prema tomu. krivulja ponude rada jest 199 . naravno.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit.8. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. 200 . Slika 84. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit.

tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. postojanje krivulje potražnje. 201 . Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. I konačno. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. ne znači. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. dakle. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Naime. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Ovakvo ponašanje ne znači. Dakle.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. međutim.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. 8. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.8. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Prema tomu. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.4.4. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Ne postoji krivulja potražnje za radom.1.

Ukoliko je dotični input rad. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.2. = Granični trošak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. Dakle. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. 203 . transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada.4. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.8. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. granični prihod proizvoda rada se.

.

205 . New York. 391. 1990. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. ponude rada. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika.1. 9.1. Rast cijene rada izaziva. Inc. rast ponuđene količine rada. suprotna. kako ranije rekosmo. međutim. dva. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. prije svega. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Međutim. kada je u pitanju ponuđena količina rada.9. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. 60 Vidjeti: Parkin.: Economics.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. str. M. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja... izazvati pad ponuđene količine rada. Vrijedi i obrnuto. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. u pravilu i u prvi mah. ponuda rada ne postoji. Addison-Wesley Publishing Company. a one se tiču. Dakle. Daljnji rast cijene rada može.

povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. ponuđena količina rada opada. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. obrazovanje). To je bit učinka supstitucije. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Uporni rast cijene rada. Iz tih razloga. pri relativno visokim cijenama rada. ceteris paribus. 206 .jest normalno dobro. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Ponuđena količina rada raste. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. povećava potražnju za normalnim dobrima. Ali. rast dohotka potrošača. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka.9. Prisjetimo se. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. rekreacija. Upravo stoga. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada.prodajom rada.

Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. 207 . Pojedina se poduzeća . 9. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. utjecati na cijenu rada. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.kupci rada -. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. međutim. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji.9.1.

1. Ukoliko se. Podsjećamo. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Raste. dakako. i granični prihod poduzeća.savršeni konkurent b) Tržište rada . a) Poduzeće kupac . raste. Raste li cijena dobra ili usluge. u tom slučaju.savršena konkurencija 9. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. ceteris paribus.9.1. granični prihod proizvoda rada. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a sa njime. a s njim i granični prihod proizvoda rada.2. 208 . uz ostale neizmijenjene uvjete.

Krivulja ponude rada pomiče se udesno.1. raste li radna snaga.9. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista.2. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. uz ostale neizmijenjene uvjete. 209 . Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Ponuda se rada smanjuje. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. raste i ponuda rada. 9. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Dakle.2.

Međutim. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. Primjerice. 210 ... ceteris paribus. s tim u svezi. povećanje cijene rada. 1989. Sindikati.H. 9.3. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada.“62 Jednostavno rečeno. str. M.. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. Smanjenje će ponude rada izazvati.: Introduction to Economic Principles. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. H. te stoga i manji broj članova sindikata.. New York. te nastojeći povećati cijenu rada. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. 203. 62 Mabry.1.9. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.. R. McGraw-Hill Book Company. Ulbrich. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika..

te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd.. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. postoji i druga opcija . godinu dana) i. 63 211 .2. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). itd. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. To ukratko. osim troškova leasinga.1. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. 9. drugih troškova. nemate.2. pretpostavimo. podizanje radnog morala.9. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.

9. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Neprijeporno. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80).

Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. budući da ste ih uložili u banku. jednostavnosti radi. Kako. u ovoj novoj situaciji. Investirate 213 .9. donose kamatu od 10% godišnje. Što. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. životni vijek svakog od njih neograničen. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. međutim.

Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.7% 20% 13. Tablica 31. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. kada je u pitanju kupovina kapitala. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.3% 26. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.3%.3% 6.9.  1200  U oba slučaja.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .

te ste ih prisiljeni posuditi.2. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. 9. Slika 91. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.9.2.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Posuditi 215 .

9. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. Međutim. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. u pravilu. koji. posrednu proizvodnju. upravo ovo čekanje.9. štede. Uopće. 216 . aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Kamata je nagrada za čekanje. granična efikasnost kapitala > k'. Kada. koji čekaju. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. za odgođenu potrošnju. dakle.3. Ponuda zajmova Potrošači. Upravo stoga. Slika 92. odnosno štednja omogućuje tzv. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. Posuditi više znači opet. moraju biti nagrađeni. u tom slučaju. a ne odgođena zadovoljstva.2. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. zaobilaznu. dakle. Prema tomu.

Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. životna dob i. ceteris paribus. 9. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak.4. 217 .određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. na ovaj posredni način. snažnoj savršenoj konkurenciji. kamatna stopa. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . dakako. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara.9. Slika 93. Proizvedeni kapital omogućuje.2. očekivani dohodak. pretpostavimo. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. veću proizvodnju potrošnih dobara. Ukoliko.

zaliha nafte.3. drugo. Kao što svaka općina. ona je imobilna i. 9. ugljena itd. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. Slike 94. dakako. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće.9. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. itd. Ponajprije. njezina je količina ograničena. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta.. potencijalni dužnik. 218 .

na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.3.1. Zakupac se.će.2. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 9.9. npr..) ostaje ista. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . Slika 95. moći zakupiti potrebitu.3. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. željenu količinu zemlje uz postojeću. tržištem određenu rentu.potencijalni zakupac . 219 . dakle.

određuje visinu rente. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje.9. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . zbog istog razloga. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. ekonomska renta.

Stvarno. u ovom trenutku.1. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. 4. 10. 3. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. Država obavlja preraspodjelu dohotka. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). Država realocira resurse. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 221 . 2. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Usredotočimo se. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 1. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju.

Primjer takvih dobara su ceste. jednom proizvedeno. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. posredstvom tržišta izvedenoj. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle.1. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. parkirališta. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. konačno. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da.problem slobodnog jahača. ceteris paribus. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. sustav nacionalne obrane. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. 222 . budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. "free rider" problem . miješana ili polujavna dobra. svjetionici itd.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra.1. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. čisto javno dobro (npr. Ukratko. isključivo pravo njegove potrošnje. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. parkovi i slično.10. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. pojava monopola. Nasuprot tomu. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. pojava eksternalija 3. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. na raspolaganju svima. proizvodnji. 10. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra.

kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. prema tomu. Tržište. da je broj onih koji će se angažirati. Zapravo. pa. ∆ Količina 223 . Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji.1. 10. Prema tomu. Isplati se. dakle.1. Zbog toga država igra ulogu realokatora. koristi javno dobro. u boljem slučaju. Dogodi li se suprotno. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. alokacijsku efikasnost. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. pak. dakle. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. "free rider" je osoba koja besplatno. Graničnu korist moguće je. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Ili. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist.10. te pokušava osigurati.1. i novčana sredstva. besplatno koristiti javna dobra.

10. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.1. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.2.A Granična korist .10. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . Zamjećujete. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Tablica 32. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.osoba A i osoba B.1. Količina javnog dobra Ukupna korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .B Granična korist . Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .A Ukupna korist . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.

10.5 1 1.5 3 3.5 4 4. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 2 2. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.

Tablica 33. Međutim. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. na ovu optimalnu razinu proizvodnje.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. 226 . alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98.2. Primjeri eksternog troška. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. prosuti trošak. 227 . negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”.10. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv.1. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. dakle. Eksterni trošak. 10. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

vrijedi i obrnuto. Ovakvo rješenje. bogatstvo ono što posjedujete. te cijenama čimbenika proizvodnje. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. 235 . izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. dakako. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Država. u još većoj mjeri. na primjeru zamišljene ekonomije. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. nejednaka je i raspodjela dohotka.2. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. osim visokokvalificiranog rada. preuzima.2. kao kompromisno rješenje. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. Ukoliko. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. To. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. Bogatstvo. realizirat ćete i relevantni dohodak. 10. ovise o količini inputa kojima raspolažu. dakle. vrijedi za raspodjelu bogatstva. između ostalog.10. proizvedena količina je KR. Ukratko. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. Nažalost. dohodak je ono što zaradite. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. 10.1.

Prva petina obitelji. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. dakle. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Kumulativno. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. 236 . dakle. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. a to su one s najnižim dohocima.10. realiziraju 5% ukupnog dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Druga petina. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. 40% obitelji realizira 15% dohotka.

Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. 20% obitelji realizira 20% dohotka.10. Dakle. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. također. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Obrazovanje. Ljudi 237 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka.

nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. godini.. Nordhaus.. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. str.10. "Mate". Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. 343. 238 . npr.2. 362. Tako je. 2000. Oporezujući visoke dohotke.. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. New York.. 71 72 Samuelson.: Basic Economics.A. raspravlja o raspodjeli dohotka.A. makar i na sažeti način.D. 1985. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. nije moguće zaobići problem siromaštva. P. granica siromaštva.2. Macmillan Publishing Company.. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. W. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. pa čak i sreća. Karatjas.. J. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Dyal. 10..: Ekonomija. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Zagreb. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Ukoliko se. str. N. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.

Slika 103. Dakle. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. 239 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).10.

.

Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. Makroekonomika. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. međutim. Karatjas. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. određivanje cijena inputa. N. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. razina cijena miruje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije.ekonomiju u cjelini. A. 176. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. jednostavno. itd. str.: Basic Economics. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. 241 . Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". Naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. New York. odnosno stopa ekonomskog rasta. stopa nezaposlenosti. inflare . Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija.potrošača i poduzeća. proučava posebni ekonomski entitet ..naduti.. 11.1. stopa inflacije. Macmillan Publishing Company. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije.. 1985.11. 73 Dyal. INFLACIJA Inflacija (lat. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. J.

.. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. str...H. H.. Ulbrich.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu..CPI). McGrawHill. a a.: Introduction to Economic Principles. R. 1989. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.b.. 293. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena....H. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . 242 . a 0 baznu godinu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. n označavaju pojedine artikle košare dobara.. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.11. Inc.. Dakako. New York.. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. 74 Vidjeti: Mabry...

u petoj 22. u odnosu na baznu godinu. 243 .3 100 112.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. Kako.9 137. 6. iznositi 11. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. U četvrtoj godini. međutim. 5.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. u odnosu na petu godinu.5%.9% a u šestoj godini 37.5%. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12.87%. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.11. 3. Prema tomu. stopa inflacije jest postotna promjena. 4. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. treća je godina bazna godina. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .5 Zamjećujete.5 122. Godina 1. 2. povećanje prosječne ili opće razine cijena.

11. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 .5 − 122 .87% 122 . Pretpostavit ćemo. dakako. Nasuprot tomu. u pravilu. jednostavnosti radi.9 Postoji. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. još jedna. jedne godine. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. sveobuhvatnija. 244 . Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. novčana. međutim.9 · 100 = 11. Naime. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. mjera inflacije. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. Ukratko. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih.

u odnosu na baznu godinu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24%. upotrebom GNP-deflatora. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1.5 1500 1900 7600 900 18000 0. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.24 29600 U tekućoj je godini. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .deflator 245 . GNP . prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.24%.24.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. Gornja formula upućuje na to da je.11. odnosno stopa inflacije iznosi 18. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.

1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. nije jedini uzrok inflacije ali je. međutim. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. odnosno količina novca u optjecaju. Međutim. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. reći će oni. Mnogi će. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. David Hume i David Ricardo. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. svakako. Inflacija može. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. prije svega. 246 .11. najvažniji.1. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. te psihološkim teorijama inflacije. dakako. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). stoljeća. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Novac. monetarni fenomen. primjerice.

prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . i obrnuto. udvostručit ćete i razinu cijena.11. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. fiksne veličine. U tom je slučaju. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Možda će to jasnije predočiti tzv. uz ostale neizmijenjene uvjete. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Vrijedi. dakako. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Q Udvostručite li količinu novca. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. međutim.

rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Ovo povećava brzinu novca.1. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. te će rast nominalnog bruto 248 . M·v 200. 11. te brzina novca opada.000 . znači i nižu kamatnu stopu. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. Kakve će posljedice. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope.000. te kompromisne. a time i manju brzinu novca. u pravilu. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna.1.11. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca).1.000. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Naime. Prema tomu. M = 50. Ukratko. v=4. posredstvom jednostavnog primjera. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.000 = P·Q 200. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno.

Doći će do izvjesnog.000 · 2 P·Q 200. M·v = 100.000 249 . Međutim. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.000 · 3 P·Q 300.000 · 4 P·Q 400. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. M·v = 100. Postoji. ne i razmjernog povećanju količine novca.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11. M·v = 100.000 I konačno. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.

prije svega. valja spomenuti kategoriju tzv. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. NEZAPOSLENOST 11. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. koje. niti kao dio radne snage. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje.1. S tim u svezi.2. Nezaposlenost. ali i nezaposlenih radnika. sezonsku nezaposlenost. Različiti su uzroci nezaposlenosti. obeshrabrenih radnika. žele raditi. stoga. s tim u svezi. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao.11. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. međutim. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike.2. ne smatraju nezaposlenima a. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. misli na nezaposlenost rada. te je. pak. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. Međutim. budući da su prestali aktivno tražiti posao. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. 250 .

tzv. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. građevinskih radnika itd. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. dakle. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. frikcijska. turističkih radnika. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. 251 . računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima.11. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. nažalost. ne treba posebice zabrinjavati. međutim. ciklička nezaposlenost. s tim u svezi. Potražnja postoji. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. pad agregatne potražnje i. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. ali ne i odgovarajuća ponuda. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. koji. a povećati potražnju za drugima. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Naime. Sve osobe koje. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Dok frikcijska.) čine sezonsku nezaposlenost. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovaj tip nezaposlenosti. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara.

odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Vidjeti: Parkin. pri datoj kamatnoj stopi. smanjivanje vrijednosti tzv. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. u tom slučaju. a stopa nezaposlenosti se. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. M. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. 252 . Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. kriminala. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. Ukratko.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. itd. 1990. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. ljudskog kapitala 76. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost.). ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva.11.: Economics. riječ je o punoj zaposlenosti. Osim one neposredne . 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. AddisonWesley Publishing Company. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. New York.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Obrnuto. vrijedi i obrnuto.2. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos.W. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. 253 . Proizlazi.11. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. međutim.2. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. naime. ustvrditi kako izravni. Slika 104. Suvremena će ekonomska pozicija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Dakako. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.

kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). U dugom vremenskom razdoblju. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). odnosno postoji puna zaposlenost.11. stopa inflacije manja od očekivane (2%). niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. prirodnoj stopi 254 . Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. pak. Ukoliko je stopa inflacije. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. Ukoliko je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Ponovimo. u kratkom vremenskom razdoblju. jednaka očekivanoj. a vrijedi i obrnuto. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Nasuprot tomu.

Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se.11.3. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. dvostrukog računanja. Slika 106. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. kao inputi. dakle. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. najčešće tijekom jedne godine. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. 11. koje se. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 .

Realni GNP u 1995. znači ekonomski rast. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. dakle. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. 256 . kao što znamo. dakako. Ona.. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. dakle. . Realna stopa rasta u 1996. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost.+ Kn · Cn Dakako. dakle. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. koje. Upravo stoga. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.11. Realni bruto nacionalni proizvod. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. unatoč većim ili manjim oscilacijama. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.. Bruto nacionalni proizvod se. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. ovisi o fazi poslovnog ciklusa.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Obratimo pozornost na gornji kružni tok. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. značiti isti rezultat. 11. nažalost.1.11.3. Slika 107. izabrali smo pristup dohotka. dakako. Odlučimo li se za donji kružni tok. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Oba će pristupa. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. 257 . Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.

alata. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. automobili itd. međutim.11. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. tako i outputa. poluproizvoda. i investicije. Ova. 258 . Smanje li se. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. pak. hladnjaci. Dakle. najrazličitijih uređaja i opreme. mlijeka. ponovimo. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Pristup trošenja Ovaj pristup.3. za razliku od uobičajenog poimanja. finalnih dobara i usluga. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. i promjene zaliha i to kako inputa. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda.1. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. ceteris paribus. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. olovaka itd.1. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. ekonomist. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX .Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.

Isključena su. provedbu zakona. Riječ je i o privatnim investicijama. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. I konačno. Transferna plaćanja nisu. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. neto izvoz može biti i negativan. dobit ćete neto privatne domaće investicije. državne su investicije dio državne potrošnje. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Neto izvoz (Ex . stoga.11. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Zamjećujete. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. istrošenog. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. funkcioniranje obrazovanja itd.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). naime. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. amortiziranog dijela realnog kapitala. 259 . međutim. radi se o domaćim investicijama. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Dakako. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Naime. transferna plaćanja.

GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka.2. bit će oporezovan. Zapitajmo se.3. dakako. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. Agregatni dohodak će. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda.1. 260 . a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. svakako. prema tomu. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. renti. dijelom biti potrošen (C). Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. Stoga ih. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Tri su moguća načina njegova korištenja. dohodak države. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Neizravni porezi predstavljaju. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala.11.

11. C + I + G + EX . Prema tomu.3.3. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. 261 .1. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. 11. imovinu) poreznih obveznika. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .Im = S + T. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . prihode.bruto nacionalnog proizvoda. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.Transferna plaćanja).Im = GNP = C + S + T. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.

Inc. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. Valja izjednačiti aktualne investicije.. Boston . stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. na drugoj ističe. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. N. Stabilnu razinu vode. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product ."79 11. Irwin. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.: Economics. str.GDP). D. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a..GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . 548.1989. Pri tome. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode..2.3. rast će njena razina. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. neto porezima i uvozom. 262 .11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. istovremeno. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine.

Riječ je. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). On. amortizirane elemente realnog kapitala. 263 . Dakle. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. GNP . dakle. dakle. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Nasuprot tomu. Prema tomu.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. o bruto privatnim domaćim investicijama.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP .

Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. Istovremeno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. Od osobnog dohotka (PI). itd). osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. o korporacijskim profitima koji nisu. ali primljene dohotke. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. 11. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije.PI). ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. NI -Zarađeni. o doprinosima za socijalno osiguranje. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. PI .11. valja oduzeti osobne poreze. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. ali ne i primljene dohotke. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . mirovine. primjerice. u pravilu. ali ne i primljen. te dodate nezarađene. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. posredstvom transfera.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). kao što mu i ime kaže. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. Događa se to. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. kamate na javni dug. u obliku dividende. Riječ je.DI) preostaje samo jedan korak. 264 .4. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . ali su primljeni. raspodijeljeni dioničarima itd.

vrh. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju .. naravno. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. ali ih je lako uočiti. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Slika 108. 265 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje.. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. nije lako predvidjeti.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. To su ekspanzija. kontrakcija i dno.11.

jest nezaposlenost. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. 11.. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. 192. Nazvan prema prezimenu autora. D. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. J.. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti).: The Political Economy of Prosperity. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija.4. u kontrakcijskoj fazi.80 Kada. 1970. Jedna od važnijih. Karatjas. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. 266 .C.. s tim u svezi. Okunov zakon. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. N. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. A. kada vi. čije nas promjene zanimaju. Washington. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.1. te postoji puna zaposlenost. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. izgubite zaposlenje tada je to depresija". 1985. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal.: Basic Economics. The Brookings Institution. New York.11. govorimo o dnu. Ponovimo. Spomenimo. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. str. 81 Okun. međutim.. M. A. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Macmillan Publishing Company.

Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. Naime. iznimno. izuzetke. 11. Riječ je. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Ekspanzija znači višu stopu inflacije.4. stopu inflacije. ne tako rijetke.11. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. Niske. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. eventualno i negativnu.2. dakle o kontrakciji koju. a kontrakcija nižu. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. ruku pod ruku. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. s visokim stopama inflacije. prati inflacija. 267 . Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. tijekom vremena. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. pa čak i nulte. Međutim. u odnosu na potencijalni. pak.

.

zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. kontrakcije. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. država. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža.1. poduzeća. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . 12. GNP = C + I + G + (EX . između ostalog. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.Im) pri danoj razini cijena. Ili.1. nezaposlenosti i inflacije.12. Model.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. agregatna potraživana količina 269 . AGREGATNA POTRAŽNJA 12.

krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Slika 109. Višoj razini cijena.12. mjerene GNP-deflatorom. uslijed promjene razine cijena. izražen kao realni GNP. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. Naime. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. pak.

Dakle. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. smanjivanje količine realnog novca. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Dodatna će kupovna moć.12. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. za 25%. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. što depozitnog novca. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Ukoliko razina cijena poraste. što gotovog. ceteris paribus. Pad kupovne moći. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Ukoliko razina cijena raste. pad razine cijena znači. Obrnuto. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP.

povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Rezultat su niže realne kamatne stope. Vrijedi. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Potrošači. smanjuje količinu realnog novca i. te se povećava agregatna potraživana količina. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. naime. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda.zajmovnih fondova . "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. 272 . Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Ovakva situacija znači pad izvoza. ceteris paribus. te investicijsko trošenje. i obrnuto. dakako. s tim u svezi. Rast cijena. dakako. Pad cijena. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. te rast uvoza. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. jeftinijim inozemnim dobrima. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. ceteris paribus.i njihovu veću potražnju. Obrnuto. obara kupovnu moć stanovništva. 3.12.

izazivaju promjene agregatne potraživane količine. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje.12.2. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . Slike 110. Brojni su. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. međutim. te učinkom vanjske trgovine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje.1.

izaziva pad raspoloživog dohotka. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. 2. a time i agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. pad agregatne potražnje. 274 . optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. ceteris paribus. naime. 5. vrijedi i obrnuto. znači i povećanje agregatne potražnje. Dodajmo. znači i rast agregatne potražnje.12. ceteris paribus. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Pesimistička će. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. Naime. izazvati pad agregatne potražnje. ceteris paribus. stanovima i kućama. 4. Naravno. Porezi Rast poreza će. znači i veću potražnju za hranom. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Veći broj ljudi. te brojnim drugim dobrima i uslugama. Dakako. Pad poreza. Rast poreza. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. očekivanja izazvati. pak. praćen rastom raspoloživog dohotka. uz ostale neizmjenjene uvjete. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. odjećom. vrijedi i vice versa. 3. ceteris paribus.

12. znači i manju agregatnu potražnju. povećati agregatnu potražnju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Pad raspoloživog dohotka. ceteris paribus. Pad će kamatnih stopa. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. S druge strane. Međutim. dodatni. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. uz ostale neizmjenjene uvjete. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Rast transfernih plaćanja. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. kamatne stope zabilježe rast. a time i na agregatnu potražnju. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. izazvan padom državnih transfera. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. 7. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. 275 . međutim. 8. uz ostale neizmijenjene uvjete. Promjene količine novca izazivaju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. na novčanu masu. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. koje su posljedica promjene razine cijena. Vrijedi i obrnuto. stoga.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. isključuje cikličku nezaposlenost.2. s tim u svezi izazvane. mjerenog realnim GNP-om. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. 276 .1.2. Puna zaposlenost.12. 12. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. AGREGATNA PONUDA 12. s druge strane. pod utjecajem promjena razine cijena. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. postoji i samo jedna. predstavljene GNP-deflatorom.

Dakle. Naime. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. 277 . u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Očigledno.12. konstantne veličine. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. njegov output ostaje neizmijenjen. a posebice cijene rada (plaće). Primjerice.

Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). 278 . zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Rast cijena finalnih dobara i usluga. Pri tome se angažiraju i suvišni. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. uz neizmijenjene cijene inputa. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. do tada neiskorišteni kapaciteti. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti.12.

Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Važna je. Više kompetentnih. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade.2. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. Riječ je. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. dakako. a s njime i agregatna ponuda. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. 12. 3. o "pregrijanoj ekonomiji".12.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. ceteris paribus. oprema. zbog razumljivih razloga. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. strojevi. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. 2. 1. i agregatna ponuda.2. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. i kvaliteta radne snage.

značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. povećanje agregatnog outputa. 6. 280 .12. dakle. ceteris paribus. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. 5. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Naravno. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. tj. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Rastu agregatne ponude pogoduje. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. u pravilu.

Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 1.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. 281 .3. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.12. 12. ceteris paribus. Rast plaća. Vrijedi i vice versa. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena.

Dakle. u dugom 282 . Pad cijena sirovina. Slika 114. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Rast cijena sirovina. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama.12. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. ceteris paribus. promjene cijena inputa. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. pak. znači pad kratkoročne agregatne ponude. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Zamjećujete.

Slika 115.3. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Međutim. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. 283 . Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. 12. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.12. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima.

između ostalog.1. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.3. 12. Neplanirano smanjenje zaliha. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje.12. poput plime. Agregatni manjak dobara i usluga. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. 284 . te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. i rast nezaposlenosti. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. podiže razinu cijena.

12. odnosno potencijalnog GNP-a. dakle.12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. 285 . odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.2. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.3. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.

12. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda.3. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.3. dakle. 12. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. 286 .

3. prije svega. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. nefleksibilne. Isti uzrok. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. dakle. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). godine 287 . prekomjerne nezaposlenosti.M. plaće rigidne. Interest. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. kamate i novca (The General Theory of Employment. 12. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. Najznačajnije životno djelo J. and Money) objavljeno 1936.12.4.

intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . može biti neposredna i posredna. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. pada agregatne potražnje. Posredna. pak. prije svega.12. u smislu povećanja agregatne potražnje. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. 288 . Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. Državna intervencija. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Slika 119.potrošnje (C) i investicija (I).

12. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Ova. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. London. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.. s tim u svezi. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. str.. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. Prema tomu.3.: The Life of John Maynard Keynes. 12.F. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. Saya i drugih. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. 85 Harrod. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. kao što ranije naznačismo.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. R. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.85 zovu ekonomika potražnje. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Spomenimo. 1951. 121. Poznat i kao "francuski Adam Smith".. Ricarda. Macmilann and Co. 289 .5.

5.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 623. s tim u svezi. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. D. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Boston.Irwin.: Economics. 290 . vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.3. uslijed pojave nezaposlenosti. pad cijena inputa. 87 Vidjeti: Hyman. N. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. Inc.12. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. MA 1989. 2. str. Slika 120..1. Richard D. Nova.. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.

624.: Economics. te se ravnoteža.. naime.javlja se.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. Inc.Irwin. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.12. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. 4. i ciklička nezaposlenost.. s tim u svezi. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Slika 121.2. Richard D. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. D. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. str. Rast nezaposlenosti . Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. uspostavlja u točki R 2. rast cijena inputa. Boston.5. 12. N.88 88 Vidjeti: Hyman. u uvjetima pune zaposlenosti. MA 1989. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. 291 .

4. Nova. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 292 . a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.12. 3. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1.

293 . zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. kao što rekosmo ranije. dakle. Naime. odluka o tome koliko štedjeti. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . Ona. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva.Im). Naša je. 13. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. očekivani (budući) dohodak. na sljedećim stranicama. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . Međutim. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C).1. itd.istraživat ćemo. istovremeno. investicije (I). Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Prema tomu. životna dob članova domaćinstava. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Našu ćemo pozornost. držeći razinu cijena stalnom veličinom. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.model agregatnog trošenja .13.

povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste.1. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni.13. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Ili. u pravilu i u prosjeku. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji.1. upravno razmjerni odnos. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. granična sklonost potrošnji jest promjena. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. 294 . odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.

granična sklonost štednji jest promjena. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. štednja je negativna. Ili. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka.13. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.

05 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .40 1.84 Prosječna sklonost štednji -0. a granična sklonost štednji 0.07 0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.05 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.13 0. U tom je slučaju štednja negativna. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .93 0.7.13. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.87 0.3.40 -0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Prema tomu. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Naime. Trećega nema. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. Dakako. Upravo stoga.Granična sklonost štednji. ušteđena.13. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Granična sklonost potrošnji = 1 .7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. vrijedi i obrnuto.Granična sklonost potrošnji . Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Podsjećamo. 297 . pak. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Granična je sklonost štednji (0. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. stoga.

a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). naime. Taj pravac. U slici 122. 298 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.13.

7 . b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. dakako. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.7 + 0. budući da je S = DI . Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.0. vrijedi i obrnuto.13. glasi: Štednja (S) = DI .7 DI S = . 299 . korespondirajuća funkcija štednje. Ovaj dio potrošnje. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. jest autonomna potrošnja (Ca).7 ⋅ DI).C. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. dakle. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Na slici 122.3 DI . Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli.

vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . Može li se. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. i obrnuto. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Dakle.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. također.1. GNP = C + S + T. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.2. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Istovremeno. dakako. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Potrošnja i realni GNP . Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Naime. Dakako. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . 300 . Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T).13. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. rast dohotka.8 raspoloživog dohotka. Vrijedi.ukupnog raspoloživog dohotka. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos.

301 .5 2 2.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.4 0.4 novčane jedinice. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.13. Slika 123. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. odnosno 0.5 1 1. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.8 1.2 1.4 = = 0.8 realnog raspoloživog dohotka.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.

Podsjećamo. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. najrazličitijih uređaja i opreme). alata. Kupovina.2. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. dakle. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Slika 124. odnosno investicija.graničnu efikasnost kapitala. kada. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. strojeva. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini.13. 302 . poluproizvoda i sirovina).

općenito.profitabilan. Prema tomu. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. veličina amortizacije. veličina amortizacije. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. Ukoliko. dakako. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Vrijedi. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Vrijedit će. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Međutim. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. ceteris paribus. Prema tomu. krivulja potražnje se pomiče udesno. primjerice. ceteris paribus. 303 . Međutim. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . očekivani pad profita. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. Obrnuto. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa.). u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama.13. i obrnuto. npr. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. i obrnuto. poduzeća očekuju. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. neki su čimbenici (očekivani profit. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. dakle. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima.

tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. međutim. baš kao i potrošnja. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Možda očekujete da će investicije. Budući da je. 304 . ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. dakle. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. suvišnih kapaciteta. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a.očekivanom profitu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. Investicije ćemo. Upravo stoga. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa.13. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Činjenica je.

zdravstva. funkcioniranje školstva. određuju političke odluke nadležnih skupština. pa. 305 . Državnu potrošnju. provedbu zakona.13. 13. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.3. dakle. itd. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.4. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. 306 . NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. 13.13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.

Austriji.1.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. naime. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3.4. naravno. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Izvoz nije funkcija domaćeg. revalvacija . ceteris paribus. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. izvozne mogućnosti Hrvatske.13. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Obrnuto. i obrnuto. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Suprotno tomu. 307 . Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. veći izvoz.smanjuje izvoz. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Veći inozemni realni GNP značit će. Tečajevi. Devalvacija. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. izvoz će biti veći. rastu i primjerice. Vrijedi. Njemačkoj itd.

biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. 13. Rast domaćeg agregatnog dohotka.4. međutim. Veći domaći realni GNP znači. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Uvoz će. veći uvoz. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.2. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. ceteris paribus. Prema tomu. uz ostale neizmijenjene uvjete. 308 . Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2.13. Tečajevi. veći uvoz. ima za posljedicu rast uvoza. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. ceteris paribus.

naime. da je i neto 309 .3. međutim. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod.13. uz ostale neizmijenjene uvjete. Uvoz. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza.4. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. dakle. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Zaključujemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Pretpostavimo li da se povećava. Revalvacijom se. 13. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.

310 . Slike 130. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.13.

Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Kao što je već rečeno. pak. rast će izvoza. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. uz ostale neizmijenjene uvjete. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. devalvacija. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. npr. Slika 131. ceteris paribus. te neto izvoz postaje negativan. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu.13. rast će uvoza. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. neto je izvoz pozitivan. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Nasuprot tomu. Obrnuto. ceteris paribus. nadolje i ulijevo. 311 .. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130.

.

a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. 14.14. Sada smo. 313 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje.1. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. pri datoj razini cijena.

rast uvoza od 20 novčanih jedinica te.14. pa. dobit ćete agregatno trošenje. 314 . Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. stoga i neto izvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. dakako. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). potrošnja su i uvoz. U pretposljednjoj koloni tablice 39. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. te su predstavljene kao fiksne veličine. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda.

samosvojna trošenja. 315 . potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. Autonomna potrošnja. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. ali i (autonomni) dio potrošnje. naravno. državnu potrošnju. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Ovdje valja ubrojiti investicije. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. iznosi 200 novčanih jedinica. naime. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). izvoz. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu čine autonomna. To je. Izvjesna. u našem primjeru.14. pri svim razinama realnog GNP-a.

granična sklonost potrošnji iznosi 0.5.2. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. pak. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. Dakle. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa.7 0.7 novčanih jedinica. iznosi 0. Razlika. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. upozoravamo na to. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.7. Ili.2 = 0.14. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0.2 novčane jedinice. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. Oduzmete li. 316 . Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. Prema tomu. Uvoz. ponavljamo. Ili. određuje kut C+I+G+EX krivulje. to je promjena.

uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. skraćeno. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. Graničnu sklonost trošenju moguće je. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. Ne zaboravimo. 90 91 Ubuduće. granična sklonost trošenju. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. 317 . međutim.5 kuna porasta induciranog. odnosno agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. odnosno krivulje agregatnog trošenja.5. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. Dakle. dakle. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja.14.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . Tablica 39. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. naime.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. 318 . Taj pravac. 14. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.2.14.

Prije presjecišta. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.1. zalihe se.14. Podsjećamo. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. 319 . odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134.2. Makroekonomska ravnoteža . 14. osim u točki ravnoteže. Ove će disproporcije.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. niti rastu. povećanje realnog GNP-a. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. Zalihe (gotovih proizvoda. niti padaju kada je agregatno 320 . poluproizvoda i sirovina).14. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. stoga.

dakle. paušalni porezi (lump sum taxes). Obrnuto.I + G + EX = S + T + Im.2. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX).14. Stabilni.tzv.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.2. Koristeći podatke iz tablice 39. Tablica 41. moguće je objasniti i pomoću. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. ravnotežni realni GNP. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. 14. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . pa. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. 321 . Makroekonomska ravnoteža . O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a.

Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. ravnotežni realni GNP iznosi 400.14. stoga. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Slika 136. 322 .

makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.(Proračunski deficit) . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. Dakle.I . kada je. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".I .Im) + ( G . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.I . investicije. neto poreza i uvoza. 323 . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. dakle. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . zbroj investicija. neto poreza i uvoza.T) . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). te proračunskog deficita. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.40 .30 = 70 . Kada je realni GNP veći od 400.NX = S . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.60 . Deficitarna trgovačka bilanca = S .30 = . Posljedica je rast zaliha.30 Dakako.T) = S .(G .14. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .

I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Neka se planirane investicije.3. povećaju za 100 novčanih jedinica.14. ali koje ne mijenjaju njen kut.3. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.1. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. 14. a zbog očekivanja viših profita. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Promjene autonomnog trošenja (investicija. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Tablica 43. državne potrošnje.

Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). i obrnuto. 325 . granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.14. Vrijedit će. Također.5. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. naravno. u obama slučajevima.

Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Vrijedi i obrnuto. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Ovo. uz ostale neizmijenjene uvjete. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji .2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. pad granične sklonosti potrošnji. Naime. obrnuto razmjeran. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara.3. manju graničnu sklonost potrošnji i. pa. znači pad granične sklonosti trošenju. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. uz ostale neizmijenjene uvjete. granična sklonost potrošnji 2. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. manju graničnu sklonost trošenju. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast granične sklonosti uvozu. Raste li. dakle. granična sklonost uvozu 3. dakako. Vrijedi i obrnuto.14. ceteris paribus. znači manji raspoloživi dohodak. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. 326 . Obrnuto. ceteris paribus.granična sklonost uvozu. granična porezna stopa.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. Ravnotežno agregatno trošenje.14.7  .7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. Granična 5 20 = 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.875  . Međutim. Tablica 44.875 raspoloživog dohotka.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.2. te graničnu sklonost potrošnji. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje.

7. [ GSP ⋅ (1 . Budući da je DI = (1 . međutim.14 25. Ili.0857) = 0.7-0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).5.0857.875 ⋅ 0. Neto porezi su. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.71 34. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.86 274.8 = 0. 8.5). Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.t)] ⋅ Realni GNP. stoga.9143 = 0.t) ⋅ Realni GNP.43 182.57% realnog GNP-a.5. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . dakle.875 ⋅ 0.0. graničnu poreznu stopu i.57 17.42 60.875 (1 . ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.28 42.2=0.875 ⋅ (1-0.2) = 0. Potrebito je. udio poreza u realnom GNP-u.t)] = 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.00 91. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. Tablica 45.8 328 . možda.15 548.85 51.58 640.14.29 365. Granična porezna stopa neka iznosi 0.72 457.

6 [ GSP (0. ravnotežni realni GNP iznosi 500. odnosno ravnotežni realni GNP. ravnotežno agregatno trošenje. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu.14. 0.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. kut krivulje agregatnog trošenja.8 ⋅ Realni GNP. međutim.dakle.8 realnog GNP-a. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. S prvobitnih 0. u prvom slučaju.8. a zbog rasta potrošnje.2) ].6. Budući da granična sklonost uvozu jest.8.7 realnog GNP-a. Uočili ste. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. u obama slučajevima. s .5 ona skače na 0.GSU (0. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. C = 30 + 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. Ili. stoga. granična sklonost potrošnji iznosi 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. ∆ Potrošnja 80 = = 0. stalna veličina (0.6.8) . To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.875 raspoloživog dohotka. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. bilježi rast i iznosi 0. Raste. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. 329 .

Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. uloživši je u banku.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Pretpostavimo da ste.1143 realnog GNP-a. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. Granična je sklonost štednji iznosila 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . međutim. smanjili potrošnju i povećali štednju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.875 raspoloživog dohotka. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. naplatiti odgovarajuću kamatu. Što će se. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .4.14. 14.

30 + [ 0.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .7656 ⋅ (1 .0857) = 0. Tablica 46.0.30 + [ 0.15 548. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = . Prema tomu.0.125  . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . Predstavimo novu situaciju.125 ⋅ (1 .1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.0857)] ⋅ Realni GNP.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. = = 0.71 34.0857)] ⋅ Realni GNP.72 27.0857) ] ⋅ Realni GNP.14 4.875 ⋅ (1 . Provjerimo navedene tvrdnje.28 42. međutim. odnosno 0. dogoditi ukoliko se.15 38.9143 = 0. ceteris paribus.125 ⋅ 0.57 17.29 365. a funkcija štednje S = .58 640.2344 raspoloživog dohotka.0.43 182.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.00 91.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.85 51. stoga.1143.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.86 274.72 457.43 Naime.43 = 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.29 15. poveća granična sklonost štednji i.14 25.14. Što će se.2344⋅ (1 0.0857) ] ⋅ Realni GNP.0.125 ⋅ (1 .57 -7.42 60. 331 . ∆ Štednja 11.

29 55. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.57 12.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.71 34.7656 ⋅ (1 − 0.57 17. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. a ravnotežni realni GNP 400.42 60.28 42. ceteris paribus. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.29 365.86 274. iznosi 0.7656 ⋅ 0.86 34.7 .58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.14 25. odnosno 0. Granična sklonost trošenju iznosi 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.85 51.7 ili 0. uz ostale neizmijenjene uvjete. Granična sklonost potrošnji. Rast štednje ima.0857) = 0.15 548.72 77.5.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.7656 raspoloživog dohotka.58 640. 332 .7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.43 182.14.9143 = 0. kao što ranije rekosmo.72 457.15 98.

međutim. ceteris paribus. znači rast njegovog dohotka. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. naziva se paradoks štednje.14. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. kada je o pojedincu riječ. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. povećanja štednje. 333 . Do paradoksa.

dakako. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. multiplikator. Multiplikator autonomnog trošenja ili. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja.14. Vrijedi. Slika 140. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. Pogled će nas na sliku 140. jednostavno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. 334 .5.

Naime. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 .14. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). Prema tomu. multiplikatorski učinak. međutim. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . 1 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.2).7.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. a granična sklonost uvozu 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .67. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. 1 − 0 . multiplikator će biti: 1 = 1. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Multiplikator = 1 − 0 .14.

5. 337 . 14. . U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili.5. U tom će slučaju. granična sklonost uvozu = 0. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. autarkičnom gospodarstvu.1. kao što zamjetismo ranije. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. Međutim. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.2.14. 1 . budući da je riječ o zatvorenom. Pretpostavimo nadalje da je.

Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju . Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa.6. 1 Multiplikator = 1 . Granična sklonost štednji = 1 . dakle. Dakle. Država može 338 . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. primjerice.14. . nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . Koristeći sljedeće formule. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi.Granična sklonost trošenju. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. 14.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Obrnuto.9. Vrijedi. efikasnost državne potrošnje. dakako. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. autonomnim porezima. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. 339 . Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost.14. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. i obrnuto. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Promjena autonomne potrošnje ovisi. o graničnoj sklonosti potrošnji.1. posredstvom državne potrošnje. nažalost.9). Upravo stoga. U praksi je. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. Međutim. naime. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka.6. Međutim. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14.

porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. dotle dodatna kuna. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. a porezni multiplikator 3.2. a granična sklonost uvozu 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . varirajući veličinu paušalnih 340 . Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .7 0 . Valja zaključiti da država jest u stanju.9 = − ⋅ 0 .9 = −3 1 − GST 1 − 0 .33.9. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. u cijelosti u potrošnju. Naime. Kao što zamjećujete. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 .Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. autonomnim porezima. ne ide.realnog GNP-a. dakle.14. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.

U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .2] 1 − 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.9(1 − 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.9 (1 .0. kao u prethodnom primjeru. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. Granična sklonost uvozu. i veličinu induciranih poreza. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.2).45 341 .6. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.5 = 0. (GSU = 0.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .9].45 − 0. dakle. iznosi 0.t) = 0. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.14. 14.2. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.2. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.5) = 0. država može.9 ⋅ 0. Međutim.25 0. s tim u svezi.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.5).2] 1 − [0.5) − 0.33 1 − [0.5 (t=0.

veći inducirani porezi.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . Stoga je i multiplikatorski učinak.75 Međutim.1 ⋅ 0.t) = 0.0. što su.05 + 0 .25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.5 + 0 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . Ako je GSP(DI) = 0. Multiplikator = 1 1 = = 1.Granična sklonost trošenju . Što je veća granična porezna stopa.33 1 − GST 1 − 0 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .5 = 0.75 Pojava je granične porezne stope. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .2 0 . postoji još jedna mogućnost.1. 342 .14.Granična sklonost trošenju Prema tomu.05.GSU = 0.9 tada je GSŠ(DI) = 0.33 0 . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu. dakle. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.45 .2 = 0.25 0 .

NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. bez obzira kako nastali. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. obračunska jedinica. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Zahvaljujući tomu. Novac je. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Kao što rekosmo. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. međutim. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. On olakšava i ubrzava razmjenu. podmirite u 343 . dvostruko podudaranje želja. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i.1. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa.15. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. odgođenih. budućih transakcija. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Novac kao obračunska jedinica. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja.

novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. duhana. istovjetnost kvalitete. služi i kao zaliha vrijednosti . 344 . prije svega. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. pšenice. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene.2. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Međutim. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. npr. krzna. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . u najgorem slučaju. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Štednja je. Sredstvo razmjene.zlato i srebro.konzervator vrijednosti. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. djeljivost. Dakako. novac je ono što funkcionira.). itd. Prema tomu. unutarnju vrijednost. trajnost. U vremenima inflacije. Prednosti su plemenitih metala. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. poput stoke. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. kao novca. kao sredstvo razmjene. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije.15. bile očigledne: laka prenosivost. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Kao i prethodna. 15. Razlog držanja novca. Najrazličitije su stvari. pri tome će. a potom i kao obračunska jedinica..

odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. taj prvi oblik papirnog novca. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. koja glasi na donositelja. svjetskog rata. etablirani nakon I. Metalistička teorija. U Engleskoj je. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. ipak ograničavali. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. Trajao je sve do I. taj drugi oblik novca. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. u početku bijaše konvertibilan. Banknota. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. imala je zlatnu podlogu.15. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Papirni novac. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. 345 . drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. svjetskog rata. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”.44 kg. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). naime. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. godine. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). funta). rezervne valute (dolar. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda.

NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu.3. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. ceteris paribus. ovisi o količini novca u optjecaju. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. dakle. Ili. Depozitni novac (knjižni. 15. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija.15. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. jednostavnije. Unatoč nekim lošim iskustvima. zlatni se standard napušta. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. I konačno. ne posjeduje materijalni oblik. depozitni novac. Riječ je. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja.nevidljivi. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. za razliku od papirnog i kovanog novca. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. 346 . Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. dakle. spomenimo posljednji oblik novca . a nalazi se na računima banaka. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji.

I.: Monetarno-kreditna politika. Naime. 347 .”94 15. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. Pokušajmo objasniti cijeli proces. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. “near” novca. 1992. međutim.štednja diskvalificira. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. Informator. Šokman. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. 60. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. Ovdje.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju..4. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. prije svega.. kao komponente novčane mase (M1). a vista). namijenjena štednji. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. Zagreb. njihova ih namjena . NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. A. 94 Perišin. BANKE I STVARANJE NOVCA .15. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. str. Međutim.

96 Parkin. nadalje. Banka B će 95 Ali. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.rezervu likvidnosti. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku.15.97 Prema tomu. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. po sili zakona. 39. No. minimalne likvidnosti ili tzv. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A.: Economics. Pretpostavimo. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica.: Monetarno-kreditna politika.4 na jedinicu depozita. New York. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. manje od 2.. banku B.. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. M. obliku rezerve likvidnosti. str. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0.5 dolara. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. 1992. I. drži. na svakih 100 dolara depozita. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. 1990. posjedovati određenu rezervu . Šokman. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. Ovaj će depozit. Iznos ovih sredstava je neophodna. 717. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. str. Prema Parkinu96. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku.. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. 97 Perišin. A. 348 . mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. Informator. tipična američka banka. Zagreb. u obliku rezerve. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Addison-Wesley Publishing Company. u svakom trenutku. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. određeni.

Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.96 19. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. možda pregledniji.4 8. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).96 100 349 . itd.4 na jedinicu depozita).15. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. itd..44 150 Nove rezerve 40 24 14. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.4 250 Novi krediti 60 36 21. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.6 novčanih jedinica.64 12. način: Tablica 48. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.6 32.6 12.

Karatjas. Zašto? Zato što (jednostavni ili.15. N. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. New York.: Basic Economics. za 150 novčanih jedinica. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. dakle. 249. Macmillan Publishing Company. potencijalni) novčani multiplikator. iznosi 2. 4 = 2.. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. 1985.A.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. kako ga još zovu. u našem primjeru. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141.5 98 Prema: Dyal. 350 .5. str. Naime. J.

doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. kao u našem primjeru. izvan računa banaka. Dakle. Istina. u obliku gotovine.4).5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). Proces. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. odnosno količinu novca. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0.5. 351 . dakako. može teći i u suprotnom smjeru. u obliku depozita.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Oni mogu biti zadržani. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2.5 ⋅ ( − 60) = −150] .5 = 250). Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. u banke stvarajući novi višak rezerve. novčani multiplikator iznosi 2.15. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.

riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. 100 Perišin. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. Ona. I. A. Zagreb. 101 Vidjeti: Stigum. 99 352 . domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. Šokman. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.15.: Monetarno-kreditna politika. Narodne novine.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. te odgovara za realizaciju monetarne politike.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom.5. itd. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. broj 35. kontrolira banke. u svezi toga. Homewood. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. 1992. utvrđuje opću likvidnost banaka.. te je sada Hrvatska narodna banka. utvrđuje količinu novca u optjecaju. izdaje novčanice i kovani novac. Konkretnije. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. svibnja 1995. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. M. 1983..: The Money Market. svojim djelovanjem. 178. Dow Jones-Irwin. Informator.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. str. 26. Illinois. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu..

15. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.1. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.1.5.5. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. 102 353 . rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.1.15.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. a potom. dakako. Neki ekonomisti .15. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama.monetaristi . te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . do rasta investicija i agregatne potražnje. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. vrijednosne papire kao što su. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. naplatiti kamatu. kao što već rekosmo. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. angažirati na način da zarađuje kamatu. primjerice. obveznice. i agregatnu potražnju. pri kamatnoj stopi (k’0). Međutim. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. posredno. 361 . Kupovat će. dakle.M1) veća što je kamatna stopa manja.

porasti za 5%. M poraste za 5% tada će. str. SouthWestern Publishing Co.15. Milton Friedman. 337.. također. nominalni GNP. A. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava.. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Prema tomu. 362 . ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. 104 Vidjeti: McEachern. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. Cincinnati 1988. primjera radi. uz pretpostavku da se v ne mijenja. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. W. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). Ukoliko. Kao što znamo.: Economics -A Contemporary Introduction.

Ključno monetarističko pravilo. nakon potrebitih prilagodbi. Njezin je. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. ako se v mijenja. 363 . povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. količina novca mora. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. a te je promjene moguće anticipirati. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Ili. pratiti promjene realnog GNP-a. naime.15. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike.

Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. po agregatnu potražnju i realni GNP. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. stoga. u velikoj mjeri. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). Svakako. pad privatnih investicija. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Rast je državne potrošnje (G). pak. prema njihovomu dictumu. u pravilu. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Ukoliko je. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. 364 . Naime. učinak istiskivanja.15. padom privatnih investicija. Učinci rasta državne potrošnje. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza.

1991. and the International Sector. 365 .Irwin. 8.: Politička ekonomija. M. 5. A..3. 1987. Irwin. Lj. October 1960. Dragičević. 1985. BPI. 1996. "Naprijed". Black. Inc. 3. Macmillan Publishing Company. Zagreb.. Gardner. Bilić. 6. J. Pravni fakultet u Splitu. N. Richard D. 1995.: Tržište. New York... P. Clarendon Press. Školska knjiga. Dyal. Zagreb. Bronfenbrenner. 4. T.. Baban. Informator.: Money and Banking. Oxford. Karatjas. Berger. M. W. Houghton Mifflin Company. I. Homewood. Daniel. N.d. 1988.: Basic Economics. Friedman. Sichel.: The Problem of Social Cost. 9. 2.: Ethics. Financial Markets. Journal of Law and Economics. 7.. d. Baily.: Ekonomski leksikon. Efficiency.. A.A.. 10. and the Market. Boston.: Kapitalistička revolucija. Split. R. D.LITERATURA LITERATURA 1. Zagreb. Buchanon. L... W.: Macroeconomics. Coase. 1991. Homewood. 1991.: Macroeconomics. 1985. vol.P.

R. Macmillan Publishing Company. J. Galbraith. M. Hall...Školska knjiga. K.. The Dryden Press. London. 1988.. "Mate" d. Heilbroner. J. Norton & Company. Poole.. 1986. Globus . 12. W.: Ekonomija za svakoga. 1995.. New York. Mc Graw-Hill Book Company. 1992. Performance and Policy. Heyne. 24. Schmalensee. R. 366 . 23. 19. Zagreb. Taylor. T.... J. Penguin Books Ltd.. D. Macmillan Publishing Company..K. 1986.C.: Doba neizvjesnosti. 1958. Lexington. C.o. F.. R.: Anatomija moći.. R. J. 16. Friedman. R..: Financijski capital. Heath and Company. 1951. New York. Harrod. H. Friedman.: The Economic Way of Thinking. Galbraith.. New York. 22. Leftwich. R. E.B. Thurow. Zagreb.LITERATURA 11. R. Avon. 17. 15. R. Macmillan and Co. K. Harmondsworth. Galbraith. Eckert. Friedman.: Macroeconomics .: Introduction to Macroeconomics. 1987. 21. L. New York. 18. 1983.W.: The Life of John Maynard Keynes.: Macroeconomics-Theories and Policies.. 1981.. New York. Kultura.: Kapitalizam i sloboda. 1988.: The Price System and Resource Allocation. 14. Hilferding. 1984.. Zagreb. W. M. Dornbusch.. D. L..o.. Beograd. 13.. 1991.: Free to Choose. S. Henderson. Fischer. V. Stvarnost. R. Zagreb. J.Theory.: Principles of Macroeconomics. Inc. 20. Froyen.. Stvarnost.: Almost Everyones Guide to Economics. R. 1981. P.

1979. H. Inc. 29.: Uvod u ekonomiju.. 32.: Modern Microeconomics . Informator. New York.: Osnovi kritike političke ekonomije I.: Načela ekonomike. Zagreb. Norton & Company. 1998. Zagreb.: Economics. 36. 1993.W. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. Cincinnati. Kovačević.A Contemporary Introduction. B. McEachern. Centar za kulturnu djelatnost.: Introduction to Economic Principles.. B. New York. N. 30.o... 31. New York. 27. MED.o. W. 26.. W. Parkin. D.: Počela političke ekonomije. Šokman. The Dryden Press.Ekonomski fakultet Zagreb.G. . Marx. M. South-Western Publishing Co.: Monetarno-kreditna politika. Zagreb. N. 1992. Prosveta. 34.. I.: Principles of Economics.Analysis and Applications. Hyman... 37.. A. Beograd.: Opća teorija zaposlenosti. kamate i novca. Addison-Wesley Publishing Company. Centar za kulturnu djelatnost. 1994. R. "Mikrorad" d. Zagreb. N. Mc Graw -Hill Book Company. 1989. tom 19. D.. 1989.: Economics .o. Ulbrich. Boston.o. Hyman. Mabry. New York. Marshall.: Economics. J. 33.: Microeonomics. 28. K. A. (reprint). 367 . 35. 1987. Keynes. 1989. Inc. 1990. Lorković. 1988. M. 1991. E. Perišin. 1987. Irwin.... Irwin. Inc.H. H. Zagreb.. Mansfield. Mankiw.LITERATURA 25. A. Boston.

Nordhaus. Globus. Stigum. Wonnacott. Beograd 1970. 41. St. 42.. 39. 43.. 2000. Oxford University Press. 46.: Essentials of Economics. Ricardo.: The Political Economy of Prosperity. 26. Zakon o trgovačkim društvima. broj 35. Zagreb. "Mate". R. 48. The Brookings Institution. Okun. Wonnacott. J. 1947. Homewood. 1970. Centar za kulturnu djelatnost. T.. D. D. Dow Jones-Irwin.C. New York.: Načela političke ekonomije. Masmedia.: Treći put. John Wiley & Sons. 1983. New York. 50. 1993. Socialism and Democracy. Truett. New York. 1990.LITERATURA 38.. Louis 1987. Smith. McGraw-Hill. Zagreb. D. Narodne novine. R.: Economics. 49.: Ekonomija. 51. J. B.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. 1983. Informator. 368 Poslovni rječnik. Šik..B.1995. 40. Washington. Truett. O. A. L. ...A. A. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. 45. Schumpeter. 47. Schelling.: The Strategy of Conflict.05.. M. Zagreb. 1996. 1992.: Capitalism. 44. W. Zagreb. P. 1983. P. New York 1960. Kultura. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. M. Sammuelson.: Microeconomics. Zagreb. Zagreb. Schiller.: The Money Market.

258 komplementarna. 222 crta izotroška. 45 privatna. 222 normalna. 232 dominantna strategija. 348 sekundarna emisija novca. 264 raspoloživi. 173 C cijena. 263 osobni. 6-7 decentralizirana. 10 bogatstvo. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 6 centralizirana. 114 diskriminacija cijena. 259. 256 realni. 222 kapitalna. 46 miješana. Charles. 202 troškova i koristi.226. 264 realni. agregatni. 265-266 devalvacija. 189 Coase. 120 dohodak. 255 inferiorna. 67 relativna cijena inputa. 45 intermedijarna. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 27 dionice. input. 266 dobra. 203 output. 232 Coaseov teorem. 347 centralna. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 228-231 amortizacija. 255 javna. Jeremy. 347 Bentham. 257-261 nominalni. 51 bruto nacionalni proizvod. 244 depresija. 11 darvinizam (socijalni). 187. Ronald. 258. 260 nacionalni. 235 Böhm-Bawerk. 9. 153. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 244 potencijalni. 58 čišćenja tržišta. 303 analiza. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 7-8 pareto optimalna.223. finalna. Eugen. 181 369 . 187-188 D Darwin. 166-169 dno. 256 deflacija. 117-118 crta proračuna. 307. 63-64 alokacijska efikasnost. 309 disekonomija razmjera. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 255-257 mjerenje. 221-222 pareto suboptimalna. 222 slična. 94-101 ravnotežna.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 223 B banka. 244.

295. 116. funkcije. 171. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 246 F fiskalna politika. 5 Hume. 224 granična efikasnost kapitala. 114. 229 pozitivne. 274 funkcija. 289 laissez faire. 316-317 granična sklonost uvozu. 241-242 inflacija. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 265 eksternalije. 13 definicija. 357 H Hayek. Milton. Thomas. 258-259 bruto privatne domaće. 47-49 potražnje. 227. 33-34 ekonomija razmjera. 33-34 oskudica i. 60. 124 granični društveni trošak. 228-229 granični prihod. minimalni. 230 granična korist. 9. 227 negativne. 16 Hobbes. 6-7 tržišna. 7-8.187-188 investicije. 223 granična porezna stopa. 233 ekonomika. 305-306 duopol. 338 Friedman. 17 keynesijanska. 9 kapitalistička. 193-194 granični privatni trošak. 229. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 181 E ekonomija. 143-144 elastičnost. 331 granična sklonost trošenju. 9 ciljevi. 16 ekonomska renta. 241 godišnja stopa. 301. 213 granična korisnost. 37-47 eskontna stopa. 194 gubitak. 154. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 103-104 granični trošak. 294. Friedrich. 304-305 370 . 9 socijalistička. 259 funkcija. 51 Gossenovi zakoni. 243 G Gossen. 6-7. 143-144 prosječni. 53. 221 državna potrošnja. 190-191 ekspanzija. 362 I indeks potrošačkih cijena.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. David. Hermann Heinrich. 16. 8. 228. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 56 granična društvena korist. 6. 9. ponude. 328 granična sklonost štednji. 228 granični proizvod. 326 granična sklonost potrošnji.

247 različite interpretacije. 216 kamatna stopa. Karl. 201 371 . 121-122 karta preferencija. 248 jednadžba proračuna. 256. 12-14 Marx. 51 mikroekonomika. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 53 ukupna. 352 ekspanzivna. 241 monetarizam. 180 Menger. 125-126 karta izotroškova. 154. 222 čista. 302 korist. 60-223 ukupna. 64-65 Jevons. granična. 346-347 M2. 233 zakonski. 215. granična. 308 odrednice. 214. 286-287 M M1. 263 potražnja. 358 instrumenti. 272. 347 makroekonomika. John Maynard. 154 prirodni. 287 koeficijent koncentracije. 287 klasično objašnjenje. 15. 246 J javna dobra. 286 puna zaposlenost i. William Stanley. 217. Karl. 362 monetarna politika. Thomas Robert. 283. 289 nezaposlenost i. 183 količina novca u optjecaju. 303 kapacitet. 353 restriktivna. 154 monopolistička konkurencija. 275 kontrakcija. 198 monopsonistička konkurencija. 276 kapital. 70-72 Keynes. 347 M3. 51-52 Malthus. 241 makroekonomska ravnoteža. 60 izvoz. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 307 kvantitativna teorija novca. 265. 285 jednadžba izotroška. 222 miješana. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 246. 222 L Lorenzova krivulja. 14. 11 matrica isplata. 187 karta izokvanti. 173 monopson. Alfred. 118-119 jednadžba prometa. 51. 318 agregatno trošenje i. 266 inflacijski. 10 Marshall. 51 K kamata. 153. 187 financijski. funkcija. 187 realni. 275 realna. 275 korisnost. 318 keynesijansko objašnjenje. 360 monopol. 285-286 recesijski.

252 sezonska. 20 agregatna. 60. 37-47 individualna. 23 kratkoročna agregatna. 47-48 individualna. 19 tržišna. 339 poslovni ciklus. 306 funkcija. 250 strukturna. 350 porezni multiplikator. 269-270 O Okun. 19 agregatna. 253-255 plaća. 264 faze. 250 ciklička. 263 Nashova ravnoteža. 343 oblici. 176 potražnja. Arthur. 346. 7-8 nezaposlenost. 23 agregatna. 19-20 oligopson.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 87 poduzetništvo. 176 čisti. 201 potrošački probitak. 251 prirodna stopa. 265 potopljeni trošak. 263 neto. 276 novac. 226 neto nacionalni proizvod. 251 poduzeće. 23 ponuđena količina. 339 inducirani. 264 neizravni. 9 osobni dohodak. 146 potraživana količina. funkcije. 264 N nacionalni dohodak. 276 dugoročna agregatna. 58 potrošačeva ravnoteža. 330 Phillipsova krivulja. 266-267 oligopol. 344 porezi. 353 oskudica. 341 otvoreno gospodarstvo. 173 neto investicijski dohodak. 53. 259. 276-277 elastičnost. 334 autarkično gospodarstvo. 251 stopa. 269 elastičnost. 188 suzdržavanja. 342 izravni (osobni). 321. 337 granična porezna stopa i. 205 neto korist. 300-301 novčana baza. 251 frikcijska. 261. 176 diferencirani. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 337-338 operacije na otvorenom tržištu. autonomni. 61. 19 zakon potražnje. 23 zakon ponude. 309-310 P paradoks štednje. 187-188 ponuda. 263 neto izvoz. 75 372 . 266 Okunov zakon. 354 novčani multiplikator. 260. 277-278 tržišna. 326-327. 24 agregatna. 263 "nevidljiva ruka". 181 nesavršena konkurencija.

265 renta. 318 Nashova. 37. 132 sindikat. 183 tržišna. 188 revalvacija. 316 prosječna sklonost. 295 funkcija. 9 Stagflacija. 210 siromaštvo. 294. 238 proizvod. 61. 294. 142. 309 rezerva likvidnosti. "milo za drago". 46 R rad. 298 granična sklonost. granični. 181 potrošačeva. 10. 328 inducirana. 152 prosječni. 101-102 proizvodnja. 116 rastući. 101 slampflacija. 250 raspodjela. 53. 283. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. prekidanje. 267 strategija. 267 Smith. 238 raspoloživi dohodak. bogatstva. 114. 222-223 profit. 114. 101 u kratkom razdoblju. 294 nakon poreza i transfera. 295. 315 agregatna. 264 ravnoteža. 162 normalni. 133-134 prosječni. 301. 88 monopolski. 246 problem slobodnog jahača. 133 realokacija resursa. 187 ponuda. 163 prinosi razmjera. 144 u dugom razdoblju. 104-105 ukupni. 221-222 država i. 56. 331 prosječna sklonost. dominantna strategijska. 295. 238-239 tržišna. 293-301 autonomna. Paul Anthony. 235-237 373 . David. 258. 140-141 S Samuelson. 307. 134 ukupni. 356 Ricardo. 17 savršena konkurencija. 238 granica. 114. 150-151 maksimalni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 114 opadajući. 205 Š štednja. 298 granična sklonost. 230 supstituti. 131-133 savršeni konkurent. 177 subvencija. Adam. 181 makroekonomska. 153. 209. 116 recesija. 235-237 dohotka. 300-301 funkcija. 76-77 suradnička. 136. 116 stalni. granični. 88 ekonomski. 183 strategijska interakcija. 295 radna snaga. 221-222 prijelomna točka. 103-104 prosječni.

dohotka. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 89 realne kamatne stope. 351. 345-346 U učinak. 179 teorija krivulje indiferencije. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 187 zlatni standard.209. 155. 232 ukupni. 230. 177 vrh. 272 teorija granične korisnosti. 187 dobara i usluga. 271 supstitucije. 151 varijabilni. 177-178 tehnika proizvodnje. 132. 131 ravnoteža. 179. 67. 151-152 oportunitetni. 110-111 transakcije. 265 vrijednost. funkcija. 316-317 inducirano. 63 traganje za rentom. 364 X x neefikasnost. 107.53 zakon opadajućih prinosa. 314-315 autonomno. 308 V "vidljiva ruka". 272 realnog bogatstva. agregatno. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 315 funkcija. 179 zemlja. 177 tržište. 313-315 granična sklonost. 19 zaposlenost. 151 fiksni. 51 teorija igara. dugoročni. 115 eksplicitni. 23 zakon potražnje. 108 ukupni proizvod. 171 transferna plaćanja. 89. 315-316 ravnotežno. 89. 284-285 tržišna moć. 79. 250 puna. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 206 istiskivanja.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 259 transferna zarada. 106-107 zakon ponude. 126 tehnološki efikasna. 151-152 prosječni. 89 ekonomski efikasna. 108 granični. 309 granična sklonost. granični. 232 vodstvo u cijenama. 7-8 višak rezerve. 318-319 Z zajam. 354 vlasnička prava. 345 oblici. 190 trošak. 109-110 implicitni. 26-27 zatvorenikova dilema. 194-195 trošenje. 206 vanjske trgovine. 252. 194 prosječni. čimbenika proizvodnje. 316 odrednice. 171 374 . 250 uvoz.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful