Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

................ TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI......87 5......................... Promjena potrošačeve ravnoteže ........77 4.........51 4.... Oblici poduzeća ................67 4...........1............1..........1...................1.............. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE............................2..2....... Učinak dohotka i učinak supstitucije ........................................usporedba .........................................1.............................2....4........1....6......2......79 4............................1..........2.....................2.......... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.. Crta proračuna i relativna cijena... Vrste dionica .....................2...............................2. Korist i potrošačeva ravnoteža ................. Crta proračuna i realni dohodak ......1....................................... Potrošačeva ravnoteža ..1....62 4................SADRŽAJ 4....1..1............ Potrošačeva ravnoteža ........5..93 5................................. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ........2........2.....3......94 VIII ..1....2............................ Cijena dionice ....75 4........ Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .51 4............1..2............53 4......................1.....3.........................63 4....................91 5...........58 4............ Zaključno o teoriji granične korisnosti ....1....................69 4...60 4....................1.............................1................. POTROŠAČEV IZBOR..2..2...5......5. Potrošački probitak .83 5............2........1...... PROIZVOĐAČEV IZBOR .............. Dioničko društvo ........................... Krivulja indiferencije.2..2... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje....57 4...90 5...4...65 4....... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije .....3...............72 4.............80 4...............1...87 5....

.....3. Relativna cijena inputa i crta izotroška...............120 6......1........ Ukupni proizvod ......... IZOKVANTA ..........2.......................................1....... Granični trošak ...... Karta izokvanti ..2.107 5.........101 5..............................117 6......... Granična stopa supstitucije kapitala radom .2....... Prinosi razmjera.................2....1...3........... Prosječni ukupni trošak .....2..............103 Prosječni proizvod .................... 5.. CRTA IZOTROŠKA ..KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .................1...........................1.....110 5..............115 6.........1... 97 5.109 5...1......................... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ...118 6.4...2.....107 5.........2..........................2...............1. 5...... Ukupni trošak .............................................1.........................3.............. Jednadžba izotroška.............117 6.3.........3...............1.......... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ........................122 6..101 Granični proizvod ....................2...............SADRŽAJ 5...............................1......................126 IX ....................................2..121 6..106 .......................................................114 5...94 5.....1.....................2.............................4................3.....2............. 5..2.... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ............... Prosječni trošak..... TROŠKOVI 5.2......2.. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ....2..........4.........125 6.2......................4.............................2.................. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ..3.......113 5........................ Cijena dionice kao eskontirana dividenda ..... Karta izotroškova...............124 6.........3.......104 Zakon opadajućih prinosa.................

..............1...2....... granični i prosječni prihod monopola.............1......................... Prijelomna točka u uvjetima monopola ..................SADRŽAJ 7.2....3. MONOPOL ... Ukupni prihod........146 7.........154 7...163 7...........1.................2....................2...3...6............... TRŽIŠTE DOBARA...1.....................1........165 7.164 7...........160 7........146 7..... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka...7.... Maksimaliziranje profita..........................149 7..................2........................136 7.....3. Ukupni prihod......2......... Pitanje izlaska sa tržišta.......................... Granični prihod...................144 7.........8.... Monopol i krivulja ponude ..1....4............1...................1.. Ukupni.. Granični prihod..1..... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ...131 7..... 159 7.. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ...... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ............ Savršena diskriminacija cijena ......2........................2......2.135 7.............1.. granični trošak i profit .....................9......................2........ Monopol i diskriminacija cijena .......... Pojam i oblici.......................7................2.....166 7..3.............................5....131 7..1.1.....................7.1.......... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.143 7.2........6.. ukupni trošak i profit ......155 7...2...2........ SAVRŠENA KONKURENCIJA .....133 7..........169 X ...1.. ukupni trošak i profit ......... Potopljeni trošak .......141 7.......... granični trošak i profit ..................... Prekidanje proizvodnje .........2...... Krivulja ponude savršenog konkurenta .....2........ Usporedba monopola i savršene konkurencije .......4............1....5.......1..................8..148 7...........167 7......................... Ukupni.2.. Maksimaliziranje profita... 137 7.............159 7.....1......2..........154 7.............

..............2.....1.......... Zatvorenikova dilema.........202 8.........202 8. monopol)..183 7.. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE...........181 7.. Oligopol .........3.188 8.1......2....3.....3..........4...........2....4....203 XI .....................3...........................195 8....2...................4...179 7........1....1.............2..2.1........3..3. Input analiza ........................173 7.2.... Output analiza.....173 7........ Igra u duopolu ................................3......3.... oligopol..........175 7........................3.................1.... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE .... NESAVRŠENA KONKURENCIJA...187 8......................................... PODJELA ČIMBENIKA .....2............SADRŽAJ 7......3.........................................2......................184 8..........1....2..................2.179 7....... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ....................... Dugo vremensko razdoblje...................... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.......183 7............... monopolistička konkurencija..4........... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.....3...... Monopolistička konkurencija ...2..............................1........192 8..176 7............ Profitno maksimilizirajući input ............................ Teorija igara .2..............................174 7..............1.....198 8............... Monopson ..................187 8..177 7....4.......................4...... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ...3..........................1............ Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi . Kratko vremensko razdoblje ............................ PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.2..

..4................internalizacija eksternalija... Necjenovne odrednice ponude...... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA......1............227 10............ Država i (prirodni) monopol.......205 PROZVODNJE 9... Ponuda zemlje..........207 9... TRŽIŠTE ZEMLJE .................... Subvencije i alokacijska efikasnost .................2....221 10.1............................2.....219 9..................1....1....1........................211 9....2......210 9...........SADRŽAJ 9.....................1......217 9.218 9.........233 XII ...................1..1........205 9..1.........1......228 10.............. 231 10....................................................2..........2......205 9..........221 10..............................................2...........................3..................... Ukupna i granična korist javnog dobra ........ 230 10.216 Ravnoteža na tržištu zajmova .................2..................219 10..........2...........................2..........................................................3...1................. DRŽAVA I TRŽIŠTE .....1......... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ......... Ponuda rada ... Analiza troškova i koristi ....................... Porezi i alokacijska efikasnost ......... Javna dobra ...2......... Država i eksternalije ....1.... 9................. Uloga sindikata ..........3..... 9.1...... Zaključno o eksternalijama ...................................................... TRŽIŠTE RADA ......222 10...2.....2.1..3...........2.......1.. Ravnoteža na tržištu zemlje...........208 9........................ TRŽIŠTE KAPITALA .............. Ravnoteža na tržištu rada..3..............215 Ponuda zajmova..1..2..1.......3. Necjenovne odrednice potražnje ...... 209 9...1.............................................211 Potražnja za zajmovima... 9.....1.......1.......... Potražnja za kapitalom.......2............................1.3..2.................... 224 10.................................................1....2.......1............223 10.......

...................2........... Kvantitativna teorija novca...........................1... POSLOVNI CIKLUS .......250 11.2................................1... Raspodjela nakon poreza i transfera . AGREGATNA POTRAŽNJA . 260 11.2...............SADRŽAJ 10..................... Poslovni ciklus i nezaposlenost ....241 11................... Pristup dohotka .......................... INFLACIJA .....235 10.............3................................4..........1........255 11.............1....................1..............269 12..... Phillipsova krivulja................................................ Lorenzova krivulja......................1....250 11...........4... NEZAPOSLENOST.. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .........1.....273 XIII ... Pristup trošenja .4....269 12.............................235 10.....264 11.........1....... Poslovni ciklus i inflacija ..............2... Krivulja agregatne potražnje ..........3..........................2..........262 11... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ............... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ..... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.........3......1...........1...3... Različita tumačenja jednadžbe prometa .........3.....266 11.......1...........2... Promjene agregatne potražnje ......... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..............1... 258 11........241 11.2..........................1.......... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ..........246 11..................3...................248 11.................. Stopa i oblici nezaposlenosti ....2..2.......... Jednakost pristupa.......253 11....2......................257 11.2...........267 12.........................269 12....1.....1........... 261 11.1.....1.......1........3.................238 11...2..............

..................................3.............................................................2..........276 12..1...........3................. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti .2.... AGREGATNA PONUDA......1.........3.1................ Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže.............................5......290 12.................................3........307 13.................................... Funkcija neto izvoza..293 13... Učinak smanjenja agregatne potražnje ..3.3........3................1.......... DRŽAVNA POTROŠNJA ................................2...................................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .............3...5..................... Odrednice uvoza ....... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA............... Promjene kratkoročne agregatne ponude ............3.1................................293 13.1...........294 13..286 12..308 13.....2... Učinak povećanja agregatne potražnje ................291 13. NETO IZVOZ ..................300 13....................................4...........309 XIV ...................2................................................. POTROŠNJA ..279 12.....4......................287 12...2.........281 12...284 12.. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.. Funkcija potrošnje i funkcija štednje..................... Odrednice izvoza .2...............305 13......306 13.SADRŽAJ 12.......1.......4.....3........1.. Potrošnja i realni GNP ...........................2.............4.2..................................4.................funkcija agregatne potrošnje ..2...........283 12. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .................5... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.289 12........ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .285 12....... INVESTICIJE ..................3..................302 13.......................3................... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže...276 12......

346 15.......313 14......321 14.. Porezni multiplikator ....343 15........318 14.............341 15.........neplanirana promjena zaliha.2.....................................................4....................................................6........ NOVČANA MASA.. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ................4.............5.......SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA............313 RAVNOTEŽA 14.1......3.... FISKALNA POLITIKA ......................1.... NOVAC ..334 14......................................... Makroekonomska ravnoteža ....319 14........................2................ BANKE I STVARANJE NOVCA ..........3.........3...339 14...2.............................344 15.2.....2........326 14... Agregatno trošenje i autonomno trošenje......2.SADRŽAJ 14........ OBLICI NOVCA.............................338 14.............343 15..... Multiplikator autarkičnog gospodarstva .................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..330 14................................337 14............ MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ..5... Multiplikator i granična porezna stopa .............................1.............. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .......347 XV ........324 14.6...1........2......... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.......6............................. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a...1.......5..............324 14....... Multiplikator otvorenog gospodarstva.................337 14...... PARADOKS ŠTEDNJE......................2......3..... FUNKCIJE NOVCA ........1............................................

........ Ekspanzivna monetarna politika.............365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO..........2.. Instrumenti monetarne politike. Rezerva likvidnosti .........353 15........5...........360 15. Restriktivna monetarna politika............5.353 15. 357 15.......3.......1..........5..5.................1.........3.............. Operacije na otvorenom tržištu ..5..............5.....5.................1............................. 356 15....5.................... Monetarizam .....................2. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .... Eskontna stopa ........SADRŽAJ 15....1.......................352 15..............4.......1.358 15............................369 XVI ...........................360 LITERATURA .............................

neuravnotežena (ne i neuobičajena). Prvi su koraci uvijek najteži. Sastoji se od petnaest poglavlja. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. i ekonomije. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Dakako. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. makroekonomske ravnoteže. itd. te vrijednih doprinosa domaćih autora. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. Udžbenik udovoljava ovakvoj. mikroekonomskoj ulozi države. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. "novijoj". te fiskalne i monetarne politike. sve dobronamjerne kritike i 1 . Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. pri tome. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. znanosti o ekonomiji.PREDGOVOR I. Moguće ovakva. nezaposlenost. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. bruto nacionalni proizvod). Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. koncepcija udžbenika izaziva. određene kontroverze. ali koje će i provocirati njihov interes. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. tzv. Autor. i može izazvati. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. jest izuzetno delikatna zadaća. On nastoji studentu. podjeli ekonomike. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik.

dobro doći. svu makroekonomsku problematiku. dr. Držim. prof. Ivan Bilić. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. dr. sc. Prema tomu. doc.sc. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. naime. međutim. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. nezaslužnim komplimentom. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. Dr. prije svega. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. dakako.dr. prije svega. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. ne može pobjeći od svog sadržaja. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ivan Ferenčak 2 . Autor mora priznati izvjesno. sc. nego i sveobuhvatnijih znanja. Marijan Karić.primjedbe bit će pozorno razmotrene. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. da će pomoć i ove vrste. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. On. sc. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Naime. te prof. mojim studentima. Ekonomika. Prof. Velika je moja zahvalnost.sc. makar bila riječ i o njenim osnovama. ne i neveliko. ma koliko skromna ona bila. za pruženu svekoliku potporu.dr. Ivan Mandić. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. dakako. Branko Kovačević. U Osijeku svibanj 1998.

godine. dakako. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. Ovime je. tržišne ravnoteže. U Osijeku veljača 2003. sc. broj stranica. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Branko Kovačević. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige.PREDGOVOR II. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. Dr. Ali. Prof. dr. sc. od strane studenata. Povećan je. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Marijan Karić. moguće. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. nadam se. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. odnosno prvog izdanja ove knjige. sc. ali one. dr. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Ivan Ferenčak 3 . dakako i prije svega.

.

u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). ne postoji umjetnost. Bez takvog mehanizma. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz.: The Economic Way of Thinking. naravno.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. međusobno.: Leviathan. ipak. nema računanja vremena. nema mjesta za industriju. O EKONOMIJI. EKONOMIJA . kako veli Thomas Hobbes.1. navedeno prema Heyne. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. P. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. postojao bi stalni strah. Dapače. kratak. zajednica i najgore od svega.. na složen način povezanih i isprepletenih. New York.1. str. or the Matter. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. pismo. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. teško da bismo uživali u. O EKONOMIJI. Macmillan Publishing Company. 5 . a čovjekov bi život bio usamljenički. opasnost od nasilne smrti. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. blagodatima civilizacije. 1987. siromašan i. T. 3.

provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. u kratkom vremenu. druga ekonomija. proizvođača i preferencijama svih potrošača. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . investicija i potrošnje. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. 24. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. prisilu. manje ili više eksplicitnu. država ili neki njen organ mora biti u stanju. Zagreb. Globus-Školska knjiga. Naime. potreba itd. kooperacije i. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. između ostalog. kako ekonomisti vole reći. 6 . O EKONOMIJI. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). grubo rečeno. 1992.1. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. načina. Drugo. dakle. dakle. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost..ekonomija. ali doista svih. M. ljude različitih navika. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’.2 Što je to što. interesa. s tim u svezi. alokacije resursa pretpostavlja.socijalističkoj ekonomiji. Drugi način.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".: Kapitalizam i sloboda. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih.metodi tržišta. manje ili više. Dva su. Model centralizirane alokacije resursa . str.. učinkovito zadovoljiti potrebe društva.

tržišta. Ukratko. opet. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. potrebito je još nešto. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. 7 . Komandna . O EKONOMIJI. preko mehanizma cijena. osobni.kapitalistička ekonomija . i tržište.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Ovdje se. Naime. Međutim. nego centralno planiranje. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. kolektivizam ili altruizam. poteškoće ovdje ne prestaju. jednostavno. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. ne poduzetništvo već poslušnost. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Ne vlastita inicijativa. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem.1. Tržište pruža sve informacije. I ne samo to. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. uostalom. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. On je izuzetno zahtjevan. kao mehanizam koordinacije. nije moguće. Potrošači.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. nastoje realizirati. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Međutim. dakle.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). u uvjetima kronične oskudice koju. kao motiv. Ali.

str.: Treći put.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. da se proizvodnja. O. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. Nažalost. imali smo prilike vidjeti. kojima altruizam nije stran. 8 . Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). 174. javnih dobara. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. Ono poznaje monopole. Zagreb.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. O EKONOMIJI. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. No. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. idealna. 1983. na sve kvalitetniji način.2. osobni interes jest i može biti u službi općeg . Ni kapitalistička ekonomija nije. neprekidno uvećava. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je.4 1. dakle. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. itd. 4 Vidjeti: Šik. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. da se proizvodnjom. Globus. Ali. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe.1. stvarno tržište nije savršeno konkurentno.

mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. 9 . Ekonomika. 1970. "Bogatstvo i moć svake zemlje. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime."6 Eksplozija dobara i bogatstva. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. O EKONOMIJI. sasvim 5 Smith. kada bi resursi (rad. zemlja. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. poduzetništvo) bili neograničeni.. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. dakle. sebični interes stavi u službu općeg. 1776. Zamjetna je. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. str. njegova odbojnost prema monopolu. 6 Isto. Dakako. Kada tako ne bi bilo. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. str. naime. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. kapital.1. A. Beograd. čak i za zabavu i razonodu. Ona. 210. Ali. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . 516. Kultura."5 Naravno. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. Ali. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. znanost o ekonomiji. ukoliko moć zavisi od bogatstva.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja.

Ali. vele ekonomisti utilitaristi. 121. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. "Rad je skup.: The Study of Sociology. D. Ekonomisti tu činjenicu .. str. ni tada. 1983."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. da ih sebi pribave. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.. ali su bili najbolje što se moglo postići. D. Appletonand Co. O EKONOMIJI. kad ga ima obilno. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. 10 . i s tim u svezi siromaštva. a ni sada. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. 8 Isto.: Načela političke ekonomije.: Anatomija moći. ekonomski su teoretičari nudili i druga. a jeftin. tvrdili su utilitaristi.11 7 Ricardo. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. kad je rijedak. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. Stvarnost. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. 1983. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih "."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. učiniti sve zadovoljnima i bogatima.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije .K. J. str. 1891. Ako stvari stoje kako stoje onda. str.1."9 Jasno se. dakle.. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. New York. H. Implicitna." "Rezultati možda nisu bili najbolji. Spencer. H. Centar za kulturnu djelatnost. na čelu s J. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. Benthamom. 121. Zagreb. Zagreb. str. 9 Isto."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. 110 11 Vidjeti: Spencer. 118..nisu mogli ne uočiti. 10 Galbraith. vide u pretjeranom množenju radnika. 438.

kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. Npr. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala).državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. na čemu bi inzistirali? Marx je. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). u stanju su zadržati sve što proizvedu. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. Dakle. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). No. rušeći 11 . i oni u prirodi i oni na tržištu. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. koja će se obavljati u uvjetima društvene . Uostalom. razloge isticanja vlastitog.1. O EKONOMIJI. tako da "altruiste" čeka izumiranje. druga ekonomija. na ovaj ili onaj način. Riječ je o alokaciji. Predani egoisti. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. drugi mehanizam alokacije. Riječ je o neumoljivom procesu. kapitalističku ekonomiju. neprekidno "sve revolucionira. I naglasimo. tvrdi marksistička politička ekonomija. Ukratko. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). u oskudici.

15 Marshall. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. 261.1. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike.: Isto. A.. tom. str. 13 Marx.: Osnovi kritike političke ekonomije I. godine. MED. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili.nap.: Načela ekonomike. eksploatacija. Ugrađuje u nju.. Prosveta. Centar za kulturnu djelatnost. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. O EKONOMIJI. Beograd. razvitak proizvodnih snaga. K. 12 . ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. pak. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga.12 proširenje potreba. 1987. 63. nasilnom kraju. sve do svoje smrti 1924. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari."15 12 Ali."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . Zagreb. 25. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. 19. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. str. Dakle. 14 Marx. vjeruje Marx. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". K. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. str. Povijest ga je demantirala. prema vlastitim riječima. Oduzmite stvari tu društvenu moć. 1890. 1979. godina) koji oko četrdeset godina. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost.

13 . 47-48. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. str. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. autora) koji . a ne znanost i umijeće. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. str."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. Međutim. 31. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. te je ona "znanost. I tako sada. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. čista i primijenjena. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske.nap. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. kada su veće iskustvo. ekonomika se kloni političkih problema.1. 16 17 Isto. Isto. O EKONOMIJI.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . a zbog pravednosti i opće sreće. njenih istraživanja. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro.

"Tvrdili su (Marx. u slučaju Marxa. Nećemo je prepričati. str. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. Isto. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. koja ne bi bila kapitalistička. 358. U tim. riječ dobija John Maynard Keynes." 18 Prema tomu. doista teškim. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Velika će ekonomska kriza. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. dakle.nap.1. 357.socijalističku ekonomiju). s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. međutim. Rodbertus i drugi . Valjalo je. naime. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. Nezaposlenost. taj stari problem. a ne rada i čekanja. 18 19 Isto. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. je problem koji Keynes pokušava riješiti. O EKONOMIJI. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. 14 . proizvod onih koji njima rukuju."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. za nagradu za čekanje.

M. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. kamate i novca. 22 Keynes.F... Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 1951. 1987. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. str. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. Centar za kulturnu djelatnost.. Zagreb.: The Life of John Maynard Keynes. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. 213. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 1987. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.M. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.1. R. O EKONOMIJI. smanjuje se broj zaposlenih."21 Naime. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. 21 Harrod. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. J."22 20 Vidjeti: Keynes.: Opća teorija zaposlenosti. 213. Osim toga. kamate i novca. Macmillan and Co. 1936. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. Terapija se nameće sama po sebi. smanjuje se proizvodnja. 15 . Zagreb. 121.20 On smatra. J. London. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. str.: Opća teorija zaposlenosti.. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost.

Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. Naime. Zagreb. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. str.1."23 No. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. str. vjeroispovijesti i mišljenja. niti ovo široko polje. djelokrug vlasti mora biti ograničen. 16 ." 23 24 Isto. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. tvrdi Keynes. 25 Isto. Friedmana."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. str. O EKONOMIJI. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma."25 No.spomenimo F. 1992.Školska knjiga. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. "Prvo. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. Hayeka i M. pohvalu slobodnom tržištu.: Kapitalizam i sloboda.. 14. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. Friedman. 21. Globus . Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . M. 214. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. vrlo važnu.

1992. dakako. O EKONOMIJI. W. 26 Samuelson. 3. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). P. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača."26 Ovdje se.1. Zagreb. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. A..: Ekonomija. 17 . Samuelson. MATE. str. Nordhaus.. P.

.

19 .2. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. vrijedi i obrnuto. veća njegova potraživana količina.1. obrnuto razmjerni. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. dakle.1. u najvećoj mjeri. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Naravno. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Međutim. Usredotočimo se. uz ostale neizmijenjene uvjete. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). Dakako. POTRAŽNJA 2. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. 20 . Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.2. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.

Vrijedit će i obrnuto. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. naravno. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Pitanje supstituta. Stanovništvo je. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima.2. jesu ukusi ili preferencije potrošača. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. dakle. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. pak. POTRAŽNJA I PONUDA 2. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Dohodak. Riječ je. prije svega. također od bitnog utjecaja na potražnju. Naime.1. njegovo povećanje ili smanjenje. ulijevo krivulju potražnje. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. odnosno njihova promjena. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. 21 . ceteris paribus. dohotku. veličini stanovništva. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro.2. o cijenama drugih dobara. Neke su. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. necjenovnih determinanti potražnje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. mogu izazvati promjenu potražnje. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Cijene drugih dobara. tzv. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. odnosno njegova veličina. Veće stanovništvo. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje.

dok promjena cijene nekog dobra znači. Obrnuto. Slika 2. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. niže buduće cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Prema tomu. 22 . Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju.2. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. uz ostale neizmijenjene uvjete.

veća ponuđena količina istog dobra. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Dakako.2. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine.2. upravno razmjerni. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. uz ostale neizmijenjene uvjete. PONUDA 2.1. Dakle. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.2. Vrijedi i obrnuto. 23 .

niža cijena znači pad ponuđene količine i. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. manja ponuđena 24 . kretanje niz krivulju ponude. a zbog djelovanja zakona ponude. stoga. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude.2. Krivulja ponude je. Međutim. Obrnuto.

U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. s punim pravom. njeno povećanje ili smanjenje. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. dakako. Dakle. Međutim. Ako cijena nekog dobra miruje. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. cijene čimbenika proizvodnje. dakle. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. znači veću ponudu. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. 2.2. utječu na spremnost proizvođača da proizvode.2. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Također.2. broj ponuđača. pak. ovaj put u proizvodnji. POTRAŽNJA I PONUDA količina). Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. 25 . Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Naglasimo. očekivane promjene cijene dobra. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. uz ostale neizmijenjene uvjete.

Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. 26 . u svakom slučaju. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine.3. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. stoga. dakle. Međutim. jedina ima prilike potrajati duže vremena. rast ponuđene količine.2. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. s druge strane. Pad cijene izazvat će obrnuta. 2.

naime. dovesti do 27 . Ravnotežna cijena. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.2. Tržišni će višak dobra. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje.

izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. i u mogućnosti. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. pak. slobodnom dobru. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Oni koji to nisu u stanju. racionirajuće funkcije cijena. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. Dakle. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. neće doći u njegov posjed. svaki onaj koji je spreman. "gura".2. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. 28 . Ako je. nasilja i kronične oskudice. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. aktualna cijena niža od ravnotežne. cijenu prema gore. Slično tomu. potiskuje. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. U tome je bit tzv. U svakom slučaju. Evidentni će tržišni manjak dobra. poput plime. dakako. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Riječ je o tzv. posredstvom nadmetanja kupaca.

učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. ceteris paribus. 29 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.3.1. Rast potražnje. ukratko. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine.

Na djelu je. Slika 8. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine.2. dakle. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7.

Naime. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Na djelu je. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. promjene tržišne potražnje. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. 31 . Slika 9. u ovom slučaju. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine.2. Rast tržišne ponude. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. ceteris paribus. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine.

Dakako. rast ili pad cijene. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Naime. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. krajnji će rezultat. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. naravno. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. To će povećanje. tržišna potražnja.2. u ovom slučaju. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. 32 . pak.

33 . Konačni rezultat. međutim. Međutim. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. učinci suprotstavljeni. glede promjene cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Naime. Ona će se. Ovo će povećanje ravnotežne cijene.2. naravno. dakako. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. smanjiti. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine.3. Vrijedi i obrnuto. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. U ovom. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). u svakom slučaju.2. istom cilju – smanjenju cijene. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). glede ravnotežne cijene. ravnotežna će se količina dobra povećati. I ovdje su. 2. Vrijedi i obrnuto. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. cijena će porasti.

Kao što je netko jednom primjetio. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra.: Kapitalistička revolucija. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. "Naprijed". P. ljepota je tržišne ekonomije. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. str. Zašto? Stoga. Na ovaj način. nešto detaljnije. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Dobra.d. Naime. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. 34 . tržišnih sila. stvaranje i upotreba novih. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. tržište je. O njemu. posredstvom sustava cijena. postaju dostupna širem krugu ljudi. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. L. Obrnuto. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje..2. sa svojim signalima putem cijena. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita.. po naravi stvari. uistinu. Zagreb. Ali. a time i volju proizvođača da ga proizvode. zahvaljujući tomu. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. 29 Berger. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. 59. učinkovitijih tehnika proizvodnje. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. d. 1995. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. poduzetništva i motiva profita što.. kasnije. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje.

J. reći ćemo. dakako. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra.1. koristi javno dobro. Otkazivanje sustava cijena No. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Postojanje eksternalija. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara.2. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Racionalno je biti slobodni jahač. javna dobra. sustav cijena nije. međutim. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće.. str. Riječ je o dobrima koja svi. Osim javnih dobara.2. 67. New York. 35 . surov mehanizam. Socialism and Democracy. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. društveno poželjna ona nije profitabilna. Tržište je."30 2. koristimo. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. 1947. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. savršen. platili ili ne. Nadalje. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra.3.: Capitalism. Naime. Iako je njihova proizvodnja potrebna i.

nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). poboljšati performancije tržišta. poglavlja "Država i tržište". kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. Ne čudi. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. stoga. Tržištu su. dakle. Njena je namjera.2. dakle. inherentna razdoblja neravnoteže. O ovome detaljnije u okviru 10. 36 .

3. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.1. Prema tomu. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. 37 . Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A .1. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje.1. između ostalog. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. riječ je o jediničnoj. a UP2 = 3 · 400 = 1200. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. Prema tomu. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda.3. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. 38 . Dakle. stabilnoj elastičnosti potražnje. UP1 = 1 · 800 = 800. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1).

Ali. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12.3. 39 . Zamjećujete. i rast cijene dobra značit će. pad cijene ne tangira ukupni prihod. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. neizmijenjeni ukupni prihod.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. međutim. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. dakle. neosjetljivu na promjene cijene. 40 . kreće između 0 i ∞. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Naime. Obratimo.3. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Dakle.

tek teorijski moguću. Dakle. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene.3. Poraste li. 41 . vrlo mala. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. snažne reakcije potraživane količine. primjerice. I obrnuto. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. Ovakvu.

42 . pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene.3. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. staru cijenu ili količinu. pozitivni broj. a drugi puta na novu. Nadalje. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  .

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. Neka poraste cijena dobra A.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko .3. To će.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. dakako. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .

Potražnja. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Stoga su karakteristični. Dakle. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. 21 = 798 3. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno.2.3.1. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. dakako. 19 = 798 UP2 = 38 . sljedeći slučajevi: 44 . koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Provjerimo: UP1 = 42 . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. ukoliko dohodak raste. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. potražnja će za dobrom A porasti 2. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka..2. Ukratko. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. međutim. potražnja također raste. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. Npr. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. ukoliko dohodak raste.1). pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. 45 .3. zamjenjuju superiorniji. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. Zanimljivo je. ali raste brže od dohotka. Zaključujemo. Inferiornim u tom smislu da ih. ali i skuplji supstituti. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima.2% godišnje (naravno.1 = 2. Obrnuto.

ili pak komplementarni karakter dobara.1. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. 46 . supstituirati. Sada. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Obrnuto. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0.3. kada je Ek < 0. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Vrijedit će i obrnuto. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Supstitucijski. Primjerice. dakle. O komplementima. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Primjerice. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Ek > 0. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B.3. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje.

ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a Ep = 1. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Naime. ponuda je elastična. Vrijedi i obrnuto. U tom će slučaju pad. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad.3. ponuda je neelastična. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. 47 . Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. odnosno rast ponuđene količine. i obrnuto. dakako. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. stabilno elastična. a Ep > 1. a mali je rast cijene izuzetno povećava. ponuda je jedinično. Vrijedi. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. a 0 < Ep < 1.2. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene.

3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. 48 . a njena je krivulja okomiti pravac.

49 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

Ovaj zakon. Böhm-Bawerka. marginalna) korisnost. A. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. F. Granična (dodatna. Jevonsa. 51 . Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost .1.H.4. Gossena. Evidentno. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra.Wiesera. E. potrošačev izbor. S. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. POTROŠAČEV IZBOR 4. Mengera. Prema tomu. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. ali raste sve sporije. K. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. POTROŠAČEV IZBOR 4.Marshalla i drugih.

Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. jedinična promjena potrošnje . npr. Granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.s. Dakle.4. kao uostalom sve granične veličine. 31 52 .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti.

1.4.1. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Gossenov zakon. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. odnosno potrošačevu ravnotežu. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. 53 . zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Naravno.potrošačeve ravnoteže. Naime. 4. granična korisnost može biti i negativna. Slika 19. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19.

prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. No. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 .4. maksimalnu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.

potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. 55 . maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. Tablica 7. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".4. Ali.

Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. A. Informator. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. međutim. maksimaliziranje ukupne korisnosti. II. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici.4. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. dakle. 56 . Gossenovog zakona koji kaže da.: Ekonomski leksikon. Zagreb. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Na tragu smo II. 32 Dragičević. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. 1991. str.. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . 210.32 Drugim riječima. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača.

korisnost po novčanoj jedinici 5 5. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.33 6.33 = = Granična korisnost dobra B . Cijena dobra B 6.1.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.67 6.50 4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.1.4. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.1. Međutim.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. pad cijene dobra A.33 4. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.33 5. primjerice. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. Ukoliko. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.korisnost po novčanoj jedinici 8.83 4. 57 . DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. uz ostale neizmijenjene uvjete.

Potrošački probitak. i ovdje su. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. Naime. u pravilu.1. pozitivan broj. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Često se. dakle. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka.2. baš kao i kod promjena cijena. druge jedinice 8. u duhu teorije granične korisnosti. Ukoliko bismo. Dakako. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. treće 7. u slučaju obaju dobara. Nova. moguće različite kombinacije. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. 58 . predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. kupujući. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. 5 novčanih jedinica. posljednje koju namjeravamo kupiti. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro.4. kupac je. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. 4. četvrte 6 i pete. na višoj razini potrošnje.

u ovome slučaju. Međutim. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Njegov je probitak.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. 59 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 20.4. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . 10 novčanih jedinica.

ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. sa fiksnim dohotkom. Ukupna korist mjeri spremnost. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Pitanje je. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti.3. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra.1. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. naravno. POTROŠAČEV IZBOR 4. o subjektivnom konceptu. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Riječ je. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. 60 . za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos.4. podsjećamo. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Zamjećujete. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. .

POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. prema tomu. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra.4. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. glasi: Cijena = Granična korist . Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. 61 . Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist.

pokušava objasniti potrošačev izbor. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. međutim. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici.1. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Prema tomu.4. POTROŠAČEV IZBOR Slike22.4. potrošač je u stanju povećati neto korist. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. 62 . 4. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Teorija granične korisnosti. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. Kupujući. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. složit ćemo se s time. Doista.

2. Tablica 9. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. uz dani dohodak i cijene dobara. kao i u prethodnom slučaju. Drugim riječima. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. Crta proračuna. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. nedostupne potrošnje. naime. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR 4. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. cijena dobra B 6 novčanih jedinica.4. Pretpostavit ćemo.

neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. ali ne i na crti proračuna. Limite potrošačevog izbora.4. pri tome. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . 64 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka.

Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina.2. i obrnuto. 0 = 10 Kb = 10 .nezavisna varijabla).2 . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Vrijedi. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. 5 = 0 i 4. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Pomoću nje smo.. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka.2 . Kb = 10 .4. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. ponovimo to. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. 65 . međutim.1. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Npr. naravno. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). odnosno koje se nalaze na crti proračuna.

Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. 2 = 8 itd. 6 = 0 Slika 24.4. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . Kb = 12 -2 . 66 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice.2 Ka . 0 = 12 Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . .

Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.1 Ka. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. prije nedostupnog. Utvrdimo. a vrijedit će. područja potrošnje. nove granice potrošnje. To je. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. a dohodak 60. Prema tomu. i obrnuto. b = = . Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B.2. 4. Vrijedi i vice versa. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . a i pokazati. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . U obrnutom slučaju. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Ustvrdit ćemo.2. ceteris paribus. 67 . omogućava osvajanje novog. naravno. pomoću jednadžbe proračuna.4. uz ostale neizmjenjene uvjete. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 .

0 = 10 Kb = 10 . Doista.1 = 9 Kb = 10 .2 = 8 Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.4. budući da je oportunitetni trošak upola manji.10 = 0 Slika 25. 68 .4 = 6 itd. Kao što rekosmo. vrijedi i obrnuto. Kb = 10 .

Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Dakle. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). POTROŠAČEV IZBOR 4. Dakako.2. Prema tomu. Slika 26.3.4. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. 69 . potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 27.4. Slika 28. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. 70 . krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja.

71 . U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. U ovom će. dakle. ekstremnom.4. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. I obrnuto. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. Ukoliko su.

1. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Naravno. vrijedit će i obrnuto.3. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne).2. odnosno tri i tako dalje para cipela. 4.4. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 .

budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. određuje kut krivulje indiferencije.4. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Slika 31. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Naime. 73 . Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. Kako. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . međutim.

4. I drugo. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . a vrijedi i obrnuto. krećemo li se niz krivulju indiferencije. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. granična stopa supstitucije. kreće li se niz krivulju indiferencije. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . 74 . Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije.5 1  = =  . te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 .5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Logično je to budući da potrošač. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Dvije stvari valja uočiti. pokazuje tendenciju pada.

75 .2.4. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 33.4. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .optimalni izbor potrošača. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.

pak. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Niže. odnosno oportunitetni trošak. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Prema tomu. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Prema tomu. Poželjnije. međutim. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Kako. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti.4. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna.

Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. povećan dohodak potrošača. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. 6 4.2. ceteris paribus. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. njegovog optimalnog izbora.5. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Slika 35. Pretpostavit ćemo da je.4. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.

Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. a time i potrošačevu ravnotežu. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Slika 36. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. a sa njom i kut nove crte proračuna. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Povećat će se relativna cijena. 78 . U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Ovo je najčešća situacija. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B.4.

2. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.1. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. POTROŠAČEV IZBOR 4. pak.5. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Slika 37. nižu krivulju indiferencije. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.4. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .

pokazuje zakoniti. a na osnovu prethodnog primjera. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Improvizirajmo.4. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Zamjećujete da.2. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. Nasuprot tomu. pak. 4. R1 (Ravnoteža 1). Ona je. Kada je. Ona je. Krivulja potražnje. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Naime. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. kada je u pitanju potrošnja dobra B.5. 80 . istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. podsjećamo. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije.2.

40 jedinica dobra B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. 81 . značila potrošnju 10 jedinica dobra B.4. POTROŠAČEV IZBOR recimo. pretpostavimo. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38.

Na djelu je zakon potražnje. znači njegovu veću potraživanu količinu. ceteris paribus. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. a niža cijena dobra. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. 82 . Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. ceteris paribus.4. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Te su iznimke od pravila da. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način.

dakle. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ∆ Ka . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A.2. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan.4. te da daju identične rezultate.Granična korisnost dobra B . primjerice. ostaje ista. POTROŠAČEV IZBOR 4. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . Valja se prisjetiti da je granična korisnost. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A.6. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Ukupna korisnost. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . Dakle.

postoji čvrsta veza između ovih teorija. nešto mlađa. međutim. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara.Granična korisnost dobra B . Potrebito je. Negativni predznak (Očigledno. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. POTROŠAČEV IZBOR . Prema tomu. dokazati da će teorija granične korisnosti i.4. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 .

riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. 85 . Dapače. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Gossenovog zakona.4.

.

B. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.: Počela političke ekonomije. 98.: Economics. New York. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. godine naš ekonomist Blaž Lorković.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute).5. stotinu i više godina.. 1990. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". 1993.33 Ovako poduzeće definira 1889. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita.o. Parkin. str. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. dakle. 34 87 . str. netko ili neki snose rizik poslovanja. 33 Lorković. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Bez.o.. Netko ili neki to moraju učiniti. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. Addison-Wesley Publishing Company. Zagreb.. Istovremeno. (reprint).1. M. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 207.

Na drugoj strani. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Nimalo laka zadaća. ukoliko ste monopsonist. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. naime. Često se. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Naime. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s.5. Cilj je. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. u oba slučaja. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. najveći mogući u datim uvjetima. Riječ je o tzv. i tržišna moć (bilo monopolska. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. grubo rečeno. Ali. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. 88 . Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. ali i stopa mortaliteta. dakle. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. dakle. Naravno. profit. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Život poduzeća nije nimalo lak. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Ili. Stopa je nataliteta. Valja. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Naše je poduzeće. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. bilo monopsonska) poznaje granice. dvije prepreke. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak.

ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Ali. Standardni. 35 Vidjeti: Parkin. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Tehnološki neefikasna. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. ali ne i uvijek dostatna. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. 89 .. Addison-Wesley Publishing Company. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. New York. M. cijene čimbenika proizvodnje. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. str. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. ekonomske efikasnosti. Nekoliko je razloga tomu.35 Ponajprije. 1990. u pravilu. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. 223-224. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. ali ne i vice versa. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum.5. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. naime. Zaključimo. naravno.: Economics. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. Tehnološka efikasnost je pretpostavka.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

5. dakako. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . 5  500  Dividenda sada iznosi 25. zamjećujete. Ovo je. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. Ukoliko.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.2. Ako je d' 2. 5 Dividenda sada iznosi 50.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. One su al pari. Evidentno.2. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  .5 = 500 .1. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti.5.. a disažio 50%  ⋅100  .5% cijena dionice jest 500. Pojavio se ažio (agio).

1.12 = 1000 . 1 +  = 1000 1. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.5. Dakle.12 98 . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .21 (1 + r ) 2 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. 1. gdje r = k' . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. 100 10   . Priznat ćete. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Budući iznos = 1000 . (1 + r ) 1.  100  Obrnemo li stvari. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.1 = 1100 . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.21 = 1210. 1. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . (1+r)2 = 1000 . (1+r).

1990. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. Dakako. 216.5. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.. dakle..1 = 1000 .1 2 3 n 1.: Economics.. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. Cijena dionice 45 99 . Ali.. dakle.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. New York. (1 + r ) n Ali. + + / : 1. M. Neka ta dividenda iznosi 10. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. a kamatna stopa 10%. Međutim.1) (1.. godinu dana po kupovini dionice.1 (1.1) (1. str. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate.. Addison-Wesley Publishing Company..1) (1.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin.

1 (1.. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. Dakle. CD CD 10 = /⋅ 1.1 1. k' r k' 100 Evidentno.1 1. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .5. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + ..1 CD – CD = 10 0. Dakle. 2 3 4 1.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Naravno..1 Prema tomu. No. formula vam je poznata. a nazivnik (0..1) (1. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.1 1.. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1) jest r..1) (1..1) (1.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva... + . Brojnik (10) jest očekivana dividenda.

5. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr.2. a raste veličina rada. pak. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. zemlja) promjenljivog karaktera. Niski. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. granični proizvod i prosječni proizvod. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati.1. 5. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Dakle. dat će ukupni proizvod. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. Neprijeporno. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi.2. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). kapital). kapital. 5. Promjene ukupnog proizvoda.

PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). te promjenljivu veličinu rada. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. moguće i nemoguće proizvodnje. granicu između. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Prema tomu. Tablica 10.5. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. također.

Ukoliko se.2.2. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. Granični proizvod Granični (dodatni. dakle. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost.5. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . a raste input zemlje). PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Tehnološka efikasnost znači. 5. Međutim. Ili. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. naime. to je promjena. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže.

Tablica 11.3.2. 104 . Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.5. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. te izračunajmo granični proizvod rada. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.

PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. s tim u svezi. Uzrok je tomu početni rast. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). 105 . Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. uspješno dopuniti prethodni komentar. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada).6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. taj rast. nakon početnog ubrzavanja (progresije).5. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Međutim. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. biva sve sporiji i sporiji. Možda će sljedeća slika.25 3.

a vrijedi i vice versa. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. kao i u našem primjeru. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. Naime. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Uopće.2.5. granični proizvod rada raste. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . 5. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Upravo stoga. Istovremeno.4. ova posljednja raste. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način.

prije ili kasnije. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I.5. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. sve sporiji i sporiji. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. uz fiksne veličine ostalih inputa. ali je taj rast. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Daljnji. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. ceteris paribus. Kao što ranije. 107 . Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.1. Što se. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom .3. međutim. 5. 5. Dakle. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog.3. analizirajući potrošačev izbor. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. granični trošak i prosječni trošak.zakonom opadajućih prinosa. međutim. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa).

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Naime. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Prema tomu. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. također.2. Usredotočimo se.4. ako hoćete. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. dakle. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. Slika 44. Vrijedi. međutim. postaje varijabilan.5.

PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Ukoliko je riječ o stalnim. Slika 45. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. prosječni će ukupni trošak opadati.5. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. 116 . konstantnim prinosima razmjera. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukoliko. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. dakle.

6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje.6. 117 . kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. slika 46). prikazat ćemo na grafički način. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Optimalni izbor proizvođača. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.1.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.1. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.6. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.1. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).

2 ⋅ 6 = 0.6. input će kapitala biti jednak nuli. Provjerimo: K = 12 . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Ukoliko je input rada jednak nuli.2 R . Ukoliko input rada iznosi šest. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. 119 .

6. dakle.2. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). sukladno našoj tvrdnji.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. u novim uvjetima. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. kao i cijena rada. Neka ona. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . iznosi 20 novčanih jedinica. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. upola manji. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala.1. a vrijedi i obrnuto. Kut crte izotroška. Odredimo. jest relativna Ck cijena inputa. mora biti razmjerno.

Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška.6. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. 6. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. u našem će slučaju (Cr=20. Prema tomu. Ck=10) izgledati ovako: 121 . i vice versa.1. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Prema tomu. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. nepotpuna. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a vrijedi.3. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. kako rekosmo. naravno. Karta izotroškova.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6. IZOKVANTA .KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.6. 122 . Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. odnosno tehnika proizvodnje. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.

eventualno smanjenje inputa kapitala i.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .6. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Dakle. s tim u svezi. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Slika 49.

Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. npr.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. 2. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.2. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. 6. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.1.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. 124 . Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.

te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.2. Ponajprije.6. Drugo. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. Dakle. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. a vrijedi i obrnuto. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala.2. 6. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina.

3.6. a veća. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . Slika 51.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. 6. veći ukupni proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Tablica 18. budući da znači veći angažman inputa. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. dakako.

ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Što je. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Slika 52. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Prema  ∆R  tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Isti će. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Naime. međutim.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . međutim.

npr.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . 128 . Prema tomu. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.6. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Zanemarimo li negativni predznak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.

Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

vladaju potrošnjom. 130 . Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom.6. a na drugoj. proizvodnoj. Minimaliziranje ukupnog troška. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Proizvođač. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. dakle. Zamjetna je. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. odnosno proizvodnjom. uz neizmijenjene veličine ostalih.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. pak. nužno obara njegov granični proizvod). zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita.

d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća.7. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. 50 Pojam dobra. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. Naime. TRŽIŠTE DOBARA 7. tj. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni).1. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. jednostavnosti radi. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. monopolističku konkurenciju i oligopol. 7. b) postojanje velikog broja kupaca. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. monopol. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija.

Ponajprije. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. preuzimaju. Drugo. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Naime.7. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Kada je cijena zadana veličina. a savršeni konkurenti je. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. cijeni. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. tržišnoj. nemajući drugog izbora. Naime. prihvaćaju. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. dakle. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. sasvim sigurno. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. prikazati na sljedeći način: 132 . Naime. "od šume ne vidite drvo". Horizont savršenog konkurenta moguće je. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Bio bi to samoubilački korak budući da bi. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. tržišnu cijenu.

utržene količine dobra i njegove cijene. Ukupni. Umnožak je to. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.7.1. To je. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. prema tomu. dakle. Ukupni prihod. promjena. 7.1. Moguće ga je. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. dakle. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. podsjećamo. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 53.

TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. cijenu određuje i nameće tržište). u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Dakle. i to u svim tržišnim strukturama. 134 . ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra.7. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . jednak cijeni dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati.

postoji druga opcija. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.1.2.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. pa i savršenog konkurenta. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Međutim. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7.7. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. maksimalizirati profit . 135 .

bio zamijenjen gubitkom.7. TRŽIŠTE DOBARA 7. ukupni trošak i profit Tablica 19.2. 40 jedinica dobra. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao.1. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Prijelomna točka (break even point). ali ni gubitak. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. Ukupni prihod. 136 . gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. Gubitak se.1. očigledno. nakon druge prijelomne točke. dakako.

veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Granični prihod.2. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.2. 137 . Dodatni je prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. 7.7. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Naime.1. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra.granični prihod. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. veća od graničnog troška. naime.

Tablica 20. odnos 138 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Naime. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška.7. dakle. Dakle. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Dakako da ne.

Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika.7. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. 139 . istovremeno. Slika 56. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i.

92 13.5 9. 140 .625 10.7. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.75 9.5 11. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.64 Slika 57. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 9.

pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. kao što gornja slika pokazuje. 141 .625.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.1. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. iznosi 9. prosječni profit jednak je 2. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. Prosječni profit = Prosječni prihod . prag rentabilnosti). prosječni profit je.375 ⋅ 40 = 95 7. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim.375. Optimalna razina proizvodnje.7. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57).3.5). omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka.

vodi poduzeće u gubitak.7. Optimalni output sada iznosi 30. Zamjećujete. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 142 . na sreću. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. niti gubitak. veći ili manji od optimalnog. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. svaki output. Ne postoji profit ali.

Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. pri svim veličinama svog outputa. realizirati gubitak.7. Slika 59. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. savršeni će konkurent.5.4. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.1.

gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.5 = 1. Naime.8.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Moguće je da čudno zvuči.5).75 . Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. iz navedenog primjera. prekidanja proizvodnje. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. proizvodili ili ne. dakle. nije moguće izbjeći. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. a to pokazuje i gornja slika.25 ⋅ 20 = 25 7.7. Fiksni trošak. Naime. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. makar i privremenog. prosječni je gubitak. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.5. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. savršenom konkurentu. Našemu je poduzeću.1. međutim.

naravno. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.5 = 8.7. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.5 13. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.4 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. 25 145 . To će se.5* 8. Prema tomu.67 9 10 11.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . 25 = 25 Tablica 22.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.

7.7. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili.1. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Naime. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. veseliti se pobjedi svoga kluba. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). 7. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Stoga. može smatrati potopljenim troškom. Ništa drugo vam i ne preostaje. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Fiksni trošak se.6. 146 . u kratkom vremenskom razdoblju. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). imate li sreće. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Dakako.1. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. 7.

u ovoj situaciji. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. dakle. proizvodio ili ne. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli.7. točka a na krivulji graničnog troška može. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Nije. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Naime. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. 147 .

Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Izlazak slijedi.7. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. U tome će slučaju prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. dakle.1. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. 7. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška.8.

Cijena Ponuda. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.9. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.1. Slika 62. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.

dakle. Međutim. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj.7. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Njihova će pojava. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. profit (pozitivna razlika 150 . Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Drugim riječima. u dugom vremenskom razdoblju. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Naime. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća.

TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. dakle. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Slike 64. Odgovor je jednostavan: normalni profit. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Dakako. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Normalni profit postoji.7. dakle.

normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. TRŽIŠTE DOBARA trošak. Konačno. mogli ste se zaposliti i.7. novčana ste sredstva. Nadalje. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. U svakodnevnom životu. umjesto u vlastito poduzeće.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. pretpostavimo nadalje. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Vi ste. propuštena plaća. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Ponajprije. dakako. Prema tomu. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. Dakle. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. Vi vodite vaše poduzeće. realizirati odgovarajuću plaću. kao diplomirani ekonomist.

Koristiti kapacitet znači. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Dugoročno. 153 . društveni interes to nalaže. naime. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak.PUT). kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Potrebito je. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Na kraju. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. postoji alokacijska efikasnost. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Kada je. Resurse nije potrebito realocirati. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. te postoji alokacijska efikasnost. dakle. vrjednijeg dobra.7.

7. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. izaziva pad prosječnog ukupnog troška.2. na ovaj ili onaj način. MONOPOL 7. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. licence. Ono je. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost.1. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. TRŽIŠTE DOBARA 7. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. Druga je monopol. u takvom slučaju. dakle. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Povećavanje outputa. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Međutim. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. patenti). Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. sposobno. električne energije. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol.2. 154 . Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. vode itd. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa.

odnosno cijene dobra. ipak. zahvaljujući svom posebnom. Vrijedi. i obrnuto.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Naime. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Ukupni. TRŽIŠTE DOBARA 7. postoje neka ograničenja. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. Monopol je "price maker". povlaštenom položaju. odnosno njegovom veličinom.2. Naime. dakle. posjeduje tržišnu moć. Zbog toga se granični prihod monopola . On je u stanju. "pravi" cijenu. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. Zbog čega je to tako? Monopol. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se.7. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. Za razliku od savršenog konkurenta . potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Dakako. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. manipulirajući vlastitim outputom. određivati cijenu dobra.2.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. njome upravlja zakon potražnje. potraživana će količina dobara biti veća. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. 155 . 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Pri tome. naravno.

U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. odnosno 0 < Ec < 1. a Ec = 1. Tablica 23. on je maksimalan. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .7. ukupni prihod monopola niti raste niti pada.

7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .

monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. dakle. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Ukoliko.7. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. koji. kojim slučajem. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. 158 .

TRŽIŠTE DOBARA 7. Maksimaliziranje profita 7.7. Neprijeporno. 159 . ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Tablica 24.3. Ukupni prihod.1. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.3.2.2.

granični trošak i profit Output koji. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. vrijedi i u uvjetima monopola. u danim uvjetima. Naime.2. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67.2. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Ukupni prihod. Pravilo koje smo otkrili. Granični prihod. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. analizirajući savršenu konkurenciju. 160 .3. Monopol će.7.

Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). Tablica 26. Tablica 25. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.33 6.5 7 7. naravno. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice.67 161 . Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. 3 jedinice dobra. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku.7. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.

162 . Naime. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. outputu cijena dobra iznosi 9. Prosječni profit (prosječni prihod . Pri tom. tri jedinice dobra. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. a prosječni ukupni trošak 6. a mogu ga gurnuti i u gubitak. To su. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit.67 ⋅ 3) iznosi 8.7.67. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. već spomenute.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Međutim. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. povlašteni.33. a maksimalni (ekonomski) profit (2.

Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. 163 . vodi monopol u gubitak. Lošoj reputaciji monopola. za razliku od savršene konkurencije. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Slika 69. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška.7. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. pri optimalnom outputu.2.4. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Ali. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. između ostalog. veći ili manji od optimalnog K. TRŽIŠTE DOBARA 7.

Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. Slika 70. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. makar i privremeno. 164 .7. baš kao i savršeni konkurent. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). dakle. ukoliko je.5. prekinuti proizvodnju.2. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.

pri tome.6. Vrijedi i obrnuto. u različitim tržišnim situacijama. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. W. Viša cijena. Monopol. Dakako.55 Cijena . 165 . Monopolova krivulja ponude ne postoji.. krivulja ponude (bilo individualne. granični trošak. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja.W. Podsjetimo. znači veću ponuđenu količinu. ceteris paribus.: Microeconomics. str. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Inc. Norton & Company.2. TRŽIŠTE DOBARA 7. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. 266. E. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Slika 71.7. New York 1991. Međutim. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.

jedna te ista cijena može. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. kada je riječ o monopolu. mada to posebno ne naglasismo. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. odnosno tržišnu moć. međutim. značiti najrazličitije ponuđene količine. Dakako. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 166 . Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. On. Naime. 2. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom.2. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji.7. međutim. Proizvođač. 7. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. biti u uvjetima savršene konkurencije. Monopol. može prakticirati diskriminaciju cijena. mora posjedovati monopolsku. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3.7. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. naravno. dakle.

U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.7. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. 7. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Ali.7. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. prosječni prihod Granični prihod K 167 . Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit.2.1. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Prema tomu. Slika 72. odnosno usluge.

TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . proizvodi output K. prosječni prihod. Ali. poznati nam. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. način maksimalizira svoj profit. Slika 73. a ne i na sve prethodne jedinice. 168 .7. Monopol. Stoga. Na taj.

b) Moguće ironično. Sada svi kupci. Ne zaboravimo. odnosno savršena konkurencija. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. 7. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. ali povećanje profita. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. znači proizvodnju većeg. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška.8. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Pretpostavit ćemo da je. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. ponajprije. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. prije svega. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre".7. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije.2. te outpute koje odbacuje monopol. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. osim posljednjeg. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. ali i većim. Ali. alokacijski efikasnim outputom. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 .

monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. Nije teško zaključiti da: 1. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Slika 74.7. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. Međutim. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku.

Međutim. 171 . Monopol. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Razlozi za to vjerojatno postoje. Ali. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). poznata nam ekonomija razmjera. dakako. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. to nije sve. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Naime. a zbog zaštićenosti od konkurencije. ali i ekonomije cilja (economies of scope). odnosno proširenju asortimana proizvodnje. mogu monopolski output. učiniti većim od onog konkurencijskog. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. u određenim slučajevima. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. evidentno. Riječ je o traganju za rentom. pak. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Doista. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. izaziva dodatne troškove. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. većeg outputa jest X neefikasnost. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. aktivnosti koja. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. "rent seeking behavior". Ekonomije cilja se.7. Zaštićeno od konkurencije.

TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. Sve to. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. proizvodnja bijele tehnike. Prema tomu. Slika 75. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. itd. Ali. monopol igra pozitivnu ulogu. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. a monopolski output veći od konkurencijskog.7.) obara prosječni ukupni trošak. 172 . u nekim slučajevima. zamjećujete.

s opadajućom krivuljom potražnje. Novi se. baš kao i monopol. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. monopolistička konkurencija. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. Valja dodati. U drugom slučaju. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. dakako. TRŽIŠTE DOBARA 7. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije.7. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. konkurenti. ne identično dobro. ponajprije. radi se o oligopolu.3. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. 7. baš kao savršena konkurencija. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. Nesavršena.3. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. 173 .1. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. dakle. bez ikakvih ograničenja. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. Stvarna su tržišta. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Drugo. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. U prvom. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Monopolistički konkurenti proizvode slično. dakle.

On. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete.1. dakle. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. 7. 174 .3. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva.1.7. Slika 76. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit.

Ova je idilična situacija. sasvim sigurno. Budući da je prosječni prihod.3. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Naime. Ekonomski profit se smanjuje. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Nova će poduzeća privući dio kupaca.1. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. međutim. nove konkurente. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će.2. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Prema tomu. Slika 77.7. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. 7.

dakle.2. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Ali. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Najčešće je to ekonomija razmjera. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Uopće. naime. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. znači pojavu suvišnog. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. 7. Nadalje.3. razlike ipak postoje. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. neiskorištenog kapaciteta.7. međutim. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. istovremeno. i dobrim supstitutima. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Drugim riječima. Kapacitet je. Nadalje. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Monopol i monopolistička konkurencija. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol.minimalni prosječni ukupni trošak. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak.

ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. 7. Ovakvi su 177 . vodstvo u cijenama. Međutim. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Očigledno. Prvi je tzv. On je "price searcher". preuzme vodstvo u cijenama. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. također. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te.7. dominantno poduzeće. Problem međusobne ovisnosti. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. itd. s tim u svezi. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Monopol "pravi". najčešće ono najveće. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Ono određuje i mijenja cijenu.3. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. određuje cijenu.1. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. ali i za suradnju.2. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. Ovdje ima mjesta i za sukob. a ostali ga u tome slijede. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. patenata. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Manja poduzeća. On je "price maker".

Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. prestanak sporazuma. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena.7. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. povećavajući output iznad dogovorene kvote. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. veličina outputa. Ne samo zbog toga što ih. 178 . Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Slika 78. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. najčešće.

A. zbog nedostatka dokaza. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola.7.2. pretpostavljate. Prilično složena situacija budući da A. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora." Zatvorenici. dakako. i B. nema. budući da je odbio priznati.3.A. 179 . TRŽIŠTE DOBARA 7.1. i B. Teorija igara može se. Istražitelj stoga smjesti A.2. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. čeka zatvorska kazna od osam godina.B. Tijekom istrage ustanovi se da su A.B. Zatvorenikova dilema Igra se. U tom smislu svaki igrač. međutim. Svaka igra. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. osuđeni samo za posljednju provalu.A. ne mogu komunicirati i. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.B. a tvoj partner to odbije učiniti.2. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. 7.A. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. i B. Čvrstih dokaza. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. i B.2.B. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. vjerojatno.3. odvija u prilično neugodnom ambijentu. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. dakle. poštujući pravila igre. a partnera.A.

A. pak.B. Dakle. Oba zatvorenika priznaju 2. Ukoliko. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A.A. vodeći računa isključivo o 56 John F.7. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept.A. Prema tomu. B. 2 god.B. i B. 4 god.B. 1 god.B. neprijeporno. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. s punih osam godina. ne prizna 4. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B.A. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora..A. u svakom slučaju. Nash. B.B.B.? Ukoliko B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora.B. A. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. prizna. B. A. 1 god. B. B.A. strategije Ne priznati Ne priznati B.A. A. B. prizna. Svaki je od igrača odigrao igru. meni se isplati priznati.B. matematičar. I njemu se isplati priznati. 4 god.B. 180 . B.B. prizna tada.A. ne prizna. A. strategije Priznati Priznati A.A. Na koji način razmišlja zatvorenik A. 8 god. konačni rezultat.A. odnosno strategije. 2 god. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. a B. 8 god.B. ne prizna. A. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.

I ovdje su.3. u pitanju dva igrača koji. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži.7. veći ekonomski profit. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. Ali. poduzeća B ne vara 4. str. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. New York 1990. Moguće su . ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač".: Economics.2. 181 . Addison-Wesley Publishing Company. Naime. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. baš kao u zatvorenikovoj dilemi.2. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat.2. M. grubo rečeno. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. ne varati. na račun konkurenta. Poduzeće A ne vara. sljedeće četiri situacije: 1. poduzeće B vara. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. Oba poduzeća ne varaju 2. mogu birati između dvije moguće strategije. kao i u zatvorenikovoj dilemi. Oba poduzeća varaju 3. 357. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. 7.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. Poduzeće A vara. dakle. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. dakle.. Inc. varati) i pridržavati se sporazuma. Ali.. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga).

Poduzeću A se isplati. tu doista nema dileme. varati. Izigravaju li. Zajedničkom interesu treba. istovremeno. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. A naša ga poduzeća. Svaki "niski udarac". 182 . mora varati. na sreću ili nesreću. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Pokušajmo je otkriti. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. vremena da bi se profilirao. I opet. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. pak. poduzeću B gubitak od dva milijuna. naime. I konačno. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. I njegova najbolja strategija je varati. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Dominantna strategijska.7. dakako. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. ukoliko poduzeće B ne vara. imaju dovoljno. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica.

7. T. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Od vas se.4. 183 . i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. međutim. 1960. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza.4. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7.: The Strategy of Conflict. 7. Jedna je od njih. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. primjerice. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora.1. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Uopće. Oxford University Press. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). dakle. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. New York. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene.58 Ukoliko. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Prema tomu.

Sljedeća će tablica pokušati. pružiti potrebitu informaciju. 7.2. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. na koncizan način.) vrijednosti ukupne prodaje. 90% npr. monopolistička konkurencija.PUT Cijena>Gran. PUT Cijena>Gran.7. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.PUT Cijena>Gran. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. trošak Normalni profit Cijena> min. slobodan ili otežan ulaz u granu itd.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.4. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. PUT Cijena=Gran. trošak Ekonomski profit Cijena >min. Tablica 27. trošak Monopolski profit Cijena>min. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. oligopol.

kada je u pitanju monopolistička konkurencija. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Kada je prirodni monopol u pitanju. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Ali. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. konkurencije jest idealan. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. a potrošači će. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje.7. Ali. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Prema tomu. Ili. istoga kroja i iste boje. iste zapremine motora i iste boje. oligopol ili monopolistička konkurencija. najniži trošak i cijenu.

.

zemlja i poduzetništvo. odnosno čimbenika proizvodnje. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala.1.8. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. naime. Dakle. preuzima rizik 187 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Valja. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. novčana sredstva. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Poduzetnik. zgrade. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. vode itd. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. kapital. To su rad. ne znači novac. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. dakle. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. dakle. rudna bogatstva. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. alati. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Kapital. poluproizvoda i sirovina čine kapital. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. najrazličitiji uređaji i oprema. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). strojevi. ali i zalihe gotovih proizvoda.

a vlasnik zemlje rentu. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. odlučnim. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. odnosno proces njihove proizvodnje. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. pak. prije svega. 8. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. naravno. onaj ekonomski. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. Riječ je o samosvojnim. dakle. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se.2. a poduzeća ih kupuju.8. dakle. Ali. u prvi mah. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. 188 . naravno. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Domaćinstva. Poduzetnik. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. Renta. Vlasnik rada ostvaruje plaću. vlasnik kapitala kamatu. nije za bojažljive i nesklone riziku. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Poduzetnici su. Vrijedi. naravno. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Tržište.

Slika 79. 189 .8. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Prema tomu. Dohodak = C ⋅ K. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Vrijedi i obrnuto. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Vrijedi i obrnuto. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. To je onaj dio dohotka koji. "kruh nad pogačom". promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje.8. Vrijedi i obrnuto. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Ekonomska je renta. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. U pravilu. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. 190 . Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Ili. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Slika 80. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. za razliku od transferne zarade. kako se to zna reći.

Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. a vrijedi i obrnuto. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. njegova ponuda savršeno neelastična. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. 191 . Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). dakle.8. kada je. Slika 81. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. derivirana potražnja. Zapitajmo se. međutim. kapital ili zemlja) izvedena. Poduzeća. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. 192 . koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. potražuju čimbenike proizvodnje. naime.3. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti.8. 8.

8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. jednostavno. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. Prema tomu. Naime. a ostali su inputi fiksnog karaktera. Ukoliko povećavate inpute rada. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Čimbenik Ili. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. 193 .

194 . jednak cijeni inputa. Prosječni je trošak inputa. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. po logici stvari. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika.8. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. jednostavno.

smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.8. Optimalna. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.1.3. Količina zaposlenog inputa će se. pak. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .

Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Prema tomu. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada.8. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.

proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Međutim. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Podsjećamo. Tržište je outputa savršeno konkurentno. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. U ovim naročitim uvjetima. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa.savršeni konkurent.8. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. uvjetima savršene konkurencije. Naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Međutim.

kupac inputa . međutim.8.u stanju utjecati na cijenu inputa.3.2. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa.ima određenu tržišnu moć.kupac inputa . i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Monopson Razmotrimo. Slika 83. Ukoliko poduzeće . 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. 198 . Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. međutim. Poduzeće.

ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Međutim. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Tablica 29. iste veličine. međutim. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. naravno. Granični se trošak rada. Uostalom.8. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Prema tomu. a cijena rada 15. krivulja ponude rada jest 199 .monopsonist. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica).

Slika 84. 200 . a pri onom inputu koji maksimalizira profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica.8. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada.

201 .8. dakle. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Naime. međutim. postojanje krivulje potražnje. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Dakle. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. I konačno. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Ovakvo ponašanje ne znači. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. ne znači.

4.4. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.1. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Prema tomu. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Ne postoji krivulja potražnje za radom. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .8. 8. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.

= Granični trošak. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. 203 . Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada.8. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. granični prihod proizvoda rada se. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.4.2. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. Ukoliko je dotični input rad. Dakle. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.

.

TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Međutim. M. Daljnji rast cijene rada može. str. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 391. ponude rada. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. a one se tiču. dva. 60 Vidjeti: Parkin.9. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu.1.: Economics. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. Inc.. ponuda rada ne postoji. u pravilu i u prvi mah. Dakle. rast ponuđene količine rada.1.1. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. New York. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. suprotna. Rast cijene rada izaziva. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. Vrijedi i obrnuto. kada je u pitanju ponuđena količina rada.. 9. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. 205 . Addison-Wesley Publishing Company. kako ranije rekosmo. izazvati pad ponuđene količine rada. međutim. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. 1990. prije svega.

Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. rekreacija. pri relativno visokim cijenama rada. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. To je bit učinka supstitucije. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću .prodajom rada. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.9. 206 . Ponuđena količina rada raste. povećava potražnju za normalnim dobrima. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. ponuđena količina rada opada. Upravo stoga. Prisjetimo se. rast dohotka potrošača.jest normalno dobro. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. Uporni rast cijene rada. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Iz tih razloga. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Ali. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. obrazovanje). RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. ceteris paribus.

koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. 207 . Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. utjecati na cijenu rada. Pojedina se poduzeća .2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika.1.9.kupci rada -. 9. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. međutim.

savršeni konkurent b) Tržište rada .9. 208 . Raste. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada).2. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. raste. Podsjećamo. a sa njime. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. u tom slučaju.savršena konkurencija 9. dakako. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.1. Vrijedi i obrnuto. Raste li cijena dobra ili usluge. Vrijedi i obrnuto. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Ukoliko se. a) Poduzeće kupac .1. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. i granični prihod poduzeća. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. granični prihod proizvoda rada. a s njim i granični prihod proizvoda rada.

Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Dakle. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. raste i ponuda rada. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. 209 . 9. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.2. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. raste li radna snaga. Ponuda se rada smanjuje.9. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista.2.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Vrijedi i obrnuto.

62 Mabry. te nastojeći povećati cijenu rada. 210 . cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. M.. 203.H. Međutim.. Sindikati. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. New York. Ulbrich. ceteris paribus. 9. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.9. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. Smanjenje će ponude rada izazvati.. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. 1989. McGraw-Hill Book Company. povećanje cijene rada..“62 Jednostavno rečeno..3. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.: Introduction to Economic Principles. Primjerice.1.. str. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. s tim u svezi. te stoga i manji broj članova sindikata. R. H.

U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti.2. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. podizanje radnog morala. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. osim troškova leasinga. 63 211 .9.2. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. drugih troškova. nemate. postoji i druga opcija . Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. itd.. pretpostavimo. godinu dana) i. 9. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. To ukratko.1. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara).

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Neprijeporno. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Investirate 213 . budući da ste ih uložili u banku. Što. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je.9. donose kamatu od 10% godišnje. životni vijek svakog od njih neograničen. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. u ovoj novoj situaciji. Kako. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. međutim. jednostavnosti radi. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona.

kada je u pitanju kupovina kapitala.9. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.  1200  U oba slučaja.3% 26. Tablica 31. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.7% 20% 13. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.3%. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.3% 6. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .

Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). te ste ih prisiljeni posuditi. 9. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Posuditi 215 .2.9. Slika 91. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.2.

2. štede. dakle. Međutim. granična efikasnost kapitala > k'. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. zaobilaznu. Kamata je nagrada za čekanje. odnosno štednja omogućuje tzv. dakle. posrednu proizvodnju. Kada.9. za odgođenu potrošnju. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. u tom slučaju. koji.3. koji čekaju. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. 9. Uopće. Prema tomu. u pravilu. Upravo stoga. Posuditi više znači opet. 216 . Slika 92. moraju biti nagrađeni. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. a ne odgođena zadovoljstva. Ponuda zajmova Potrošači. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. upravo ovo čekanje.

9. životna dob i. 217 . ceteris paribus. Proizvedeni kapital omogućuje.9. kamatna stopa. veću proizvodnju potrošnih dobara. na ovaj posredni način. očekivani dohodak. snažnoj savršenoj konkurenciji. dakako. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto.4.2.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. Slika 93. Ukoliko. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. pretpostavimo. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova.

njezina je količina ograničena. itd. drugo. dakako..9. ugljena itd. ona je imobilna i. Slike 94. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. 218 . nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. Ponajprije. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. 9. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu.3. potencijalni dužnik. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. zaliha nafte. Kao što svaka općina. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta.

moći zakupiti potrebitu. 219 . Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr.će. željenu količinu zemlje uz postojeću. Slika 95.potencijalni zakupac . 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. tržištem određenu rentu.2.) ostaje ista.. Zakupac se. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .3.3.9. npr. 9.1. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. dakle.

ekonomska renta. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. zbog istog razloga. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje.9. određuje visinu rente. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96.

4. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. 2. 221 . Država realocira resurse. aktualno tržište je Pareto suboptimalno.1. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog.10. 10. Država obavlja preraspodjelu dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. u ovom trenutku. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 3. 1. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Usredotočimo se. Stvarno. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija.

Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. posredstvom tržišta izvedenoj. 10. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. čisto javno dobro (npr. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. isključivo pravo njegove potrošnje. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. Primjer takvih dobara su ceste. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. pojava eksternalija 3. jednom proizvedeno. ceteris paribus. na raspolaganju svima.10. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji.1. Nasuprot tomu.problem slobodnog jahača. proizvodnji. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. parkirališta. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. pojava monopola. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. 222 . sustav nacionalne obrane. svjetionici itd. miješana ili polujavna dobra. parkovi i slično. konačno. "free rider" problem .1. Ukratko. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2.

Zapravo. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. pa. besplatno koristiti javna dobra.1. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. te pokušava osigurati. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. da je broj onih koji će se angažirati. alokacijsku efikasnost. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . pak. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. koristi javno dobro. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. Zbog toga država igra ulogu realokatora. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Isplati se. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. "free rider" je osoba koja besplatno. ∆ Količina 223 . Ili. u boljem slučaju. Prema tomu. Dogodi li se suprotno.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. 10. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja.10. dakle. Graničnu korist moguće je. prema tomu.1. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. i novčana sredstva. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. Tržište. dakle.

benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .B Granična korist . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Zamjećujete. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .2. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Tablica 32. 10. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.1.10.A Ukupna korist . Količina javnog dobra Ukupna korist .A Granična korist .1.osoba A i osoba B. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .

5 3 3.5 5 Količina javnog dobra 225 .10.5 1 1.5 4 4. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 2 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.

Međutim. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi.10. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. 226 . Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Tablica 33. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. na ovu optimalnu razinu proizvodnje.

prosuti trošak. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. 10.1. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška.2. dakle. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Eksterni trošak. Primjeri eksternog troška. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. 227 . Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Ukoliko. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. osim visokokvalificiranog rada.2. dohodak je ono što zaradite. na primjeru zamišljene ekonomije. Ovakvo rješenje. To. proizvedena količina je KR. te cijenama čimbenika proizvodnje.2. između ostalog. ovise o količini inputa kojima raspolažu. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva.1. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. kao kompromisno rješenje. Bogatstvo. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. u još većoj mjeri. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. Država. Ukratko. dakako. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. vrijedi i obrnuto. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). 10.10. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. preuzima. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. 235 . primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. nejednaka je i raspodjela dohotka. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. bogatstvo ono što posjedujete. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. Nažalost. 10. vrijedi za raspodjelu bogatstva. realizirat ćete i relevantni dohodak. dakle. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim.

a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Kumulativno.10. 236 . Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. Druga petina. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Prva petina obitelji. a to su one s najnižim dohocima. dakle. dakle. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. 40% obitelji realizira 15% dohotka. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka.

Ljudi 237 . 40% obitelji 40% dohotka itd. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Dakle. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. također. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Obrazovanje. 20% obitelji realizira 20% dohotka.10. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija.

W. nije moguće zaobići problem siromaštva. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda.: Basic Economics.A.. N. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Oporezujući visoke dohotke.10.. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka.A. Nordhaus. npr. granica siromaštva. pa čak i sreća. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. makar i na sažeti način.2. str. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. Karatjas. 1985. 238 .. Dyal. 2000. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.. Ukoliko se. Macmillan Publishing Company. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. str. P. 71 72 Samuelson. raspravlja o raspodjeli dohotka. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. 10.D. "Mate". J. New York.. 362. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.: Ekonomija. Zagreb. Tako je.2. 343.. godini. Raspodjela nakon poreza i transfera Država.. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. a nije jednaka niti raspodjela šansi. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele.

Dakle. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Slika 103. 239 .

.

U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije..1.. inflare . međutim. 11. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. Naime. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije.ekonomiju u cjelini. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . N. 73 Dyal. Karatjas.11. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. str. stopa inflacije.potrošača i poduzeća. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. 176.: Basic Economics. Makroekonomika. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. INFLACIJA Inflacija (lat. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. proučava posebni ekonomski entitet . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. 1985. jednostavno. New York. odnosno stopa ekonomskog rasta. razina cijena miruje. J. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". određivanje cijena inputa. itd. stopa nezaposlenosti.naduti. 241 .. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Macmillan Publishing Company. A. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73.

. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. 1989. 242 .. a 0 baznu godinu.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. H... str. McGrawHill.. Inc.H. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +... R. 293. a a.b.. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. Dakako...11...CPI).+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.H. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice..: Introduction to Economic Principles. New York. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . 74 Vidjeti: Mabry. n označavaju pojedine artikle košare dobara. Ulbrich.

u petoj 22.5 Zamjećujete.9% a u šestoj godini 37.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.87%.5%. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. povećanje prosječne ili opće razine cijena. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.5%. 3. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. stopa inflacije jest postotna promjena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. međutim. u odnosu na petu godinu. 6.3 100 112. 5.11. iznositi 11. treća je godina bazna godina. Godina 1. 2. U četvrtoj godini.9 137.5 122. Prema tomu. u odnosu na baznu godinu. 243 . izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . Kako.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . 4.

dakako.5 − 122 . Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.87% 122 . novčana. Nasuprot tomu. Pretpostavit ćemo. Naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . jedne godine.9 · 100 = 11. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. još jedna. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. 244 . Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. Ukratko. sveobuhvatnija. mjera inflacije. u pravilu. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra.11. međutim. jednostavnosti radi.9 Postoji. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih.

Gornja formula upućuje na to da je.24%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.11. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .24. GNP . u odnosu na baznu godinu. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. odnosno stopa inflacije iznosi 18.24 29600 U tekućoj je godini. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.24%. upotrebom GNP-deflatora. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1.deflator 245 . njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.5 1500 1900 7600 900 18000 0.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.

biti posljedica kombinacije različitih uzroka. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. međutim. Međutim. Inflacija može. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. dakako. prije svega. odnosno količina novca u optjecaju. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. primjerice. David Hume i David Ricardo. nije jedini uzrok inflacije ali je. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. 246 . "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja.1. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. monetarni fenomen. Poznati su stariji zagovornici ove teorije.11. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. te psihološkim teorijama inflacije. Novac.1. reći će oni. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Mnogi će. svakako. najvažniji. stoljeća. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka.

Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 .prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . uz ostale neizmijenjene uvjete. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. fiksne veličine. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Možda će to jasnije predočiti tzv. Vrijedi. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. udvostručit ćete i razinu cijena. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Q Udvostručite li količinu novca. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca .11. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. U tom je slučaju. i obrnuto.

Prema tomu. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. M·v 200. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. 11. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. te kompromisne. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200.000. Ovo povećava brzinu novca. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. te brzina novca opada. Kakve će posljedice. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. u pravilu.000.1.1. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. te će rast nominalnog bruto 248 . Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine.000 = P·Q 200. M = 50. Naime.000 .11.1. posredstvom jednostavnog primjera. Ukratko. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. v=4. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). a time i manju brzinu novca. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. znači i nižu kamatnu stopu.

000 · 2 P·Q 200. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. M·v = 100.000 · 4 P·Q 400.11. M·v = 100. dakle. Međutim. Doći će do izvjesnog. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 249 .000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 I konačno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 · 3 P·Q 300. ne i razmjernog povećanju količine novca. Postoji.

stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. valja spomenuti kategoriju tzv. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. te je. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje.2. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. međutim. Nezaposlenost.1. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. s tim u svezi. pak. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. prije svega. žele raditi. Međutim. obeshrabrenih radnika. budući da su prestali aktivno tražiti posao. misli na nezaposlenost rada.2. koje. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. niti kao dio radne snage. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. ne smatraju nezaposlenima a. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. stoga. Različiti su uzroci nezaposlenosti.11. sezonsku nezaposlenost. 250 . NEZAPOSLENOST 11. ali i nezaposlenih radnika. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. S tim u svezi.

većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. ciklička nezaposlenost. nažalost.11. ali ne i odgovarajuća ponuda. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. dakle. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. pad agregatne potražnje i. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. Sve osobe koje. s tim u svezi. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. 251 . Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. Ovaj tip nezaposlenosti. tzv. turističkih radnika. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. međutim. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. Dok frikcijska. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. koji. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. građevinskih radnika itd. a povećati potražnju za drugima. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. frikcijska. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima.) čine sezonsku nezaposlenost. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. Potražnja postoji. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Naime. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. ne treba posebice zabrinjavati. dakle. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem.

smanjivanje vrijednosti tzv. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. AddisonWesley Publishing Company. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. ljudskog kapitala 76. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost.). itd. 252 . kriminala. M. New York. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. pri datoj kamatnoj stopi. 1990.: Economics. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. Ukratko. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. Osim one neposredne . riječ je o punoj zaposlenosti. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. međutim. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. Vidjeti: Parkin.11. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. u tom slučaju. a stopa nezaposlenosti se. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. odnosno prirodne stope nezaposlenosti.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. naziva prirodna stopa nezaposlenosti.

ustvrditi kako izravni. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Dakako. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.11. međutim. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. naime. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Obrnuto. 253 .2.W.2. Slika 104. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Suvremena će ekonomska pozicija. vrijedi i obrnuto. Proizlazi.

odnosno postoji puna zaposlenost. prirodnoj stopi 254 . (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. Nasuprot tomu. Ukoliko je stopa inflacije. U dugom vremenskom razdoblju. u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. a vrijedi i obrnuto. pak. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. jednaka očekivanoj. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. stopa inflacije manja od očekivane (2%). Ponovimo. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne.11. Ukoliko je.

Slika 106. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). koje se. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. najčešće tijekom jedne godine. dvostrukog računanja. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. kao inputi.11. 11. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga.3. dakle. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv.

GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + .. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. 256 . Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. dakle. unatoč većim ili manjim oscilacijama. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. . On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. znači ekonomski rast. bilježi tendenciju rasta. kao što znamo. dakle. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. dakle. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Ona. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. Realna stopa rasta u 1996.11. Realni bruto nacionalni proizvod. koje.+ Kn · Cn Dakako.Realni GNP u 1995. dakako. Upravo stoga. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. Bruto nacionalni proizvod se.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod..

11. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. Odlučimo li se za donji kružni tok. nažalost. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). značiti isti rezultat. 11. Oba će pristupa. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. 257 . Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Slika 107. izabrali smo pristup dohotka. dakako.3.

poluproizvoda. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. za razliku od uobičajenog poimanja. najrazličitijih uređaja i opreme. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha.1. pak. hladnjaci. međutim. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. olovaka itd. alata. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Pristup trošenja Ovaj pristup. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Ova. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. i promjene zaliha i to kako inputa. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. ekonomist. 258 . ceteris paribus. Dakle.3.11. automobili itd. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. međutim. Smanje li se. finalnih dobara i usluga. tako i outputa. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. mlijeka. poluproizvoda i sirovina smanjile su se.1. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. i investicije. ponovimo. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju.

međutim. funkcioniranje obrazovanja itd. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. dobit ćete neto privatne domaće investicije. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Zamjećujete.11. Transferna plaćanja nisu. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Isključena su. državne su investicije dio državne potrošnje. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Dakako. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. radi se o domaćim investicijama. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. naime. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. provedbu zakona. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. amortiziranog dijela realnog kapitala. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). I konačno. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. stoga. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Naime. neto izvoz može biti i negativan. transferna plaćanja. 259 . Neto izvoz (Ex . Riječ je i o privatnim investicijama. istrošenog. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu.

dijelom biti potrošen (C). jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Neizravni porezi predstavljaju.3. Stoga ih. Tri su moguća načina njegova korištenja. renti. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga.1. bit će oporezovan. 260 . Agregatni dohodak će. dakako. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. prema tomu.11. svakako. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. Zapitajmo se. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda.2. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. naime. dohodak države. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka.

imovinu) poreznih obveznika. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.11.bruto nacionalnog proizvoda. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. 11. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX .Im = S + T. Prema tomu. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.3. prihode. C + I + G + EX .Transferna plaćanja). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. 261 .3. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .Im = GNP = C + S + T. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju.1.

1989. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine.GDP).: Economics. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.11. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. str. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.. rast će njena razina. D."79 11. Inc.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . 262 . Pri tome. Valja izjednačiti aktualne investicije. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.2. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. istovremeno. Irwin. Stabilnu razinu vode.3. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. neto porezima i uvozom. 548. Boston . Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. N. na drugoj ističe..

Nasuprot tomu. o bruto privatnim domaćim investicijama. Riječ je. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Dakle. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. amortizirane elemente realnog kapitala. GNP . Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . 263 .Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima).Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku.11. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. dakle. dakle. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. On. Prema tomu. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka.

dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. PI . u obliku dividende. ali ne i primljene dohotke. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. kao što mu i ime kaže.PI). Od osobnog dohotka (PI). dobit ćete osobni dohodak (Personal income . 264 . Istovremeno.4. valja oduzeti osobne poreze. o doprinosima za socijalno osiguranje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . o korporacijskim profitima koji nisu. primjerice. Riječ je. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. posredstvom transfera. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. u pravilu. te dodate nezarađene. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. itd).Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). mirovine. ali primljene dohotke.DI) preostaje samo jedan korak. raspodijeljeni dioničarima itd. NI -Zarađeni. kamate na javni dug. 11.11. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. ali su primljeni. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. Događa se to. ali ne i primljen. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji.

To su ekspanzija. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste.11. vrh. ali ih je lako uočiti. 265 . Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. nije lako predvidjeti. Slika 108. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. kontrakcija i dno. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ".. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. naravno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju .

Karatjas. N. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Macmillan Publishing Company. Okunov zakon. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa.80 Kada. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. Nazvan prema prezimenu autora. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti).. u kontrakcijskoj fazi. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. D. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. Ponovimo. govorimo o dnu. 1985. 266 . A. kada vi. The Brookings Institution. Spomenimo. 11. s tim u svezi. Jedna od važnijih.C. međutim.: The Political Economy of Prosperity. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope.. str. New York. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. te postoji puna zaposlenost. izgubite zaposlenje tada je to depresija". čije nas promjene zanimaju..4.: Basic Economics. M.1. 1970. Washington. 192. J.. A. 81 Okun. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. jest nezaposlenost.11. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.

Međutim. prati inflacija. Naime. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. s visokim stopama inflacije. stopu inflacije. izuzetke. ne tako rijetke. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. u odnosu na potencijalni. eventualno i negativnu. 11.4. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. pa čak i nulte. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. pak.2.11. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. Riječ je. dakle o kontrakciji koju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. ruku pod ruku. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. 267 . iznimno. a kontrakcija nižu. Niske. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. tijekom vremena.

.

kontrakcije.1. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo.1.1. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. između ostalog. Model. GNP = C + I + G + (EX .Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. država. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . 12.Im) pri danoj razini cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. poduzeća. nezaposlenosti i inflacije. agregatna potraživana količina 269 .12. Ili.

Slika 109. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. izražen kao realni GNP. mjerene GNP-deflatorom. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Naime.12. uslijed promjene razine cijena. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Kao i krivulja individualne ili. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Višoj razini cijena. pak.

Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. smanjivanje količine realnog novca. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Ukoliko razina cijena raste. što depozitnog novca. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. za 25%. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. pad razine cijena znači. Dakle. Dodatna će kupovna moć. ceteris paribus.12. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. što gotovog. Pad kupovne moći. Obrnuto. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Ukoliko razina cijena poraste.

Ovakva situacija znači pad izvoza. Pad cijena. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. te se povećava agregatna potraživana količina. ceteris paribus. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa.12. Potrošači. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. obara kupovnu moć stanovništva. Obrnuto. Rast cijena. ceteris paribus. i obrnuto. smanjuje količinu realnog novca i.zajmovnih fondova . povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. 272 . 3. s tim u svezi. te rast uvoza. dakako. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. Vrijedi. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita .i njihovu veću potražnju. jeftinijim inozemnim dobrima. te investicijsko trošenje. naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Rezultat su niže realne kamatne stope. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. dakako.

Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. te učinkom vanjske trgovine. Slike 110.2.12. međutim. Brojni su. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje.1. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .

raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. odjećom. znači i veću potražnju za hranom. pad agregatne potražnje.12. Pesimistička će. vrijedi i obrnuto. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. znači i povećanje agregatne potražnje. Pad poreza. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. ceteris paribus. praćen rastom raspoloživog dohotka. Dodajmo. izazvati pad agregatne potražnje. ceteris paribus. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Dakako. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. ceteris paribus. 2. 4. te brojnim drugim dobrima i uslugama. 274 . stanovima i kućama. pak. 5. izaziva pad raspoloživog dohotka. Porezi Rast poreza će. 3. očekivanja izazvati. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. Rast poreza. Naime. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. vrijedi i vice versa. naime. znači i rast agregatne potražnje. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. Veći broj ljudi. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. a time i agregatne potražnje. Naravno. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. uz ostale neizmjenjene uvjete.

Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Promjene količine novca izazivaju. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. međutim. izazvan padom državnih transfera. uz ostale neizmijenjene uvjete. S druge strane. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. ceteris paribus. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. znači i manju agregatnu potražnju. koje su posljedica promjene razine cijena. na novčanu masu. Vrijedi i obrnuto. a time i na agregatnu potražnju. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. 7. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. uz ostale neizmjenjene uvjete. Međutim. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. 275 . promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. kamatne stope zabilježe rast. Rast transfernih plaćanja. 8. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. dodatni. Pad raspoloživog dohotka. povećati agregatnu potražnju. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. stoga. Pad će kamatnih stopa. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i.12.

12. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost.1. postoji i samo jedna. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. mjerenog realnim GNP-om. AGREGATNA PONUDA 12. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. s tim u svezi izazvane. Puna zaposlenost. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. s druge strane. predstavljene GNP-deflatorom. isključuje cikličku nezaposlenost. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. 276 .2. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.2. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. pod utjecajem promjena razine cijena.

njegov output ostaje neizmijenjen.12. Naime. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Dakle. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. Očigledno. konstantne veličine. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. a posebice cijene rada (plaće). Primjerice. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. 277 .

Rast cijena finalnih dobara i usluga. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). do tada neiskorišteni kapaciteti. a cijene inputa ostaju neizmijenjene.12. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Pri tome se angažiraju i suvišni. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. uz neizmijenjene cijene inputa. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. 278 .

strojevi. a s njime i agregatna ponuda. oprema. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. o "pregrijanoj ekonomiji". Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. i agregatna ponuda. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. 1. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. 2. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. dakako. 3. Važna je.12. i kvaliteta radne snage. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Riječ je. Više kompetentnih.2. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. zbog razumljivih razloga. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . 12.2.

Rastu agregatne ponude pogoduje. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. tj. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. povećanje agregatnog outputa. Naravno. ceteris paribus.12. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. u pravilu. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. 5. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. 280 . dakle. 6. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak.

3.2. Vrijedi i vice versa. 12. ceteris paribus. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 281 . Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Rast plaća. 1.12.

Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Rast cijena sirovina. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. pak.12. ceteris paribus. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Slika 114. Dakle. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Pad cijena sirovina. u dugom 282 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. promjene cijena inputa. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Zamjećujete.

Slika 115. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.12. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Međutim.3. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. 283 .

Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.1. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. između ostalog. Neplanirano smanjenje zaliha. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. poput plime. 284 . te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa.3. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. 12. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Agregatni manjak dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. podiže razinu cijena. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu.12. i rast nezaposlenosti.

Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. 12. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. odnosno potencijalnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa.2. dakle.3. 285 . i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda.12.

odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a.3.12. dakle. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. 12. 286 . znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda.3. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.

Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. kamate i novca (The General Theory of Employment.3. prije svega. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi.4. and Money) objavljeno 1936. nefleksibilne. prekomjerne nezaposlenosti. Isti uzrok. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a).M. Interest. godine 287 . 12. plaće rigidne. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. Najznačajnije životno djelo J.12.

te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. pak. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . u smislu povećanja agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju.12. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. može biti neposredna i posredna. 288 . Posredna. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. Slika 119. pada agregatne potražnje. prije svega. Državna intervencija.potrošnje (C) i investicija (I). U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti.

prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. str. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.5. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost.85 zovu ekonomika potražnje. Ricarda. kao što ranije naznačismo. R.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. Poznat i kao "francuski Adam Smith".12. Saya i drugih.3. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije..F. s tim u svezi. 85 Harrod.: The Life of John Maynard Keynes.. 12. Spomenimo. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. Macmilann and Co.. 121. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Prema tomu. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Ova. London. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . 289 . odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. 1951.

3. Richard D. MA 1989.1.12. Inc. pad cijena inputa.. str. N.. 2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Boston. s tim u svezi. 87 Vidjeti: Hyman. uslijed pojave nezaposlenosti. Slika 120.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. D.Irwin. 290 . Nova. 623.: Economics. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti.5. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će.

str.12.: Economics. te se ravnoteža. u uvjetima pune zaposlenosti. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.. i ciklička nezaposlenost. naime. 291 . 4. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. Inc. s tim u svezi.javlja se. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. MA 1989. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. Richard D. 12. Boston. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.88 88 Vidjeti: Hyman. Rast nezaposlenosti .. Slika 121. uspostavlja u točki R 2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. rast cijena inputa. N.3.5. 624.Irwin. D.2. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje.

privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 292 . Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 4. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.12. 3. Nova.

očekivani (budući) dohodak. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). dakle. Naša je. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. itd. Međutim. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. odluka o tome koliko štedjeti.model agregatnog trošenja . obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. 13.1.13. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje.istraživat ćemo. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . Prema tomu.Im). životna dob članova domaćinstava. 293 . Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . držeći razinu cijena stalnom veličinom. investicije (I). Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. istovremeno. Ona. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. Naime. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. kao što rekosmo ranije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Našu ćemo pozornost. na sljedećim stranicama.

Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. u pravilu i u prosjeku. upravno razmjerni odnos.13. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Ili. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje.1. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. granična sklonost potrošnji jest promjena. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.1. 294 .

Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Ili.13. granična sklonost štednji jest promjena. štednja je negativna.

05 0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.87 0.40 1.40 -0.84 Prosječna sklonost štednji -0.7. U tom je slučaju štednja negativna.13 0.93 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .05 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.3. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.13. a granična sklonost štednji 0.07 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .

Granična sklonost potrošnji . ušteđena. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Prema tomu.13. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Granična je sklonost štednji (0. Trećega nema. pak. Granična sklonost potrošnji = 1 . Naime. Upravo stoga.Granična sklonost štednji.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Dakako.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. 297 . Podsjećamo. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . stoga. vrijedi i obrnuto. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0.

U slici 122.13. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. 298 . Taj pravac. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. naime.

Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. Na slici 122. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. glasi: Štednja (S) = DI . Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. 299 . korespondirajuća funkcija štednje. budući da je S = DI . Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.13.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. vrijedi i obrnuto. jest autonomna potrošnja (Ca).7 .7 ⋅ DI).0.7 + 0.7 DI S = . dakle. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. Ovaj dio potrošnje.C. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.3 DI . dakako. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0.

300 . Vrijedi.13. GNP = C + S + T. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). i obrnuto. međutim. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. rast dohotka.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. također. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Potrošnja i realni GNP . Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos.ukupnog raspoloživog dohotka.8 raspoloživog dohotka.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Dakle. Istovremeno.1. Naime. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. Može li se. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza.2. Dakako. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S).

budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.5 1 1.4 = = 0.5 2 2.8 realnog raspoloživog dohotka. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.13.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.4 novčane jedinice.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.2 1. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.4 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. odnosno 0. Slika 123. 301 .4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.8 1.

strojeva. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. dakle. odnosno investicija. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. 302 . kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. kada. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini.graničnu efikasnost kapitala. najrazličitijih uređaja i opreme). Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. Kupovina. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala .13. Podsjećamo.2. alata. Slika 124. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. poluproizvoda i sirovina). te promjene zaliha (gotovih proizvoda.

primjerice. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija.). U tom slučaju raste potražnja za investicijama. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. neki su čimbenici (očekivani profit. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. očekivani pad profita. Obrnuto. Ukoliko. ceteris paribus. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. i obrnuto. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. veličina amortizacije. Međutim. Prema tomu. Vrijedit će. Vrijedi. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Međutim. 303 .profitabilan. općenito. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . dakle. i obrnuto. poduzeća očekuju. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Prema tomu. krivulja potražnje se pomiče udesno. dakako. ceteris paribus. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. npr. veličina amortizacije. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. pri datoj realnoj kamatnoj stopi.13.

Možda očekujete da će investicije. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. Upravo stoga. suvišnih kapaciteta. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” .očekivanom profitu. međutim. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. dakle. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Budući da je.13. baš kao i potrošnja. dakle. Investicije ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. 304 . povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Činjenica je. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.

provedbu zakona. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja.3. 13. itd. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. zdravstva. određuju političke odluke nadležnih skupština. Državnu potrošnju. 305 . funkcioniranje školstva.13. pa. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.

13. 306 .4. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.13. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.

Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.1. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. i obrnuto.smanjuje izvoz. veći izvoz. Veći inozemni realni GNP značit će. naravno. 307 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.4. Njemačkoj itd. izvoz će biti veći. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Izvoz nije funkcija domaćeg. Suprotno tomu. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. izvozne mogućnosti Hrvatske. rastu i primjerice. naime. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Tečajevi. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Obrnuto. revalvacija . Devalvacija. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Vrijedi. ceteris paribus.13. Austriji. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti.

Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. 13. Tečajevi. uz ostale neizmijenjene uvjete. veći uvoz. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. ima za posljedicu rast uvoza. 308 . Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1.13.4. Veći domaći realni GNP znači.2. veći uvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. ceteris paribus. Rast domaćeg agregatnog dohotka. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Uvoz će. međutim. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. Prema tomu.

13. Uvoz. naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. da je i neto 309 . rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Pretpostavimo li da se povećava. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.3. uz ostale neizmijenjene uvjete. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. međutim. dakle.4. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Zaključujemo. Revalvacijom se.

310 . Slike 130. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.13.

311 . smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. Obrnuto. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast će uvoza. ceteris paribus. npr. te neto izvoz postaje negativan. Nasuprot tomu. rast će izvoza.13. devalvacija. Kao što je već rečeno. Slika 131. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu.. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. pak. uz ostale neizmijenjene uvjete. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. neto je izvoz pozitivan. ceteris paribus. nadolje i ulijevo.

.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. pri datoj razini cijena.14. međutim. 313 . a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. 14. Sada smo.1.

rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. U pretposljednjoj koloni tablice 39. dobit ćete agregatno trošenje. dakako. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. stoga i neto izvoz. te su predstavljene kao fiksne veličine. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). 314 . pa. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica.14. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. potrošnja su i uvoz.

14. ali i (autonomni) dio potrošnje. To je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Prvu skupinu čine autonomna. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). naravno. izvoz. Izvjesna. državnu potrošnju. naime. samosvojna trošenja. Autonomna potrošnja. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. pri svim razinama realnog GNP-a. u našem primjeru. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. 315 . iznosi 200 novčanih jedinica. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). Ovdje valja ubrojiti investicije. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a.

7 novčanih jedinica.2. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.7. granična sklonost potrošnji iznosi 0.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. iznosi 0.5.2 novčane jedinice. 316 . pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. pak. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). to je promjena. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. Oduzmete li. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. upozoravamo na to.14. Uvoz. određuje kut C+I+G+EX krivulje. Razlika. ponavljamo. Ili. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Ili. Dakle. Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. po jediničnom povećanju realnog GNP-a.7 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.2 = 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .

svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0.5.5 kuna porasta induciranog. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. granična sklonost trošenju. Graničnu sklonost trošenju moguće je. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja.14. odnosno krivulje agregatnog trošenja. skraćeno. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. odnosno agregatnog trošenja. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. Ne zaboravimo. 317 . u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. 90 91 Ubuduće. dakle. Dakle. međutim.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica.

318 . pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. Tablica 39. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Taj pravac. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . naime.14.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.2. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o.

Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.2. osim u točki ravnoteže.1. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. zalihe se. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. 319 . Ove će disproporcije. Prije presjecišta. 14.14. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. Podsjećamo. Makroekonomska ravnoteža .neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. povećanje realnog GNP-a. niti rastu. niti padaju kada je agregatno 320 . Zalihe (gotovih proizvoda.14. poluproizvoda i sirovina). Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. stoga. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135.

tzv. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.14. ravnotežni realni GNP. Tablica 41. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi .2. Obrnuto. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). 321 .I + G + EX = S + T + Im. dakle. Stabilni. 14.2. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). pa. Koristeći podatke iz tablice 39. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Makroekonomska ravnoteža . paušalni porezi (lump sum taxes). O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. moguće je objasniti i pomoću. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.

322 .14. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. stoga. Slika 136.

dakle. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .T) = S .I . neto poreza i uvoza. zbroj investicija. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. Kada je realni GNP veći od 400.30 = .(G . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. te proračunskog deficita. 323 .30 = 70 . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini.NX = S . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.I . kada je. neto poreza i uvoza.Im) + ( G .I . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).14. Dakle.(Proračunski deficit) . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". Deficitarna trgovačka bilanca = S .40 .60 .T) . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. investicije. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .30 Dakako. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Posljedica je rast zaliha.

izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke.14. ali koje ne mijenjaju njen kut. povećaju za 100 novčanih jedinica. Neka se planirane investicije. Tablica 43. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja.3. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. državne potrošnje. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.1. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.3. Promjene autonomnog trošenja (investicija. a zbog očekivanja viših profita. 14.

Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Vrijedit će. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.14. u obama slučajevima. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.5. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. i obrnuto. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. naravno. 325 . granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. Također. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a.

Vrijedi i obrnuto. manju graničnu sklonost trošenju. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. uz ostale neizmijenjene uvjete. Obrnuto. znači pad granične sklonosti trošenju. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . granična sklonost uvozu 3. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. granična porezna stopa.3. izaziva pad granične sklonosti trošenju. ceteris paribus. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu.2. Rast granične sklonosti uvozu. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat.granična sklonost uvozu. znači manji raspoloživi dohodak. obrnuto razmjeran. pa. dakako. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. dakle. Ovo. Raste li. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Vrijedi i obrnuto. pad granične sklonosti potrošnji. Naime. manju graničnu sklonost potrošnji i. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. 326 . uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete.14. granična sklonost potrošnji 2.

Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Tablica 44. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. Međutim.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.875 raspoloživog dohotka.875  . možemo izračunati i na sljedeći način: 327 .7  . Granična 5 20 = 0. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.14.2. Ravnotežno agregatno trošenje. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. te graničnu sklonost potrošnji.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.

28 42.t) ⋅ Realni GNP.9143 = 0.58 640. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).0. udio poreza u realnom GNP-u. stoga.875 ⋅ 0.5.0857) = 0.43 182. međutim.00 91.t)] ⋅ Realni GNP. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.2=0.5). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. Neto porezi su. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. Potrebito je.14.875 ⋅ 0. Ili. [ GSP ⋅ (1 .29 365. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.15 548. Tablica 45. dakle. Budući da je DI = (1 . možda. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .5.0857.85 51.8 = 0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. graničnu poreznu stopu i. Granična porezna stopa neka iznosi 0.7-0.t)] = 0.42 60.875 ⋅ (1-0. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.14 25.72 457. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.8 328 . 8.86 274.71 34.875 (1 .7.2) = 0.57 17.57% realnog GNP-a.

ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. u prvom slučaju. ravnotežni realni GNP iznosi 500. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. ∆ Potrošnja 80 = = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. stoga. 329 . ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.6 [ GSP (0. ravnotežno agregatno trošenje.6. bilježi rast i iznosi 0. u obama slučajevima. odnosno ravnotežni realni GNP. međutim.6. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. S prvobitnih 0.8 realnog GNP-a.2) ]. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. Uočili ste.875 raspoloživog dohotka.8. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji.14. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. C = 30 + 0. Raste.dakle.7 realnog GNP-a. kut krivulje agregatnog trošenja.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. a zbog rasta potrošnje. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.5 ona skače na 0.8 ⋅ Realni GNP. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.8. Budući da granična sklonost uvozu jest. Ili.8) . Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. s . stalna veličina (0.GSU (0. 0.

pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.875 raspoloživog dohotka.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .125 raspoloživog dohotka odnosno 0. 14. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. uloživši je u banku. smanjili potrošnju i povećali štednju. međutim. Što će se. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. naplatiti odgovarajuću kamatu.1143 realnog GNP-a.4. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. Pretpostavimo da ste. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. Granična je sklonost štednji iznosila 0.14.

86 274.0.57 -7.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.7656 ⋅ (1 . = = 0.14. Tablica 46. poveća granična sklonost štednji i. odnosno 0. dogoditi ukoliko se.0.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.85 51.43 = 0. ceteris paribus.15 548. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. 331 .1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. međutim.2344 raspoloživog dohotka.43 Naime.125 ⋅ 0. Prema tomu.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.58 640.1143.14 25. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. a funkcija štednje S = . ∆ Štednja 11.125 ⋅ (1 .28 42.0857) ] ⋅ Realni GNP.0857) ] ⋅ Realni GNP.42 60.875 ⋅ (1 .0.125 ⋅ (1 .57 17.30 + [ 0.14 4. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.00 91.72 27.0857) = 0.71 34. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .29 365.43 182.30 + [ 0.0857)] ⋅ Realni GNP.0.15 38.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 . Provjerimo navedene tvrdnje.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0857)] ⋅ Realni GNP. Što će se. Predstavimo novu situaciju.9143 = 0.125  .2344⋅ (1 0.29 15.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. stoga.72 457.

86 274.29 55.43 182. 332 . kao što ranije rekosmo.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.5. Granična sklonost trošenju iznosi 0.72 457.9143 = 0.15 548.0857) = 0.57 12.85 51. odnosno 0.86 34. Rast štednje ima.58 640. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.42 60.7656 ⋅ (1 − 0. a ravnotežni realni GNP 400. uz ostale neizmijenjene uvjete.57 17.7 ili 0.14 25. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. iznosi 0.7656 raspoloživog dohotka.14.28 42.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.29 365.71 34.72 77.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. Granična sklonost potrošnji.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.7 .58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.15 98. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.7656 ⋅ 0.

povećanja štednje. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. međutim. naziva se paradoks štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. 333 . a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. ceteris paribus. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. Do paradoksa. znači rast njegovog dohotka. kada je o pojedincu riječ.14. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina.

MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. multiplikator. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Slika 140. Vrijedi. jednostavno. 334 . Pogled će nas na sliku 140.5. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. dakako. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. Multiplikator autonomnog trošenja ili. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja.

moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 .Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan.14. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. 1 . Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. Prema tomu.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. Naime. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . međutim. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. multiplikatorski učinak. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je.

Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. multiplikator će biti: 1 = 1.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.7.67. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.14. 1 − 0 . a granična sklonost uvozu 0. Multiplikator = 1 − 0 .2). Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.

U tom će slučaju. autarkičnom gospodarstvu. Međutim. 1 . U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili.5. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. kao što zamjetismo ranije. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.14. 337 . kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. Pretpostavimo nadalje da je.1. granična sklonost uvozu = 0. budući da je riječ o zatvorenom. 14.5.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.2. . o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.

Dakle. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.6. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. 1 Multiplikator = 1 .14. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.Granična sklonost trošenju. . dakle. Koristeći sljedeće formule. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju . multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. 14. primjerice. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. Država može 338 . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva.

korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. 339 . promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza.1. efikasnost državne potrošnje. i obrnuto. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. o graničnoj sklonosti potrošnji. Međutim. Međutim. Upravo stoga. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. autonomnim porezima. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. posredstvom državne potrošnje. U praksi je. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP.6. naime.9. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena.14. dakako. Vrijedi. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja.9). Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Obrnuto. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Promjena autonomne potrošnje ovisi. nažalost.

Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. dakle. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja .realnog GNP-a. Naime. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.14. a granična sklonost uvozu 0. dotle dodatna kuna.2. Valja zaključiti da država jest u stanju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . autonomnim porezima.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3.9 = −3 1 − GST 1 − 0 .3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.9. u cijelosti u potrošnju.7 0 . varirajući veličinu paušalnih 340 . ne ide. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Kao što zamjećujete. a porezni multiplikator 3.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.33. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 .9 = − ⋅ 0 .

Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .5) − 0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.14.2. iznosi 0.9 (1 . dakle. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. kao u prethodnom primjeru. 14. (GSU = 0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.33 1 − [0. i veličinu induciranih poreza. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.9(1 − 0.t) = 0.2).2.2] 1 − [0.5).5) = 0. država može.25 0.45 341 . utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.9].5 (t=0.0.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.45 − 0.5 = 0.2] 1 − 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. s tim u svezi. Međutim.9 ⋅ 0.6. Granična sklonost uvozu.

što su. 342 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.5 + 0 .GSU = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . dakle. postoji još jedna mogućnost.5 = 0. Što je veća granična porezna stopa. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.05 + 0 .45 . Ako je GSP(DI) = 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .75 Pojava je granične porezne stope.1. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .9 tada je GSŠ(DI) = 0. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .75 Međutim.t) = 0.Granična sklonost trošenju . veći inducirani porezi. Multiplikator = 1 1 = = 1.33 0 .05.33 1 − GST 1 − 0 .Granična sklonost trošenju Prema tomu. Stoga je i multiplikatorski učinak.14. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.2 0 .0.2 = 0.1 ⋅ 0.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.25 0 . to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.

U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Novac kao obračunska jedinica. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Zahvaljujući tomu. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. međutim. obračunska jedinica. odgođenih. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja.15. On olakšava i ubrzava razmjenu.1. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Kao što rekosmo. budućih transakcija. bez obzira kako nastali. Novac je. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. podmirite u 343 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. dvostruko podudaranje želja. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . Štednja je. u najgorem slučaju. novac je ono što funkcionira. 15. itd.konzervator vrijednosti. pri tome će. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. bile očigledne: laka prenosivost. duhana. istovjetnost kvalitete. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Kao i prethodna. npr. U vremenima inflacije. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. Prednosti su plemenitih metala.zlato i srebro. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Međutim. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. 344 . upotrebljavane kao sredstvo razmjene. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. Prema tomu. Dakako. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu.). a potom i kao obračunska jedinica. Najrazličitije su stvari. pšenice. krzna. djeljivost.. Razlog držanja novca. Sredstvo razmjene. unutarnju vrijednost. služi i kao zaliha vrijednosti . poput stoke.15. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca.2. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. kao sredstvo razmjene. trajnost. prije svega. kao novca.

težina jedne zlatne poluge iznosila 12. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. ipak ograničavali. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). etablirani nakon I. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. Trajao je sve do I. funta). 345 . dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). u početku bijaše konvertibilan. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. svjetskog rata. rezervne valute (dolar. svjetskog rata. godine. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. naime.15. imala je zlatnu podlogu. taj drugi oblik novca. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). Riječ je o mjenici koju izdaje banka. U Engleskoj je. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Banknota. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Metalistička teorija. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. Papirni novac. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. koja glasi na donositelja.44 kg. taj prvi oblik papirnog novca.

3. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. I konačno. zlatni se standard napušta. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. ovisi o količini novca u optjecaju. Depozitni novac (knjižni. ne posjeduje materijalni oblik. depozitni novac. Riječ je. Unatoč nekim lošim iskustvima. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. ceteris paribus. jednostavnije. za razliku od papirnog i kovanog novca. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. Ili. 15. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. a nalazi se na računima banaka. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. dakle. dakle. spomenimo posljednji oblik novca . radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. 346 .15.nevidljivi.

te depozita s rokom kraćim od jedne godine. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. str. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. kao komponente novčane mase (M1). Međutim. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca.: Monetarno-kreditna politika.štednja diskvalificira. 347 . Zagreb. Informator. I. 60. 1992. “near” novca.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Pokušajmo objasniti cijeli proces. A. Šokman.15. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. Naime. 94 Perišin. prije svega. Ovdje. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. a vista)..4. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita.. njihova ih namjena . Novčani je agregat M2 šira mjera novca. BANKE I STVARANJE NOVCA . međutim. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. namijenjena štednji. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su.”94 15.

Ovaj će depozit. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. 1990. 97 Perišin. Pretpostavimo. nadalje. Zagreb. 717. drži. Prema Parkinu96. na svakih 100 dolara depozita.rezervu likvidnosti. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. posjedovati određenu rezervu . No.15. u svakom trenutku.: Economics. str. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Iznos ovih sredstava je neophodna. obliku rezerve likvidnosti. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. 96 Parkin.97 Prema tomu.: Monetarno-kreditna politika. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. manje od 2.. tipična američka banka. Banka B će 95 Ali. 39. str. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. 1992. po sili zakona. minimalne likvidnosti ili tzv. 348 . da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica.. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. I. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A.4 na jedinicu depozita.5 dolara. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. određeni. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. Informator. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa.. Addison-Wesley Publishing Company. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. New York. u obliku rezerve. banku B. M. Šokman. A. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95.

64 12.44 150 Nove rezerve 40 24 14.6 novčanih jedinica.6 12.4 8.96 100 349 . način: Tablica 48. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.4 250 Novi krediti 60 36 21. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.4 na jedinicu depozita).6 32. itd. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. možda pregledniji. itd.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).96 19.15.

.15. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. 350 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. iznosi 2.: Basic Economics. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. Karatjas. 4 = 2. J. potencijalni) novčani multiplikator. N. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. 249. Macmillan Publishing Company. dakle.5 98 Prema: Dyal. 1985. u našem primjeru.5.A. Zašto? Zato što (jednostavni ili. za 150 novčanih jedinica. Naime. kako ga još zovu. str. New York. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita.

ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. može teći i u suprotnom smjeru. odnosno količinu novca. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR).4). 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. novčani multiplikator iznosi 2. kao u našem primjeru.15.5. u obliku gotovine. dakako. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. u obliku depozita. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2.5 ⋅ ( − 60) = −150] . Istina. izvan računa banaka.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. Proces. u banke stvarajući novi višak rezerve. Dakle. Oni mogu biti zadržani. 351 . maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2.5 = 250).

Dow Jones-Irwin. I.5. kontrolira banke. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime.: Monetarno-kreditna politika. utvrđuje opću likvidnost banaka. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. 26.: The Money Market.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. Zagreb. Narodne novine.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. 99 352 .15. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju.. itd. M. svojim djelovanjem. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Informator. broj 35. 1983. Konkretnije..99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. 178. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. Homewood. Illinois. svibnja 1995. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Ona. utvrđuje količinu novca u optjecaju. te odgovara za realizaciju monetarne politike. Šokman. str. 100 Perišin. te je sada Hrvatska narodna banka. 101 Vidjeti: Stigum. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje.. A. izdaje novčanice i kovani novac. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. u svezi toga. 1992. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te.

1.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.5. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa.15. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.1. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.5. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.1. 15. 102 353 . Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). kao što već rekosmo. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . Neki ekonomisti . ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava.M1) veća što je kamatna stopa manja. 361 . Kupovat će. angažirati na način da zarađuje kamatu.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope.monetaristi . Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. pri kamatnoj stopi (k’0). Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. posredno. i agregatnu potražnju. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. dakle.15. do rasta investicija i agregatne potražnje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Međutim. naplatiti kamatu. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. vrijednosne papire kao što su. a potom. primjerice. dakako. obveznice.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . 337. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Cincinnati 1988. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. SouthWestern Publishing Co. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. porasti za 5%. Kao što znamo. 362 . uz pretpostavku da se v ne mijenja. str.. primjera radi. W.: Economics -A Contemporary Introduction. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. M poraste za 5% tada će. A. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. Milton Friedman. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). Ukoliko. također. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. 104 Vidjeti: McEachern.. nominalni GNP.15. Prema tomu. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca.

količina novca mora. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. 363 . kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. a te je promjene moguće anticipirati. Ili.15. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. Njezin je. ako se v mijenja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. nakon potrebitih prilagodbi. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. naime. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Ključno monetarističko pravilo. pratiti promjene realnog GNP-a. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna.

Rast je državne potrošnje (G). Svakako. Naime. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. u pravilu. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. stoga. učinak istiskivanja. po agregatnu potražnju i realni GNP. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. prema njihovomu dictumu. 364 . monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. u velikoj mjeri. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. pak. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. padom privatnih investicija. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. Učinci rasta državne potrošnje. Ukoliko je. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. pad privatnih investicija.15.

1991. D. Homewood. P. 1995..: Kapitalistička revolucija.3. Zagreb. Richard D. Školska knjiga. A. Informator. Irwin.Irwin. 3. "Naprijed". Baily. I. 365 . Daniel. Bilić. Dyal.P. Clarendon Press. Pravni fakultet u Splitu. M.: Ekonomski leksikon. New York. and the Market. 6.. Oxford. Inc. J. Baban.A. October 1960. 1991. 9. Split. N. Houghton Mifflin Company..: Ethics..: Basic Economics. 1988.. Bronfenbrenner. d. 5.: Money and Banking. 8. M. Journal of Law and Economics. Dragičević. W. Berger. T. Sichel. 1985. Macmillan Publishing Company. W. 1996. 10.. Financial Markets.. Black. 7. 1985. L. Karatjas.LITERATURA LITERATURA 1. Lj. A. and the International Sector. R. Gardner. 2.: Tržište.: Macroeconomics.: Macroeconomics.. Friedman. BPI.: The Problem of Social Cost. Coase. Boston.: Politička ekonomija. Zagreb. N.d. Buchanon. Homewood.. Zagreb. Efficiency. 4. vol.. 1991. 1987.

. Friedman. 1992. 21.. R.K. 23. J. M. 20. 1958. 14. Harmondsworth. Fischer. M. Friedman. New York. 16.: The Life of John Maynard Keynes.Theory. 1988. 1991.: Kapitalizam i sloboda. S. R.. R. Stvarnost. Penguin Books Ltd. Harrod. Globus .. 19. London. W. Zagreb...W. R. 1984. Poole. New York. Eckert. Zagreb. Zagreb. Froyen. 1981. 1986.. L. H. 1981. 1987. K. K. L.. 24. Beograd.: Macroeconomics .: Introduction to Macroeconomics. R. Mc Graw-Hill Book Company.. Taylor. 1951.. T. F. 366 . Galbraith. The Dryden Press..: Ekonomija za svakoga. P. J.. Dornbusch. R.LITERATURA 11.C. 17. Galbraith.B. R. New York. 1988. 18. R..: Anatomija moći. Performance and Policy.: Doba neizvjesnosti. Leftwich.. Heilbroner.: Free to Choose. J.: The Price System and Resource Allocation. Kultura.Školska knjiga. Heath and Company. V. New York. Macmillan and Co....: The Economic Way of Thinking. Heyne. 13. Avon. R. 15. J. 1995.: Macroeconomics-Theories and Policies.: Almost Everyones Guide to Economics. Stvarnost. E. 1986.: Financijski capital. J. Inc.. 12. Norton & Company.. Henderson. R. 1983. New York. Friedman. 22. Zagreb. Macmillan Publishing Company.o. D. W. C. "Mate" d. D. Thurow..: Principles of Macroeconomics.. Hilferding. Hall. Lexington..o. Schmalensee.. Macmillan Publishing Company. Galbraith.

: Economics. N. 1989.: Načela ekonomike. Cincinnati. 32.. Šokman. H. South-Western Publishing Co. 28. Beograd. 1991. Lorković. A.o.G. 30. 31. 1992. 36.: Monetarno-kreditna politika. New York. .: Economics. B. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. "Mikrorad" d..: Uvod u ekonomiju. 35. Zagreb. W. 367 .: Modern Microeconomics . 34.: Počela političke ekonomije. J. M. (reprint). Boston.. The Dryden Press. D. 37.: Microeonomics. H.. 27. Mansfield. A. 1989. Prosveta. 1989. I.. 1993.o. New York.: Economics . Boston. E.Ekonomski fakultet Zagreb. Zagreb. K. Kovačević. 1990.: Introduction to Economic Principles. New York. Inc. Mabry. kamate i novca.. Norton & Company. Addison-Wesley Publishing Company. R. Zagreb. Parkin. 1998. W. B.: Principles of Economics. 29.H. 1979.: Opća teorija zaposlenosti. 1988. Centar za kulturnu djelatnost.o.Analysis and Applications. 26. Irwin. Informator. Centar za kulturnu djelatnost.LITERATURA 25.. Hyman. A. N.. M. Mankiw. 1987. Zagreb.A Contemporary Introduction. Zagreb. D.W. Irwin. N.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Inc. Marx. Inc. 1994.o. 33.. New York. MED.. Marshall.. Ulbrich.. McEachern. 1987. Mc Graw -Hill Book Company. tom 19. Hyman. Perišin.. Keynes..

Wonnacott. O. 1983. Zagreb. 42.. L.. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.. Zagreb. B.: Ekonomija. D. 26.. Oxford University Press.: Essentials of Economics. Louis 1987.1995. Truett. Dow Jones-Irwin. 48. Truett. Ricardo. New York. P. R. Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb. Informator. D.. W. 1983. Nordhaus.: Microeconomics. J. J. T. 47. Schiller. Sammuelson. A. 1993.05. 51. 2000.: Načela političke ekonomije.: Economics.: The Strategy of Conflict. Schelling. Masmedia. Narodne novine. John Wiley & Sons. Globus. New York. 1990. Socialism and Democracy. A. 44. P. M. McGraw-Hill. The Brookings Institution. 368 Poslovni rječnik. Okun. R. 1970. 1992. 41. .LITERATURA 38. Schumpeter.. Washington. 46.: Treći put. 1983. New York. "Mate". 49. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 50..: The Money Market. New York 1960. Wonnacott. Zakon o trgovačkim društvima. Kultura. 40. Zagreb. Zagreb. Smith.: The Political Economy of Prosperity. Beograd 1970.B. Zagreb. 1947.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. 43. broj 35. Šik.: Capitalism. Stigum.. 1996. M. St.A. D. 39. Homewood. 45.C.

46 miješana. 255 javna. 264 realni. 347 Bentham. Ronald. 348 sekundarna emisija novca. 228-231 amortizacija. 181 369 . 120 dohodak. 58 čišćenja tržišta. 258. 303 analiza. input. 67 relativna cijena inputa. 260 nacionalni. 256 deflacija. 223 B banka. 244 potencijalni. 256 realni. 258 komplementarna. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 222 crta izotroška. 309 disekonomija razmjera.226. 264 raspoloživi. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 51 bruto nacionalni proizvod. 222 kapitalna. 255 inferiorna. 244. 7-8 pareto optimalna.223. 9. 203 output. 244 depresija. 202 troškova i koristi. 222 normalna. 255-257 mjerenje. 222 slična. 235 Böhm-Bawerk. 265-266 devalvacija. 153. 6-7 decentralizirana. finalna. 187. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 347 centralna. 27 dionice. 166-169 dno. 117-118 crta proračuna. 221-222 pareto suboptimalna. Charles. 266 dobra. 257-261 nominalni. 45 privatna. 114 diskriminacija cijena. 63-64 alokacijska efikasnost. 263 osobni. 189 Coase. 173 C cijena. agregatni. 307. 232 dominantna strategija. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 259. 11 darvinizam (socijalni). 94-101 ravnotežna. 6 centralizirana. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 232 Coaseov teorem. Jeremy. 10 bogatstvo. Eugen. 45 intermedijarna. 187-188 D Darwin. 10 antimonopolno zakonodavstvo.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa.

143-144 elastičnost. 221 državna potrošnja. 229 pozitivne. 17 keynesijanska. Hermann Heinrich. 154. 338 Friedman. funkcije. 241-242 inflacija. 305-306 duopol. 181 E ekonomija. minimalni. 301. 9 socijalistička. 316-317 granična sklonost uvozu. 362 I indeks potrošačkih cijena. David. 37-47 eskontna stopa. 194 gubitak. 5 Hume. 16. 103-104 granični trošak. 47-49 potražnje. 6-7 tržišna. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 9 ciljevi. 228-229 granični prihod. 56 granična društvena korist. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 229. 124 granični društveni trošak. 230 granična korist. 294. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). Thomas. 193-194 granični privatni trošak. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 9. 223 granična porezna stopa. 258-259 bruto privatne domaće. 6-7. 227 negativne. Milton. 259 funkcija. 331 granična sklonost trošenju. 328 granična sklonost štednji. 190-191 ekspanzija. 233 ekonomika. 227. 224 granična efikasnost kapitala. 228. 274 funkcija. 357 H Hayek. 265 eksternalije. 304-305 370 . ponude. 7-8. 16 Hobbes. 51 Gossenovi zakoni. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 143-144 prosječni. 8. 295. 33-34 ekonomija razmjera. 60. 9 kapitalistička. 33-34 oskudica i. 9. 13 definicija. 116. 228 granični proizvod. 243 G Gossen. 289 laissez faire.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 213 granična korisnost. 114. 53. 246 F fiskalna politika. 6.187-188 investicije. 326 granična sklonost potrošnji. 16 ekonomska renta. 241 godišnja stopa. Friedrich. 171.

214. 121-122 karta preferencija. 215. 187 financijski. 263 potražnja. William Stanley. 60-223 ukupna. 64-65 Jevons. 241 makroekonomska ravnoteža. 70-72 Keynes. 283. 11 matrica isplata. 275 kontrakcija. 154 monopolistička konkurencija. 246. 346-347 M2. 51 mikroekonomika. 10 Marshall. 352 ekspanzivna. 318 keynesijansko objašnjenje. 233 zakonski. 265. Karl. 307 kvantitativna teorija novca. 153. 360 monopol. 285 jednadžba izotroška. 284-285 zaposlenost veća od pune i.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 198 monopsonistička konkurencija. 222 čista. 286 puna zaposlenost i. 201 371 . 187 karta izokvanti. 272. 183 količina novca u optjecaju. 187 realni. 275 korisnost. 353 restriktivna. granična. 51-52 Malthus. 14. 266 inflacijski. granična. 285-286 recesijski. 154. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 180 Menger. 289 nezaposlenost i. 125-126 karta izotroškova. 53 ukupna. 347 makroekonomika. 318 agregatno trošenje i. 222 miješana. 12-14 Marx. funkcija. 247 različite interpretacije. 276 kapital. 216 kamatna stopa. 256. Karl. Thomas Robert. 358 instrumenti. 248 jednadžba proračuna. 118-119 jednadžba prometa. Alfred. 217. 60 izvoz. 347 M3. 246 J javna dobra. 154 prirodni. 222 L Lorenzova krivulja. 287 klasično objašnjenje. 275 realna. 241 monetarizam. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 286-287 M M1. 303 kapacitet. 51. 51 K kamata. 362 monetarna politika. 302 korist. 287 koeficijent koncentracije. 308 odrednice. 15. 173 monopson. John Maynard.

188 suzdržavanja. 264 faze. 259. 263 Nashova ravnoteža. 276 dugoročna agregatna. 339 inducirani. 181 nesavršena konkurencija. 173 neto investicijski dohodak. 176 diferencirani. 75 372 . 260. 264 neizravni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 321. 344 porezi. 276-277 elastičnost. 58 potrošačeva ravnoteža. 23 kratkoročna agregatna. 37-47 individualna. 263 neto. 19 tržišna. 201 potrošački probitak. 176 potražnja. 251 poduzeće. 334 autarkično gospodarstvo. 263 neto izvoz. 53. autonomni. 346. 276 novac. 23 ponuđena količina. 339 poslovni ciklus. 60. 330 Phillipsova krivulja. 146 potraživana količina. 269 elastičnost. 264 N nacionalni dohodak. 87 poduzetništvo. 269-270 O Okun. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 265 potopljeni trošak. 250 ciklička. 342 izravni (osobni). 252 sezonska. 353 oskudica. 20 agregatna. 251 frikcijska. 61. 250 strukturna. 300-301 novčana baza. 266 Okunov zakon. 23 agregatna. 266-267 oligopol. 277-278 tržišna. 337 granična porezna stopa i. 176 čisti. 261. 19 zakon potražnje. 9 osobni dohodak. 47-48 individualna. 253-255 plaća. 326-327. 226 neto nacionalni proizvod. Arthur. 309-310 P paradoks štednje. 343 oblici. 263 "nevidljiva ruka". funkcije. 205 neto korist. 24 agregatna. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 251 stopa. 23 zakon ponude. 19 agregatna. 19-20 oligopson. 341 otvoreno gospodarstvo. 354 novčani multiplikator. 306 funkcija. 7-8 nezaposlenost. 350 porezni multiplikator. 187-188 ponuda. 251 prirodna stopa.

238 proizvod. 295. 76-77 suradnička. 294 nakon poreza i transfera. 188 revalvacija. 295 funkcija. dominantna strategijska. bogatstva. 356 Ricardo. 181 potrošačeva. 331 prosječna sklonost. 101-102 proizvodnja. 37. 114. 222-223 profit. prekidanje.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 114 opadajući. 104-105 ukupni. 142. 221-222 prijelomna točka. Paul Anthony. 298 granična sklonost. 221-222 država i. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 235-237 dohotka. 144 u dugom razdoblju. 181 makroekonomska. "milo za drago". 258. 101 u kratkom razdoblju. 103-104 prosječni. 328 inducirana. 116 recesija. 132 sindikat. 101 slampflacija. 318 Nashova. 295. 183 tržišna. 307. 114. 301. 238-239 tržišna. 187 ponuda. 238 raspoloživi dohodak. 209. 46 R rad. 61. David. 134 ukupni. 140-141 S Samuelson. 294. 153. granični. Adam. 116 rastući. 230 supstituti. 267 Smith. 53. 250 raspodjela. 133-134 prosječni. 133 realokacija resursa. 235-237 373 . 152 prosječni. 136. 283. 300-301 funkcija. 246 problem slobodnog jahača. 265 renta. 293-301 autonomna. 264 ravnoteža. 88 monopolski. 315 agregatna. 10. 294. 150-151 maksimalni. 114. 177 subvencija. 205 Š štednja. 309 rezerva likvidnosti. granični. 162 normalni. 210 siromaštvo. 183 strategijska interakcija. 267 strategija. 238 granica. 88 ekonomski. 131-133 savršeni konkurent. 316 prosječna sklonost. 116 stalni. 295 radna snaga. 17 savršena konkurencija. 163 prinosi razmjera. 56. 9 Stagflacija. 298 granična sklonost.

132. 151-152 oportunitetni. 194-195 trošenje. 108 ukupni proizvod. 131 ravnoteža. 89. 177 vrh. 314-315 autonomno. 171 374 . 79. 115 eksplicitni. 106-107 zakon ponude. 308 V "vidljiva ruka". 351. 250 uvoz. 187 dobara i usluga. 151 fiksni. 23 zakon potražnje. agregatno. dugoročni. 155.53 zakon opadajućih prinosa. 316 odrednice. 109-110 implicitni. 364 X x neefikasnost. 313-315 granična sklonost. 309 granična sklonost. 177 tržište. 259 transferna zarada. 151 varijabilni. 177-178 tehnika proizvodnje. 271 supstitucije. 67. 19 zaposlenost. 190 trošak. 206 istiskivanja. 26-27 zatvorenikova dilema. 110-111 transakcije. 151-152 prosječni. 318-319 Z zajam. 206 vanjske trgovine. 7-8 višak rezerve. 232 vodstvo u cijenama. 272 realnog bogatstva. 89 ekonomski efikasna. 315-316 ravnotežno. 316-317 inducirano. 126 tehnološki efikasna. 315 funkcija. 89 realne kamatne stope.209. 345 oblici. 284-285 tržišna moć. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 345-346 U učinak. 171 transferna plaćanja. 63 traganje za rentom. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 187 zlatni standard. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 179 zemlja. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 232 ukupni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 250 puna. funkcija. dohotka. 89. 252. čimbenika proizvodnje. 265 vrijednost. 179. 272 teorija granične korisnosti. 194 prosječni. 354 vlasnička prava. 230. 51 teorija igara. 108 granični. granični. 179 teorija krivulje indiferencije. 107.