Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.............2...............80 4.....93 5... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije .60 4................3...........1...................................77 4...2..1...4.....................1..............2...................5.........5.......2.......1.. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE...1.2.......... Učinak dohotka i učinak supstitucije .......53 4.... Promjena potrošačeve ravnoteže ......2..1................................2......1.....................69 4...............72 4.91 5...............1...............5.............................................63 4.......3....67 4.....65 4. Korist i potrošačeva ravnoteža ....................2.................. PROIZVOĐAČEV IZBOR ...............................87 5...................75 4......1.....87 5.........2.. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI...2...........51 4.2.......................... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ..............2.............. Oblici poduzeća ..2. Cijena dionice .......90 5..94 VIII . Zaključno o teoriji granične korisnosti ........... Dioničko društvo ................................usporedba ...........1...............2.....1................1....1............................................................. Potrošačeva ravnoteža ........... Potrošački probitak ....2.....................51 4.........2...................... Krivulja indiferencije........................................4......6............................ POTROŠAČEV IZBOR..........1.58 4..................... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI....62 4......1.. Crta proračuna i realni dohodak .83 5..79 4.................1.......... Vrste dionica .....1.......SADRŽAJ 4........ Potrošačeva ravnoteža ......57 4.......... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .........................3.....1.... Crta proračuna i relativna cijena..........1..........2... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje.......

.................2.... Karta izokvanti ....2.3....................3..........................................1........114 5... Relativna cijena inputa i crta izotroška...................2......... Prinosi razmjera..............1... Ukupni proizvod ...... Prosječni ukupni trošak ....... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .................1.............................118 6.......4........................104 Zakon opadajućih prinosa......................... 97 5......109 5.. Jednadžba izotroška.3..........................................................3.........101 Granični proizvod .........3.........................1............1..............2......................2..94 5.................. CRTA IZOTROŠKA ....1..............2...1........126 IX ...... 5.... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ..................2..........SADRŽAJ 5...2........2..............107 5...................107 5......................... IZOKVANTA ..KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ..............3.......................2...............103 Prosječni proizvod ...............2........3.........1...................2.....................1......101 5..........................2..................... 5.......... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ....................124 6....................... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .. Prosječni trošak... Granična stopa supstitucije kapitala radom ......................2...... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE .120 6... 5.. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ....1.......125 6........4...122 6... Ukupni trošak .......................110 5.....2.....121 6.115 6.1. TROŠKOVI 5..2......... Karta izotroškova...............3......2..........117 6......4....2................................ Granični trošak ...106 ........113 5...............1...............................117 6............4.....

............2............... SAVRŠENA KONKURENCIJA .2..7.......... Ukupni prihod....1... MONOPOL .................148 7.164 7.....2............................7..160 7. Usporedba monopola i savršene konkurencije ......1.163 7....................2...165 7.. Savršena diskriminacija cijena ........ Granični prihod...2..........6............154 7.............. granični trošak i profit ..... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka....146 7..................1............. Pojam i oblici... ukupni trošak i profit ................... Granični prihod. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .. Monopol i diskriminacija cijena ........169 X ............131 7.1.........1..................... Prekidanje proizvodnje .. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka............1............................. ukupni trošak i profit .......4........ granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ...........167 7..2............1.......... TRŽIŠTE DOBARA.........131 7.... Ukupni....5.......... Prijelomna točka u uvjetima monopola .........136 7..135 7...2..........1.................................... Monopol i krivulja ponude .........166 7..............7................................146 7...2........... granični trošak i profit ....1........ Pitanje izlaska sa tržišta.....2.......1...................3....................2..141 7...2..............133 7.................................... Ukupni...3.. Potopljeni trošak ..............143 7.. Maksimaliziranje profita.1...2.... granični i prosječni prihod monopola.2.............1.....................154 7..... 137 7.......2...............3..........4. Ukupni prihod.149 7..1..1........................144 7...............2. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ..............6....SADRŽAJ 7...................9.1..2...3.............. 159 7......5.......................2.....155 7...159 7.8..1.....................8... Maksimaliziranje profita........... Krivulja ponude savršenog konkurenta ......2......1....

............................ Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija..... monopolistička konkurencija......... Kratko vremensko razdoblje ...............202 8.....203 XI .....202 8........ Igra u duopolu ....192 8.3............ Profitno maksimilizirajući input ....1.....2............................1........2................3.179 7.....184 8....1...........................2...........................187 8.........................3......1...........3.2........173 7.......................... NESAVRŠENA KONKURENCIJA. PODJELA ČIMBENIKA ...........2....2............................173 7......176 7........ Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ........198 8..1.............. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .. Dugo vremensko razdoblje.......1...3.............3....1.................. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE. Input analiza ........4.................................. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.......................1.............. monopol)............3........SADRŽAJ 7.... Monopson .188 8.... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA .......4..1.2.......................179 7.........177 7.... oligopol..................175 7...................187 8......2.............174 7........183 7......3.... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ..........3.............................4..4....3...4......... Monopolistička konkurencija .....2.........................4................2...................... Output analiza. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE..2.........2......................... Zatvorenikova dilema..............195 8..3............................ Teorija igara ..............183 7..2..1....... Oligopol .......3................2..181 7...

..3...........205 PROZVODNJE 9.218 9..................215 Ponuda zajmova.........2.3..........................3..... TRŽIŠTE KAPITALA ............233 XII ........... 230 10.....1......1............ Zaključno o eksternalijama ..................................... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.. 224 10...... DRŽAVA I TRŽIŠTE ...1........ Potražnja za kapitalom..1.......219 9......................1.....................2.......2..2.1...2...................2........2.... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA . Ponuda zemlje..205 9.... Porezi i alokacijska efikasnost ........... Subvencije i alokacijska efikasnost ........1..................SADRŽAJ 9...............internalizacija eksternalija....... TRŽIŠTE ZEMLJE ........................... Ukupna i granična korist javnog dobra .................1................. 209 9...2........208 9..1...........205 9.............2...221 10.............................228 10..207 9...................211 9............ Uloga sindikata .. 9... TRŽIŠTE RADA ..........................1............. Država i (prirodni) monopol........1....................2........2.....................................1..227 10........222 10......1.1............217 9....................... 231 10...........4.................. Necjenovne odrednice potražnje ..................211 Potražnja za zajmovima... Ponuda rada ...210 9.................................2..........3.............1....................1........219 10........221 10.......... Necjenovne odrednice ponude. Država i eksternalije ..... 9... Ravnoteža na tržištu rada.............223 10.....................2..................1........................1.................................1............2.................1...1...........2............................3..............1.... 9...............................2.........3.......... Javna dobra ....1...........................3........ Ravnoteža na tržištu zemlje..216 Ravnoteža na tržištu zajmova ....2....1....... Analiza troškova i koristi ....................

1........................2.......250 11..............4................................ Pristup dohotka ..........4........................ 258 11................ INFLACIJA .......253 11....... Krivulja agregatne potražnje .....................................2.1............ POSLOVNI CIKLUS ................1..... NEZAPOSLENOST..3....... Phillipsova krivulja.269 12.....................2..................3....1..................................1........ Raspodjela nakon poreza i transfera ... Poslovni ciklus i nezaposlenost ...241 11.....................................4....... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .......1.............3...1...1.2.......SADRŽAJ 10....264 11............262 11..1........2....241 11.......3..2...1....235 10............. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA . Kvantitativna teorija novca..... Pristup trošenja ..2... 260 11........1....3...246 11....266 11......1....255 11...........1...... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .............. Poslovni ciklus i inflacija ................267 12............ Jednakost pristupa........................2.....1.250 11.........269 12....248 11...............................2......... Stopa i oblici nezaposlenosti ....235 10... Različita tumačenja jednadžbe prometa .........2.......................269 12.................................. Lorenzova krivulja....238 11.... 261 11.2..273 XIII .................................................1...2.... Promjene agregatne potražnje ............................................. AGREGATNA POTRAŽNJA ...257 11..........................3.................. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ...... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ...........1...1.. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda....................3.............1....

3....SADRŽAJ 12..........2................................293 13.............4......3...... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA....1.........3...............300 13.........309 XIV ................281 12....funkcija agregatne potrošnje ............................3.4.............3. NETO IZVOZ ............ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ..........................290 12.......279 12..284 12.............5...........283 12.......2.............. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ......306 13....3.......................1......... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...........1... AGREGATNA PONUDA.....................276 12...... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže... Potrošnja i realni GNP ........ Učinak smanjenja agregatne potražnje ........2............................2.............3.......2...4...1.. Odrednice izvoza ............................... INVESTICIJE ....5..................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti........293 13..............1..3.. Odrednice uvoza .................2.......... Promjene kratkoročne agregatne ponude ............ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti...................2............ POTROŠNJA .....4...302 13..5.................... Funkcija neto izvoza................1...............308 13........3...285 12.....................289 12....291 13..............................................3......................1....294 13................ Učinak povećanja agregatne potražnje ............276 12..........305 13... DRŽAVNA POTROŠNJA ........................286 12................3.............307 13...................2.... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže........ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ..............4..................................3....................1..............................2.................................2.......... Funkcija potrošnje i funkcija štednje..............287 12...

...........2. Multiplikator i granična porezna stopa .3............................................338 14............... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju...................1.................. NOVČANA MASA.....................................6.......3..............324 14....321 14......SADRŽAJ 14...........334 14........ NOVAC ..4................ PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a............. Multiplikator otvorenog gospodarstva.........................................330 14..... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ..... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .......SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA....................313 14............................. FISKALNA POLITIKA ............. Porezni multiplikator ........................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ...............343 15...................3.......347 XV ..................341 15.................344 15..1......346 15..........6. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ....2..........326 14.........2....5...2. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA....... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.............313 RAVNOTEŽA 14.....3........ PARADOKS ŠTEDNJE.........343 15..2......5..319 14....................neplanirana promjena zaliha....1.....339 14.....................318 14................................................ FUNKCIJE NOVCA ..337 14.....2......1...337 14..1...324 14........................... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ............ OBLICI NOVCA.............2.................2....1................4.5........... Makroekonomska ravnoteža ..... BANKE I STVARANJE NOVCA ..6.................

............. 357 15.. Restriktivna monetarna politika......352 15..5.........5.............................353 15...............1.......1............ 356 15......... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ...........5...1....365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO.3................5.......5....................5....................2.............353 15......5................. Operacije na otvorenom tržištu ..........3.............1......................369 XVI .....4......... Instrumenti monetarne politike....... Ekspanzivna monetarna politika. Eskontna stopa ............1.... Monetarizam ....................2............358 15....................................360 15...360 LITERATURA ...... Rezerva likvidnosti ............SADRŽAJ 15....5...

zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. koncepcija udžbenika izaziva. i može izazvati. pri tome. te fiskalne i monetarne politike. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. jest izuzetno delikatna zadaća. sve dobronamjerne kritike i 1 . Autor. itd. bruto nacionalni proizvod). Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". određene kontroverze. podjeli ekonomike. tzv. mikroekonomskoj ulozi države. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. znanosti o ekonomiji. makroekonomske ravnoteže. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. "novijoj". Sastoji se od petnaest poglavlja.PREDGOVOR I. te vrijednih doprinosa domaćih autora. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. Moguće ovakva. On nastoji studentu. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. Udžbenik udovoljava ovakvoj. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. neuravnotežena (ne i neuobičajena). određivanju veličine outputa pojedinih dobara. Dakako. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. Prvi su koraci uvijek najteži. i ekonomije. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. ali koje će i provocirati njihov interes. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. nezaposlenost.

mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. sc. ne može pobjeći od svog sadržaja. nezaslužnim komplimentom. Držim.dr. On. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. da će pomoć i ove vrste.dr. mojim studentima. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. prije svega. Prema tomu. dobro doći. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". dr. prof.primjedbe bit će pozorno razmotrene. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.sc. sc. Ivan Bilić. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. U Osijeku svibanj 1998. ne i neveliko. Velika je moja zahvalnost. Prof. Naime. Ivan Ferenčak 2 . doc. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. dakako. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. Ivan Mandić. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. dr. svu makroekonomsku problematiku. Ekonomika. te prof. Branko Kovačević. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. ma koliko skromna ona bila. Marijan Karić. za pruženu svekoliku potporu. nego i sveobuhvatnijih znanja. makar bila riječ i o njenim osnovama. sc. Autor mora priznati izvjesno. prije svega. naime. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. dakako. međutim.sc. Dr.

od strane studenata. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. dr. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Ivan Ferenčak 3 . Branko Kovačević. moguće. Ali. broj stranica. odnosno prvog izdanja ove knjige. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Dr. nadam se. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Marijan Karić. dakako. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Prof.PREDGOVOR II. dakako i prije svega. Povećan je. godine. sc. tržišne ravnoteže. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U Osijeku veljača 2003. dr. sc. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. ali one. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Ovime je. sc.

.

ipak. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. siromašan i. Bez takvog mehanizma. 3. postojao bi stalni strah. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. opasnost od nasilne smrti. naravno. or the Matter. EKONOMIJA . pismo.: The Economic Way of Thinking. Dapače. na složen način povezanih i isprepletenih. nema računanja vremena.1. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. O EKONOMIJI. New York. ne postoji umjetnost.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. 1987.: Leviathan. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. blagodatima civilizacije. nema mjesta za industriju.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. kratak. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). zajednica i najgore od svega. 5 . O EKONOMIJI. teško da bismo uživali u. T. a čovjekov bi život bio usamljenički. P. kako veli Thomas Hobbes. str. Macmillan Publishing Company.1. navedeno prema Heyne. međusobno.

dakle.: Kapitalizam i sloboda. Model centralizirane alokacije resursa . 6 . potreba itd. dakle. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. druga ekonomija. prisilu. učinkovito zadovoljiti potrebe društva..ekonomija. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. kako ekonomisti vole reći. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). država ili neki njen organ mora biti u stanju. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. investicija i potrošnje. alokacije resursa pretpostavlja. ljude različitih navika. grubo rečeno. između ostalog.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. s tim u svezi. manje ili više eksplicitnu. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. manje ili više. Dva su. u kratkom vremenu.socijalističkoj ekonomiji.metodi tržišta. Drugi način. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".1. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . Zagreb. ali doista svih. interesa. Globus-Školska knjiga. proizvođača i preferencijama svih potrošača. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. načina. kooperacije i.. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . O EKONOMIJI. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. Naime. M. str.2 Što je to što. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. 1992. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Drugo. 24.

Komandna . proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. potrebito je još nešto. nije moguće. Tržište pruža sve informacije. Međutim. nego centralno planiranje. Naime. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Ukratko. nastoje realizirati. 7 . te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . ne poduzetništvo već poslušnost. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. opet. On je izuzetno zahtjevan. i tržište. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. poteškoće ovdje ne prestaju. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku.3 Model decentralizirane alokacije resursa . I ne samo to. kolektivizam ili altruizam. uostalom. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. dakle.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. Ne vlastita inicijativa. kao mehanizam koordinacije. kao motiv. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. u uvjetima kronične oskudice koju. Ali.kapitalistička ekonomija . O EKONOMIJI. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. preko mehanizma cijena.1.tržišta. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Ovdje se. jednostavno. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. osobni. Međutim. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Potrošači.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke".

Ali. itd. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. No. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. Zagreb. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. 1983. idealna. javnih dobara. na sve kvalitetniji način. Ono poznaje monopole. neprekidno uvećava. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. da se proizvodnja. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. kojima altruizam nije stran.4 1. osobni interes jest i može biti u službi općeg ..2. dakle. O EKONOMIJI. da se proizvodnjom.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. Nažalost. Ni kapitalistička ekonomija nije. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je.1. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". Globus. imali smo prilike vidjeti.: Treći put. 4 Vidjeti: Šik. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. 174. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. str. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. O. 8 .

aktivnosti vezane za alokaciju resursa. Zamjetna je. kapital.1. čak i za zabavu i razonodu. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. "Bogatstvo i moć svake zemlje. str.. 1776. Kada tako ne bi bilo. 516. 210. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. sasvim 5 Smith. naime. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. ukoliko moć zavisi od bogatstva. Ekonomika. str. 6 Isto. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. O EKONOMIJI. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. zemlja. dakle. Beograd. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. 9 . A. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. poduzetništvo) bili neograničeni. Kultura. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse .sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja."5 Naravno. znanost o ekonomiji. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Dakako. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. 1970. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. Ona.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. Ali. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Ali. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda."6 Eksplozija dobara i bogatstva. njegova odbojnost prema monopolu. kada bi resursi (rad. sebični interes stavi u službu općeg.

O EKONOMIJI. str. tvrdili su utilitaristi. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. 121. dakle. Centar za kulturnu djelatnost. kad ga ima obilno. str. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju.: Načela političke ekonomije. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. 8 Isto. H.: The Study of Sociology. str. Spencer. Ali. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. 9 Isto. ali su bili najbolje što se moglo postići. ekonomski su teoretičari nudili i druga. 10 . ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod... Ako stvari stoje kako stoje onda. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. da ih sebi pribave. na čelu s J.11 7 Ricardo. D. 1983.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . Appletonand Co. 438. str. New York. Zagreb."9 Jasno se.. učiniti sve zadovoljnima i bogatima." "Rezultati možda nisu bili najbolji. "Rad je skup. J. H.1. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. 1983. Benthamom. i s tim u svezi siromaštva.: Anatomija moći. vide u pretjeranom množenju radnika. Zagreb..K. Ekonomisti tu činjenicu . 121. a ni sada. D."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. 10 Galbraith."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. 1891. kad je rijedak. str. 118. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. Stvarnost. Implicitna. 110 11 Vidjeti: Spencer. a jeftin.nisu mogli ne uočiti. vele ekonomisti utilitaristi. ni tada. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ".

kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. na ovaj ili onaj način. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. tvrdi marksistička politička ekonomija. razloge isticanja vlastitog. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. No. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). Ukratko. neprekidno "sve revolucionira. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). tako da "altruiste" čeka izumiranje. I naglasimo. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. rušeći 11 . Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. koja će se obavljati u uvjetima društvene . kako u prirodi tako i ljudskom društvu. u stanju su zadržati sve što proizvedu. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". kapitalističku ekonomiju. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. druga ekonomija. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. Uostalom. Predani egoisti. Dakle. na čemu bi inzistirali? Marx je. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. Npr. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju.1. Riječ je o neumoljivom procesu. u oskudici. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. i oni u prirodi i oni na tržištu. Riječ je o alokaciji. drugi mehanizam alokacije. O EKONOMIJI. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju.

1890. 12 . 1979. godina) koji oko četrdeset godina.: Načela ekonomike. prema vlastitim riječima. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. Zagreb. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. Ugrađuje u nju. Beograd. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. 63. K. 15 Marshall. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. O EKONOMIJI."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . 14 Marx. Dakle."15 12 Ali. sve do svoje smrti 1924. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima.1.: Osnovi kritike političke ekonomije I.. eksploatacija. 25. K.: Isto. str. 261.12 proširenje potreba. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. vjeruje Marx. Povijest ga je demantirala. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. 13 Marx. Prosveta.. A. Oduzmite stvari tu društvenu moć. tom. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. 19. razvitak proizvodnih snaga. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje.nap. str. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 1987. Centar za kulturnu djelatnost. MED. nasilnom kraju."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. pak. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. godine. str.

13 . među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava .obrađujući slične probleme u različitim zemljama . čista i primijenjena. O EKONOMIJI. ekonomika se kloni političkih problema.nap. Međutim. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. te je ona "znanost. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. str. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. I tako sada. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. str.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. 47-48.1. njenih istraživanja. 31. autora) koji ."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Isto. 16 17 Isto. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. kada su veće iskustvo. a ne znanost i umijeće. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. a zbog pravednosti i opće sreće.

dakle." 18 Prema tomu. Valjalo je. koja ne bi bila kapitalistička. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. međutim. naime. U tim. Isto. Rodbertus i drugi . nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . str. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. Nećemo je prepričati. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. u slučaju Marxa. a ne rada i čekanja. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. doista teškim. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. 14 . je problem koji Keynes pokušava riješiti. proizvod onih koji njima rukuju. "Tvrdili su (Marx. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. za nagradu za čekanje. Nezaposlenost. 18 19 Isto. 357. riječ dobija John Maynard Keynes. Velika će ekonomska kriza."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. 358. str.socijalističku ekonomiju). EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada.nap. O EKONOMIJI. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala.1. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. taj stari problem.

ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.M. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 213. kamate i novca."21 Naime. kamate i novca. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Macmillan and Co.20 On smatra. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. 1951. 213. London. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. 1987..M. smanjuje se broj zaposlenih. kamate i novca.F. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima.: Opća teorija zaposlenosti.. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. R. Terapija se nameće sama po sebi.: The Life of John Maynard Keynes. Centar za kulturnu djelatnost. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. str. str."22 20 Vidjeti: Keynes. Zagreb. J.1. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. Centar za kulturnu djelatnost. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. 1936. 22 Keynes. 1987.. Osim toga. 21 Harrod. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. O EKONOMIJI. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći.: Opća teorija zaposlenosti.. Zagreb. 15 . a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. J. str. 121. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. smanjuje se proizvodnja.

Riječ je o neoliberalnim ekonomistima ." 23 24 Isto.: Kapitalizam i sloboda. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. 1992. Naime. O EKONOMIJI. str. 16 ."23 No. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. str. Friedmana.. str. niti ovo široko polje. 214. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti.spomenimo F. pohvalu slobodnom tržištu. Zagreb. tvrdi Keynes. 14. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. "Prvo. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. djelokrug vlasti mora biti ograničen."25 No. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije.1. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. Hayeka i M. M. vrlo važnu. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. 21. 25 Isto."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. Friedman.Školska knjiga. vjeroispovijesti i mišljenja. Globus .

str. 3. 26 Samuelson. 17 .. P. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. dakako. Samuelson. W.. P. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. Zagreb. O EKONOMIJI. A.: Ekonomija. MATE.1. Nordhaus."26 Ovdje se. 1992.

.

zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). dakle. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Međutim. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. POTRAŽNJA 2. uz ostale neizmijenjene uvjete. Usredotočimo se. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti.1. u najvećoj mjeri. vrijedi i obrnuto. Naravno. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Dakako. POTRAŽNJA I PONUDA 2. obrnuto razmjerni.1. 19 . ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. veća njegova potraživana količina.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.2. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1.

2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. 20 . Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. također od bitnog utjecaja na potražnju. Stanovništvo je. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Naime. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. naravno. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. odnosno njihova promjena. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra.2. Pitanje supstituta. dakle. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Riječ je. Dohodak. necjenovnih determinanti potražnje. Neke su. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. ceteris paribus. odnosno njegova veličina.1. prije svega. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. 21 . ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. njegovo povećanje ili smanjenje. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. dohotku. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. ulijevo krivulju potražnje.2. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. Vrijedit će i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA 2. tzv. Veće stanovništvo. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. pak. veličini stanovništva. Cijene drugih dobara. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. o cijenama drugih dobara. mogu izazvati promjenu potražnje. jesu ukusi ili preferencije potrošača.

uz ostale neizmijenjene uvjete. Slika 2. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Prema tomu. Obrnuto. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro.2. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. 22 . niže buduće cijene. dok promjena cijene nekog dobra znači. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju.

23 . veća ponuđena količina istog dobra.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.2. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.2. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). uz ostale neizmijenjene uvjete. PONUDA 2.1.2. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. Dakako. Vrijedi i obrnuto. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. POTRAŽNJA I PONUDA 2. upravno razmjerni. Dakle. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.

u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. kretanje niz krivulju ponude. stoga.2. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. a zbog djelovanja zakona ponude. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. Krivulja ponude je. manja ponuđena 24 . Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Međutim. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. niža cijena znači pad ponuđene količine i. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Obrnuto.

"supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. ovaj put u proizvodnji. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. očekivane promjene cijene dobra. 2. 25 . da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. pak. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. uz ostale neizmijenjene uvjete. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. dakako. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. cijene čimbenika proizvodnje. Međutim. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. broj ponuđača. POTRAŽNJA I PONUDA količina). promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. s punim pravom. znači veću ponudu. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Ako cijena nekog dobra miruje.2. Naglasimo. njeno povećanje ili smanjenje. Dakle.2.2. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. dakle. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. Također.

cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete.2. 26 . Međutim. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. u svakom slučaju. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.3. jedina ima prilike potrajati duže vremena. rast ponuđene količine. Pad cijene izazvat će obrnuta. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. dakle. stoga. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. s druge strane. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. 2. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine.

naime. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Ravnotežna cijena. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Tržišni će višak dobra. dovesti do 27 .2.

Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. U tome je bit tzv. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Evidentni će tržišni manjak dobra. pak. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. dakako. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. cijenu prema gore. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. aktualna cijena niža od ravnotežne. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. svaki onaj koji je spreman. slobodnom dobru. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. Dakle. 28 . posredstvom nadmetanja kupaca. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. nasilja i kronične oskudice. Riječ je o tzv. poput plime. "gura".2. i u mogućnosti. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. Slično tomu. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). Ako je. potiskuje. Oni koji to nisu u stanju. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. U svakom slučaju. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. neće doći u njegov posjed. racionirajuće funkcije cijena.

Rast potražnje. 29 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.1. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.2. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. ukratko. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo.3. ceteris paribus.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. dakle. Na djelu je.2. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Slika 8.

izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra.2. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. ceteris paribus. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Slika 9. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Na djelu je. promjene tržišne potražnje. u ovom slučaju. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Naime. Rast tržišne ponude. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. 31 . POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra.

To će povećanje. Dakako. naravno. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. krajnji će rezultat. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. 32 .2. pak. u ovom slučaju. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Naime. tržišna potražnja. rast ili pad cijene. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija.

Međutim. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. naravno. Naime. Vrijedi i obrnuto. 2. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. 33 . ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. glede promjene cijene. dakako. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja.3. cijena će porasti. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). istom cilju – smanjenju cijene. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu.2. U ovom. glede ravnotežne cijene. međutim. smanjiti. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. učinci suprotstavljeni.2. Vrijedi i obrnuto. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. ravnotežna će se količina dobra povećati. Ona će se. I ovdje su. u svakom slučaju. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Konačni rezultat.

a time i volju proizvođača da ga proizvode.: Kapitalistička revolucija. Zagreb. Obrnuto. poduzetništva i motiva profita što. sa svojim signalima putem cijena. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. stvaranje i upotreba novih. 59. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. 1995. po naravi stvari. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. posredstvom sustava cijena. kasnije. učinkovitijih tehnika proizvodnje. ljepota je tržišne ekonomije.d. O njemu. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. L.2. tržište je. str."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. zahvaljujući tomu. d. Dobra. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. "Naprijed". Zašto? Stoga. Kao što je netko jednom primjetio. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. 34 . Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. P. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. tržišnih sila. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. 29 Berger. nešto detaljnije. postaju dostupna širem krugu ljudi. Ali.. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine.. Naime. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Na ovaj način. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. uistinu..

"30 2. Postojanje eksternalija. međutim. društveno poželjna ona nije profitabilna. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara.: Capitalism.2. Racionalno je biti slobodni jahač. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. dakako. 1947. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Otkazivanje sustava cijena No. Osim javnih dobara. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. J.3. koristi javno dobro. koristimo. savršen. New York. platili ili ne. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. str. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. surov mehanizam. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Nadalje. reći ćemo. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Socialism and Democracy. Naime.2. Tržište je. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. 35 . Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. javna dobra.1. sustav cijena nije. Riječ je o dobrima koja svi.. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. 67.

poboljšati performancije tržišta. dakle. dakle. O ovome detaljnije u okviru 10. inherentna razdoblja neravnoteže. Tržištu su. stoga. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. Ne čudi. Njena je namjera. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. poglavlja "Država i tržište". kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. 36 . nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini.2.

37 . Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju.1.1. Prema tomu. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. između ostalog. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A .1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1).3.

stabilnoj elastičnosti potražnje. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. UP1 = 1 · 800 = 800. Prema tomu. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom.3. 38 . ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. Dakle. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). a UP2 = 3 · 400 = 1200. riječ je o jediničnoj. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11.

zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). Ali. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. neizmijenjeni ukupni prihod. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. pad cijene ne tangira ukupni prihod.3. Zamjećujete. i rast cijene dobra značit će. 39 . te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji.

40 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. međutim. kreće između 0 i ∞. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Dakle. dakle. Obratimo. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. neosjetljivu na promjene cijene.3. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Naime.

Poraste li. I obrnuto. Ovakvu.3. snažne reakcije potraživane količine. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. 41 . primjerice. Dakle. tek teorijski moguću. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. vrlo mala.

Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. Nadalje. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. staru cijenu ili količinu. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. 42 . a drugi puta na novu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  .3. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. pozitivni broj.

Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . izazvati promjenu potraživane količine dobra A. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . To će.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Neka poraste cijena dobra A. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. dakako.3.

3. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 .2. Potražnja. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Stoga su karakteristični. Provjerimo: UP1 = 42 . Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .1. 19 = 798 UP2 = 38 . što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. sljedeći slučajevi: 44 . koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. 21 = 798 3. Dakle. dakako. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje.

3. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ukoliko dohodak raste.1 = 2. ali i skuplji supstituti. međutim. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Npr. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti.1). potražnja će za dobrom A porasti 2. Zaključujemo. Obrnuto.2% godišnje (naravno. zamjenjuju superiorniji. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. 45 .2. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1.. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. Zanimljivo je. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Ukratko. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. potražnja također raste. Inferiornim u tom smislu da ih. ukoliko dohodak raste. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. ali raste brže od dohotka. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima.

Ek > 0. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Sada. Obrnuto. ± Postotna promjena potražnje dobra A . dakle. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Vrijedit će i obrnuto. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. 46 . kada je Ek < 0. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. O komplementima. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara.3. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Primjerice. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 .1. ili pak komplementarni karakter dobara. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje.3. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Supstitucijski. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Primjerice. supstituirati.

U tom će slučaju pad. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. stabilno elastična. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. 47 . Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. odnosno rast ponuđene količine. ponuda je neelastična. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. i obrnuto. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a 0 < Ep < 1. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. a Ep = 1. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. dakako. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi. Naime.2. ponuda je jedinično. a Ep > 1. a mali je rast cijene izuzetno povećava. ponuda je elastična. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene.3.

48 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.3. a njena je krivulja okomiti pravac. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.

Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. 49 .

.

A.H. POTROŠAČEV IZBOR 4. Böhm-Bawerka. Gossena. 51 . Ovaj zakon. ali raste sve sporije. Jevonsa. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Prema tomu. marginalna) korisnost.Marshalla i drugih. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. S. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Granična (dodatna. Mengera. Evidentno.1. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. potrošačev izbor.Wiesera. F. K. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. E.

4. kao uostalom sve granične veličine. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.s. Granične korisnosti. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. Dakle. npr. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. 31 52 .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. jedinična promjena potrošnje .

u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Naime. 4.1. 53 . Gossenov zakon.potrošačeve ravnoteže. granična korisnost može biti i negativna. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti.4.1. odnosno potrošačevu ravnotežu. Naravno. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Slika 19.

Ove će kombinacije prikazati tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 .4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. No. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak.

Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor.4. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. 55 . Tablica 7. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. potrošačevu ravnotežu. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. Ali. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak.

: Ekonomski leksikon. dakle. 32 Dragičević. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Na tragu smo II. Informator. 56 . Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B ..4. 210. A. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. II. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Zagreb. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.32 Drugim riječima. međutim. maksimaliziranje ukupne korisnosti. str. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". Gossenovog zakona koji kaže da. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. 1991.

primjerice. Cijena dobra B 6.4.33 = = Granična korisnost dobra B . Ukoliko. Međutim.33 5. pad cijene dobra A.33 6. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.50 4. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.korisnost po novčanoj jedinici 8. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.1. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.33 4.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.83 4. 57 . nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. uz ostale neizmijenjene uvjete. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.1.67 6. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.1.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.

Dakako. i ovdje su. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. posljednje koju namjeravamo kupiti. kupac je. dakle. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. u pravilu. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Ukoliko bismo. druge jedinice 8.4. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. Nova. u duhu teorije granične korisnosti. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Naime. četvrte 6 i pete. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra).1. u slučaju obaju dobara. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. 5 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. 4. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. Često se. kupujući. moguće različite kombinacije. baš kao i kod promjena cijena. treće 7. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. 58 . pozitivan broj. na višoj razini potrošnje. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. Potrošački probitak.2.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Međutim. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Njegov je probitak. 59 . 10 novčanih jedinica.4. u ovome slučaju.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje.

sa fiksnim dohotkom. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Zamjećujete. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. naravno.1. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Riječ je. o subjektivnom konceptu.4. . Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi.3. Ukupna korist mjeri spremnost. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. 60 . ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. podsjećamo. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Pitanje je. POTROŠAČEV IZBOR 4. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra.

Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. prema tomu. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. glasi: Cijena = Granična korist . 61 . Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21.4. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja.

Kupujući. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. Teorija granične korisnosti.4. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Doista. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. međutim. pokušava objasniti potrošačev izbor. 62 . Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu.1. Prema tomu. 4. potrošač je u stanju povećati neto korist. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. složit ćemo se s time. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti.4. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku.

ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Crta proračuna. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Drugim riječima. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. uz dani dohodak i cijene dobara. Pretpostavit ćemo.4. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Tablica 9. naime. nedostupne potrošnje. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR 4. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . kao i u prethodnom slučaju. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak.2. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora.

odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. pri tome. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . ali ne i na crti proračuna. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. Limite potrošačevog izbora. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje.4. 64 . Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka.

nezavisna varijabla). Vrijedi. 0 = 10 Kb = 10 . Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Npr.. Pomoću nje smo. Kb = 10 . 5 = 0 i 4.2 . odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. međutim. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje.2. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb).1.2 . 65 .4. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. i obrnuto. ponovimo to. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. naravno. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5.

72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 2 = 8 itd. Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice.2 Ka . 0 = 12 Kb = 12 -2 . 66 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. . Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. 1 = 10 Kb = 12 -2 .4.

67 . U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Vrijedi i vice versa. Prema tomu. 4. pomoću jednadžbe proračuna. U obrnutom slučaju. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . a vrijedit će. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. a i pokazati. ceteris paribus. b = = . Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak.1 Ka. Ustvrdit ćemo.2. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. naravno. omogućava osvajanje novog. područja potrošnje. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. nove granice potrošnje. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). i obrnuto.4. To je. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka.2. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. prije nedostupnog. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. uz ostale neizmjenjene uvjete. Utvrdimo. a dohodak 60. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna.

10 = 0 Slika 25.1 = 9 Kb = 10 .4 = 6 itd. Kb = 10 . vrijedi i obrnuto. 68 .4. Kao što rekosmo. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.0 = 10 Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji. Doista.2 = 8 Kb = 10 .

3. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.4. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Dakle. POTROŠAČEV IZBOR 4. 69 . Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Prema tomu. Dakako.2. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Slika 26. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.

4. 70 . Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. Slika 28. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27.

I obrnuto. Ukoliko su. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. dakle. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. 71 . slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. ekstremnom.4. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. U ovom će. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi.

2. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. vrijedit će i obrnuto. Naravno. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). 4. odnosno tri i tako dalje para cipela.4. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.3. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra.1.

Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj.4. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Naime. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. Kako. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. određuje kut krivulje indiferencije. međutim. Slika 31. 73 . odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu.

Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. Logično je to budući da potrošač.4. a vrijedi i obrnuto. krećemo li se niz krivulju indiferencije. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. pokazuje tendenciju pada. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . kreće li se niz krivulju indiferencije.5 1  = =  . I drugo. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. granična stopa supstitucije. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Dvije stvari valja uočiti.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). 74 . U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 .

Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.4. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . Slika 33. 75 .optimalni izbor potrošača. POTROŠAČEV IZBOR 4.2. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4.

krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Prema tomu. pak. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34.4. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. međutim. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Niže. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Kako. odnosno oportunitetni trošak. Prema tomu. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Poželjnije.

6 4. ceteris paribus. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. povećan dohodak potrošača. Slika 35. njegovog optimalnog izbora. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 .2.5. Pretpostavit ćemo da je. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže.4.

Ovo je najčešća situacija. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Povećat će se relativna cijena. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . a sa njom i kut nove crte proračuna.4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. 78 . a time i potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Slika 36. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro.

2. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. pak. POTROŠAČEV IZBOR 4. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. nižu krivulju indiferencije. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.1.4. Slika 37.5.

Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije.2. pokazuje zakoniti. Zamjećujete da. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. pak. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Ona je. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije.4. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Naime. Improvizirajmo.5. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Krivulja potražnje. R1 (Ravnoteža 1). skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. a na osnovu prethodnog primjera. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. podsjećamo. 80 . istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. 4. Nasuprot tomu. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A.2. Kada je. Ona je.

Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. 81 . Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. 40 jedinica dobra B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. značila potrošnju 10 jedinica dobra B.4. pretpostavimo.

ceteris paribus. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Na djelu je zakon potražnje. znači njegovu veću potraživanu količinu. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Te su iznimke od pravila da. ceteris paribus. Viša cijena znači manju potraživanu količinu.4. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. a niža cijena dobra. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. 82 . Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv.

dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. dakle. te da daju identične rezultate. ostaje ista. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .4. primjerice. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . Dakle. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .2. Ukupna korisnost.Granična korisnost dobra B . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .6. ∆ Ka . POTROŠAČEV IZBOR 4. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli.

- ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. postoji čvrsta veza između ovih teorija.4. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. dokazati da će teorija granične korisnosti i. Prema tomu. nešto mlađa. Potrebito je. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Negativni predznak (Očigledno. POTROŠAČEV IZBOR . međutim.Granična korisnost dobra B . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate.

= Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. 85 . Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Dapače.4. Gossenovog zakona. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima.

.

34 87 . Istovremeno. 98.o.: Počela političke ekonomije. Zagreb. godine naš ekonomist Blaž Lorković. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita.. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.. netko ili neki snose rizik poslovanja. 207. str. stotinu i više godina. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. M. Addison-Wesley Publishing Company.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). 1993.5.1.33 Ovako poduzeće definira 1889. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". Netko ili neki to moraju učiniti. Bez. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".o. dakle. Parkin. B. str. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. 33 Lorković. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.: Economics. 1990. New York.. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. (reprint). Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.

Često se. Naše je poduzeće. u oba slučaja. dvije prepreke. Stopa je nataliteta. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. ukoliko ste monopsonist. 88 . Naravno. Naime. Na drugoj strani. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju.5. dakle. ali i stopa mortaliteta. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. najveći mogući u datim uvjetima. i tržišna moć (bilo monopolska. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Riječ je o tzv. Život poduzeća nije nimalo lak. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Cilj je. Ali. dakle. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Ili. naime. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. profit. Valja. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. grubo rečeno. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Nimalo laka zadaća. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. bilo monopsonska) poznaje granice. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa.

Ali. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. 89 . Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. ekonomske efikasnosti. M. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan.35 Ponajprije. 1990. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. naime. ali ne i uvijek dostatna. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. ali ne i vice versa. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Addison-Wesley Publishing Company.. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji.: Economics. Nekoliko je razloga tomu. 35 Vidjeti: Parkin. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju.5. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. 223-224. Tehnološki neefikasna. Standardni. str. Zaključimo. naravno. New York. cijene čimbenika proizvodnje. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. u pravilu. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

. One su al pari.1. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. 5 Dividenda sada iznosi 50.2. Evidentno.5 = 500 . zamjećujete.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. Ukoliko. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. 5. Ovo je. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). a disažio 50%  ⋅100  . odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.5% cijena dionice jest 500. Ako je d' 2. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  .5. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. Pojavio se ažio (agio). Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. dakako.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000.2.

 100  Obrnemo li stvari.12 = 1000 . (1 + r ) 1. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.1 = 1100 . Dakle. Priznat ćete. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. Budući iznos = 1000 . (1+r).1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. 100 10   . gdje r = k' . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .5. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. 1.21 = 1210. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. (1+r)2 = 1000 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .12 98 .21 (1 + r ) 2 1. 1. 1 +  = 1000 1.

Međutim. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. dakle. (1 + r ) n Ali.. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. 1990. godinu dana po kupovini dionice. Cijena dionice 45 99 . dakle.1) (1.. Dakako. Ali. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.... 216.5. + + / : 1. New York.. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.1) (1. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. M. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. Neka ta dividenda iznosi 10. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.1 2 3 n 1.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . Addison-Wesley Publishing Company.: Economics.1 = 1000 . str.. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate.1) (1.. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . a kamatna stopa 10%.1 (1.

..1) (1.. CD CD 10 = /⋅ 1.1) (1. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1 CD – CD = 10 0.1 1. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . a nazivnik (0.1 Prema tomu. Dakle.. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.. + .1 (1.1 1.1) (1.1 1.. 2 3 4 1.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.. k' r k' 100 Evidentno. Naravno..1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. formula vam je poznata..5. No. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1) jest r. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + . Dakle.

Promjene ukupnog proizvoda.2. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. granični proizvod i prosječni proizvod.1. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. 5. Niski. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. pak. zemlja) promjenljivog karaktera. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). dat će ukupni proizvod. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. a raste veličina rada. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. kapital. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). kapital). Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika.2. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra.5. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. 5. Dakle. Neprijeporno.

krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. također. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda.5. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . te promjenljivu veličinu rada. moguće i nemoguće proizvodnje. Tablica 10. Prema tomu. granicu između.

naime. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . to je promjena. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika.5. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa.2. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Ili. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje.2. Međutim. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Ukoliko se. Granični proizvod Granični (dodatni. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. 5. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. a raste input zemlje). Tehnološka efikasnost znači. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. dakle. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan.

Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. te izračunajmo granični proizvod rada. 104 .5.3. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.2. Tablica 11.

Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. nakon početnog ubrzavanja (progresije).5. s tim u svezi. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. biva sve sporiji i sporiji. uspješno dopuniti prethodni komentar. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). 105 . Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4.25 3. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. taj rast. Možda će sljedeća slika. Uzrok je tomu početni rast. Međutim.

ova posljednja raste. Naime. Istovremeno. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave.5. granični proizvod rada raste. 5. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 .4. kao i u našem primjeru. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Upravo stoga. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. a vrijedi i vice versa. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Uopće. kada su u pitanju granične i prosječne veličine.2.

Daljnji. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . 5. međutim.3. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem.3. 107 . Kao što ranije. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. analizirajući potrošačev izbor. sve sporiji i sporiji.zakonom opadajućih prinosa. ali je taj rast. Što se.5. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa.1. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). prije ili kasnije. ceteris paribus. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. uz fiksne veličine ostalih inputa. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Dakle. 5. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. granični trošak i prosječni trošak. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. međutim. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru).

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. dakle. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Vrijedi. Prema tomu. međutim. postaje varijabilan.4. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Usredotočimo se. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje.2. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi.5. ako hoćete. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. također. Slika 44. Naime. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja.

Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju.5. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. konstantnim prinosima razmjera. Slika 45. prosječni će ukupni trošak opadati. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. dakle. ukoliko. Ukoliko je riječ o stalnim. 116 . U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje.

Optimalni izbor proizvođača. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6.1. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. 6. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. prikazat ćemo na grafički način. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. 117 . valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . slika 46).

Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.1.6. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .1.

odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.6. Ukoliko je input rada jednak nuli. Provjerimo: K = 12 . UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . input će kapitala biti jednak nuli. 119 .2 ⋅ 6 = 0. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Ukoliko input rada iznosi šest.2 R . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g.

Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . a vrijedi i obrnuto. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Kut crte izotroška. sukladno našoj tvrdnji. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. Neka ona. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. u novim uvjetima. upola manji. mora biti razmjerno. iznosi 20 novčanih jedinica. jest relativna Ck cijena inputa. dakle. Odredimo. kao i cijena rada.2. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.6. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .1. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala.

Karta izotroškova. naravno. 6. nepotpuna. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a vrijedi. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. i vice versa.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. Prema tomu. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. Prema tomu.3. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.1. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. u našem će slučaju (Cr=20. kako rekosmo.

2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. 122 . Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. IZOKVANTA .KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.6. 6. odnosno tehnika proizvodnje. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.

s tim u svezi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Slika 49. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu.6. eventualno smanjenje inputa kapitala i. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Dakle.

2. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. 2.6. 6..EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. npr. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.1. 124 . proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.

a vrijedi i obrnuto.6. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.2. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Drugo. Ponajprije. 6. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Dakle. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output.

a veća. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . veći ukupni proizvod. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.6. Slika 51. Tablica 18. 6. dakako.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 .3. budući da znači veći angažman inputa. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.

a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Prema  ∆R  tomu. Naime. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . međutim. Što je. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . međutim.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.6. Slika 52. Isti će. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala).

) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način.6. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. Zanemarimo li negativni predznak. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. 128 .48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Prema tomu. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. npr. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.

C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .6. Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. odnosno proizvodnjom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. Proizvođač. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. pak. nužno obara njegov granični proizvod). Zamjetna je. proizvodnoj. a na drugoj. uz neizmijenjene veličine ostalih. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. dakle. vladaju potrošnjom. 130 . što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. Minimaliziranje ukupnog troška. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.

Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. TRŽIŠTE DOBARA 7. 7. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. jednostavnosti radi. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. b) postojanje velikog broja kupaca. monopol. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Naime.1. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. 50 Pojam dobra. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija.7. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. tj. monopolističku konkurenciju i oligopol. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra.

cijeni. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije.7. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. preuzimaju. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Naime. Naime. prihvaćaju. prikazati na sljedeći način: 132 . budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. "od šume ne vidite drvo". Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). a savršeni konkurenti je. sasvim sigurno. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Drugo. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. tržišnoj. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Kada je cijena zadana veličina. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. tržišnu cijenu. dakle. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Ponajprije. Naime. nemajući drugog izbora. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Horizont savršenog konkurenta moguće je.

jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. Ukupni. To je. Moguće ga je. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. Umnožak je to. 7. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. dakle. Ukupni prihod. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . prema tomu. podsjećamo. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta.7. promjena. dakle. utržene količine dobra i njegove cijene.1. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni.

7. i to u svim tržišnim strukturama. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. Proizlazi da je prosječni prihod. cijenu određuje i nameće tržište). Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Dakle. jednak cijeni dobra. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. 134 . TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta.

Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.7. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. maksimalizirati profit . Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit.2. pa i savršenog konkurenta. postoji druga opcija. 135 .realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Međutim.

nakon druge prijelomne točke. bio zamijenjen gubitkom.1. ukupni trošak i profit Tablica 19. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. Ukupni prihod. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao.1. ali ni gubitak. dakako. Gubitak se. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda.2. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25.7. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. Prijelomna točka (break even point). očigledno. TRŽIŠTE DOBARA 7. 40 jedinica dobra. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. 136 .

7. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra.granični prihod.2. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. naime. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Naime. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. veća od graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.2. Dodatni je prihod. Granični prihod. 137 . granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška.1. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.7.

Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Dakako da ne. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. odnos 138 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Dakle. Tablica 20. Naime. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . dakle. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku.7. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9).

Slika 56. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. 139 .7. istovremeno. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita.

5 9.64 Slika 57.5 9.75 9.5 11.7. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.625 10. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.92 13. 140 .

pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.1. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.625.3. prag rentabilnosti). profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. iznosi 9.375 ⋅ 40 = 95 7. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.375. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Prosječni profit = Prosječni prihod . omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.7. prosječni profit je. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. 141 . prosječni profit jednak je 2.5). Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). kao što gornja slika pokazuje. Optimalna razina proizvodnje.

142 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. na sreću. vodi poduzeće u gubitak. Optimalni output sada iznosi 30. svaki output. niti gubitak. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. veći ili manji od optimalnog.7. Zamjećujete. Ne postoji profit ali.

7. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.5. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7.1.4. realizirati gubitak. pri svim veličinama svog outputa. Slika 59. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . savršeni će konkurent. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.

prosječni je gubitak. Fiksni trošak. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. Našemu je poduzeću. nije moguće izbjeći. iz navedenog primjera. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. savršenom konkurentu.5 = 1. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.7. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.25 ⋅ 20 = 25 7.8. a to pokazuje i gornja slika.1. međutim. proizvodili ili ne. prekidanja proizvodnje. makar i privremenog. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Naime. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. Naime. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . dakle. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.5). U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.5.75 . Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. Moguće je da čudno zvuči.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.

naravno.5 = 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.4 8. 25 = 25 Tablica 22. Prema tomu. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.7. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.5* 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .67 9 10 11. To će se.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . 25 145 .5 13.

može smatrati potopljenim troškom. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost).1. imate li sreće. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. 7. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Dakako.7. 146 . Fiksni trošak se.6. Naime. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili.7.1. Ništa drugo vam i ne preostaje. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. u kratkom vremenskom razdoblju. Stoga. veseliti se pobjedi svoga kluba. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. 7. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška.

točka a na krivulji graničnog troška može. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. dakle. 147 . savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. u ovoj situaciji. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška.7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. proizvodio ili ne. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Nije. Naime.

Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. dakle.7. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .8. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. U tome će slučaju prosječni prihod. Izlazak slijedi. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.1. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. 7.

granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Cijena Ponuda.9.7. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .1. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Slika 62. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.

a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. u dugom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. profit (pozitivna razlika 150 . Međutim. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Njihova će pojava.7. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. dakle. Drugim riječima. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Naime. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu.

računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Dakako. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Slike 64. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Normalni profit postoji. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. dakle. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Odgovor je jednostavan: normalni profit.7. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. dakle.

propuštena plaća. pretpostavimo nadalje. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. kao diplomirani ekonomist. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati.7. U svakodnevnom životu.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Ponajprije. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. Dakle. umjesto u vlastito poduzeće. Vi vodite vaše poduzeće. realizirati odgovarajuću plaću. mogli ste se zaposliti i. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . novčana ste sredstva. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. TRŽIŠTE DOBARA trošak. Vi ste. Nadalje. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . dakako. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. Prema tomu. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Konačno.

PUT). vrjednijeg dobra. Na kraju. Potrebito je. Resurse nije potrebito realocirati. Kada je. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. te postoji alokacijska efikasnost. dakle. društveni interes to nalaže. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. 153 . valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Dugoročno. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti.7. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Koristiti kapacitet znači. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. postoji alokacijska efikasnost. naime.

električne energije. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Povećavanje outputa. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. na ovaj ili onaj način. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. Međutim.2. sposobno. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera.2. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Ono je. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća.1. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. MONOPOL 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. vode itd. Druga je monopol. 154 . patenti). licence. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina.7. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. u takvom slučaju. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. dakle.

granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. On je u stanju. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . manipulirajući vlastitim outputom. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. Naime. Za razliku od savršenog konkurenta .javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. ipak. Zbog čega je to tako? Monopol.7. dakle.2. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. Ukupni. njome upravlja zakon potražnje. odnosno cijene dobra. postoje neka ograničenja. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. i obrnuto. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. posjeduje tržišnu moć. određivati cijenu dobra. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Monopol je "price maker". Naime. 155 .preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. potraživana će količina dobara biti veća. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste.2. Pri tome. odnosno njegovom veličinom. naravno. povlaštenom položaju. Dakako. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Vrijedi. zahvaljujući svom posebnom. Zbog toga se granični prihod monopola . "pravi" cijenu.

Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .7. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. odnosno 0 < Ec < 1. Tablica 23. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. on je maksimalan. a Ec = 1. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična.

7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .

TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. 158 .7. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. Ukoliko. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. koji. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. kojim slučajem. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. dakle.

1.2. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.3.7. Ukupni prihod. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Maksimaliziranje profita 7. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. 159 .2. Neprijeporno.3. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Tablica 24. TRŽIŠTE DOBARA 7.

3.2. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. Ukupni prihod. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. analizirajući savršenu konkurenciju. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Granični prihod.7. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Naime. Monopol će. 160 . u danim uvjetima.2. granični trošak i profit Output koji. vrijedi i u uvjetima monopola. Pravilo koje smo otkrili.

naravno.67 161 . Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.5 7 7.33 6. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.7. Tablica 25. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. 3 jedinice dobra. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). Tablica 26.

optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. outputu cijena dobra iznosi 9.33. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. već spomenute. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Pri tom. 162 . To su. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. a maksimalni (ekonomski) profit (2.67 ⋅ 3) iznosi 8. Međutim.7. povlašteni. Prosječni profit (prosječni prihod . a prosječni ukupni trošak 6. tri jedinice dobra. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita.67. Naime. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68.prosječni ukupni trošak) iznosi 2.

Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. 163 . za razliku od savršene konkurencije. Lošoj reputaciji monopola. pri optimalnom outputu. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška.4. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output.7. između ostalog. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Slika 69.2. Ali. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. vodi monopol u gubitak. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. veći ili manji od optimalnog K.

Slika 70. TRŽIŠTE DOBARA 7. prekinuti proizvodnju. ukoliko je. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak.2.5. baš kao i savršeni konkurent. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. makar i privremeno. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. 164 . Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. dakle.7.

Vrijedi i obrnuto. Monopolova krivulja ponude ne postoji. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Monopol. Podsjetimo. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Norton & Company. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. Viša cijena. E. granični trošak. u različitim tržišnim situacijama. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja.6. Dakako. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. Međutim. krivulja ponude (bilo individualne.W. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. TRŽIŠTE DOBARA 7.. Inc. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Slika 71. ceteris paribus.2. znači veću ponuđenu količinu.7. 266. W.55 Cijena . 165 . str.: Microeconomics. New York 1991. pri tome.

7. 7. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. biti u uvjetima savršene konkurencije. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. 166 . Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 2. dakle. značiti najrazličitije ponuđene količine. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Naime. međutim. naravno. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. mada to posebno ne naglasismo. On.2. Proizvođač. Dakako. kada je riječ o monopolu. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. jedna te ista cijena može. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Monopol. mora posjedovati monopolsku. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. može prakticirati diskriminaciju cijena. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. odnosno tržišnu moć. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. međutim. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji.7.

Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. 7.7. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. prosječni prihod Granični prihod K 167 .2. odnosno usluge. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Ali. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Prema tomu. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.7.1. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Slika 72.

prosječni prihod. 168 . Stoga. poznati nam. Slika 73.7. način maksimalizira svoj profit. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Monopol. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. Na taj. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . a ne i na sve prethodne jedinice. proizvodi output K. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Ali. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo.

odnosno savršena konkurencija. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. prije svega. znači proizvodnju većeg. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. ali povećanje profita. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. te outpute koje odbacuje monopol. Ali. Ne zaboravimo.8. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama.2. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. alokacijski efikasnim outputom. ali i većim. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". osim posljednjeg. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. 7. b) Moguće ironično. Sada svi kupci. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Pretpostavit ćemo da je. ponajprije. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom.7. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 .

7. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. Međutim. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Slika 74. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Nije teško zaključiti da: 1. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2.

171 . poznata nam ekonomija razmjera. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. izaziva dodatne troškove. učiniti većim od onog konkurencijskog. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. "rent seeking behavior". Riječ je o traganju za rentom. Doista. Naime. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Razlozi za to vjerojatno postoje. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. ali i ekonomije cilja (economies of scope). U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). Ekonomije cilja se. evidentno. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Međutim. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Monopol. pak. mogu monopolski output. a zbog zaštićenosti od konkurencije. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Ali. u određenim slučajevima. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Zaštićeno od konkurencije.7. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. aktivnosti koja. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. to nije sve. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. dakako. većeg outputa jest X neefikasnost.

) obara prosječni ukupni trošak. 172 . zamjećujete.7. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. monopol igra pozitivnu ulogu. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Prema tomu. Slika 75. itd. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. u nekim slučajevima. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. proizvodnja bijele tehnike. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Ali. Sve to. a monopolski output veći od konkurencijskog. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika.

1.3. Stvarna su tržišta. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. dakako. U prvom. Drugo. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Valja dodati. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. konkurenti. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. Novi se.7. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. radi se o oligopolu. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. baš kao savršena konkurencija. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. monopolistička konkurencija. dakle. 173 . monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Monopolistički konkurenti proizvode slično. s opadajućom krivuljom potražnje. dakle.3. 7. ponajprije. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. U drugom slučaju. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. baš kao i monopol. ne identično dobro. bez ikakvih ograničenja. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. TRŽIŠTE DOBARA 7. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Nesavršena.

Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata.7. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. On. dakle. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit.1. 174 . Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. Slika 76.1. 7.3. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete.

dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Budući da je prosječni prihod. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Naime. sasvim sigurno. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će.7. međutim.1. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. 7. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. nove konkurente. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol.3. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Ova je idilična situacija. Ekonomski profit se smanjuje. Prema tomu. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik.2. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Slika 77. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu.

proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. neiskorištenog kapaciteta.minimalni prosječni ukupni trošak. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Monopol i monopolistička konkurencija. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Drugim riječima.3. razlike ipak postoje. međutim. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije.2. naime. i dobrim supstitutima. Nadalje. dakle. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Uopće.7. 7. Ali. Nadalje. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . znači pojavu suvišnog. istovremeno. Najčešće je to ekonomija razmjera. Kapacitet je.

Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Problem međusobne ovisnosti. Monopol "pravi". TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. najčešće ono najveće. patenata. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. On je "price maker". Prvi je tzv. određuje cijenu. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. itd. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Ono određuje i mijenja cijenu. također. Ovakvi su 177 . situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. On je "price searcher". Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. Međutim. Ovdje ima mjesta i za sukob. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. a ostali ga u tome slijede. Očigledno.7. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista.3. preuzme vodstvo u cijenama. vodstvo u cijenama. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. dominantno poduzeće. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. 7. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće.2. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina.1. ali i za suradnju. s tim u svezi. Manja poduzeća.

a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. prestanak sporazuma. Ne samo zbog toga što ih.7. veličina outputa. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Slika 78. 178 . te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). povećavajući output iznad dogovorene kvote. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. najčešće. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši.

A. 179 . dakako.1. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. i B. Istražitelj stoga smjesti A.A. vjerojatno.2. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. odvija u prilično neugodnom ambijentu. i B. osuđeni samo za posljednju provalu. međutim.B.2. ne mogu komunicirati i." Zatvorenici. poštujući pravila igre. U tom smislu svaki igrač.3.A.A. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Zatvorenikova dilema Igra se.7. pretpostavljate.2. Tijekom istrage ustanovi se da su A. Teorija igara može se. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. Čvrstih dokaza. 7. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. i B. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. budući da je odbio priznati. a partnera. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. čeka zatvorska kazna od osam godina. i B. a tvoj partner to odbije učiniti. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora.B. A. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. Svaka igra. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. zbog nedostatka dokaza.B. Prilično složena situacija budući da A. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. nema. TRŽIŠTE DOBARA 7.B. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola.3.2. dakle.

A. Na koji način razmišlja zatvorenik A. B.B.A. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.A.B. 1 god. 2 god.B. prizna. 2 god. B. ne prizna 4.B.7. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. prizna. prizna tada.A. A. odnosno strategije. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B.B. A. a B. B. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. Ukoliko. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora.? Ukoliko B. 1 god. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. vodeći računa isključivo o 56 John F. neprijeporno. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. 8 god. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. I njemu se isplati priznati. Dakle.B. A. matematičar.A. 8 god. A. B. A. strategije Ne priznati Ne priznati B. strategije Priznati Priznati A. u svakom slučaju. ne prizna.B. A. Oba zatvorenika priznaju 2.B. B. konačni rezultat.A. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. i B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. Svaki je od igrača odigrao igru. B.A. 180 .. Prema tomu. B. 4 god.B. ne prizna. meni se isplati priznati. 4 god.A. s punih osam godina. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača.A.B. pak.B. Nash.

kao i u zatvorenikovoj dilemi. veći ekonomski profit. dakle. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat.2. New York 1990. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. I ovdje su. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. Oba poduzeća varaju 3. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). 357. M. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. mogu birati između dvije moguće strategije. poduzeće B vara. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. sljedeće četiri situacije: 1. na račun konkurenta.3. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". u pitanju dva igrača koji.2..2. 181 . str. 7. Oba poduzeća ne varaju 2. Naime.: Economics.. Ali. Inc. ne varati.7. Poduzeće A vara. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. Ali. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. varati) i pridržavati se sporazuma. grubo rečeno.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Addison-Wesley Publishing Company. poduzeća B ne vara 4. Poduzeće A ne vara. Moguće su . dakle. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat.

na sreću ili nesreću. varati. poduzeću B gubitak od dva milijuna. ukoliko poduzeće B ne vara. Zajedničkom interesu treba. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. tu doista nema dileme. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. pak. Svaki "niski udarac". Poduzeću A se isplati. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Izigravaju li. I njegova najbolja strategija je varati. istovremeno. vremena da bi se profilirao. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. naime.7. mora varati. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. imaju dovoljno. dakako. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Dominantna strategijska. 182 . Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. I konačno. A naša ga poduzeća. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Pokušajmo je otkriti. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. I opet.

primjerice. međutim. Uopće. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. Jedna je od njih. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem.58 Ukoliko. Oxford University Press. 1960. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža.4. 183 .1. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. 7. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. T. New York. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. dakle.7. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji.4. Od vas se. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Prema tomu.: The Strategy of Conflict. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati.

oligopol.) vrijednosti ukupne prodaje. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. trošak Monopolski profit Cijena>min. na koncizan način.PUT Cijena>Gran. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . PUT Cijena>Gran. trošak Normalni profit Cijena> min.. monopolistička konkurencija. 7.2. PUT Cijena=Gran. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. Sljedeća će tablica pokušati. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. 90% npr.7. Tablica 27.4. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. pružiti potrebitu informaciju. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju.PUT Cijena>Gran. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. trošak Ekonomski profit Cijena >min.

Kada je prirodni monopol u pitanju. Prema tomu. Naime.7. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. istoga kroja i iste boje. Ali. konkurencije jest idealan. a potrošači će. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. iste zapremine motora i iste boje. najniži trošak i cijenu. Ili. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. Ali. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. oligopol ili monopolistička konkurencija. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda.

.

Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. novčana sredstva. naime. dakle.8. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. poluproizvoda i sirovina čine kapital. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode.1. ne znači novac. Poduzetnik. ali i zalihe gotovih proizvoda. rudna bogatstva. Kapital. Dakle. najrazličitiji uređaji i oprema. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). vode itd. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. kapital. zemlja i poduzetništvo. preuzima rizik 187 . dakle. strojevi. odnosno čimbenika proizvodnje. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. zgrade. alati. To su rad. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Valja.

nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Domaćinstva. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. Ali. onaj ekonomski.8. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. Renta. naravno. naravno. naravno. prije svega. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Poduzetnik. dakle. a poduzeća ih kupuju. Vrijedi. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. 188 . Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. vlasnik kapitala kamatu. dakle. odlučnim. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. nije za bojažljive i nesklone riziku. u prvi mah. odnosno proces njihove proizvodnje. 8. Tržište. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. Riječ je o samosvojnim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. pak. a vlasnik zemlje rentu. Poduzetnici su. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Vlasnik rada ostvaruje plaću.2. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa.

Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom.8. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Vrijedi i obrnuto. 189 . Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. Slika 79. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Dohodak = C ⋅ K. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Prema tomu.

izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Ekonomska je renta. To je onaj dio dohotka koji. 190 . "kruh nad pogačom". Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. U pravilu. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. za razliku od transferne zarade. Slika 80. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. kako se to zna reći. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Ili.8. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Vrijedi i obrnuto.

Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. 191 . Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. njegova ponuda savršeno neelastična. a vrijedi i obrnuto. kada je. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. dakle.8. Slika 81. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe.

koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. 192 . 8. naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. kapital ili zemlja) izvedena. Poduzeća. Zapitajmo se. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. derivirana potražnja.8. potražuju čimbenike proizvodnje.3. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. međutim.

8. Prema tomu. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. 193 . granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. jednostavno. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . ∆ Čimbenik Ili. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. a ostali su inputi fiksnog karaktera. Ukoliko povećavate inpute rada. Naime. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo.

Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika.8. jednostavno. 194 . jednak cijeni inputa. po logici stvari.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. pak. Optimalna. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .8. Količina zaposlenog inputa će se.1.3. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.

pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Prema tomu. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.8. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada.

proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Naime. Podsjećamo.8. Međutim. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. uvjetima savršene konkurencije. U ovim naročitim uvjetima. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene .savršeni konkurent. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Međutim. Tržište je outputa savršeno konkurentno. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra.

Poduzeće.ima određenu tržišnu moć. Ukoliko poduzeće . Monopson Razmotrimo. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.2. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. 8.8. Slika 83.kupac inputa .3. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.u stanju utjecati na cijenu inputa. 198 . i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . međutim. međutim.kupac inputa .

Granični se trošak rada.monopsonist.8. iste veličine. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Međutim. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. krivulja ponude rada jest 199 . već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). a cijena rada 15. međutim. Tablica 29. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Uostalom. Prema tomu. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. naravno.

Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Slika 84. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada.8. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. 200 . Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit.

Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Naime. dakle. I konačno. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude.8. 201 . Dakle. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. ne znači. Ovakvo ponašanje ne znači. međutim. postojanje krivulje potražnje. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist.

Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.1. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. 8. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Ne postoji krivulja potražnje za radom.4.8.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Prema tomu. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.4. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.

transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ukoliko je dotični input rad. Dakle. granični prihod proizvoda rada se. = Granični trošak. 203 .4. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada.8.2. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.

.

međutim. i na tržištu čimbenika proizvodnje. 1990. Dakle. ponude rada. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. rast ponuđene količine rada. Međutim. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke.. dva. 391. 60 Vidjeti: Parkin. Addison-Wesley Publishing Company. prije svega. suprotna. Rast cijene rada izaziva.1. Inc. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. New York. Vrijedi i obrnuto. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.1. M. kada je u pitanju ponuđena količina rada.9. izazvati pad ponuđene količine rada. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. kako ranije rekosmo. Daljnji rast cijene rada može.1. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. str. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. 205 . ponuda rada ne postoji.: Economics. a one se tiču. u pravilu i u prvi mah.. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. 9.

Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem.9. rekreacija. povećava potražnju za normalnim dobrima. obrazovanje). a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Ali. Prisjetimo se. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti.jest normalno dobro. ponuđena količina rada opada. 206 . Iz tih razloga.prodajom rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Upravo stoga. To je bit učinka supstitucije. Ponuđena količina rada raste. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. ceteris paribus. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Uporni rast cijene rada. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. pri relativno visokim cijenama rada. rast dohotka potrošača.

sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.9. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. 207 . Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada.kupci rada -. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. 9.1. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. utjecati na cijenu rada.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. međutim. Pojedina se poduzeća . sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca.

a) Poduzeće kupac . granični prihod proizvoda rada. Podsjećamo. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Ukoliko se.savršena konkurencija 9. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. raste. ceteris paribus. a sa njime.1. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). Raste li cijena dobra ili usluge. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87.2.9. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. 208 . u tom slučaju. Vrijedi i obrnuto. a s njim i granični prihod proizvoda rada.1. Raste. dakako.savršeni konkurent b) Tržište rada . i granični prihod poduzeća. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.

uz ostale neizmijenjene uvjete.2.2. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. raste li radna snaga. Vrijedi i obrnuto. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. 209 . Krivulja ponude rada pomiče se udesno. 9. Vrijedi i obrnuto. Dakle.9. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. raste i ponuda rada. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Ponuda se rada smanjuje.1.

Ulbrich.: Introduction to Economic Principles. H.. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. te nastojeći povećati cijenu rada.3. Međutim.. Sindikati. 62 Mabry.. McGraw-Hill Book Company. New York.9. 9. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. R. Smanjenje će ponude rada izazvati.. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.H. str. ceteris paribus. s tim u svezi. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada.“62 Jednostavno rečeno. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. M. te stoga i manji broj članova sindikata. 1989. povećanje cijene rada. 210 . Primjerice.. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. 203.1.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.

9. To ukratko. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. 63 211 .. pretpostavimo. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. drugih troškova. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. nemate. osim troškova leasinga.2.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. itd.1. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. TRŽIŠTE KAPITALA 9. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. godinu dana) i. 9.2. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. postoji i druga opcija . podizanje radnog morala. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara).

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30.9. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Neprijeporno. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80).

Investirate 213 . Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. u ovoj novoj situaciji. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. donose kamatu od 10% godišnje. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. životni vijek svakog od njih neograničen. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. jednostavnosti radi. Kako. međutim. Što.9. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. budući da ste ih uložili u banku.

Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.7% 20% 13. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.3% 6. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.  1200  U oba slučaja. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.3% 26.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. Tablica 31.9. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. kada je u pitanju kupovina kapitala.3%.

te ste ih prisiljeni posuditi. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.9.2. Posuditi 215 . Slika 91. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%).2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. 9. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.

216 . a ne odgođena zadovoljstva. u tom slučaju. u pravilu. koji. zaobilaznu. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati.2. moraju biti nagrađeni. Upravo stoga. granična efikasnost kapitala > k'. koji čekaju. 9. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. Kada. dakle.9. Slika 92. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. dakle. štede. odnosno štednja omogućuje tzv. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'.3. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. Ponuda zajmova Potrošači. za odgođenu potrošnju. posrednu proizvodnju. Kamata je nagrada za čekanje. Uopće. Međutim. Prema tomu. Posuditi više znači opet. upravo ovo čekanje.

9. dakako. Slika 93. očekivani dohodak. 217 .9. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova.4. snažnoj savršenoj konkurenciji.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. veću proizvodnju potrošnih dobara. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. kamatna stopa. ceteris paribus. životna dob i. Proizvedeni kapital omogućuje. na ovaj posredni način.2. pretpostavimo. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. Ukoliko.

Slike 94. potencijalni dužnik.9. drugo. itd. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. 9. Kao što svaka općina. njezina je količina ograničena.3. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. zaliha nafte. 218 . ugljena itd. dakako. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. Ponajprije. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. ona je imobilna i. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope..

na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. moći zakupiti potrebitu.3. Slika 95.) ostaje ista. željenu količinu zemlje uz postojeću. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. 9. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.3.potencijalni zakupac .1. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .će. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. dakle. npr. Zakupac se. tržištem određenu rentu.. 219 .2.9.

zbog istog razloga. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. ekonomska renta. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. određuje visinu rente. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96.9.

odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. 4. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus.10. Stvarno. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 3. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. 221 . Država obavlja preraspodjelu dohotka. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 1. u ovom trenutku. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država.1. Država realocira resurse. 2. Usredotočimo se. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 10. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog.

1. čisto javno dobro (npr. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. "free rider" problem . proizvodnji. konačno. ceteris paribus. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. sustav nacionalne obrane. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe.problem slobodnog jahača. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. isključivo pravo njegove potrošnje. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. parkovi i slično. na raspolaganju svima. parkirališta. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. posredstvom tržišta izvedenoj. Primjer takvih dobara su ceste. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. Nasuprot tomu. jednom proizvedeno. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. 222 . Ukratko.10. pojava monopola. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba.1.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. miješana ili polujavna dobra. svjetionici itd. pojava eksternalija 3.

Isplati se. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Zapravo. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . te pokušava osigurati.1.10. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. pa. pak. prema tomu. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. u boljem slučaju.1. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. alokacijsku efikasnost. dakle. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Graničnu korist moguće je. Zbog toga država igra ulogu realokatora. Ili. koristi javno dobro. 10. besplatno koristiti javna dobra. i novčana sredstva. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. Dogodi li se suprotno.1. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Tržište. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. ∆ Količina 223 . dakle. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. Prema tomu. "free rider" je osoba koja besplatno. da je broj onih koji će se angažirati.

10.2.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .A Granična korist .A Ukupna korist . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.osoba A i osoba B.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Zamjećujete. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.B Granična korist . 10. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Tablica 32. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.1. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Količina javnog dobra Ukupna korist .1.

5 2 2.10.5 1 1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 4 4.5 3 3. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 5 Količina javnog dobra 225 .

Tablica 33.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. Međutim. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. 226 . na ovu optimalnu razinu proizvodnje. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti.

negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. 10.2. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. prosuti trošak.1. dakle. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98.10. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. Eksterni trošak. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. 227 . maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Primjeri eksternog troška. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. Država. nejednaka je i raspodjela dohotka. realizirat ćete i relevantni dohodak.1. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način.2. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. bogatstvo ono što posjedujete. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. ovise o količini inputa kojima raspolažu. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. osim visokokvalificiranog rada. preuzima. To. dakako.2. proizvedena količina je KR. 10. vrijedi i obrnuto. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. 235 . Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. dakle. 10. Nažalost. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. Ovakvo rješenje. na primjeru zamišljene ekonomije. Ukoliko. Bogatstvo. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. te cijenama čimbenika proizvodnje. kao kompromisno rješenje. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. u još većoj mjeri. između ostalog. dohodak je ono što zaradite. vrijedi za raspodjelu bogatstva. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom.10. Ukratko. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja.

Prva petina obitelji. a to su one s najnižim dohocima. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. 40% obitelji realizira 15% dohotka. Druga petina. 236 . Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. dakle. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. dakle. Kumulativno.10. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva.

Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. također. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102.10. Obrazovanje. 20% obitelji realizira 20% dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Dakle. Ljudi 237 . jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka.

: Basic Economics. 343.10. Zagreb.. npr. Ukoliko se. New York.. 10. Tako je. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. J.: Ekonomija. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.. 238 .A. str. str. nije moguće zaobići problem siromaštva. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. 362. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. 2000.2.2. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Karatjas. Oporezujući visoke dohotke. "Mate".D.. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. makar i na sažeti način. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka.. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. 71 72 Samuelson. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. P. pa čak i sreća. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Raspodjela nakon poreza i transfera Država.. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. Nordhaus. Macmillan Publishing Company. Dyal.A. granica siromaštva. W. raspravlja o raspodjeli dohotka. 1985. godini. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.. N.

država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. Slika 103. Dakle.10. 239 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).

.

. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. stopa nezaposlenosti. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. jednostavno. N. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. 176. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije.potrošača i poduzeća. J. razina cijena miruje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. inflare . Macmillan Publishing Company. određivanje cijena inputa. stopa inflacije. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. 241 . 11. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo.. Karatjas. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda.11. Makroekonomika. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. odnosno stopa ekonomskog rasta. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. New York. INFLACIJA Inflacija (lat. A. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . 1985. 73 Dyal.ekonomiju u cjelini. str.1.. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. određivanje veličine outputa pojedinih dobara.naduti.: Basic Economics. itd. Naime. proučava posebni ekonomski entitet .

. 74 Vidjeti: Mabry.H. 242 ... McGrawHill.. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .b. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice..H. R.11. a 0 baznu godinu... Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.. 1989. New York.CPI).: Introduction to Economic Principles. Dakako.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena... Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. Ulbrich. H.. a a. n označavaju pojedine artikle košare dobara.. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. str... 293. Inc.

zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. 6. u odnosu na baznu godinu. treća je godina bazna godina. u petoj 22. 2. 243 .5 Zamjećujete. iznositi 11. 5. povećanje prosječne ili opće razine cijena. 3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. međutim. Kako.9% a u šestoj godini 37. u odnosu na petu godinu.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.3 100 112.87%. Prema tomu.5 122.5%. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. stopa inflacije jest postotna promjena.5%. 4.11.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83.9 137. U četvrtoj godini. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . Godina 1.

244 . dakako.5 − 122 . Nasuprot tomu. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. jedne godine.11. Naime. jednostavnosti radi. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. međutim. u pravilu. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine.9 · 100 = 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. još jedna. Pretpostavit ćemo.9 Postoji. sveobuhvatnija. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda.87% 122 . Ukratko. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. mjera inflacije. novčana. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra.

deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno stopa inflacije iznosi 18. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .24%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.11.5 1500 1900 7600 900 18000 0. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.24 29600 U tekućoj je godini. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. Gornja formula upućuje na to da je.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. upotrebom GNP-deflatora. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.24%. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.24. u odnosu na baznu godinu. GNP .deflator 245 . Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .

246 . međutim.1. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. monetarni fenomen. svakako. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. prije svega. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. nije jedini uzrok inflacije ali je. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Međutim. te psihološkim teorijama inflacije. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. David Hume i David Ricardo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. primjerice. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. odnosno količina novca u optjecaju. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. stoljeća. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. reći će oni. najvažniji. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije.1.11. Novac. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Inflacija može. dakako. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Mnogi će.

Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Q Udvostručite li količinu novca. i obrnuto. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Vrijedi. fiksne veličine. Možda će to jasnije predočiti tzv. međutim. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . uz ostale neizmijenjene uvjete. udvostručit ćete i razinu cijena. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . U tom je slučaju.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena.11.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji.

000 . Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. M·v 200. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca.000. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). M = 50. Naime. posredstvom jednostavnog primjera.000.11.1. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Kakve će posljedice. 11. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Ovo povećava brzinu novca.000 = P·Q 200. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. te kompromisne.1. v=4.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. znači i nižu kamatnu stopu. a time i manju brzinu novca. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. te će rast nominalnog bruto 248 . Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. u pravilu. Ukratko. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. te brzina novca opada. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji.

M·v = 100. M·v = 100.000 · 4 P·Q 400. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. Doći će do izvjesnog.000 I konačno. ne i razmjernog povećanju količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11.000 249 . dakle. Postoji.000 · 2 P·Q 200. Međutim.000 · 3 P·Q 300. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.

budući da su prestali aktivno tražiti posao. NEZAPOSLENOST 11. obeshrabrenih radnika. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Različiti su uzroci nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. žele raditi. prije svega. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća.11. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. s tim u svezi. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. niti kao dio radne snage. valja spomenuti kategoriju tzv. S tim u svezi. ali i nezaposlenih radnika. sezonsku nezaposlenost. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. misli na nezaposlenost rada. 250 . Nezaposlenost.2. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje.1. međutim. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. ne smatraju nezaposlenima a. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. stoga.2. koje. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. te je. pak. Međutim. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih.

dakle. dakle. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. Naime. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. koji. a povećati potražnju za drugima. ali ne i odgovarajuća ponuda. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Dok frikcijska. ne treba posebice zabrinjavati. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. frikcijska. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. tzv. s tim u svezi. Ovaj tip nezaposlenosti. nažalost. ciklička nezaposlenost. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Sve osobe koje. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama.) čine sezonsku nezaposlenost. građevinskih radnika itd. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. turističkih radnika. 251 . većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. pad agregatne potražnje i. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Potražnja postoji.11. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. međutim.

1990. Vidjeti: Parkin. 252 . kriminala. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. AddisonWesley Publishing Company. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. u tom slučaju.).11. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. pri datoj kamatnoj stopi. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji.: Economics. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. međutim. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. ljudskog kapitala 76. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. a stopa nezaposlenosti se. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. smanjivanje vrijednosti tzv. Ukratko. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. itd. riječ je o punoj zaposlenosti. New York.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Osim one neposredne . naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. M.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost.

Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. naime. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti.2. Suvremena će ekonomska pozicija. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. ustvrditi kako izravni. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju.11. međutim. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Dakako. Slika 104. 253 . Proizlazi. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. vrijedi i obrnuto. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.W. Obrnuto. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.2. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće.

te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. Ukoliko je stopa inflacije. Ukoliko je. Nasuprot tomu. pak. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. Ponovimo. stopa inflacije manja od očekivane (2%). u kratkom vremenskom razdoblju. a vrijedi i obrnuto. U dugom vremenskom razdoblju.11. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). jednaka očekivanoj. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). odnosno postoji puna zaposlenost. prirodnoj stopi 254 . (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena.

11. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. kao inputi. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . dvostrukog računanja. dakle. Slika 106. najčešće tijekom jedne godine.11. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv.3. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. koje se. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo.

može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996.. Realni bruto nacionalni proizvod. 256 . Realni bruto nacionalni proizvod. Realna stopa rasta u 1996. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . koje. Upravo stoga. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda.Realni GNP u 1995. znači ekonomski rast. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. dakle.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena.. dakako. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Bruto nacionalni proizvod se. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. kao što znamo.+ Kn · Cn Dakako. dakle. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. bilježi tendenciju rasta. . ovisi o fazi poslovnog ciklusa.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. Ona.11.

Slika 107. Obratimo pozornost na gornji kružni tok.3. 257 . Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz.1. značiti isti rezultat. izabrali smo pristup dohotka. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Odlučimo li se za donji kružni tok. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). 11. dakako. nažalost. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. Oba će pristupa.11.

Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. ceteris paribus. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda.3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. tako i outputa. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. i promjene zaliha i to kako inputa. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. ekonomist.11. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. finalnih dobara i usluga. Smanje li se. 258 . kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. alata. ponovimo. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. automobili itd. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija.1. međutim. Ova. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. međutim.1. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. i investicije. pak. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . mlijeka. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. poluproizvoda. najrazličitijih uređaja i opreme. Dakle. olovaka itd. hladnjaci. za razliku od uobičajenog poimanja. Pristup trošenja Ovaj pristup.

ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Dakako.11. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Neto izvoz (Ex . provedbu zakona. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. stoga. transferna plaćanja. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. neto izvoz može biti i negativan. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. amortiziranog dijela realnog kapitala. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. 259 . Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Riječ je i o privatnim investicijama. Naime. radi se o domaćim investicijama. Transferna plaćanja nisu. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. istrošenog. dobit ćete neto privatne domaće investicije. naime. funkcioniranje obrazovanja itd. državne su investicije dio državne potrošnje. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. I konačno. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Isključena su. Zamjećujete. međutim.

Agregatni dohodak će. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala.1. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. dijelom biti potrošen (C). 260 . na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka.3. Neizravni porezi predstavljaju. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. bit će oporezovan. naime.2. svakako. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. prema tomu. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Stoga ih. dakako. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i.11. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. renti. Zapitajmo se. Tri su moguća načina njegova korištenja. dohodak države. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda.

Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. C + I + G + EX .3. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . imovinu) poreznih obveznika.11. prihode.1. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.Transferna plaćanja).3.Im = GNP = C + S + T. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. Prema tomu. 11.bruto nacionalnog proizvoda. 261 .Im = S + T. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.

548..11.1989. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod.. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Stabilnu razinu vode. 262 ."79 11. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.GDP). rast će njena razina.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. neto porezima i uvozom.. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. Pri tome. Valja izjednačiti aktualne investicije. N. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. D. istovremeno. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. na drugoj ističe.3.: Economics. Irwin. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. str.2. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Boston . Inc. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman.

GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Nasuprot tomu. Riječ je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. dakle. Dakle. 263 . On. amortizirane elemente realnog kapitala. GNP . razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti.11. o bruto privatnim domaćim investicijama. Prema tomu. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. dakle. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji.

Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . ali ne i primljen. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. dobit ćete osobni dohodak (Personal income .11. raspodijeljeni dioničarima itd. ali su primljeni. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. mirovine.4. Događa se to. 264 . posredstvom transfera. primjerice. u pravilu. Od osobnog dohotka (PI). itd).PI). ali ne i primljene dohotke. valja oduzeti osobne poreze. kamate na javni dug. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. kao što mu i ime kaže.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). te dodate nezarađene. 11. Riječ je. u obliku dividende. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. Istovremeno. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. NI -Zarađeni. o doprinosima za socijalno osiguranje. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. o korporacijskim profitima koji nisu. ali primljene dohotke. PI . osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.DI) preostaje samo jedan korak.

naravno. ali ih je lako uočiti. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output.11.. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. nije lako predvidjeti. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". To su ekspanzija. Slika 108. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. 265 . kontrakcija i dno. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. vrh. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh..

D. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. 1985. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Macmillan Publishing Company. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). The Brookings Institution. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. Ponovimo. Okunov zakon. J. str. 81 Okun. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. 192. A. Nazvan prema prezimenu autora. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti.1. N. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti..4. 11. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. izgubite zaposlenje tada je to depresija". ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.: Basic Economics.. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. čije nas promjene zanimaju.: The Political Economy of Prosperity.C. s tim u svezi. u kontrakcijskoj fazi. New York. 266 . govorimo o dnu.80 Kada. Spomenimo. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope..11. kada vi. M. te postoji puna zaposlenost.. A. Jedna od važnijih. Washington. Karatjas. jest nezaposlenost. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. 1970.

11. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. prati inflacija. Naime. a kontrakcija nižu. Međutim. Niske. izuzetke. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda.2. u odnosu na potencijalni. Riječ je. 11. 267 . ruku pod ruku. iznimno. pa čak i nulte. tijekom vremena. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. stopu inflacije. dakle o kontrakciji koju. pak. eventualno i negativnu. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. ne tako rijetke. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. s visokim stopama inflacije.4.

.

Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. između ostalog.Im) pri danoj razini cijena. država. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Ili. 12.1. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . Model. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. agregatna potraživana količina 269 . poduzeća. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. GNP = C + I + G + (EX .12. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. nezaposlenosti i inflacije.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1. kontrakcije.

Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. Kao i krivulja individualne ili. mjerene GNP-deflatorom. izražen kao realni GNP. Višoj razini cijena. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. uslijed promjene razine cijena. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.12. Slika 109. Naime. pak.

vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Ukoliko razina cijena poraste. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. Dakle. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. što depozitnog novca. Pad kupovne moći. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Dodatna će kupovna moć.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Ukoliko razina cijena raste. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. za 25%. Obrnuto. pad razine cijena znači. što gotovog. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. smanjivanje količine realnog novca. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica.

Vrijedi. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. 272 . s tim u svezi. i obrnuto. Obrnuto. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. obara kupovnu moć stanovništva. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Potrošači. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana.12. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. Pad cijena. te investicijsko trošenje. jeftinijim inozemnim dobrima. dakako. te se povećava agregatna potraživana količina. ceteris paribus.zajmovnih fondova .i njihovu veću potražnju. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. te rast uvoza. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Rast cijena. Rezultat su niže realne kamatne stope. dakako. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . smanjuje količinu realnog novca i. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. ceteris paribus. 3. naime. Ovakva situacija znači pad izvoza. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa.

Brojni su. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . Slike 110. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. te učinkom vanjske trgovine. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. međutim.12.1.2.

Rast poreza. znači i veću potražnju za hranom. Pad poreza. Veći broj ljudi. Dakako. Pesimistička će. 4. Porezi Rast poreza će. 5. stanovima i kućama. pad agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. naime. 3. ceteris paribus. vrijedi i vice versa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. očekivanja izazvati. odjećom. 274 . Naime. izazvati pad agregatne potražnje. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. znači i rast agregatne potražnje. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. znači i povećanje agregatne potražnje. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. pak. izaziva pad raspoloživog dohotka.12. 2. praćen rastom raspoloživog dohotka. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Naravno. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. ceteris paribus. a time i agregatne potražnje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. te brojnim drugim dobrima i uslugama. uz ostale neizmjenjene uvjete. vrijedi i obrnuto. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. ceteris paribus. ceteris paribus. Dodajmo.

Agregatna će potražnja pasti ukoliko. a time i na agregatnu potražnju. stoga. povećati agregatnu potražnju. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. 8. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Pad će kamatnih stopa. 275 . izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. na novčanu masu. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. kamatne stope zabilježe rast. S druge strane. izazvan padom državnih transfera. Pad raspoloživog dohotka. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. ceteris paribus. znači i manju agregatnu potražnju.12. Rast transfernih plaćanja. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. Međutim. uz ostale neizmjenjene uvjete. dodatni. međutim. koje su posljedica promjene razine cijena. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Promjene količine novca izazivaju. 7. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka.

1. isključuje cikličku nezaposlenost.2. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. s druge strane.2. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. predstavljene GNP-deflatorom. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. postoji i samo jedna. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. pod utjecajem promjena razine cijena. Puna zaposlenost. mjerenog realnim GNP-om. 276 . Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. s tim u svezi izazvane. AGREGATNA PONUDA 12. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. 12.12. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti.

poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična.12. Očigledno. Primjerice. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. njegov output ostaje neizmijenjen. 277 . a posebice cijene rada (plaće). konstantne veličine. Naime. Dakle. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa.

izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. do tada neiskorišteni kapaciteti.12. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. uz neizmijenjene cijene inputa. Rast cijena finalnih dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Pri tome se angažiraju i suvišni. 278 . U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. a cijene inputa ostaju neizmijenjene.

a s njime i agregatna ponuda. Riječ je. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. 2. 1. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. oprema. 3. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. ceteris paribus. 12. Važna je. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. dakako.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. i agregatna ponuda. strojevi. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti.12.2. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. o "pregrijanoj ekonomiji". obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.2. zbog razumljivih razloga. i kvaliteta radne snage. Više kompetentnih. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope .

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. tj. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će.12. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. 6. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. 5. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. ceteris paribus. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. Naravno. Rastu agregatne ponude pogoduje. dakle. u pravilu. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. povećanje agregatnog outputa. 280 .

281 . 1. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.3. 12. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. ceteris paribus.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Vrijedi i vice versa.2. Rast plaća.

smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. u dugom 282 . Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. promjene cijena inputa. Rast cijena sirovina. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. pak. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Zamjećujete. ceteris paribus.12. Pad cijena sirovina. Slika 114. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo.

Međutim.12. Slika 115. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.3. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. 12. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. 283 .

12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Neplanirano smanjenje zaliha. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 284 . poput plime. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Agregatni manjak dobara i usluga. i rast nezaposlenosti. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. podiže razinu cijena. između ostalog.1.12. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje.3. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.

2. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. odnosno potencijalnog GNP-a.12. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. 285 . Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.3. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. dakle. 12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116.

znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.3. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a.3. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. dakle. 12. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. 286 . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda.12.

Interest. godine 287 . 12.4. kamate i novca (The General Theory of Employment. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. prekomjerne nezaposlenosti. and Money) objavljeno 1936. Najznačajnije životno djelo J. nefleksibilne.3. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. dakle. plaće rigidne.M. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. prije svega.12. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). Isti uzrok. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti.

pak. 288 . intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti.potrošnje (C) i investicija (I). plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju.12. prije svega. pada agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. u smislu povećanja agregatne potražnje. Slika 119. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. Posredna. može biti neposredna i posredna. Državna intervencija.

: The Life of John Maynard Keynes. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. 12. Ricarda. 121..5. 289 . kao što ranije naznačismo. 1951. Ova.F. str. Prema tomu. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.85 zovu ekonomika potražnje. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Poznat i kao "francuski Adam Smith". Macmilann and Co. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Spomenimo. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Saya i drugih.12.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. 85 Harrod.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju.. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost.3.. London. s tim u svezi. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. R.

kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. 87 Vidjeti: Hyman. str. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.5. pad cijena inputa. Inc. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Boston.. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. Nova. uslijed pojave nezaposlenosti. N. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje.Irwin. 623.3. Slika 120. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. 2.: Economics. MA 1989. Richard D. D. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. 290 .87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. s tim u svezi.1..12.

Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog.. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Slika 121.Irwin. s tim u svezi. N. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.javlja se.3. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. D. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. Richard D.2. Rast nezaposlenosti . uspostavlja u točki R 2. str.: Economics. i ciklička nezaposlenost.. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.5. naime. 624. Inc. Boston. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. 4. MA 1989. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.12. 12. te se ravnoteža. u uvjetima pune zaposlenosti. 291 . rast cijena inputa.88 88 Vidjeti: Hyman.

12. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. 4. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Nova. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 292 . 3. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog.

zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. Našu ćemo pozornost. Ona. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). držeći razinu cijena stalnom veličinom. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. Naime. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja.1.13.model agregatnog trošenja . Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. odluka o tome koliko štedjeti. itd. na sljedećim stranicama. Prema tomu. istovremeno. 13. 293 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. životna dob članova domaćinstava. dakle.istraživat ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. investicije (I). obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.Im). odnosno bruto nacionalnog proizvoda. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . Naša je. kao što rekosmo ranije. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . očekivani (budući) dohodak. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja.

Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Ili. u pravilu i u prosjeku.13. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. 294 . Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste.1. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. upravno razmjerni odnos. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. granična sklonost potrošnji jest promjena. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje.1. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni.

Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. štednja je negativna. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . granična sklonost štednji jest promjena. Ili. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka.13. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka.

Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.05 0.40 1.7.93 0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 . Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.13 0. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.07 0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.13.87 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.84 Prosječna sklonost štednji -0.05 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.3. a granična sklonost štednji 0.40 -0. U tom je slučaju štednja negativna.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.

297 . Trećega nema. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.13. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. vrijedi i obrnuto.Granična sklonost potrošnji .Granična sklonost štednji. Upravo stoga. Dakako. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Podsjećamo. pak. Naime. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. stoga. Granična sklonost potrošnji = 1 . odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Granična je sklonost štednji (0. Prema tomu. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. ušteđena. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.

a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. 298 .13. U slici 122. Taj pravac. naime.

7 DI S = . Ovaj dio potrošnje. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. dakle.13. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.0.3 DI .7 ⋅ DI). Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. budući da je S = DI .7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. Na slici 122. korespondirajuća funkcija štednje. glasi: Štednja (S) = DI .7 . vrijedi i obrnuto.C. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. dakako. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 + 0. jest autonomna potrošnja (Ca). 299 .

rast dohotka. dakako. Naime.ukupnog raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. Istovremeno. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T).13. Vrijedi. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .1. Dakako. Dakle. također. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Potrošnja i realni GNP . gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). GNP = C + S + T. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . i obrnuto.2. 300 .odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Može li se.8 raspoloživog dohotka. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. 301 .5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.4 = = 0.5 2 2.4 novčane jedinice. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0. Slika 123.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0. odnosno 0.5 1 1.4 0.2 1.13.8 1.8 realnog raspoloživog dohotka.

te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Kupovina. najrazličitijih uređaja i opreme). odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . kada. Slika 124. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini.2. dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. strojeva. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi.graničnu efikasnost kapitala. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. Podsjećamo. 302 . poluproizvoda i sirovina). odnosno investicija. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.13. alata. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro.

veličina amortizacije. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. ceteris paribus. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . Veća očekivana inflacija potiče investiranje. 303 . pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Obrnuto. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Prema tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. Međutim. očekivani pad profita. pri datoj realnoj kamatnoj stopi.13. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. dakle. neki su čimbenici (očekivani profit. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. i obrnuto. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. ceteris paribus. primjerice. poduzeća očekuju. npr.profitabilan. veličina amortizacije. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. Prema tomu. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. općenito.). Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. i obrnuto. Međutim. Vrijedit će. krivulja potražnje se pomiče udesno. dakako. Ukoliko. Vrijedi.

budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. baš kao i potrošnja. Možda očekujete da će investicije. Upravo stoga. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. međutim. 304 . dakle. Činjenica je. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.očekivanom profitu. dakle. suvišnih kapaciteta. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Investicije ćemo. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. Budući da je.13. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” .

pa. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. određuju političke odluke nadležnih skupština.13. 13. 305 . funkcioniranje školstva.3. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. dakle. itd. zdravstva. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Državnu potrošnju. provedbu zakona. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126.

I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 306 . Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. 13.4.13. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.

Tečajevi. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Izvoz nije funkcija domaćeg. naravno. veći izvoz. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus.4. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Suprotno tomu.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Vrijedi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. i obrnuto. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. rastu i primjerice. revalvacija . Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Obrnuto.smanjuje izvoz.1. Devalvacija. Njemačkoj itd. Veći inozemni realni GNP značit će. izvoz će biti veći. 307 . Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. izvozne mogućnosti Hrvatske. naime. Austriji.

Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Prema tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Uvoz će. Veći domaći realni GNP znači. ima za posljedicu rast uvoza. veći uvoz. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače.4. 13. Rast domaćeg agregatnog dohotka.2. ceteris paribus. 308 . ceteris paribus. veći uvoz. Tečajevi. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. uz ostale neizmijenjene uvjete. međutim.13. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.

postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Uvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Obrnuto. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. naime. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. dakle. da je i neto 309 . On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.3. Pretpostavimo li da se povećava. Revalvacijom se.4. međutim. Zaključujemo. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slike 130. 310 .13.

rast će uvoza. te neto izvoz postaje negativan. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. Obrnuto. npr. rast će izvoza. 311 . neto je izvoz pozitivan. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. ceteris paribus. Nasuprot tomu. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. devalvacija. ceteris paribus. Kao što je već rečeno. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slika 131. pak. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu.13. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130.. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. nadolje i ulijevo. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu.

.

313 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. Sada smo. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14. pri datoj razini cijena. 14. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja.1. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. međutim.

potrošnja su i uvoz. te su predstavljene kao fiksne veličine. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39.14. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. 314 . funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). dobit ćete agregatno trošenje. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. dakako. stoga i neto izvoz. pa. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. U pretposljednjoj koloni tablice 39. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije.

Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Autonomna potrošnja. pri svim razinama realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. 315 . iznosi 200 novčanih jedinica. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. Prvu skupinu čine autonomna. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). izvoz. državnu potrošnju. To je. ali i (autonomni) dio potrošnje. Ovdje valja ubrojiti investicije. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. u našem primjeru. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. samosvojna trošenja. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Izvjesna. naime.14. naravno.

Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. Ili. Oduzmete li. to je promjena. upozoravamo na to. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. iznosi 0. Uvoz.2. granična sklonost potrošnji iznosi 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. određuje kut C+I+G+EX krivulje. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. Prema tomu.7 novčanih jedinica. ponavljamo.7. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja.2 = 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. Razlika.7 0. po jediničnom povećanju realnog GNP-a.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.5. Dakle. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . Ili. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX).14. pak. 316 .Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0.2 novčane jedinice.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa.

317 . odnosno agregatnog trošenja. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. Graničnu sklonost trošenju moguće je.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. Dakle. Ne zaboravimo. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . dakle. skraćeno. 90 91 Ubuduće. odnosno krivulje agregatnog trošenja. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.5. međutim. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje.5 kuna porasta induciranog. granična sklonost trošenju. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.14.

14. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.14. Taj pravac.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. naime. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. 318 . Tablica 39.2.

neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 14. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.1. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom.2. Prije presjecišta. 319 . zalihe se. Makroekonomska ravnoteža . Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a.14. osim u točki ravnoteže. Ove će disproporcije. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. Podsjećamo. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134.

niti padaju kada je agregatno 320 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Zalihe (gotovih proizvoda. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. poluproizvoda i sirovina). stoga. niti rastu.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. povećanje realnog GNP-a.

Obrnuto.I + G + EX = S + T + Im. dakle. Koristeći podatke iz tablice 39.2.14. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Tablica 41. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . paušalni porezi (lump sum taxes). nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Makroekonomska ravnoteža . O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Stabilni. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.2. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). 321 .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. pa.tzv. ravnotežni realni GNP. moguće je objasniti i pomoću. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP.

Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te.14. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). ravnotežni realni GNP iznosi 400. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. stoga. 322 . Slika 136.

(G . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini.(Proračunski deficit) . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.60 . te proračunskog deficita.40 . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. neto poreza i uvoza.I . Posljedica je rast zaliha. Kada je realni GNP veći od 400. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.T) = S . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . zbroj investicija.T) . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. Deficitarna trgovačka bilanca = S . investicije.NX = S . Dakle.I . dakle.30 Dakako. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.I . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.30 = 70 .Im) + ( G . neto poreza i uvoza. 323 . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. kada je.30 = .14. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .

Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. Tablica 43. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. a zbog očekivanja viših profita. 14. Promjene autonomnog trošenja (investicija. ali koje ne mijenjaju njen kut. Neka se planirane investicije. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja.3. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke.1. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja.14. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . državne potrošnje.3. povećaju za 100 novčanih jedinica. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja.

Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Vrijedit će. Također. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. i obrnuto. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. u obama slučajevima.14. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. naravno. 325 .5.

uz ostale neizmijenjene uvjete.3. Ovo. granična sklonost uvozu 3. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Obrnuto. Rast granične sklonosti uvozu.2. granična porezna stopa. Vrijedi i obrnuto. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . pad granične sklonosti potrošnji. pa. uz ostale neizmijenjene uvjete. Naime. ceteris paribus. ceteris paribus. dakako. Vrijedi i obrnuto. 326 .14. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači manji raspoloživi dohodak. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. granična sklonost potrošnji 2. dakle. manju graničnu sklonost potrošnji i. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. obrnuto razmjeran. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a.granična sklonost uvozu. manju graničnu sklonost trošenju. znači pad granične sklonosti trošenju. Raste li. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda.

kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. Međutim.14.875  . možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Tablica 44. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Granična 5 20 = 0.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.2. Ravnotežno agregatno trošenje.875 raspoloživog dohotka. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. te graničnu sklonost potrošnji.7  .

28 42.t)] ⋅ Realni GNP.00 91. Ili. dakle.0857) = 0.8 328 .875 ⋅ 0.5). 8. Granična porezna stopa neka iznosi 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.86 274.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.29 365. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Neto porezi su.71 34. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).2=0.5. Budući da je DI = (1 . graničnu poreznu stopu i. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.875 ⋅ (1-0. [ GSP ⋅ (1 . možda.9143 = 0. Potrebito je. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.14.0.7-0.t)] = 0. Tablica 45.57 17. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.0857.2) = 0.875 ⋅ 0.43 182.t) ⋅ Realni GNP.14 25.85 51.7.57% realnog GNP-a. stoga.42 60.15 548. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.875 (1 . udio poreza u realnom GNP-u.5.72 457.8 = 0.58 640. međutim.

∆ Potrošnja 80 = = 0. ravnotežno agregatno trošenje.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. stalna veličina (0. međutim. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.6. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. u prvom slučaju.6.8 realnog GNP-a.14.875 raspoloživog dohotka. Uočili ste.8) . Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.8.GSU (0.2) ]. s .7 realnog GNP-a. Raste.6 [ GSP (0. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.8. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.8 ⋅ Realni GNP. C = 30 + 0. odnosno ravnotežni realni GNP. kut krivulje agregatnog trošenja. ravnotežni realni GNP iznosi 500. 329 . Budući da granična sklonost uvozu jest. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje.dakle.5 ona skače na 0. bilježi rast i iznosi 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. S prvobitnih 0. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. Ili. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. stoga. u obama slučajevima. a zbog rasta potrošnje. 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0.

14.875 raspoloživog dohotka. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . uloživši je u banku. Granična je sklonost štednji iznosila 0.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Što će se.4. naplatiti odgovarajuću kamatu.14. Pretpostavimo da ste. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.1143 realnog GNP-a.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. međutim. smanjili potrošnju i povećali štednju. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .

42 60.7656 ⋅ (1 . ∆ Štednja 11.30 + [ 0. Tablica 46. = = 0.0. međutim. ceteris paribus. poveća granična sklonost štednji i.43 Naime.28 42.14.15 38. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.14 4.29 365. odnosno 0.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. 331 .0857) ] ⋅ Realni GNP.86 274.0.72 27.43 = 0.14 25.85 51.72 457.57 -7.1143. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. stoga.0857)] ⋅ Realni GNP.125 ⋅ (1 .0857)] ⋅ Realni GNP.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. a funkcija štednje S = .0857) = 0.0857) ] ⋅ Realni GNP. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = . Provjerimo navedene tvrdnje.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.2344⋅ (1 0.125 ⋅ (1 .125 ⋅ 0.57 17.29 15. Predstavimo novu situaciju. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.9143 = 0.15 548. Prema tomu.0.875 ⋅ (1 .1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.00 91.30 + [ 0.43 182.71 34.125  .0.58 640.2344 raspoloživog dohotka. dogoditi ukoliko se. Što će se.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.

15 548.14 25. Rast štednje ima. Granična sklonost potrošnji.29 55.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. a ravnotežni realni GNP 400.7656 ⋅ (1 − 0. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. ceteris paribus.28 42.43 182.5.86 274. iznosi 0.57 17.7656 ⋅ 0. Granična sklonost trošenju iznosi 0.71 34.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.42 60.9143 = 0.85 51.14.86 34.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. odnosno 0.29 365. uz ostale neizmijenjene uvjete. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. kao što ranije rekosmo.7 ili 0. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.72 77. 332 .57 12.72 457.0857) = 0.58 640.15 98.7 .7656 raspoloživog dohotka.

međutim. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. naziva se paradoks štednje. povećanja štednje. ceteris paribus. kada je o pojedincu riječ. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. 333 . znači rast njegovog dohotka.14. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. Do paradoksa.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140. Vrijedi. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja.5. dakako. Slika 140. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. jednostavno. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a.14. 334 . pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Multiplikator autonomnog trošenja ili. multiplikator.

međutim. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Prema tomu.14. Naime. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. 1 . multiplikatorski učinak. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. Multiplikator = 1 − 0 .67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . 1 − 0 . ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. a granična sklonost uvozu 0.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.67.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. multiplikator će biti: 1 = 1.7.14.2).

5. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. kao što zamjetismo ranije.1. 337 . budući da je riječ o zatvorenom. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. .5. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. autarkičnom gospodarstvu. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. 14. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. 1 . otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. granična sklonost uvozu = 0. U tom će slučaju. Međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji.14. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.2. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. Pretpostavimo nadalje da je.

u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Granična sklonost štednji = 1 .6. Dakle. dakle. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.14.Granična sklonost trošenju. 1 Multiplikator = 1 . .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 .Granična sklonost trošenju . Država može 338 . Koristeći sljedeće formule. primjerice. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. 14. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.

promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. dakako. Međutim. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost.14. Vrijedi. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14.1. o graničnoj sklonosti potrošnji. nažalost. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.9. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. Međutim. Upravo stoga. 339 . porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica.9). efikasnost državne potrošnje. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP.6. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. naime. autonomnim porezima. Obrnuto. posredstvom državne potrošnje. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. U praksi je. i obrnuto.

a porezni multiplikator 3. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. a granična sklonost uvozu 0. Kao što zamjećujete. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.14. ne ide. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.9. dotle dodatna kuna.7 0 .2. u cijelosti u potrošnju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. varirajući veličinu paušalnih 340 . Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. autonomnim porezima.33.realnog GNP-a.9 = − ⋅ 0 .9 = −3 1 − GST 1 − 0 . dakle.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. Naime. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Valja zaključiti da država jest u stanju.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.

utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.14. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.45 − 0. kao u prethodnom primjeru.9 (1 . neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Međutim.5 = 0. 14.5 (t=0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.5) − 0.9].6. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.5). dakle.2. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.2). s tim u svezi. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.2] 1 − 0.2] 1 − [0.0.9(1 − 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .33 1 − [0. iznosi 0.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . Granična sklonost uvozu.t) = 0. i veličinu induciranih poreza. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. država može. (GSU = 0.2.9 ⋅ 0.25 0.5) = 0.45 341 .

9 tada je GSŠ(DI) = 0.1.5 = 0.Granična sklonost trošenju Prema tomu.05.1 ⋅ 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .05 + 0 .Granična sklonost trošenju . Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.45 . Ako je GSP(DI) = 0.t) = 0.5 + 0 . 342 .75 Pojava je granične porezne stope. Stoga je i multiplikatorski učinak. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.25 0 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu. što su.2 = 0.0.14.75 Međutim. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .2 0 .25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.33 1 − GST 1 − 0 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . veći inducirani porezi. postoji još jedna mogućnost. dakle.33 0 .GSU = 0. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. Multiplikator = 1 1 = = 1. Što je veća granična porezna stopa.

FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. obračunska jedinica. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Novac je. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Kao što rekosmo. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Zahvaljujući tomu.15. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. dvostruko podudaranje želja.1. budućih transakcija. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. podmirite u 343 . Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. Novac kao obračunska jedinica. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. On olakšava i ubrzava razmjenu. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. međutim. bez obzira kako nastali. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. odgođenih. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

prije svega. trajnost. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije.15. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. 344 . njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. poput stoke. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Dakako. bile očigledne: laka prenosivost. djeljivost. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . pri tome će.konzervator vrijednosti. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. kao sredstvo razmjene. npr. pšenice. U vremenima inflacije. kao novca. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. unutarnju vrijednost. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. u najgorem slučaju. a potom i kao obračunska jedinica.2. Međutim. Prednosti su plemenitih metala. Razlog držanja novca. služi i kao zaliha vrijednosti . Štednja je. krzna. istovjetnost kvalitete. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. novac je ono što funkcionira. Prema tomu. itd.zlato i srebro. duhana. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. 15. Najrazličitije su stvari. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom.).. Kao i prethodna. Sredstvo razmjene. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu.

Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. etablirani nakon I. imala je zlatnu podlogu. Papirni novac. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). svjetskog rata. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. 345 . Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. rezervne valute (dolar. taj drugi oblik novca. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga.44 kg. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. funta). težina jedne zlatne poluge iznosila 12. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). taj prvi oblik papirnog novca. Metalistička teorija. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. ipak ograničavali. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. U Engleskoj je. naime.15. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). te može i sama biti upotrijebljena kao novac. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Banknota. godine. Trajao je sve do I. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. svjetskog rata. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. koja glasi na donositelja. u početku bijaše konvertibilan.

fiduciapovjerenje) ili fiat novac. ceteris paribus. Depozitni novac (knjižni. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. 346 . radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. a nalazi se na računima banaka. za razliku od papirnog i kovanog novca. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. 15. Ili. dakle. depozitni novac. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Riječ je. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina.nevidljivi. zlatni se standard napušta.3. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. spomenimo posljednji oblik novca . Unatoč nekim lošim iskustvima.15. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. jednostavnije. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. dakle. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. ne posjeduje materijalni oblik. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. I konačno. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. ovisi o količini novca u optjecaju.

60. Međutim. str.15. prije svega. njihova ih namjena . Pokušajmo objasniti cijeli proces. 94 Perišin. Ovdje.4.. BANKE I STVARANJE NOVCA . NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. 347 . Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. A. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. 1992. a vista). Informator. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata.: Monetarno-kreditna politika. “near” novca. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su.štednja diskvalificira. namijenjena štednji. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava.. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. kao komponente novčane mase (M1).”94 15. Zagreb. I. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. međutim. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Šokman. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. Naime. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove.

str.5 dolara. 97 Perišin. New York. 1990. Iznos ovih sredstava je neophodna.4 na jedinicu depozita. nadalje. Šokman. I. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. u svakom trenutku. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. 96 Parkin. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. 39. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. M. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. u obliku rezerve. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. str. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. na svakih 100 dolara depozita. banku B.. obliku rezerve likvidnosti. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. Addison-Wesley Publishing Company. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica.: Monetarno-kreditna politika. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. Banka B će 95 Ali.97 Prema tomu. 1992. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. 717. posjedovati određenu rezervu . manje od 2. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv.15. Informator. po sili zakona. Ovaj će depozit. No. Prema Parkinu96. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku.. A.. Pretpostavimo.: Economics. tipična američka banka. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. drži. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. minimalne likvidnosti ili tzv.rezervu likvidnosti. Zagreb. određeni. 348 .

način: Tablica 48.6 32.4 8.64 12. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.6 12. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.6 novčanih jedinica. itd.96 100 349 . Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.15.96 19. itd. možda pregledniji.4 na jedinicu depozita).44 150 Nove rezerve 40 24 14. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24)..4 250 Novi krediti 60 36 21. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.

Macmillan Publishing Company. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. Karatjas. 4 = 2. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. 350 . 1985. Naime.15. N. dakle. New York.. J. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa.5.5 98 Prema: Dyal. 249. u našem primjeru. za 150 novčanih jedinica. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. str.A. Zašto? Zato što (jednostavni ili.: Basic Economics. iznosi 2. kako ga još zovu. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. potencijalni) novčani multiplikator.

5 ⋅ ( − 60) = −150] . U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. dakako. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. može teći i u suprotnom smjeru. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . 351 .4). u obliku gotovine. novčani multiplikator iznosi 2. kao u našem primjeru. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Proces. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. odnosno količinu novca. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.5. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. Oni mogu biti zadržani. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. Istina. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. u obliku depozita.15.5 = 250).4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. izvan računa banaka. u banke stvarajući novi višak rezerve. Dakle.

Šokman.5. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. u svezi toga.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. M. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. A.: The Money Market. utvrđuje opću likvidnost banaka. 101 Vidjeti: Stigum. 26. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. Informator.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. kontrolira banke. svojim djelovanjem. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. te odgovara za realizaciju monetarne politike. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. te je sada Hrvatska narodna banka. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. Ona. 1992. Dow Jones-Irwin. svibnja 1995.. 99 352 . I. Zagreb. broj 35.: Monetarno-kreditna politika. Illinois. 178. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. itd. str. 1983. Konkretnije. Homewood. 100 Perišin. Narodne novine.15. izdaje novčanice i kovani novac. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru.

Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.1. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.15. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.5. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.5. 102 353 . U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. 15. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.1.1.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. i agregatnu potražnju.monetaristi . Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. posredno. dakako. angažirati na način da zarađuje kamatu. primjerice. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici).15. naplatiti kamatu. Neki ekonomisti . Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. kao što već rekosmo. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . a potom. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. obveznice. Kupovat će. vrijednosne papire kao što su. pri kamatnoj stopi (k’0). do rasta investicija i agregatne potražnje. 361 . Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Međutim. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama.M1) veća što je kamatna stopa manja.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. dakle.

↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. Prema tomu. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. Ukoliko. 337. 362 . Cincinnati 1988. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). također. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). SouthWestern Publishing Co. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. primjera radi. str. nominalni GNP. uz pretpostavku da se v ne mijenja. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . 104 Vidjeti: McEachern... Milton Friedman.15. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. porasti za 5%. Kao što znamo. W. A. M poraste za 5% tada će. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje.: Economics -A Contemporary Introduction.

nakon potrebitih prilagodbi. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. Ili. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. a te je promjene moguće anticipirati. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. naime. pratiti promjene realnog GNP-a. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. 363 . Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. ako se v mijenja. Ključno monetarističko pravilo. količina novca mora. Njezin je.

u pravilu. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Učinci rasta državne potrošnje. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. stoga. učinak istiskivanja. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. pad privatnih investicija. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. padom privatnih investicija. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). pak. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. u velikoj mjeri. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu.15. po agregatnu potražnju i realni GNP. Svakako. Ukoliko je. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. prema njihovomu dictumu. Naime. Rast je državne potrošnje (G). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. 364 . Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima.

Dragičević. Dyal. Gardner.A. Karatjas. 2. 1985. Houghton Mifflin Company..: Macroeconomics. Informator. Friedman. vol. Baban. Lj.. 4. Baily. Journal of Law and Economics. Homewood.. New York. A.: The Problem of Social Cost.: Politička ekonomija. A. Clarendon Press..: Ethics. Berger.: Kapitalistička revolucija. 10. 1991. Sichel. T. 8. 1991.LITERATURA LITERATURA 1. 7. P. 1988. d. M.: Money and Banking.d. I. 1996. 1985.. W. M. Zagreb. Homewood.: Basic Economics.3. Buchanon. Financial Markets. 1995.P. Richard D. Macmillan Publishing Company. Pravni fakultet u Splitu.. Zagreb.. and the Market. Zagreb. BPI.. 1991. Daniel. W..Irwin. D. 1987. R.: Macroeconomics. and the International Sector. J. October 1960. "Naprijed". Irwin. 9. Efficiency. Black. Bronfenbrenner.. Split. Bilić. N. L. N. Školska knjiga. 6. Oxford. 3. Boston. 365 . Coase.: Tržište. Inc. 5.: Ekonomski leksikon.

Zagreb. Galbraith. Fischer. 19.. R. New York.. L. R. 22.: Introduction to Macroeconomics. Lexington.. H. P.o. S. Leftwich. R. Friedman. 1995.. Heyne. Dornbusch. J.K. Mc Graw-Hill Book Company. W. Zagreb.. 366 . 1983. Avon. Thurow.: Macroeconomics . J.. Heath and Company.. 24. 1981. Galbraith... V. D. London. Friedman. 1986.W. Stvarnost.B. 1981. 16.C. 13.. The Dryden Press. Hall..: Doba neizvjesnosti. Froyen.. R. 1958. 15.. New York. Zagreb. T.: Almost Everyones Guide to Economics. Zagreb.: Kapitalizam i sloboda. 12. Henderson. Friedman. J.: Macroeconomics-Theories and Policies.. R.: The Life of John Maynard Keynes.: Financijski capital. 1992. F. R. New York. 1988. Macmillan Publishing Company.: The Economic Way of Thinking. 14. L. New York. Stvarnost.: The Price System and Resource Allocation.. New York.. J. C. Kultura. Penguin Books Ltd. 1951. Macmillan Publishing Company. Harrod. 18. Macmillan and Co. Inc. Schmalensee. R. 20. M. R... Harmondsworth. D. Norton & Company. Hilferding. J. K. Poole. Taylor.. 1991. 21. 1988. K. Heilbroner. 1986.o..: Ekonomija za svakoga.. Globus . W. 23.Theory.: Anatomija moći.. 17.Školska knjiga.LITERATURA 11. Beograd. Galbraith. 1987. R. R. Eckert.: Principles of Macroeconomics. E.. M. Performance and Policy.: Free to Choose. 1984. "Mate" d.

1990. 30.. Norton & Company. Inc. 1989. New York. 1979. Centar za kulturnu djelatnost. 1987. 1991. N. Inc. Mansfield. 1998. 32. Perišin.. MED. The Dryden Press. Cincinnati. B.W. A. Kovačević. Boston. Marshall. 35. Boston. 1988.: Microeonomics. 1989. N. Marx. Irwin. 1993. Mankiw...LITERATURA 25. M.H. Addison-Wesley Publishing Company. tom 19.: Introduction to Economic Principles.. Informator. . 29. M. N. Zagreb. Zagreb.: Načela ekonomike. W.: Opća teorija zaposlenosti. McEachern.: Economics.. (reprint).o.Analysis and Applications. Keynes. Parkin. 37. 367 .: Uvod u ekonomiju. New York. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.: Economics .Ekonomski fakultet Zagreb. D. A. R.. Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb. South-Western Publishing Co. 28. 1992. H. Irwin. Hyman. Inc.o. Beograd. J. I.: Economics.: Monetarno-kreditna politika. Zagreb. 33.o. 1987.. 26. 27. Prosveta.G.. E. D. Ulbrich. B.: Principles of Economics.. Mabry. 1994. 31. Mc Graw -Hill Book Company. kamate i novca.o. 1989. H.. 36. New York. K. W. Šokman.: Počela političke ekonomije. 34.: Modern Microeconomics . Lorković..: Osnovi kritike političke ekonomije I. Hyman. Zagreb. A.. "Mikrorad" d. New York.A Contemporary Introduction..

Smith. Truett. M. B. Zagreb.: The Political Economy of Prosperity. D. Homewood. Oxford University Press. New York 1960..B.LITERATURA 38. 46. Socialism and Democracy. Informator. 44.. 49.: Načela političke ekonomije. J. Truett. John Wiley & Sons. A. Zagreb. 1970. Globus.. Schelling. J. Louis 1987.: Microeconomics. 1983. Ricardo. Šik.05. Dow Jones-Irwin. 368 Poslovni rječnik. 43. 1993. Sammuelson. 48. M. Zakon o narodnoj banci Hrvatske.. 1983. P. Nordhaus.. New York. Beograd 1970. A. O.. 40. 47.: Capitalism. broj 35.: Economics.: Ekonomija. Masmedia. Stigum.A. 41. 2000.: Treći put. Wonnacott. St. 1996. Okun. 51. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.1995. New York. Zagreb.: The Money Market. Washington. Zagreb. Narodne novine. The Brookings Institution. Zagreb. Zagreb. 1992. New York.. D.: Essentials of Economics. Schiller. 1983. "Mate". P.. Wonnacott. Schumpeter. D.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. . 1990. McGraw-Hill. W. 45. R. Kultura. 50. R. Centar za kulturnu djelatnost.: The Strategy of Conflict. 42. 1947. L. T. 39. Zakon o trgovačkim društvima.C. 26.

307. 222 kapitalna. 232 Coaseov teorem. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 347 centralna. 58 čišćenja tržišta. 117-118 crta proračuna. 228-231 amortizacija. finalna. 255 javna. 244. 235 Böhm-Bawerk. 45 privatna. 9. 348 sekundarna emisija novca. 153. 259. 120 dohodak. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 189 Coase.223. 173 C cijena. 255-257 mjerenje. 202 troškova i koristi. 244 depresija. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 264 realni. 7-8 pareto optimalna. 63-64 alokacijska efikasnost. 256 deflacija. 223 B banka. 45 intermedijarna. 94-101 ravnotežna. 114 diskriminacija cijena. 67 relativna cijena inputa. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 263 osobni. 265-266 devalvacija. Jeremy. agregatni. 256 realni. Ronald. 347 Bentham. 11 darvinizam (socijalni). 221-222 pareto suboptimalna. Charles. 232 dominantna strategija. 258. 222 slična. 222 normalna. 51 bruto nacionalni proizvod. 260 nacionalni. 187-188 D Darwin. 309 disekonomija razmjera.226. 187. 10 bogatstvo. 244 potencijalni. 266 dobra. 46 miješana. 303 analiza. 27 dionice. 222 crta izotroška. 6 centralizirana. 203 output. 264 raspoloživi. 255 inferiorna. 257-261 nominalni. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 6-7 decentralizirana. Eugen. 10 antimonopolno zakonodavstvo. input. 166-169 dno. 258 komplementarna. 181 369 .POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa.

Friedrich. 289 laissez faire. 103-104 granični trošak. Milton. 294. 17 keynesijanska. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 56 granična društvena korist. 37-47 eskontna stopa. 228-229 granični prihod. 241-242 inflacija. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 16 ekonomska renta. funkcije. 60. Hermann Heinrich.187-188 investicije. 229. 9 ciljevi. 190-191 ekspanzija. 265 eksternalije. 221 državna potrošnja. 6. 53. 33-34 ekonomija razmjera. 6-7 tržišna. 171. ponude. 241 godišnja stopa. minimalni. 305-306 duopol. 326 granična sklonost potrošnji. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 8. 33-34 oskudica i.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 233 ekonomika. 9 kapitalistička. 224 granična efikasnost kapitala. 227. 357 H Hayek. 362 I indeks potrošačkih cijena. 114. 246 F fiskalna politika. 228 granični proizvod. 124 granični društveni trošak. 5 Hume. 229 pozitivne. 181 E ekonomija. 193-194 granični privatni trošak. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 213 granična korisnost. 331 granična sklonost trošenju. 6-7. 227 negativne. 143-144 elastičnost. 295. 194 gubitak. 47-49 potražnje. 243 G Gossen. 116. 143-144 prosječni. 328 granična sklonost štednji. Thomas. 338 Friedman. 304-305 370 . 9. 274 funkcija. 16. 154. 16 Hobbes. 223 granična porezna stopa. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). David. 51 Gossenovi zakoni. 301. 230 granična korist. 7-8. 228. 258-259 bruto privatne domaće. 9 socijalistička. 9. 316-317 granična sklonost uvozu. 259 funkcija. 13 definicija.

222 miješana. 154 prirodni. 246 J javna dobra. 214. 287 koeficijent koncentracije. Karl. 256. 347 M3. 275 realna. 285-286 recesijski. 362 monetarna politika. 284-285 zaposlenost veća od pune i. John Maynard. 289 nezaposlenost i. 125-126 karta izotroškova. 60-223 ukupna. 118-119 jednadžba prometa. 276 kapital. 15. Karl. 173 monopson. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 201 371 . 53 ukupna. 318 keynesijansko objašnjenje. 216 kamatna stopa. 318 agregatno trošenje i. 51 mikroekonomika. 70-72 Keynes. 11 matrica isplata. 272.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 51 K kamata. 64-65 Jevons. 215. 303 kapacitet. 346-347 M2. 154 monopolistička konkurencija. 283. 12-14 Marx. 198 monopsonistička konkurencija. 121-122 karta preferencija. 302 korist. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. granična. 187 karta izokvanti. 275 korisnost. 187 realni. 241 monetarizam. granična. Alfred. 154. 51. 353 restriktivna. funkcija. 187 financijski. 263 potražnja. 347 makroekonomika. 233 zakonski. 287 klasično objašnjenje. 352 ekspanzivna. 183 količina novca u optjecaju. 358 instrumenti. 180 Menger. 153. 265. 266 inflacijski. 217. William Stanley. Thomas Robert. 248 jednadžba proračuna. 247 različite interpretacije. 275 kontrakcija. 246. 286 puna zaposlenost i. 14. 60 izvoz. 10 Marshall. 360 monopol. 307 kvantitativna teorija novca. 222 L Lorenzova krivulja. 241 makroekonomska ravnoteža. 51-52 Malthus. 308 odrednice. 286-287 M M1. 285 jednadžba izotroška. 222 čista.

250 ciklička. 269 elastičnost. 23 agregatna. 266 Okunov zakon. 334 autarkično gospodarstvo. 326-327. 350 porezni multiplikator. 342 izravni (osobni). 339 inducirani. 264 faze. Arthur. 260. 263 Nashova ravnoteža. 309-310 P paradoks štednje. 276 novac. 19 agregatna. 9 osobni dohodak. funkcije. 343 oblici. autonomni. 263 neto. 176 čisti. 173 neto investicijski dohodak. 251 prirodna stopa. 24 agregatna. 176 potražnja. 61. 341 otvoreno gospodarstvo. 37-47 individualna. 23 zakon ponude. 263 "nevidljiva ruka". 23 kratkoročna agregatna. 266-267 oligopol. 346. 226 neto nacionalni proizvod. 146 potraživana količina. 176 diferencirani. 269-270 O Okun. 250 strukturna. 264 N nacionalni dohodak. 277-278 tržišna. 353 oskudica. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 188 suzdržavanja. 187-188 ponuda. 181 nesavršena konkurencija. 339 poslovni ciklus. 47-48 individualna. 306 funkcija. 205 neto korist. 201 potrošački probitak. 19-20 oligopson. 53. 75 372 . 23 ponuđena količina. 20 agregatna. 265 potopljeni trošak. 330 Phillipsova krivulja. 263 neto izvoz. 354 novčani multiplikator. 58 potrošačeva ravnoteža. 276 dugoročna agregatna. 321. 259. 251 stopa. 337 granična porezna stopa i. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 87 poduzetništvo. 251 poduzeće.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 7-8 nezaposlenost. 344 porezi. 251 frikcijska. 264 neizravni. 19 zakon potražnje. 60. 276-277 elastičnost. 19 tržišna. 252 sezonska. 300-301 novčana baza. 253-255 plaća. 261.

238 proizvod. 116 recesija. 188 revalvacija. 37. 140-141 S Samuelson. 222-223 profit. 309 rezerva likvidnosti. 152 prosječni. 56. 17 savršena konkurencija. 114 opadajući. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 134 ukupni. 264 ravnoteža. Adam. 131-133 savršeni konkurent. 183 strategijska interakcija. Paul Anthony. 46 R rad. 76-77 suradnička. 294 nakon poreza i transfera. David. 300-301 funkcija. 235-237 373 .POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 238 granica. 181 potrošačeva. 101-102 proizvodnja. bogatstva. 114. 133 realokacija resursa. 181 makroekonomska. 295 funkcija. 101 u kratkom razdoblju. prekidanje. 133-134 prosječni. 283. 116 stalni. 316 prosječna sklonost. 210 siromaštvo. 267 strategija. 294. 221-222 prijelomna točka. 104-105 ukupni. granični. 318 Nashova. 183 tržišna. 315 agregatna. 153. 103-104 prosječni. "milo za drago". 9 Stagflacija. 187 ponuda. 295. 230 supstituti. 307. 295 radna snaga. 238 raspoloživi dohodak. 293-301 autonomna. 116 rastući. 88 ekonomski. 250 raspodjela. granični. 265 renta. 267 Smith. 61. 258. 136. 10. 221-222 država i. 177 subvencija. 150-151 maksimalni. 101 slampflacija. 132 sindikat. 238-239 tržišna. 328 inducirana. 114. 114. 298 granična sklonost. 295. 246 problem slobodnog jahača. 294. 331 prosječna sklonost. 301. 142. 298 granična sklonost. 162 normalni. 209. 235-237 dohotka. 144 u dugom razdoblju. 88 monopolski. dominantna strategijska. 205 Š štednja. 356 Ricardo. 53. 163 prinosi razmjera.

272 teorija granične korisnosti. 265 vrijednost. 7-8 višak rezerve. 206 vanjske trgovine. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 126 tehnološki efikasna. 51 teorija igara. 89 realne kamatne stope. 316-317 inducirano. 250 puna.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 106-107 zakon ponude. 63 traganje za rentom. 271 supstitucije. 190 trošak. 314-315 autonomno. 109-110 implicitni. 345-346 U učinak. dohotka. 250 uvoz. 19 zaposlenost. 194-195 trošenje. 151 fiksni. dugoročni. 272 realnog bogatstva. funkcija. 354 vlasnička prava. 89. 187 zlatni standard. 179 zemlja. 308 V "vidljiva ruka". 194 prosječni. 108 ukupni proizvod. 151 varijabilni. 187 dobara i usluga. 23 zakon potražnje. 107. 309 granična sklonost. 351. 316 odrednice. 177 tržište. 345 oblici. 26-27 zatvorenikova dilema.209. 131 ravnoteža. 67. 177 vrh. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 132. granični. 179. 151-152 oportunitetni. 108 granični. 171 transferna plaćanja. 230. 171 374 . agregatno. 206 istiskivanja. 151-152 prosječni. 79. 315-316 ravnotežno. 313-315 granična sklonost. 232 ukupni. 259 transferna zarada. 318-319 Z zajam. čimbenika proizvodnje. 252. 89 ekonomski efikasna. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 177-178 tehnika proizvodnje. 315 funkcija. 364 X x neefikasnost. 284-285 tržišna moć. 89. 110-111 transakcije. 179 teorija krivulje indiferencije. 115 eksplicitni. 232 vodstvo u cijenama. 155.53 zakon opadajućih prinosa.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful