Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

...1...53 4.SADRŽAJ 4.......6..2........................................1.......... Zaključno o teoriji granične korisnosti ........94 VIII ..1...62 4.1......................................2... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .............. Vrste dionica ....1.............................. Cijena dionice ..................79 4...77 4.87 5....................5..........5.........1.....................90 5..................................2...1...............87 5................. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor .......2...........2......5........2................................1... Oblici poduzeća ..2............. Dioničko društvo .............. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.....67 4.....83 5...51 4.............58 4...................63 4..............51 4...............1........................93 5.......1..........................60 4....1..2........................... Korist i potrošačeva ravnoteža ........... Potrošačeva ravnoteža . TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI........... Potrošačeva ravnoteža ...........75 4............1..3............2..usporedba .........2....1..91 5.......57 4.....4...........2.......................... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.... Crta proračuna i relativna cijena.... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje..............................1.69 4.. Učinak dohotka i učinak supstitucije ............................ PROIZVOĐAČEV IZBOR ..................... Crta proračuna i realni dohodak ....... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije .................2.........3....................... Promjena potrošačeve ravnoteže .........1..............2................1............... POTROŠAČEV IZBOR.................................. Potrošački probitak ...3........65 4.....2.....1.....72 4.........80 4.2..........2.........1... Krivulja indiferencije.................1...4....................2..........

...........1..................2......................................118 6.107 5. 5.............................2....121 6.........1....103 Prosječni proizvod ........ IZOKVANTA ...........2.2.......3...2......4...................................1....................3......2....4.3...................... CRTA IZOTROŠKA .....2.................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .......2........126 IX .....2..94 5.................. 97 5.................. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ...114 5.....................................1........1..... TROŠKOVI 5........3................2.122 6......113 5.......4................ 5.3................ PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ...................... Prosječni trošak......................3.................125 6... 5.. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE .......... Ukupni trošak ....101 Granični proizvod ......................................104 Zakon opadajućih prinosa..........110 5.......................117 6.......................3....106 .. Relativna cijena inputa i crta izotroška.......117 6....124 6...................... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ...... Granični trošak ......107 5.......2.................................2.2......2...............................2.1............1...... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ............... Ukupni proizvod ........1... Cijena dionice kao eskontirana dividenda .............4.......2............... Jednadžba izotroška....115 6.... Karta izokvanti .................2..................2.............. Granična stopa supstitucije kapitala radom ...............1..........120 6....1......... Prinosi razmjera...101 5......... Prosječni ukupni trošak .........SADRŽAJ 5.................................1......................109 5...3....................... Karta izotroškova........1................................

..4.............2....149 7. Krivulja ponude savršenog konkurenta ...2.......133 7... Ukupni prihod.....1.......8..3........... 159 7......2.............1.............. Ukupni....167 7...2................. 137 7.................. Maksimaliziranje profita........165 7....1...154 7.............................2...................2...... Prekidanje proizvodnje .......4....9...1... Savršena diskriminacija cijena .......8......... Granični prihod...............2......2................. Ukupni...1................5......1........ Pitanje izlaska sa tržišta......141 7.. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ..1....................5..6.......154 7.1.... ukupni trošak i profit ..........135 7... Maksimaliziranje profita....1..................155 7...163 7. TRŽIŠTE DOBARA........1.. Monopol i diskriminacija cijena ............ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.....146 7.......1..........................1.............3.. Granični prihod.................................................3....159 7. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ............144 7................ granični trošak i profit ..2.........2......................................................2.. Usporedba monopola i savršene konkurencije ..........................7....2.....1..136 7..........2........166 7.......................146 7........... MONOPOL ...3.131 7......1....... Monopol i krivulja ponude ................... ukupni trošak i profit .164 7.......143 7.........6.. Potopljeni trošak .. granični trošak i profit ...........1........7............... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka....2............. Ukupni prihod...... granični i prosječni prihod monopola........169 X .............160 7......... Pojam i oblici..SADRŽAJ 7.148 7..1..131 7........2.. SAVRŠENA KONKURENCIJA ....................................7.........2.1............ Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ....2...........2.................. Prijelomna točka u uvjetima monopola ....

.....3.............................202 8....1...........SADRŽAJ 7............198 8..2... Output analiza..3.......................... monopolistička konkurencija.2.......2..............3.............. Input analiza .................................2. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .....................2..................2.....4...3.2..... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija................ Kratko vremensko razdoblje .202 8. Teorija igara .. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE............203 XI ................................187 8.4.1................ Zatvorenikova dilema.......195 8..192 8........................................................1....................187 8.............173 7......183 7.......... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.....2...183 7..............4......... Monopolistička konkurencija ..... Dugo vremensko razdoblje..3............................................ FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ................................ ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ......... Oligopol .................................3.......... Profitno maksimilizirajući input .......179 7.. Monopson ..184 8...........2...........3.......4......................179 7....2....................181 7..........4..........4.........2.... Igra u duopolu ... oligopol..188 8..175 7...............3.........174 7.2....1.......1.........2... monopol)...................3..........1... NESAVRŠENA KONKURENCIJA......1.........1.....177 7....... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ................. PODJELA ČIMBENIKA ........2.....173 7.......3..........................3. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.....................176 7.....1.....1.3...

.... TRŽIŠTE RADA . Ravnoteža na tržištu rada....2............ Subvencije i alokacijska efikasnost . 230 10..... Ukupna i granična korist javnog dobra .....3................1...........................1...........217 9........1.......1...............................1..........................216 Ravnoteža na tržištu zajmova ........................219 9..205 PROZVODNJE 9..................................................215 Ponuda zajmova.............1........... Javna dobra ..........................1..................221 10.1.1...233 XII .................. Zaključno o eksternalijama ......................2.221 10...................1............3..1......... TRŽIŠTE ZEMLJE ..............2... 9.......................... Necjenovne odrednice potražnje ...............................................223 10...................................219 10.1......................1...........................2...................................2....1........1.................1.........................2........2...2........ Uloga sindikata ...........211 9.218 9...........2.......................1.................2..............208 9..................internalizacija eksternalija.....2.222 10.................. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ................... Ponuda zemlje......... Ponuda rada .....205 9............................3.1.4....211 Potražnja za zajmovima.....210 9.. 231 10..................1......2.......................2..3... 9...........2........... Necjenovne odrednice ponude.... 209 9.......... DRŽAVA I TRŽIŠTE ... Država i eksternalije ..3.....2..1..........1...... Analiza troškova i koristi .....205 9. Ravnoteža na tržištu zemlje. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.......... Porezi i alokacijska efikasnost ........ TRŽIŠTE KAPITALA ...2.228 10..........227 10.............SADRŽAJ 9. Potražnja za kapitalom....1...3...1......................................3.. 224 10..........1. Država i (prirodni) monopol...... 9.......207 9..................................2..............

..... 261 11..273 XIII ...............1... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ....... POSLOVNI CIKLUS .. AGREGATNA POTRAŽNJA ..........1.1..........264 11......3.........1...........266 11.246 11......................2......2......................................2.............................2..1..... Pristup dohotka .....1...253 11...........1......248 11..262 11.........250 11.......1...1...2..............3...1...............267 12.................2.......2. 260 11..... 258 11.................2.257 11..4.3..2.........3...........255 11...1.......... Jednakost pristupa........ Stopa i oblici nezaposlenosti ....269 12...... Phillipsova krivulja.........241 11.4.241 11....235 10............ Lorenzova krivulja. Poslovni ciklus i inflacija .... Kvantitativna teorija novca...... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka .......................................... Krivulja agregatne potražnje ........2............2............238 11....... Pristup trošenja .............................. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ........ DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ...... Promjene agregatne potražnje ...........1................1........1........... Raspodjela nakon poreza i transfera ..............................3........................3.......269 12..............1.. NEZAPOSLENOST.2. INFLACIJA ......1............ Različita tumačenja jednadžbe prometa . Poslovni ciklus i nezaposlenost .....................................................1.............................1................................. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.................................. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ...........250 11.....................................SADRŽAJ 10.......269 12............235 10.......................4...3.....

....................1............5......... Odrednice izvoza .1................................ SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA..5.............290 12........................ Funkcija potrošnje i funkcija štednje......285 12............................................. POTROŠNJA ....4....1.. Promjene kratkoročne agregatne ponude .. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti .3.........2.289 12............. Učinak smanjenja agregatne potražnje .....309 XIV ........................293 13......... Potrošnja i realni GNP ........1.305 13.........3.281 12................3....................287 12.........3.........2...................2.. Odrednice uvoza ...2...........4.. NETO IZVOZ ...... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...................3........................... DRŽAVNA POTROŠNJA ........279 12..............300 13......3........SADRŽAJ 12........... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže......... Funkcija neto izvoza......3........2...3....................... Učinak povećanja agregatne potražnje .............294 13..................2.....302 13.........308 13......................4.........................1......................................1...............3..................3.......................293 13.283 12......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti...1.....................................2..............276 12...... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ...............291 13..2...............286 12.................... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže..4...............284 12...........funkcija agregatne potrošnje .... AGREGATNA PONUDA.3................................. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .............307 13.......... INVESTICIJE ........5...............2........1.4.....................................2............................306 13.. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti......276 12............3...............

.........338 14......347 XV .. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju........5........... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ......343 15..........346 15...319 14....................334 14............................... NOVAC .........................326 14........................3....313 RAVNOTEŽA 14........2...........324 14........................1.................. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .... FISKALNA POLITIKA .... OBLICI NOVCA............1......318 14............................3............1...............1............ AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ............ Makroekonomska ravnoteža ...324 14...1...............................341 15.2............6......... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE . Multiplikator otvorenog gospodarstva......6.. BANKE I STVARANJE NOVCA ...........313 14.. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ...2.2............2.....330 14..............................339 14...337 14.... Agregatno trošenje i autonomno trošenje......................5.344 15.... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a..2........3......2..................................2...................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA........5. Multiplikator i granična porezna stopa ............................................3.................................337 14..... PARADOKS ŠTEDNJE.....343 15......SADRŽAJ 14.. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.321 14...............neplanirana promjena zaliha.............. NOVČANA MASA......................................1...........4............6............ Porezni multiplikator ...........4................ FUNKCIJE NOVCA ..

.................353 15.............3....... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .........3.................. Operacije na otvorenom tržištu ........5......................5...... Rezerva likvidnosti ...........360 LITERATURA ......5...............5.365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO....................5...... Restriktivna monetarna politika...............SADRŽAJ 15.............353 15..1........... Instrumenti monetarne politike..1...............5.....................................1.... 357 15...1......2..4.................... 356 15..........2..360 15......352 15.369 XVI ...........5.....1.............................. Eskontna stopa ........... Ekspanzivna monetarna politika... Monetarizam ................358 15..............5...

ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. sve dobronamjerne kritike i 1 . ali koje će i provocirati njihov interes. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Sastoji se od petnaest poglavlja. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. Prvi su koraci uvijek najteži. Dakako. nezaposlenost. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. pri tome. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. i može izazvati. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. mikroekonomskoj ulozi države. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. tzv.PREDGOVOR I. bruto nacionalni proizvod). Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. neuravnotežena (ne i neuobičajena). Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. te vrijednih doprinosa domaćih autora. i ekonomije. Autor. jest izuzetno delikatna zadaća. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. On nastoji studentu. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Moguće ovakva. te fiskalne i monetarne politike. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Udžbenik udovoljava ovakvoj. znanosti o ekonomiji. "novijoj". koncepcija udžbenika izaziva. makroekonomske ravnoteže. određene kontroverze. itd. podjeli ekonomike.

Ivan Ferenčak 2 . dakako. Ivan Mandić. za pruženu svekoliku potporu. sc. prije svega. sc. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Dr.dr. prije svega. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. ne može pobjeći od svog sadržaja.primjedbe bit će pozorno razmotrene. naime. ma koliko skromna ona bila. doc. prof. te prof. da će pomoć i ove vrste. nezaslužnim komplimentom. Naime. mojim studentima. Ivan Bilić. Autor mora priznati izvjesno.sc. ne i neveliko. Prema tomu. Držim.sc. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. U Osijeku svibanj 1998. međutim. dr. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Velika je moja zahvalnost. sc. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. makar bila riječ i o njenim osnovama. dobro doći. Branko Kovačević. nego i sveobuhvatnijih znanja. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. dr. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. Marijan Karić. svu makroekonomsku problematiku. On.dr. dakako. Prof. Ekonomika. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji.

tržišne ravnoteže. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. sc. dakako. nadam se. moguće. Ali. sc. Marijan Karić. broj stranica. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. od strane studenata. godine. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Dr. Ovime je. dakako i prije svega. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Ivan Ferenčak 3 . dr. sc. Povećan je. odnosno prvog izdanja ove knjige. Branko Kovačević. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. ali one. Prof. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike.PREDGOVOR II. dr. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. U Osijeku veljača 2003.

.

PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. str. 3. kako veli Thomas Hobbes.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja.1. naravno. siromašan i. O EKONOMIJI.: Leviathan. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. nema računanja vremena. Dapače. T. a čovjekov bi život bio usamljenički. blagodatima civilizacije. zajednica i najgore od svega.. EKONOMIJA . EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. 1987. nema mjesta za industriju. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. ne postoji umjetnost. O EKONOMIJI. or the Matter. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. 5 . Bez takvog mehanizma. pismo. međusobno.: The Economic Way of Thinking. na složen način povezanih i isprepletenih. opasnost od nasilne smrti. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. ipak. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. teško da bismo uživali u. postojao bi stalni strah. navedeno prema Heyne. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). P. kratak. Macmillan Publishing Company. New York.1.

načina. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . Dva su. kako ekonomisti vole reći. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih.: Kapitalizam i sloboda. Globus-Školska knjiga. proizvođača i preferencijama svih potrošača. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. M. s tim u svezi. manje ili više. Zagreb..metodi tržišta. 6 .ekonomija. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. manje ili više eksplicitnu. grubo rečeno. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". druga ekonomija. država ili neki njen organ mora biti u stanju. investicija i potrošnje. ali doista svih. ljude različitih navika. str.2 Što je to što. između ostalog. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. 1992. kooperacije i. 24. Drugi način. alokacije resursa pretpostavlja. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . Naime. u kratkom vremenu. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. dakle.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman.socijalističkoj ekonomiji. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. O EKONOMIJI. prisilu.1. interesa. Drugo. potreba itd. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . dakle.. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. Model centralizirane alokacije resursa .

Komandna . Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. 7 . proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje.1. kao mehanizam koordinacije. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. Ukratko. O EKONOMIJI. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). ne poduzetništvo već poslušnost.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". Međutim. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. dakle.kapitalistička ekonomija . Ali. Ovdje se. poteškoće ovdje ne prestaju. kolektivizam ili altruizam. kao motiv. Potrošači.tržišta. u uvjetima kronične oskudice koju. opet. preko mehanizma cijena. nego centralno planiranje. Međutim. Naime. I ne samo to. On je izuzetno zahtjevan. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. osobni.3 Model decentralizirane alokacije resursa . nastoje realizirati. nije moguće. i tržište. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. jednostavno. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . uostalom. potrebito je još nešto. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Tržište pruža sve informacije. Ne vlastita inicijativa.

da se proizvodnja. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. Ono poznaje monopole. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. javnih dobara. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. str. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića.1. na sve kvalitetniji način. 4 Vidjeti: Šik. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. osobni interes jest i može biti u službi općeg .4 1.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. Ni kapitalistička ekonomija nije. 1983.: Treći put. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. dakle. da se proizvodnjom. O EKONOMIJI. Zagreb. 174. itd. Ali. No. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". Globus. idealna.2. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. O. imali smo prilike vidjeti. kojima altruizam nije stran. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne.. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. neprekidno uvećava. Nažalost. 8 .

"6 Eksplozija dobara i bogatstva. str. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Beograd. A. znanost o ekonomiji.. 1970. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. 6 Isto. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. Ekonomika. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Ali. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. zemlja. dakle. naime. Zamjetna je. kapital. 9 .sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. ukoliko moć zavisi od bogatstva. sebični interes stavi u službu općeg. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. 516. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. 1776. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Dakako. Ali. kada bi resursi (rad. Ona. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I."5 Naravno. 210. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. "Bogatstvo i moć svake zemlje. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. njegova odbojnost prema monopolu. str. O EKONOMIJI. čak i za zabavu i razonodu. sasvim 5 Smith. Kultura. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . poduzetništvo) bili neograničeni.1. Kada tako ne bi bilo. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja.

121. O EKONOMIJI. str. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. str. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. 8 Isto.: The Study of Sociology. i s tim u svezi siromaštva. str.: Anatomija moći. kad je rijedak.: Načela političke ekonomije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. 118. kad ga ima obilno. Centar za kulturnu djelatnost.. J. ekonomski su teoretičari nudili i druga. 10 Galbraith. 110 11 Vidjeti: Spencer.nisu mogli ne uočiti. vele ekonomisti utilitaristi. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. str. Ako stvari stoje kako stoje onda. Ekonomisti tu činjenicu .. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. Appletonand Co. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. dakle. Implicitna. New York. H. D."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. 10 . 1983. Ali. da ih sebi pribave."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. 121. 1891..činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . Spencer. Benthamom. a jeftin.1. str. 1983. H."9 Jasno se. a ni sada. 438. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. "Rad je skup. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. Zagreb. Stvarnost. na čelu s J. ali su bili najbolje što se moglo postići. Zagreb. D.11 7 Ricardo. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". ni tada." "Rezultati možda nisu bili najbolji.. tvrdili su utilitaristi. vide u pretjeranom množenju radnika.K. 9 Isto.

tako da "altruiste" čeka izumiranje. Riječ je o alokaciji. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. na ovaj ili onaj način. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. razloge isticanja vlastitog. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. Predani egoisti. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. neprekidno "sve revolucionira. O EKONOMIJI. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. na čemu bi inzistirali? Marx je. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. Dakle. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. kapitalističku ekonomiju.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. I naglasimo. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. Riječ je o neumoljivom procesu. i oni u prirodi i oni na tržištu. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. druga ekonomija. No. Ukratko. u oskudici. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. u stanju su zadržati sve što proizvedu. Npr. koja će se obavljati u uvjetima društvene . a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". rušeći 11 . a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). Uostalom. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju).1. drugi mehanizam alokacije. tvrdi marksistička politička ekonomija.

vjeruje Marx. Zagreb. 13 Marx. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. 63. O EKONOMIJI. Dakle. eksploatacija. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. sve do svoje smrti 1924. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. Oduzmite stvari tu društvenu moć. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. K. godine. str. prema vlastitim riječima. pak. Ugrađuje u nju. godina) koji oko četrdeset godina. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. razvitak proizvodnih snaga.1. 14 Marx. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. A. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. str.12 proširenje potreba."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost.: Osnovi kritike političke ekonomije I. 15 Marshall. Beograd. K. 12 .: Isto."15 12 Ali. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. nasilnom kraju. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari.nap. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". tom."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije .. 1890. str. Povijest ga je demantirala. 261. 1987. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. Centar za kulturnu djelatnost. 19.: Načela ekonomike. MED. 25. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. Prosveta. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. 1979..

a ne znanost i umijeće. 13 . 31. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja.nap. Isto. Međutim. 47-48. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. njenih istraživanja. O EKONOMIJI. kada su veće iskustvo. a zbog pravednosti i opće sreće. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. te je ona "znanost. str. ekonomika se kloni političkih problema. autora) koji .1. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. čista i primijenjena.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. str. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. 16 17 Isto. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. I tako sada. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta.obrađujući slične probleme u različitim zemljama .

Nezaposlenost."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. 357. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. u slučaju Marxa. "Tvrdili su (Marx.nap. str. 14 . te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. Velika će ekonomska kriza. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. dakle. Rodbertus i drugi .socijalističku ekonomiju). U tim.1." 18 Prema tomu. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. 18 19 Isto. Isto. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. naime. koja ne bi bila kapitalistička. doista teškim. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. međutim. a ne rada i čekanja. riječ dobija John Maynard Keynes. za nagradu za čekanje. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. str. Nećemo je prepričati. je problem koji Keynes pokušava riješiti. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. taj stari problem. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. proizvod onih koji njima rukuju. 358. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. O EKONOMIJI. Valjalo je.

Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. str. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. 121. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti.. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. kamate i novca. 21 Harrod. str. Terapija se nameće sama po sebi. O EKONOMIJI. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti.M. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. 15 . 213.: Opća teorija zaposlenosti..1. kamate i novca. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. J. 1987.. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. Macmillan and Co. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. J.F..M. R.20 On smatra."21 Naime. Centar za kulturnu djelatnost. smanjuje se proizvodnja. Zagreb. London. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. 1987. 213.: Opća teorija zaposlenosti. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. kamate i novca. Zagreb.: The Life of John Maynard Keynes. smanjuje se broj zaposlenih. 22 Keynes. Centar za kulturnu djelatnost. Osim toga. 1936. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima."22 20 Vidjeti: Keynes. 1951. str.

vjeroispovijesti i mišljenja." 23 24 Isto. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države.: Kapitalizam i sloboda. str. "Prvo. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. 21. Friedmana. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . str.spomenimo F. 16 .. Friedman. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. Hayeka i M. M. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja."23 No.Školska knjiga. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma.1. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. Naime. 14. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. O EKONOMIJI. Globus . djelokrug vlasti mora biti ograničen. niti ovo široko polje. vrlo važnu."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. 25 Isto. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. pohvalu slobodnom tržištu. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. Zagreb. tvrdi Keynes. 214."25 No. 1992.

misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. dakako. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. P. A. Nordhaus. 26 Samuelson.: Ekonomija.1. MATE. 3. O EKONOMIJI. 1992.. 17 .. str. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. P. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). Zagreb. Samuelson. W."26 Ovdje se.

.

POTRAŽNJA 2. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. uz ostale neizmijenjene uvjete. dakle. obrnuto razmjerni. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. u najvećoj mjeri. 19 . zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. Međutim. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene.1.2. vrijedi i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA 2. veća njegova potraživana količina. Naravno.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Usredotočimo se.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. Dakako. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti.

2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. 20 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Stanovništvo je. necjenovnih determinanti potražnje. tzv. njegovo povećanje ili smanjenje. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. POTRAŽNJA I PONUDA 2. dakle. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Veće stanovništvo. o cijenama drugih dobara. Riječ je. također od bitnog utjecaja na potražnju. odnosno njegova veličina. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Vrijedit će i obrnuto. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. naravno. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Cijene drugih dobara. odnosno njihova promjena. ceteris paribus. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Pitanje supstituta. pak. veličini stanovništva. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. Naime. mogu izazvati promjenu potražnje. ulijevo krivulju potražnje. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. 21 . a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Neke su. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu.2. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili.1. prije svega.2. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. dohotku. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Dohodak. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra.

očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Prema tomu. Obrnuto. 22 . POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. niže buduće cijene. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro.2. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. uz ostale neizmijenjene uvjete. Slika 2. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. dok promjena cijene nekog dobra znači.

veća ponuđena količina istog dobra. Dakako. PONUDA 2.1. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA 2.2. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. upravno razmjerni. 23 . i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi.2. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. Vrijedi i obrnuto.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). Dakle. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu.

2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Krivulja ponude je. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. manja ponuđena 24 . Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Obrnuto. stoga. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. kretanje niz krivulju ponude. a zbog djelovanja zakona ponude. Međutim. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3.

udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. dakako. pak. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. POTRAŽNJA I PONUDA količina).2. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. Ako cijena nekog dobra miruje. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. očekivane promjene cijene dobra. Međutim. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Također. s punim pravom. znači veću ponudu. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. broj ponuđača. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. njeno povećanje ili smanjenje. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. ovaj put u proizvodnji. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. Dakle. 2. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. 25 . "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. dakle. cijene čimbenika proizvodnje.2. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. Naglasimo. utječu na spremnost proizvođača da proizvode.

izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. rast ponuđene količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4.2. Pad cijene izazvat će obrnuta. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.3. u svakom slučaju. s druge strane. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. jedina ima prilike potrajati duže vremena. 26 . TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. stoga. Međutim. dakle. 2.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Tržišni će višak dobra. dovesti do 27 . Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište.2. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. naime. Ravnotežna cijena. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.

platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. U tome je bit tzv. i u mogućnosti. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Slično tomu. 28 . Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. Riječ je o tzv. posredstvom nadmetanja kupaca. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. cijenu prema gore. Evidentni će tržišni manjak dobra. "gura". izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. neće doći u njegov posjed. aktualna cijena niža od ravnotežne. Ako je. Oni koji to nisu u stanju. slobodnom dobru. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. potiskuje.2. svaki onaj koji je spreman. U svakom slučaju. nasilja i kronične oskudice. dakako. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Dakle. pak. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. poput plime. racionirajuće funkcije cijena. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini.

dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. ukratko.3. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. 29 . ceteris paribus.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo.2. Rast potražnje. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.

učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Slika 8. Cijena C C1 K1 K Količina 30 .2. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. dakle.

POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. Naime.2. Na djelu je. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. 31 . Slika 9. Rast tržišne ponude. ceteris paribus. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. u ovom slučaju. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. promjene tržišne potražnje. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra.

2. naravno. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Dakako. Naime. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. pak. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. tržišna potražnja. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. 32 . biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. u ovom slučaju. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. rast ili pad cijene. krajnji će rezultat. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. To će povećanje.

smanjiti. I ovdje su. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). 2. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene.3. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. cijena će porasti. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Konačni rezultat. Međutim. međutim. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. glede promjene cijene. ravnotežna će se količina dobra povećati. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Vrijedi i obrnuto. 33 . u svakom slučaju. dakako. Naime. učinci suprotstavljeni.2. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. U ovom. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Ona će se. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. glede ravnotežne cijene. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Vrijedi i obrnuto. naravno.2. istom cilju – smanjenju cijene.

širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. L. Naime."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. Zagreb. po naravi stvari. 29 Berger. tržišnih sila. str. a time i volju proizvođača da ga proizvode. 59. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. posredstvom sustava cijena. kasnije. nešto detaljnije. učinkovitijih tehnika proizvodnje. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. 34 . Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. O njemu. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. stvaranje i upotreba novih. poduzetništva i motiva profita što.d. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita.: Kapitalistička revolucija. Obrnuto. tržište je. "Naprijed". P.. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Kao što je netko jednom primjetio. 1995. ljepota je tržišne ekonomije. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno.2. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. postaju dostupna širem krugu ljudi. uistinu. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. sa svojim signalima putem cijena. Dobra. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje... pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. zahvaljujući tomu. Zašto? Stoga. d. Ali. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. Na ovaj način. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje.

Osim javnih dobara. sustav cijena nije. Nadalje. str. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Postojanje eksternalija. Racionalno je biti slobodni jahač. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. 1947. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. javna dobra. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. društveno poželjna ona nije profitabilna. Riječ je o dobrima koja svi. dakako. Socialism and Democracy. Otkazivanje sustava cijena No. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape.1. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. koristimo. 35 .2.: Capitalism. platili ili ne. savršen. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. J. Naime.. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. New York. surov mehanizam. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Iako je njihova proizvodnja potrebna i."30 2. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Tržište je. međutim.2. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. 67.3. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. koristi javno dobro. reći ćemo.

Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). Ne čudi. Tržištu su. inherentna razdoblja neravnoteže. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. O ovome detaljnije u okviru 10. poglavlja "Država i tržište". Njena je namjera. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. 36 . POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. poboljšati performancije tržišta. dakle. dakle.2. stoga.

Prema tomu. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.1. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1).3.1. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A .1. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. između ostalog. 37 . Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju.

stabilnoj elastičnosti potražnje. riječ je o jediničnoj. a UP2 = 3 · 400 = 1200. 38 . ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1).3. UP1 = 1 · 800 = 800. Prema tomu. Dakle.

3. neizmijenjeni ukupni prihod. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. pad cijene ne tangira ukupni prihod. 39 . c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. i rast cijene dobra značit će. Ali. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). Zamjećujete. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje.

3. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. 40 . neosjetljivu na promjene cijene. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. međutim. Naime. dakle. kreće između 0 i ∞. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Dakle. Obratimo. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se.

Poraste li. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. vrlo mala. Dakle. 41 . U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. Ovakvu. I obrnuto. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne.3. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. primjerice. tek teorijski moguću. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. snažne reakcije potraživane količine. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava.

42 . promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  .3. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. a drugi puta na novu. Nadalje. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. staru cijenu ili količinu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. pozitivni broj.

K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . Neka poraste cijena dobra A. To će. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .3. dakako.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . izazvati promjenu potraživane količine dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.

Stoga su karakteristični.3. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. 19 = 798 UP2 = 38 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. sljedeći slučajevi: 44 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Potražnja. 21 = 798 3. Provjerimo: UP1 = 42 .1.2. Dakle. dakako. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 .

potražnja će za dobrom A porasti 2. Obrnuto. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. 45 . Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.3. Zaključujemo. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. Inferiornim u tom smislu da ih. ali i skuplji supstituti.1 = 2. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti.2% godišnje (naravno. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. Ukratko.. zamjenjuju superiorniji. ukoliko dohodak raste. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. potražnja također raste. Zanimljivo je. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka.2. Npr. međutim. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. ali raste brže od dohotka. ukoliko dohodak raste. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1.1). Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje.

1. dakle. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Vrijedit će i obrnuto. 46 . Obrnuto. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Supstitucijski. Sada. ili pak komplementarni karakter dobara. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Ek > 0. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. O komplementima. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. ± Postotna promjena potražnje dobra A . ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 .3. kada je Ek < 0. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje.3. supstituirati. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Primjerice. Primjerice. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti.

ponuda je neelastična. ponuda je jedinično. ponuda je elastična. odnosno rast ponuđene količine. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. stabilno elastična. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Vrijedi i obrnuto. i obrnuto.3. a mali je rast cijene izuzetno povećava. U tom će slučaju pad. Naime. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. a Ep = 1. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. dakako. a Ep > 1. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. 47 . Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu.2. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. a 0 < Ep < 1. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Vrijedi.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. 48 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. a njena je krivulja okomiti pravac. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.3. 49 .

.

Evidentno. ali raste sve sporije. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Granična (dodatna. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Prema tomu. S. F. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Mengera. Ovaj zakon. 51 .Marshalla i drugih.4. potrošačev izbor. E. K. POTROŠAČEV IZBOR 4. Jevonsa. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu.H. POTROŠAČEV IZBOR 4. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Gossena. Böhm-Bawerka.1. marginalna) korisnost. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. A. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste.Wiesera.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.s. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. Dakle. jedinična promjena potrošnje .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. npr.4. kao uostalom sve granične veličine. Granične korisnosti. 31 52 .

Slika 19.potrošačeve ravnoteže. 53 . u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. granična korisnost može biti i negativna.1. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. Naravno. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Naime. 4.1. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Gossenov zakon.4. odnosno potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost.

DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . No. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.4. maksimalnu ukupnu korisnost.

koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. Tablica 7. potrošačevu ravnotežu. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. Ali. 55 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6.4. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.

posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. međutim. str. II. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". A. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici.. maksimaliziranje ukupne korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.32 Drugim riječima. 210. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. 32 Dragičević. Informator.: Ekonomski leksikon. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. 1991.4. dakle. Zagreb. Na tragu smo II. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . 56 . Gossenovog zakona koji kaže da. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja.

57 .17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.4.33 = = Granična korisnost dobra B .korisnost po novčanoj jedinici 8. Međutim. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 6.1. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. Cijena dobra B 6.83 4.67 6. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. primjerice.1. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.50 4. Ukoliko.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. pad cijene dobra A. uz ostale neizmijenjene uvjete.33 5. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.33 4.1.

i ovdje su. Naime. Ukoliko bismo. Potrošački probitak. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. kupujući. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. na višoj razini potrošnje. kupac je.1. 5 novčanih jedinica. druge jedinice 8. Nova. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. četvrte 6 i pete. u duhu teorije granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. 58 .2. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro.4. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). moguće različite kombinacije. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. Dakako. u slučaju obaju dobara. baš kao i kod promjena cijena. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Često se. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. pozitivan broj. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. dakle. 4. posljednje koju namjeravamo kupiti. u pravilu. treće 7.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Međutim. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. Njegov je probitak. 59 .4.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. 10 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. u ovome slučaju.

za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti.4. Ukupna korist mjeri spremnost. naravno. POTROŠAČEV IZBOR 4. . Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. o subjektivnom konceptu. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi.3. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Riječ je. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. 60 . To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. sa fiksnim dohotkom. Pitanje je. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. podsjećamo. Zamjećujete.1. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra.

Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. 61 . Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist.4. prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. glasi: Cijena = Granična korist . Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine.

4. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. Teorija granične korisnosti. 62 . složit ćemo se s time. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi.1. Prema tomu. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. potrošač je u stanju povećati neto korist. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna.4. međutim. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. pokušava objasniti potrošačev izbor. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Kupujući. 4. Doista.

Tablica 9. naime. Crta proračuna. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. nedostupne potrošnje. uz dani dohodak i cijene dobara. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Pretpostavit ćemo. POTROŠAČEV IZBOR 4. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. kao i u prethodnom slučaju. Drugim riječima.4. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak.2. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica.

64 . odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. Limite potrošačevog izbora. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. ali ne i na crti proračuna.4. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. pri tome.

nezavisna varijabla). pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb .2. Vrijedi. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. 5 = 0 i 4. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb).1. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Kb = 10 . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Pomoću nje smo.. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. naravno. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Npr. 65 . odnosno koje se nalaze na crti proračuna. i obrnuto. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. međutim.2 .4. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. ponovimo to.2 . 0 = 10 Kb = 10 .

Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.2 Ka . 0 = 12 Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. 1 = 10 Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 .4. 66 .

Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Ustvrdit ćemo. 4. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. 67 . POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. To je. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna.1 Ka.2.4. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. prije nedostupnog. naravno. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . pomoću jednadžbe proračuna. omogućava osvajanje novog. Prema tomu. a i pokazati. U obrnutom slučaju. a vrijedit će. nove granice potrošnje. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak.2. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . b = = . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. ceteris paribus. Vrijedi i vice versa. uz ostale neizmjenjene uvjete. područja potrošnje. Utvrdimo. a dohodak 60. i obrnuto. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.

10 = 0 Slika 25. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna. vrijedi i obrnuto.0 = 10 Kb = 10 . 68 .4. budući da je oportunitetni trošak upola manji. Kao što rekosmo.2 = 8 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 .4 = 6 itd.3 = 7 Kb = 10 . Doista.

Dakako. Dakle.3. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. POTROŠAČEV IZBOR 4.2. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. 69 .4. Prema tomu. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Slika 26.

Slika 28. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. 70 . krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.4.

Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. I obrnuto. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. dakle. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu.4. ekstremnom. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. Ukoliko su. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. 71 . U ovom će. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti.

Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.1.4. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. odnosno tri i tako dalje para cipela.3.2. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . vrijedit će i obrnuto. 4. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Naravno.

73 . Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Slika 31. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. određuje kut krivulje indiferencije. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost.4. Kako. Naime. međutim. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Logično je to budući da potrošač. kreće li se niz krivulju indiferencije. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). 74 . I drugo. pokazuje tendenciju pada.5 1  = =  . Dvije stvari valja uočiti. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B.4. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . a vrijedi i obrnuto. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. krećemo li se niz krivulju indiferencije. granična stopa supstitucije.

POTROŠAČEV IZBOR 4. 75 . Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).2. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4.4. Slika 33.optimalni izbor potrošača.

Prema tomu. Prema tomu. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. odnosno oportunitetni trošak. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A.4. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Kako. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Niže. pak. Poželjnije. međutim. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost.

2.4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže.5. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . ceteris paribus. Pretpostavit ćemo da je. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. povećan dohodak potrošača. 6 4. Slika 35. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. njegovog optimalnog izbora. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.

POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Povećat će se relativna cijena. Slika 36. a sa njom i kut nove crte proračuna. Ovo je najčešća situacija. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 .4. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. a time i potrošačevu ravnotežu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. 78 . ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu.

Slika 37. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .1.2. pak. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. POTROŠAČEV IZBOR 4. nižu krivulju indiferencije. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.5. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.4. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.

Ona je. Ona je. pak. Kada je.5. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A.2. 80 . Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Krivulja potražnje. kretanje od točke R1 do točke P (dakle.2. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. pokazuje zakoniti. Naime. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. 4. R1 (Ravnoteža 1). Nasuprot tomu. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine.4. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. kada je u pitanju potrošnja dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Zamjećujete da. Improvizirajmo. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. a na osnovu prethodnog primjera. podsjećamo. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije.

značila potrošnju 10 jedinica dobra B. 81 .4. pretpostavimo. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. 40 jedinica dobra B.

ceteris paribus. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva.4. ceteris paribus. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Na djelu je zakon potražnje. znači njegovu veću potraživanu količinu. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Te su iznimke od pravila da. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. 82 . Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. a niža cijena dobra. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto.

primjerice. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Dakle.4. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. POTROŠAČEV IZBOR 4. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je .Granična korisnost dobra B . smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. dakle. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .2. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . te da daju identične rezultate. Ukupna korisnost. ∆ Ka . ostaje ista. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B .6.

međutim.4. nešto mlađa. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. postoji čvrsta veza između ovih teorija.Granična korisnost dobra B . Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . Negativni predznak (Očigledno. POTROŠAČEV IZBOR . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Prema tomu. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. dokazati da će teorija granične korisnosti i. Potrebito je. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti).

= Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Gossenovog zakona.4. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. 85 . Dapače.

.

str. stotinu i više godina. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. Netko ili neki to moraju učiniti.: Počela političke ekonomije.. godine naš ekonomist Blaž Lorković.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). 98. (reprint). M.. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. New York.o. Zagreb. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.: Economics.1. B. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. str. 1993.5. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu.o. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". Parkin. dakle. Bez. netko ili neki snose rizik poslovanja. Addison-Wesley Publishing Company. 1990. 207. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita.33 Ovako poduzeće definira 1889. Istovremeno.. 34 87 . 33 Lorković.

88 . kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. najveći mogući u datim uvjetima. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. naime. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. dvije prepreke. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. i tržišna moć (bilo monopolska. Naravno. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Život poduzeća nije nimalo lak. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Ali. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. bilo monopsonska) poznaje granice. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Stopa je nataliteta. grubo rečeno. Valja. ali i stopa mortaliteta. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Ili. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. ukoliko ste monopsonist. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. u oba slučaja. Naime.5. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Riječ je o tzv. profit. Na drugoj strani. dakle. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Nimalo laka zadaća. Često se. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. dakle. Naše je poduzeće. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Cilj je.

Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. 35 Vidjeti: Parkin. Addison-Wesley Publishing Company. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Tehnološka efikasnost je pretpostavka.. ali ne i vice versa. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. Standardni. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom.35 Ponajprije. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. str.: Economics. Tehnološki neefikasna. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan.5. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. 1990. naravno. naime. New York. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. M. Ali. u pravilu. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. ekonomske efikasnosti. Zaključimo. cijene čimbenika proizvodnje. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. 89 . Nekoliko je razloga tomu. ali ne i uvijek dostatna. 223-224. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

5 = 500 . Ako je d' 2.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. Evidentno. Ovo je. Ukoliko. dakako.5% cijena dionice jest 500..5. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.2. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . a disažio 50%  ⋅100  .  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000.2. Pojavio se ažio (agio). 5 Dividenda sada iznosi 50. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. 5. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).1. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.2. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. zamjećujete. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. One su al pari. 5  500  Dividenda sada iznosi 25.

u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. 1. 1. Priznat ćete. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos .12 98 .1 = 1100 .21 (1 + r ) 2 1. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. (1+r)2 = 1000 . 1.  100  Obrnemo li stvari.12 = 1000 . Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 .5. (1+r). odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Dakle. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. gdje r = k' . 1 +  = 1000 1. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. Budući iznos = 1000 . 100 10   . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. (1 + r ) 1. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .21 = 1210.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje.

1) (1.1 2 3 n 1. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . New York. dakle. (1 + r ) n Ali. Međutim. godinu dana po kupovini dionice. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.1 = 1000 .. Neka ta dividenda iznosi 10.1) (1. Dakako. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća.. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate.. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.: Economics. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Addison-Wesley Publishing Company.1 (1.. 1990. dakle. Ali. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.1) (1. str. + + / : 1. a kamatna stopa 10%. M.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .5. 216.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.. Cijena dionice 45 99 ..

Dakle.1 Prema tomu. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. a nazivnik (0. Dakle..1) jest r.1 1.1 CD – CD = 10 0. Naravno. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 ..1) (1..1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1) (1. k' r k' 100 Evidentno.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. formula vam je poznata. No.1) (1.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1 1. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 ... 2 3 4 1.... Brojnik (10) jest očekivana dividenda. CD CD 10 = /⋅ 1.1 (1.1 1..5. + . priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.

uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. kapital).2. granični proizvod i prosječni proizvod. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. 5. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). pak.1. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika.5. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. Neprijeporno. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. kapital. Promjene ukupnog proizvoda. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Niski. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. zemlja) promjenljivog karaktera. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). ilustrirat će krivulja ukupnog 101 .2. dat će ukupni proizvod. Dakle. 5. a raste veličina rada. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.

Prema tomu. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Tablica 10. moguće i nemoguće proizvodnje. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. te promjenljivu veličinu rada. granicu između. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. također.5.

odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Ili. Ukoliko se. 5.5. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . Granični proizvod Granični (dodatni. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Tehnološka efikasnost znači. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. naime. a raste input zemlje). da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje.2. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. to je promjena. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. dakle. Međutim.2. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni.

Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.3.5. te izračunajmo granični proizvod rada. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. Tablica 11. 104 .2.

Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Kada granični proizvod raste raste i prosječni. nakon početnog ubrzavanja (progresije).5. s tim u svezi.25 3.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. taj rast. uspješno dopuniti prethodni komentar. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Uzrok je tomu početni rast. biva sve sporiji i sporiji. Možda će sljedeća slika. 105 . Međutim. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.

4. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. 5. a vrijedi i vice versa. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Istovremeno. ova posljednja raste. granični proizvod rada raste. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Upravo stoga. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. kao i u našem primjeru. Uopće.5. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . Naime. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne.2.

107 . Daljnji. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. uz fiksne veličine ostalih inputa. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. ceteris paribus. međutim. sve sporiji i sporiji.zakonom opadajućih prinosa. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje.3. Dakle. analizirajući potrošačev izbor. ali je taj rast. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I.3. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . zbog činjenice da granični proizvod rada opada. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. prije ili kasnije.5. 5. Što se. međutim. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.1. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. granični trošak i prosječni trošak. 5. Kao što ranije.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. također. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Slika 44. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.2. postaje varijabilan. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje.5. međutim. dakle. Vrijedi. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Usredotočimo se. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . ako hoćete. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku.4. Naime. Prema tomu.

prosječni će ukupni trošak opadati. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. konstantnim prinosima razmjera. 116 . Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Slika 45. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. dakle. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa.5. ukoliko. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Ukoliko je riječ o stalnim. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje.

prikazat ćemo na grafički način. 117 . Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.6. Optimalni izbor proizvođača.1. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. 6. slika 46). Cijena jedinice rada neka iznosi 20. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.6.1. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. 6.

odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Ukoliko input rada iznosi šest.2 R .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.2 ⋅ 6 = 0.6. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. input će kapitala biti jednak nuli. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Ukoliko je input rada jednak nuli. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . 119 . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Provjerimo: K = 12 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

jest relativna Ck cijena inputa. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. dakle. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. iznosi 20 novčanih jedinica. Kut crte izotroška. mora biti razmjerno. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .6. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R .1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. u novim uvjetima. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Odredimo. a vrijedi i obrnuto. Neka ona.2. sukladno našoj tvrdnji. upola manji. kao i cijena rada. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2).

Prema tomu.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. i vice versa. 6.3. naravno. a vrijedi. u našem će slučaju (Cr=20. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. nepotpuna. Karta izotroškova.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. kako rekosmo. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška.1. Prema tomu. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Ck=10) izgledati ovako: 121 .

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.6.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.2. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. 122 . odnosno tehnika proizvodnje. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6. IZOKVANTA .

6. Dakle. Slika 49. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). s tim u svezi. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. eventualno smanjenje inputa kapitala i.

a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. npr. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. 124 .1. 2. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. 6.2. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.6. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki..

smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Drugo. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. a vrijedi i obrnuto.2. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. 6. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Ponajprije. Dakle.

dakako. Tablica 18. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Slika 51.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.3. 6. a veća. budući da znači veći angažman inputa.6. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. veći ukupni proizvod.

Prema  ∆R  tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Naime. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Isti će. međutim. međutim. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Slika 52.6. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Što je.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška.

∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. npr. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Zanemarimo li negativni predznak. Prema tomu.6. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. 128 .) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.

49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .6. = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

130 . sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Proizvođač. proizvodnoj. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. nužno obara njegov granični proizvod). Zamjetna je. dakle. pak. Minimaliziranje ukupnog troška. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. a na drugoj.6. uz neizmijenjene veličine ostalih. odnosno proizvodnjom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. vladaju potrošnjom.

Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. 50 Pojam dobra. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. 7. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa.1. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). monopolističku konkurenciju i oligopol. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. Naime. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. jednostavnosti radi. b) postojanje velikog broja kupaca. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora.7. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . TRŽIŠTE DOBARA 7. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. tj. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. monopol.

kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. a savršeni konkurenti je. Ponajprije. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. preuzimaju. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Drugo. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Horizont savršenog konkurenta moguće je. nemajući drugog izbora. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. prikazati na sljedeći način: 132 . dakle. tržišnu cijenu. Naime. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Kada je cijena zadana veličina. sasvim sigurno. prihvaćaju. Naime. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. "od šume ne vidite drvo". Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. tržišnoj. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. cijeni. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Naime.7.

7. To je. Umnožak je to. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. podsjećamo. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. Moguće ga je.1. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. dakle. dakle. promjena. Ukupni prihod. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. prema tomu. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. Ukupni. 7. utržene količine dobra i njegove cijene.

Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Proizlazi da je prosječni prihod. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra.7. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . i to u svim tržišnim strukturama. 134 . cijenu određuje i nameće tržište). Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. jednak cijeni dobra. Dakle. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo.

postoji druga opcija. pa i savršenog konkurenta. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.7. maksimalizirati profit . Međutim.1. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.2.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. 135 . Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7.

dakako. ali ni gubitak. 136 . To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. bio zamijenjen gubitkom.1. nakon druge prijelomne točke.2. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ukupni prihod. očigledno. Gubitak se.1. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. Prijelomna točka (break even point). 40 jedinica dobra.7. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. ukupni trošak i profit Tablica 19. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25.

naime.2. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output.1. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. veća od graničnog troška.granični prihod. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . 137 . veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Dodatni je prihod. Naime. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Granični prihod.2. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. 7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.7.

Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Ispitajmo njegovu djelotvornost. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Dakle. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40.7. Dakako da ne. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. odnos 138 . Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Naime. dakle. Tablica 20. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9).

prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. 139 . Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. istovremeno.7. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Slika 56.

140 .5 9. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.625 10.5 11.75 9.5 9.92 13. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.64 Slika 57. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.7.

omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. prosječni profit jednak je 2. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.375 ⋅ 40 = 95 7.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. prosječni profit je. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. prag rentabilnosti). Optimalna razina proizvodnje. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.7. iznosi 9. Prosječni profit = Prosječni prihod .375.5). Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.625.1. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. kao što gornja slika pokazuje.3. 141 .

u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. Zamjećujete. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. vodi poduzeće u gubitak. 142 . Ne postoji profit ali. svaki output. na sreću. Optimalni output sada iznosi 30. veći ili manji od optimalnog.7. niti gubitak.

Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.1. Slika 59. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. realizirati gubitak. savršeni će konkurent.5.4. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. pri svim veličinama svog outputa.

a to pokazuje i gornja slika.5).75 . iz navedenog primjera. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. prosječni je gubitak. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9.5 = 1. makar i privremenog. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . Moguće je da čudno zvuči. međutim.1. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. dakle. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.25 ⋅ 20 = 25 7. Fiksni trošak. savršenom konkurentu.8. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. proizvodili ili ne.7.5. Naime. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. prekidanja proizvodnje. nije moguće izbjeći. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . Našemu je poduzeću.

5 13. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. naravno. 25 145 .4 8.5* 8.67 9 10 11. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.7. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . 25 = 25 Tablica 22. Prema tomu. To će se.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .5 = 8.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.

Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). u kratkom vremenskom razdoblju. 7. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. 146 . imate li sreće. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. Dakako. Stoga. ali gubitka manjeg od fiksnog troška.6. Fiksni trošak se. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost).1.1. 7. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. može smatrati potopljenim troškom.7. Naime. Ništa drugo vam i ne preostaje. veseliti se pobjedi svoga kluba. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom.7.

dakle. Nije. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. Naime. ali i ne mora značiti početak ponude budući da.7. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. u ovoj situaciji. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. točka a na krivulji graničnog troška može. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. 147 . proizvodio ili ne. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60.

7. Izlazak slijedi. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška.1.8. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. dakle. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. U tome će slučaju prosječni prihod. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . 7. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .

Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Slika 62.9. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. Cijena Ponuda. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.1.7. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.

Njihova će pojava.7. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Naime. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. profit (pozitivna razlika 150 . Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. u dugom vremenskom razdoblju. dakle. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Međutim. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Drugim riječima. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.

Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Normalni profit postoji. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Dakako. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Slike 64.7. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. dakle. dakle.

nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. Dakle. mogli ste se zaposliti i. Vi vodite vaše poduzeće. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". propuštena plaća. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Konačno. realizirati odgovarajuću plaću. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. pretpostavimo nadalje. Ponajprije. kao diplomirani ekonomist.7.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Nadalje. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . novčana ste sredstva. TRŽIŠTE DOBARA trošak. Prema tomu. umjesto u vlastito poduzeće. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . dakako. U svakodnevnom životu. Vi ste. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu.

Na kraju. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Koristiti kapacitet znači.7.PUT). kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Resurse nije potrebito realocirati. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Kada je. Potrebito je. 153 . vrjednijeg dobra. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. te postoji alokacijska efikasnost. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. dakle. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). naime. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. postoji alokacijska efikasnost. društveni interes to nalaže. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Dugoročno.

zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. licence.2. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Međutim. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. vode itd.1. patenti). sposobno. TRŽIŠTE DOBARA 7. dakle. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. na ovaj ili onaj način. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. Ono je. MONOPOL 7.7. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. 154 . Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. električne energije. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta.2. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Povećavanje outputa. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. u takvom slučaju. Druga je monopol. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje.

7. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Ukupni. odnosno cijene dobra. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Pri tome. zahvaljujući svom posebnom. manipulirajući vlastitim outputom. 155 . postoje neka ograničenja. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. potraživana će količina dobara biti veća.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Vrijedi. povlaštenom položaju. njome upravlja zakon potražnje. i obrnuto.2. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. naravno. Zbog toga se granični prihod monopola . određivati cijenu dobra. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. Zbog čega je to tako? Monopol. dakle. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. "pravi" cijenu. Naime. On je u stanju. Naime. odnosno njegovom veličinom.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . TRŽIŠTE DOBARA 7.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Monopol je "price maker". posjeduje tržišnu moć.2. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. ipak. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Za razliku od savršenog konkurenta . Dakako.

a Ec = 1. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada.7. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. Tablica 23. odnosno 0 < Ec < 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . on je maksimalan.

7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .

monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. 158 .7. Ukoliko. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. koji. dakle. kojim slučajem. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output.

TRŽIŠTE DOBARA 7. Neprijeporno.1. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Tablica 24. Maksimaliziranje profita 7.7. Ukupni prihod. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.2.2. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.3. 159 .3.

granični trošak i profit Output koji. Pravilo koje smo otkrili. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Monopol će. 160 .3.2. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. Ukupni prihod.2. analizirajući savršenu konkurenciju.7. vrijedi i u uvjetima monopola. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. u danim uvjetima. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. Granični prihod. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.

Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.67 161 . Tablica 26. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).33 6.7. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Tablica 25. naravno. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. 3 jedinice dobra.5 7 7.

Naime. već spomenute. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. 162 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. a prosječni ukupni trošak 6. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. a maksimalni (ekonomski) profit (2. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita.67 ⋅ 3) iznosi 8. Pri tom. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. a mogu ga gurnuti i u gubitak.33.7. outputu cijena dobra iznosi 9. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Međutim. To su. Prosječni profit (prosječni prihod .67. tri jedinice dobra. povlašteni.

Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. pri optimalnom outputu. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. između ostalog. vodi monopol u gubitak. za razliku od savršene konkurencije. Lošoj reputaciji monopola. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku.2. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.7. 163 . Ali.4. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Slika 69. veći ili manji od optimalnog K. TRŽIŠTE DOBARA 7. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška.

Slika 70. ukoliko je. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. makar i privremeno. baš kao i savršeni konkurent. dakle.5.2. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. 164 . TRŽIŠTE DOBARA 7.7. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. prekinuti proizvodnju. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška).

krivulja ponude (bilo individualne. Vrijedi i obrnuto. u različitim tržišnim situacijama. ceteris paribus. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield.6. granični trošak. 266. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine.W. W. E. TRŽIŠTE DOBARA 7. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Inc. Norton & Company. Viša cijena.. Podsjetimo. Monopol. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. Međutim. Monopolova krivulja ponude ne postoji. znači veću ponuđenu količinu. Slika 71.: Microeconomics. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. New York 1991. str.2. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji.55 Cijena . Dakako. pri tome. 165 .7.

Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. Proizvođač.7. jedna te ista cijena može. 2. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. Naime. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. odnosno tržišnu moć. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. međutim. može prakticirati diskriminaciju cijena. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Monopol i diskriminacija cijena Do sada.7. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. dakle. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 7. Dakako. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. značiti najrazličitije ponuđene količine. Monopol. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. On. međutim. biti u uvjetima savršene konkurencije. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra.2. kada je riječ o monopolu. mada to posebno ne naglasismo. naravno. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. 166 . mora posjedovati monopolsku.

Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena.2. prosječni prihod Granični prihod K 167 . jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene.1.7. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Prema tomu. odnosno usluge. Ali. 7. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Slika 72.7. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača.

svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Na taj. proizvodi output K. način maksimalizira svoj profit. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Ali. poznati nam. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .7. Monopol. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. a ne i na sve prethodne jedinice. 168 . Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Stoga. Slika 73.

posredovano savršenom diskriminacijom cijena. ali i većim. 7. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. alokacijski efikasnim outputom. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. znači proizvodnju većeg. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Ali. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Pretpostavit ćemo da je.7. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Sada svi kupci. ponajprije. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. ali povećanje profita. b) Moguće ironično. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška.8. odnosno savršena konkurencija. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. te outpute koje odbacuje monopol. prije svega. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji.2. Ne zaboravimo. osim posljednjeg. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra.

TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. Nije teško zaključiti da: 1. Slika 74. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Međutim.7. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 .

a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. "rent seeking behavior".7. većeg outputa jest X neefikasnost. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). Doista. Naime. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. poznata nam ekonomija razmjera. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Razlozi za to vjerojatno postoje. učiniti većim od onog konkurencijskog. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. to nije sve. Ali. aktivnosti koja. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. evidentno. Međutim. mogu monopolski output. Riječ je o traganju za rentom. izaziva dodatne troškove. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Monopol. u određenim slučajevima. 171 . Ekonomije cilja se. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". a zbog zaštićenosti od konkurencije. pak. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Zaštićeno od konkurencije. ali i ekonomije cilja (economies of scope). odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. dakako. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi.

odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. Sve to. itd. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. u nekim slučajevima. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove.7. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. 172 . monopol igra pozitivnu ulogu. Ali. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. zamjećujete. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Prema tomu. proizvodnja bijele tehnike. Slika 75.) obara prosječni ukupni trošak. a monopolski output veći od konkurencijskog.

3. U drugom slučaju.7. baš kao i monopol. bez ikakvih ograničenja. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. ne identično dobro. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. ponajprije. radi se o oligopolu. konkurenti. dakle. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. Stvarna su tržišta. 173 . dakle. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Valja dodati.1. monopolistička konkurencija. Novi se. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. 7. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. dakako. baš kao savršena konkurencija. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. Drugo. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. U prvom. s opadajućom krivuljom potražnje. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopolistički konkurenti proizvode slično.3. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Nesavršena. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost.

TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva.3. On.1. 7.1. 174 . Slika 76. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. dakle. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.7.

uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K.7. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. nove konkurente. Ova je idilična situacija. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu.1. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. sasvim sigurno.2. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Nova će poduzeća privući dio kupaca. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će.3. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Budući da je prosječni prihod. Prema tomu. Ekonomski profit se smanjuje. međutim. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Naime. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. 7. Slika 77.

znači pojavu suvišnog. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra.2. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača.7. dakle. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. međutim. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Kapacitet je. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. 7. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra.minimalni prosječni ukupni trošak. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. neiskorištenog kapaciteta. naime. Nadalje. Nadalje. Monopol i monopolistička konkurencija. Drugim riječima. Najčešće je to ekonomija razmjera. Ali. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. i dobrim supstitutima. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . razlike ipak postoje. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Uopće. istovremeno. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak.3. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa.

Ovdje ima mjesta i za sukob. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Monopol "pravi". ali i za suradnju. s tim u svezi. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Međutim.3. On je "price searcher".1. određuje cijenu. Prvi je tzv. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. a ostali ga u tome slijede. patenata. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata.2. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. itd. također. preuzme vodstvo u cijenama. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. 7. Manja poduzeća. najčešće ono najveće. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Ono određuje i mijenja cijenu. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Ovakvi su 177 . proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. On je "price maker". situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu.7. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. dominantno poduzeće. vodstvo u cijenama. Očigledno. Problem međusobne ovisnosti. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital.

Ne samo zbog toga što ih. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. prestanak sporazuma. veličina outputa. povećavajući output iznad dogovorene kvote. 178 .7. najčešće. Slika 78. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Tako formirana cijena jest monopolska cijena. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda.

i B. A. pretpostavljate.2. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. dakako.A. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.2. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. zbog nedostatka dokaza. nema.A.B. i B.2.1. čeka zatvorska kazna od osam godina. budući da je odbio priznati.3. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. a partnera. ne mogu komunicirati i. Prilično složena situacija budući da A.B. Teorija igara može se. osuđeni samo za posljednju provalu. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Zatvorenikova dilema Igra se.B. Tijekom istrage ustanovi se da su A. dakle. Svaka igra. U tom smislu svaki igrač. a tvoj partner to odbije učiniti. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. vjerojatno.A.A. poštujući pravila igre. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. odvija u prilično neugodnom ambijentu. 7. i B. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. Čvrstih dokaza. TRŽIŠTE DOBARA 7. 179 . pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.B. Istražitelj stoga smjesti A. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. i B.7." Zatvorenici.2. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. međutim.3.

A. A. 4 god. I njemu se isplati priznati.A.A.A. 8 god. ne prizna 4. Dakle.A. pak.B.B. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. matematičar.A. 1 god. B.B. prizna. A. 1 god. B. neprijeporno. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre.7. a B. A.A.A. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.B. 2 god. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. B.B. strategije Ne priznati Ne priznati B.. Ukoliko. Nash. vodeći računa isključivo o 56 John F. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. strategije Priznati Priznati A. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. s punih osam godina. Svaki je od igrača odigrao igru.? Ukoliko B. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. B. i B.B.A. 8 god.B. Oba zatvorenika priznaju 2. odnosno strategije.A. prizna tada. B. 180 . i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.B. ne prizna. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A.B. konačni rezultat.B. meni se isplati priznati. B. Na koji način razmišlja zatvorenik A. u svakom slučaju. 2 god. 4 god. A. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. prizna. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.B. Prema tomu. ne prizna. A.B. B.

Inc. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju.: Economics. Ali.3. veći ekonomski profit. M. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin.2. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. dakle. na račun konkurenta. u pitanju dva igrača koji. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.2. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. 7. str. poduzeće B vara. Oba poduzeća varaju 3. varati) i pridržavati se sporazuma.. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Poduzeće A ne vara. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). kao i u zatvorenikovoj dilemi.2.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Oba poduzeća ne varaju 2. sljedeće četiri situacije: 1. I ovdje su. Naime. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. grubo rečeno. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. Ali. Addison-Wesley Publishing Company. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. 181 .. dakle. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. Moguće su . ne varati. 357. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. mogu birati između dvije moguće strategije.7. New York 1990. Poduzeće A vara. poduzeća B ne vara 4. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim.

Zajedničkom interesu treba. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. istovremeno. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. Dominantna strategijska. I njegova najbolja strategija je varati. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. I konačno. Svaki "niski udarac". poduzeću B gubitak od dva milijuna. varati. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Izigravaju li. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati.7. naime. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. dakako. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. tu doista nema dileme. pak. vremena da bi se profilirao. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. I opet. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. A naša ga poduzeća. ukoliko poduzeće B ne vara. Poduzeću A se isplati. Pokušajmo je otkriti. 182 . Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. mora varati. na sreću ili nesreću. imaju dovoljno. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje.

Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. New York. 7. Od vas se. Oxford University Press. 1960.: The Strategy of Conflict.4. međutim. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi.1.7. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. dakle. Jedna je od njih. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Uopće. Prema tomu. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji.4. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. 183 . Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.58 Ukoliko. T. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. primjerice.

Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju.2. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. na koncizan način. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da.PUT Cijena>Gran. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.) vrijednosti ukupne prodaje. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. PUT Cijena>Gran. pružiti potrebitu informaciju. Sljedeća će tablica pokušati. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. PUT Cijena=Gran. 7. Tablica 27.. trošak Monopolski profit Cijena>min. trošak Normalni profit Cijena> min. 90% npr. oligopol.PUT Cijena>Gran. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.4.7. trošak Ekonomski profit Cijena >min. monopolistička konkurencija.

koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. Naime. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. najniži trošak i cijenu. istoga kroja i iste boje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Ili. Ali. Prema tomu. Kada je prirodni monopol u pitanju. a potrošači će. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. Ali. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. iste zapremine motora i iste boje.7. oligopol ili monopolistička konkurencija. konkurencije jest idealan. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol.

.

zemlja i poduzetništvo. najrazličitiji uređaji i oprema. preuzima rizik 187 . strojevi. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. alati. dakle. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. novčana sredstva. Valja. kapital. vode itd. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. Dakle. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. ali i zalihe gotovih proizvoda. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Kapital. odnosno čimbenika proizvodnje. naime. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. rudna bogatstva. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. zgrade.1. poluproizvoda i sirovina čine kapital.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ne znači novac. To su rad. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. dakle. Poduzetnik.

Ali. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. onaj ekonomski. 188 . naravno. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. prije svega. odlučnim. dakle. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. a vlasnik zemlje rentu. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. naravno. Tržište. naravno.2. 8. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. dakle. nije za bojažljive i nesklone riziku. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. a poduzeća ih kupuju. Poduzetnici su. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. odnosno proces njihove proizvodnje.8. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. Vlasnik rada ostvaruje plaću. u prvi mah. Vrijedi. Domaćinstva. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. vlasnik kapitala kamatu. Poduzetnik. Riječ je o samosvojnim. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. pak. Renta.

Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. 189 . tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena.8. Slika 79. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Vrijedi i obrnuto. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Dohodak = C ⋅ K. Prema tomu.

promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. U pravilu. Vrijedi i obrnuto. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. "kruh nad pogačom". nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Slika 80. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. 190 . dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. To je onaj dio dohotka koji. Ekonomska je renta. kako se to zna reći. za razliku od transferne zarade. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična.8. Ili. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika.

Slika 81. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). a vrijedi i obrnuto.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. dakle. 191 . cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. njegova ponuda savršeno neelastična. kada je. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude.

naime. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. 192 . međutim. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit.3. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. derivirana potražnja.8. 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. kapital ili zemlja) izvedena. Poduzeća. Zapitajmo se. potražuju čimbenike proizvodnje. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje.

granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. ∆ Čimbenik Ili. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. 193 .8. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. jednostavno. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. a ostali su inputi fiksnog karaktera. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . Naime. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . Ukoliko povećavate inpute rada.

po logici stvari. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.8. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. 194 . Prosječni je trošak inputa. jednostavno. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. jednak cijeni inputa.

1. Optimalna. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa.8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. pak. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Količina zaposlenog inputa će se. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.3. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada.8. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Prema tomu. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika.

Podsjećamo. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada.savršeni konkurent. Međutim. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. U ovim naročitim uvjetima. Tržište je outputa savršeno konkurentno. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Međutim. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Naime. uvjetima savršene konkurencije. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika .8.

3. međutim. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Monopson Razmotrimo. 198 . Ukoliko poduzeće . Slika 83. Poduzeće. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.kupac inputa . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada.ima određenu tržišnu moć. 8.u stanju utjecati na cijenu inputa. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.8. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.kupac inputa .2. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. međutim.

Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Granični se trošak rada. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada.monopsonist. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. a cijena rada 15.8. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. iste veličine. Uostalom. Prema tomu. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. krivulja ponude rada jest 199 . ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Međutim. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). međutim. Tablica 29. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). naravno.

Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Slika 84. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada.8. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. 200 . Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit.

monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Naime. Ovakvo ponašanje ne znači. međutim. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. postojanje krivulje potražnje. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. dakle. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. I konačno. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. ne znači. Dakle. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. 201 . Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson.8.

PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .4.4.1. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. Ne postoji krivulja potražnje za radom.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. 8. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Prema tomu. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .8.

granični prihod proizvoda rada se.4.2. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ukoliko je dotični input rad. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa.8. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. 203 . Dakle. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. = Granični trošak.

.

izazvati pad ponuđene količine rada.1. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. New York. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika.9. u pravilu i u prvi mah. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. ponuda rada ne postoji. Addison-Wesley Publishing Company. prije svega. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. ponude rada. Inc. suprotna. Daljnji rast cijene rada može. str. 60 Vidjeti: Parkin. međutim. 1990. Međutim.1.: Economics. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. kako ranije rekosmo. 391. 9... Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. kada je u pitanju ponuđena količina rada. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. dva.1. M. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. a one se tiču. 205 . rast ponuđene količine rada. Rast cijene rada izaziva. Dakle.

Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. ceteris paribus. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću .9. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. obrazovanje). moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Uporni rast cijene rada. rast dohotka potrošača.jest normalno dobro. Prisjetimo se.prodajom rada. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. 206 . Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. ponuđena količina rada opada. Ponuđena količina rada raste. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Upravo stoga. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Ali. Iz tih razloga. pri relativno visokim cijenama rada. povećava potražnju za normalnim dobrima. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. rekreacija. To je bit učinka supstitucije. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće.

kupci rada -. 9. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. utjecati na cijenu rada.9.1. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. 207 . Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. Pojedina se poduzeća . međutim. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike.

granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. a s njim i granični prihod proizvoda rada.savršeni konkurent b) Tržište rada .1. u tom slučaju. Vrijedi i obrnuto. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). 208 . a sa njime.1. i granični prihod poduzeća. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. a) Poduzeće kupac . Vrijedi i obrnuto.2. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. granični prihod proizvoda rada. Ukoliko se.9. Podsjećamo. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Raste li cijena dobra ili usluge. dakako. raste. Raste.savršena konkurencija 9.

Vrijedi i obrnuto. 209 .2.9. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada.2. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Ponuda se rada smanjuje. Vrijedi i obrnuto. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. raste i ponuda rada. Dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. raste li radna snaga.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. 9. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao.

1. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada.H. Sindikati. povećanje cijene rada. New York.. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova.“62 Jednostavno rečeno. Primjerice. te stoga i manji broj članova sindikata. R.3.: Introduction to Economic Principles.. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.. Međutim. Smanjenje će ponude rada izazvati. ceteris paribus. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. 1989. te nastojeći povećati cijenu rada.. H... M. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. str. 62 Mabry.9. 9. McGraw-Hill Book Company. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. Ulbrich. 210 . s tim u svezi. 203.

Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.2. To ukratko. drugih troškova.1. osim troškova leasinga. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). itd. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom.2. postoji i druga opcija . Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. godinu dana) i. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. TRŽIŠTE KAPITALA 9. nemate. 63 211 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. podizanje radnog morala. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. pretpostavimo..9. 9.

I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Neprijeporno. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80).

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. jednostavnosti radi. Investirate 213 . u ovoj novoj situaciji. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. donose kamatu od 10% godišnje. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. životni vijek svakog od njih neograničen. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. budući da ste ih uložili u banku. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Što. Kako. međutim.9.

budući da je tržišna kamatna stopa 10%.3% 26. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. kada je u pitanju kupovina kapitala. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. Tablica 31. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.3%.9.3% 6. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.7% 20% 13.  1200  U oba slučaja. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .

7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posuditi 215 . Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.2. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Slika 91.9.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. 9. te ste ih prisiljeni posuditi.

2. 216 . Kada. Međutim. koji. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. Prema tomu. granična efikasnost kapitala > k'. upravo ovo čekanje. moraju biti nagrađeni. štede. Kamata je nagrada za čekanje. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. dakle.3. za odgođenu potrošnju. Uopće. u pravilu. Posuditi više znači opet. u tom slučaju. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. a ne odgođena zadovoljstva. Ponuda zajmova Potrošači. odnosno štednja omogućuje tzv. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. 9. dakle. koji čekaju. Slika 92. posrednu proizvodnju. zaobilaznu. Upravo stoga.9.

raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. ceteris paribus.4. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. 217 . Proizvedeni kapital omogućuje. snažnoj savršenoj konkurenciji. veću proizvodnju potrošnih dobara. dakako. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Ukoliko. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . očekivani dohodak. 9. kamatna stopa.9. životna dob i.2.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. pretpostavimo. Slika 93. na ovaj posredni način. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova.

dakako. drugo. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. itd. ugljena itd. Kao što svaka općina. Slike 94. Ponajprije. 218 . potencijalni dužnik. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. ona je imobilna i. 9. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. zaliha nafte. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. njezina je količina ograničena.3.. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema.9.

3. željenu količinu zemlje uz postojeću. Slika 95.će. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. 219 . Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba.9. dakle. Zakupac se. npr. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .1. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.3. tržištem određenu rentu.potencijalni zakupac . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 9.2. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. moći zakupiti potrebitu.) ostaje ista.. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.

zbog istog razloga.9. ekonomska renta. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. određuje visinu rente. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. 1.10. Stvarno. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. Država realocira resurse. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 4.1. 2. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. 10. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 3. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. u ovom trenutku. 221 . Usredotočimo se. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Država obavlja preraspodjelu dohotka. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira.

Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. sustav nacionalne obrane. pojava monopola. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. konačno. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. proizvodnji. 10. svjetionici itd. parkirališta. ceteris paribus. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. isključivo pravo njegove potrošnje.problem slobodnog jahača. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. parkovi i slično. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. "free rider" problem . Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. 222 . Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba.1. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. jednom proizvedeno. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je.1.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. pojava eksternalija 3. Nasuprot tomu. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Primjer takvih dobara su ceste. posredstvom tržišta izvedenoj. Ukratko. na raspolaganju svima. miješana ili polujavna dobra. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. čisto javno dobro (npr.10.

pak. prema tomu. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist.10. Tržište. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. koristi javno dobro. 10. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra.1. da je broj onih koji će se angažirati. Graničnu korist moguće je. u boljem slučaju. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Zbog toga država igra ulogu realokatora. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. Dogodi li se suprotno.1. Zapravo. pa. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. dakle. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. te pokušava osigurati. Ili. besplatno koristiti javna dobra. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. alokacijsku efikasnost. dakle. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. "free rider" je osoba koja besplatno. Prema tomu. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist .1. ∆ Količina 223 . i novčana sredstva. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. Isplati se.

10. 10.B Granična korist . raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .A Ukupna korist .1. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Količina javnog dobra Ukupna korist .osoba A i osoba B. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Zamjećujete.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .2.1.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .A Granična korist . Tablica 32. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.

5 1 1.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 2 2.5 4 4. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 3 3.

To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97.10. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. 226 . alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Tablica 33. Međutim. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška.

1.10. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. dakle. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. Eksterni trošak. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”.2. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. 10. Primjeri eksternog troška. 227 . prosuti trošak.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

10. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. u još većoj mjeri. bogatstvo ono što posjedujete. 235 . realizirat ćete i relevantni dohodak. nejednaka je i raspodjela dohotka.2. Ovakvo rješenje. na primjeru zamišljene ekonomije. Bogatstvo. dakle. preuzima. Ukratko. vrijedi i obrnuto. To. Država. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. Ukoliko.10. prikazati pomoću Lorenzove krivulje.1. Nažalost. 10. dakako. ovise o količini inputa kojima raspolažu. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. kao kompromisno rješenje. te cijenama čimbenika proizvodnje. osim visokokvalificiranog rada. između ostalog. dohodak je ono što zaradite.2. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. proizvedena količina je KR. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje.

realiziraju 5% ukupnog dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. 236 . U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. dakle. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče.10. Prva petina obitelji. Druga petina. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. a to su one s najnižim dohocima. 40% obitelji realizira 15% dohotka. dakle. Kumulativno.

40% obitelji 40% dohotka itd. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. također. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Ljudi 237 . Dakle. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Obrazovanje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102.10.

makar i na sažeti način. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja..D. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. godini. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. Zagreb. Oporezujući visoke dohotke. W. Karatjas... Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Tako je.2. 2000. str. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.2. 71 72 Samuelson. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.A.: Basic Economics. Macmillan Publishing Company. Nordhaus. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Dyal. npr. "Mate".. str. Ukoliko se. New York. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija.. 10. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele.10.. raspravlja o raspodjeli dohotka. pa čak i sreća. P. N. J. 362.. 1985. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.A. nije moguće zaobići problem siromaštva. granica siromaštva. 238 . 343.: Ekonomija.

Slika 103. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Dakle.10. 239 . država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.

.

176. 241 . nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata .potrošača i poduzeća. Naime. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. N. razina cijena miruje. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. INFLACIJA Inflacija (lat.ekonomiju u cjelini.11.naduti. inflare . J. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. A. proučava posebni ekonomski entitet . te veličina bruto nacionalnog proizvoda. str. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. 11. stopa inflacije. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. stopa nezaposlenosti. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. odnosno stopa ekonomskog rasta.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. jednostavno. Makroekonomika. Macmillan Publishing Company. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. 1985. 73 Dyal.: Basic Economics. New York. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. Karatjas. itd. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop".. određivanje cijena inputa.1. međutim..

.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. Ulbrich.. New York. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. n označavaju pojedine artikle košare dobara. a 0 baznu godinu.H..+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.b... odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .. R.CPI). Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju..: Introduction to Economic Principles. Dakako..H.. 74 Vidjeti: Mabry. McGrawHill.. Inc.11. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. str. a a. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +... 242 . H. 1989.. 293.. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.

Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . 6.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.3 100 112.5%.11.5 Zamjećujete.9 137. u petoj 22. 5.5 122. stopa inflacije jest postotna promjena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. Godina 1. 2. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. 3. 4. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. treća je godina bazna godina. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .87%. u odnosu na petu godinu. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. U četvrtoj godini. 243 . iznositi 11.9% a u šestoj godini 37. Kako. povećanje prosječne ili opće razine cijena. Prema tomu. međutim.5%. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. u odnosu na baznu godinu.

5 − 122 . 244 . svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom.9 Postoji. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. novčana. u pravilu. jedne godine. Naime. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. dakako. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. Pretpostavit ćemo. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. sveobuhvatnija. jednostavnosti radi. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih.9 · 100 = 11. Ukratko. mjera inflacije. još jedna.87% 122 . međutim.11. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. Nasuprot tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 .

prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.24%.11. u odnosu na baznu godinu. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.24 29600 U tekućoj je godini. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. upotrebom GNP-deflatora. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. GNP . odnosno stopa inflacije iznosi 18. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.deflator 245 .5 1500 1900 7600 900 18000 0. Gornja formula upućuje na to da je.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.24. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .24%.

odnosno količina novca u optjecaju. dakako. primjerice. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. međutim. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. Inflacija može. Međutim. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. stoljeća. najvažniji. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. 246 .1. Novac. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. svakako.1. te psihološkim teorijama inflacije. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. reći će oni. prije svega. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). monetarni fenomen. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. nije jedini uzrok inflacije ali je. Mnogi će.11. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. David Hume i David Ricardo.

Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . fiksne veličine. udvostručit ćete i razinu cijena. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . već i realnog bruto nacionalnog proizvoda.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. uz ostale neizmijenjene uvjete. međutim. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena.11. U tom je slučaju. i obrnuto. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Možda će to jasnije predočiti tzv.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Vrijedi. dakako. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Q Udvostručite li količinu novca.

000. u pravilu. Prema tomu. Ukratko. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). a time i manju brzinu novca.1. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna.000. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. Kakve će posljedice.1. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. M = 50.000 . Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. 11. v=4. M·v 200. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. te brzina novca opada. znači i nižu kamatnu stopu. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). te će rast nominalnog bruto 248 . znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo.1. Ovo povećava brzinu novca. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.11. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. te kompromisne. posredstvom jednostavnog primjera.000 = P·Q 200. Naime.

Međutim. M·v = 100. ne i razmjernog povećanju količine novca. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 · 4 P·Q 400.000 I konačno.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. dakle. M·v = 100. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 2 P·Q 200. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. Postoji.000 · 3 P·Q 300.000 249 . Doći će do izvjesnog. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.

međutim. valja spomenuti kategoriju tzv. s tim u svezi.2. pak. žele raditi. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. prije svega. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. budući da su prestali aktivno tražiti posao. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Nezaposlenost. S tim u svezi. Različiti su uzroci nezaposlenosti. sezonsku nezaposlenost. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Međutim.11. 250 . NEZAPOSLENOST 11. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage.1. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. obeshrabrenih radnika. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. misli na nezaposlenost rada. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost.2. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. stoga. ali i nezaposlenih radnika. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. ne smatraju nezaposlenima a. koje. te je. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. niti kao dio radne snage.

dakle.11. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. turističkih radnika. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. Sve osobe koje. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. s tim u svezi. Dok frikcijska. dakle. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. frikcijska. tzv. ali ne i odgovarajuća ponuda. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. koji. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Ovaj tip nezaposlenosti. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Potražnja postoji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. 251 . a povećati potražnju za drugima. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana.) čine sezonsku nezaposlenost. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. nažalost. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. ciklička nezaposlenost. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. pad agregatne potražnje i. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Naime. ne treba posebice zabrinjavati. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. građevinskih radnika itd. međutim. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost.

pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. 1990. ljudskog kapitala 76.). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. pri datoj kamatnoj stopi. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. New York. u tom slučaju.: Economics. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina.11. kriminala. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Ukratko. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Vidjeti: Parkin. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. M. AddisonWesley Publishing Company. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. riječ je o punoj zaposlenosti. a stopa nezaposlenosti se. Osim one neposredne . 252 . odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. itd. smanjivanje vrijednosti tzv. međutim. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći.

ustvrditi kako izravni. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije.2. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. 253 . međutim. naime.2.W. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. Suvremena će ekonomska pozicija. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Obrnuto. Slika 104. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Dakako. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Proizlazi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.11. vrijedi i obrnuto.

jednaka očekivanoj. pak. odnosno postoji puna zaposlenost. U dugom vremenskom razdoblju. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Ukoliko je stopa inflacije. u kratkom vremenskom razdoblju. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). Ukoliko je. Nasuprot tomu. a vrijedi i obrnuto. stopa inflacije manja od očekivane (2%). U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. Ponovimo. prirodnoj stopi 254 . Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb).

dvostrukog računanja. Slika 106. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. koje se. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač.11. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. dakle. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. kao inputi. najčešće tijekom jedne godine.3. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . 11.

Ona. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta..77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda.Realni GNP u 1995. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. koje. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.+ Kn · Cn Dakako. Realna stopa rasta u 1996. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. dakako. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. kao što znamo.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. . Realni bruto nacionalni proizvod. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Bruto nacionalni proizvod se. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . 256 .11. dakle. Realni bruto nacionalni proizvod.. Upravo stoga. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. znači ekonomski rast. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda.

Odlučimo li se za donji kružni tok. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. izabrali smo pristup dohotka.11. 257 . 11. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. Oba će pristupa. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali.1. nažalost. Slika 107. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). dakako. značiti isti rezultat.3.

te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. olovaka itd. tako i outputa. 258 . Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. ekonomist. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Dakle.1. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. ceteris paribus. pak. hladnjaci. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. i investicije. mlijeka. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. i promjene zaliha i to kako inputa. ponovimo. Pristup trošenja Ovaj pristup. međutim. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. Ova. alata. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. automobili itd. Smanje li se. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. međutim. finalnih dobara i usluga. najrazličitijih uređaja i opreme.3.1.11. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. za razliku od uobičajenog poimanja. poluproizvoda. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda.

259 . naime. stoga. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Riječ je i o privatnim investicijama. Isključena su. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. radi se o domaćim investicijama. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. amortiziranog dijela realnog kapitala. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. međutim. Neto izvoz (Ex . manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Naime. Zamjećujete. provedbu zakona. neto izvoz može biti i negativan. državne su investicije dio državne potrošnje.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). dobit ćete neto privatne domaće investicije. Transferna plaćanja nisu. istrošenog.11. funkcioniranje obrazovanja itd. Dakako. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. I konačno. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. transferna plaćanja.

prema tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća.11. Stoga ih. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. dohodak države. Tri su moguća načina njegova korištenja. Agregatni dohodak će. dijelom biti potrošen (C). Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. svakako. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i.3. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Neizravni porezi predstavljaju. Zapitajmo se. bit će oporezovan. 260 . dakako. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti.2. renti. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze.1. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. naime.

C + I + G + EX . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu.11. 11. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.Transferna plaćanja).Im = S + T.bruto nacionalnog proizvoda. 261 .Im = GNP = C + S + T.3. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. imovinu) poreznih obveznika. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .3. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. prihode.1. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. Prema tomu. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.

Pri tome. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. str..1989.GDP). N. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.. na drugoj ističe.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product .3.11. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod.: Economics. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Valja izjednačiti aktualne investicije. istovremeno.2. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. 262 . Boston . D. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. rast će njena razina. neto porezima i uvozom. Inc.."79 11. Stabilnu razinu vode. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. 548. Irwin. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.

dakle. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. amortizirane elemente realnog kapitala. GNP .11. Dakle. Riječ je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. On. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Nasuprot tomu. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP .Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. o bruto privatnim domaćim investicijama. Prema tomu.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. 263 . dakle.

o doprinosima za socijalno osiguranje.DI) preostaje samo jedan korak. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . Od osobnog dohotka (PI). u obliku dividende. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti.4. 11. ali ne i primljen. kamate na javni dug. Istovremeno. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene.PI). mirovine. ali su primljeni. itd). primjerice. valja oduzeti osobne poreze. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. ali primljene dohotke. raspodijeljeni dioničarima itd. NI -Zarađeni. posredstvom transfera. 264 . ali ne i primljene dohotke. kao što mu i ime kaže.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. o korporacijskim profitima koji nisu. Riječ je. u pravilu.11. Događa se to. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. te dodate nezarađene. PI . ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji.

Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Slika 108.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". vrh. 265 .11. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. naravno.. To su ekspanzija. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . ali ih je lako uočiti. kontrakcija i dno.. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. nije lako predvidjeti.

Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. 1970.. str. J. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. A. A. Jedna od važnijih. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Washington. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. izgubite zaposlenje tada je to depresija".: The Political Economy of Prosperity. međutim. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. kada vi.11. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.C. čije nas promjene zanimaju. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. 1985. govorimo o dnu. u kontrakcijskoj fazi. Okunov zakon. Karatjas. jest nezaposlenost. New York. 81 Okun... Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti.. The Brookings Institution.4. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. 266 . te postoji puna zaposlenost. N. s tim u svezi. 192. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Spomenimo. Ponovimo. M.: Basic Economics. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. D. 11. Nazvan prema prezimenu autora.1.80 Kada. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Macmillan Publishing Company.

znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. iznimno. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili.11. Riječ je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. tijekom vremena. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. Međutim. Naime. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. a kontrakcija nižu. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. ne tako rijetke. 267 . eventualno i negativnu. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. pak. s visokim stopama inflacije. dakle o kontrakciji koju. prati inflacija. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. Niske. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. stopu inflacije. 11. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju.4. izuzetke. ruku pod ruku.2. pa čak i nulte. u odnosu na potencijalni.

.

GNP = C + I + G + (EX . bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. nezaposlenosti i inflacije. Model. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva.Im) pri danoj razini cijena. agregatna potraživana količina 269 . odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. poduzeća. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Ili.1. kontrakcije. između ostalog. država.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.12. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja.1. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. 12.1.

mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. izražen kao realni GNP. Naime. Višoj razini cijena. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Slika 109. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. uslijed promjene razine cijena. Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. pak. mjerene GNP-deflatorom.

smanjivanje količine realnog novca. što depozitnog novca. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. što gotovog. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. ceteris paribus.12. Dakle. Ukoliko razina cijena poraste. Ukoliko razina cijena raste. pad razine cijena znači. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Dodatna će kupovna moć. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Pad kupovne moći. za 25%. Obrnuto. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena.

Obrnuto. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. jeftinijim inozemnim dobrima.12. te se povećava agregatna potraživana količina. ceteris paribus.i njihovu veću potražnju. te rast uvoza. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. obara kupovnu moć stanovništva. Rast cijena. dakako. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. Potrošači. Vrijedi. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . smanjuje količinu realnog novca i. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju.zajmovnih fondova . i obrnuto. s tim u svezi. naime. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. ceteris paribus. 272 . "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. dakako. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Pad cijena. te investicijsko trošenje. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Rezultat su niže realne kamatne stope. Ovakva situacija znači pad izvoza. 3.

Slike 110. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .2. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. te učinkom vanjske trgovine.12. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. međutim.1. Brojni su. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. u sprezi s učinkom realne kamatne stope.

pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Naime. uz ostale neizmjenjene uvjete. ceteris paribus. naime. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. 4. pak. Dakako. vrijedi i vice versa. izaziva pad raspoloživog dohotka. a time i agregatne potražnje. 3. ceteris paribus. vrijedi i obrnuto. ceteris paribus. izazvati pad agregatne potražnje. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. Pad poreza. 274 . Dodajmo. Veći broj ljudi. 2. 5. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. Rast poreza. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. znači i rast agregatne potražnje. pad agregatne potražnje. stanovima i kućama. vrijedi i obrnuto. te brojnim drugim dobrima i uslugama. Porezi Rast poreza će.12. odjećom. Pesimistička će. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. očekivanja izazvati. znači i povećanje agregatne potražnje. ceteris paribus. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. praćen rastom raspoloživog dohotka. znači i veću potražnju za hranom. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Naravno.

Agregatna će potražnja pasti ukoliko. 7. a time i na agregatnu potražnju. dodatni. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. Pad raspoloživog dohotka. Vrijedi i obrnuto. izazvan padom državnih transfera. S druge strane. na novčanu masu. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. povećati agregatnu potražnju.12. Međutim. koje su posljedica promjene razine cijena. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. znači i manju agregatnu potražnju. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. kamatne stope zabilježe rast. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. uz ostale neizmijenjene uvjete. Promjene količine novca izazivaju. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. 275 . Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. stoga. Pad će kamatnih stopa. međutim. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. Rast transfernih plaćanja. uz ostale neizmjenjene uvjete. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. 8. ceteris paribus.

s tim u svezi izazvane. mjerenog realnim GNP-om.12. pod utjecajem promjena razine cijena. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. 12. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. AGREGATNA PONUDA 12. s druge strane. isključuje cikličku nezaposlenost. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Puna zaposlenost.2.2. predstavljene GNP-deflatorom.1. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. 276 . postoji i samo jedna.

njegov output ostaje neizmijenjen. Dakle. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. 277 . Primjerice. a posebice cijene rada (plaće). Naime. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Očigledno.12. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. konstantne veličine. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%.

a cijene inputa ostaju neizmijenjene. sirovina) gotovo fiksnog karaktera.12. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. 278 . Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Rast cijena finalnih dobara i usluga. uz neizmijenjene cijene inputa. do tada neiskorišteni kapaciteti. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. Pri tome se angažiraju i suvišni. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada.

Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 .12. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Više kompetentnih. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. dakako. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. strojevi. Riječ je.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 1.2. i kvaliteta radne snage. oprema. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. zbog razumljivih razloga. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. 3. ceteris paribus. Važna je. o "pregrijanoj ekonomiji". Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. a s njime i agregatna ponuda. 12. i agregatna ponuda. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. 2. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope .2.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. 280 . ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. 6. dakle. Rastu agregatne ponude pogoduje. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. povećanje agregatnog outputa. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. 5. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. ceteris paribus. u pravilu. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. tj. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. Naravno.12.

281 .2. Vrijedi i vice versa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.12. 12. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. 1.3. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Rast plaća. ceteris paribus.

Zamjećujete. Rast cijena sirovina. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Pad cijena sirovina. promjene cijena inputa. Slika 114. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama.12. ceteris paribus. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Dakle. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. u dugom 282 . pak. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2.

Slika 115. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Međutim.3. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa.12. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. 12. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. 283 .

Kada je razina cijena niža od one ravnotežne.12.1. 284 . Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. između ostalog. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. 12. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. poput plime.3. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. i rast nezaposlenosti. podiže razinu cijena. Agregatni manjak dobara i usluga. Neplanirano smanjenje zaliha. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.

odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. odnosno potencijalnog GNP-a. 285 . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.2.3. dakle. 12.

znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.3. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. 12. dakle. 286 . Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.12. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.3.

Najznačajnije životno djelo J.3. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. nefleksibilne.12. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. kamate i novca (The General Theory of Employment. Isti uzrok. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. 12. plaće rigidne.4. Interest. and Money) objavljeno 1936. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). prekomjerne nezaposlenosti. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. prije svega. godine 287 . dakle.M.

može biti neposredna i posredna. pada agregatne potražnje.12. u smislu povećanja agregatne potražnje. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. prije svega.potrošnje (C) i investicija (I). Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. pak. Slika 119. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. 288 . Posredna. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Državna intervencija.

289 . budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. 1951.: The Life of John Maynard Keynes. Spomenimo.F. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. kao što ranije naznačismo.. 12. London.85 zovu ekonomika potražnje. Macmilann and Co. R. Saya i drugih. Poznat i kao "francuski Adam Smith".3. str.12. 121. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost.5. Prema tomu. Ova. 85 Harrod.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. s tim u svezi. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne.. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Ricarda. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama .

uslijed pojave nezaposlenosti. Richard D. 2. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti.1. pad cijena inputa. Inc. 290 . Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. Nova.: Economics. str. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje.5.. MA 1989. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. 87 Vidjeti: Hyman. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.3. s tim u svezi. 623.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Slika 120. D.Irwin. Boston. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.12. N..

kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. Slika 121. D. N. Boston.88 88 Vidjeti: Hyman. rast cijena inputa. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i..3. Inc. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog.5. Richard D.Irwin. uspostavlja u točki R 2. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. MA 1989. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. naime. 4. Rast nezaposlenosti . te se ravnoteža.: Economics. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.javlja se. str. u uvjetima pune zaposlenosti. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. 624.. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.2. 291 . 12. s tim u svezi.12. i ciklička nezaposlenost.

Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. 4. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. 292 . Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Nova.12. 3. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1.

odluka o tome koliko štedjeti. životna dob članova domaćinstava. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu. Naime.1.13. kao što rekosmo ranije. Našu ćemo pozornost. očekivani (budući) dohodak. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. istovremeno.Im).istraživat ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Ona. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. itd. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. 13. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. držeći razinu cijena stalnom veličinom.model agregatnog trošenja . na sljedećim stranicama. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. Međutim. investicije (I). 293 . dakle. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). Naša je. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.

Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Ili. u pravilu i u prosjeku.1. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. 294 .1. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost potrošnji jest promjena. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.13. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. upravno razmjerni odnos. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.

granična sklonost štednji jest promjena. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. štednja je negativna. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Ili. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.13.

Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .3. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.84 Prosječna sklonost štednji -0. a granična sklonost štednji 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.13 0. U tom je slučaju štednja negativna.87 0.05 0.13.05 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .40 -0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.07 0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.93 0.7. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.40 1. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.

Upravo stoga. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. odnosno Granična sklonost štednji = 1 .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Podsjećamo.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. ušteđena. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.13. Granična je sklonost štednji (0. Trećega nema.Granična sklonost štednji. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. Naime. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili.Granična sklonost potrošnji . pak. 297 . Prema tomu.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. Granična sklonost potrošnji = 1 . vrijedi i obrnuto. Dakako. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. stoga.

a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 298 .13. naime. Taj pravac. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). U slici 122.

vrijedi i obrnuto.7 ⋅ DI). Ovaj dio potrošnje.7 .3 DI . Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. dakako. glasi: Štednja (S) = DI .7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. budući da je S = DI .7 + 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.C. dakle. 299 . Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.0. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. Na slici 122. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. jest autonomna potrošnja (Ca).13.7 DI S = . korespondirajuća funkcija štednje.

odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Istovremeno. također. i obrnuto. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. rast dohotka. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . odnosno bruto nacionalni proizvod raste.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Dakle. Vrijedi. dakako. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Može li se. Potrošnja i realni GNP .1. Dakako. međutim. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. GNP = C + S + T.13.2.8 raspoloživog dohotka.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.ukupnog raspoloživog dohotka. Naime. 300 . potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo.

4 0.13.4 novčane jedinice. 301 .5 2 2. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. odnosno 0.8 realnog raspoloživog dohotka.4 = = 0.5 1 1.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0. Slika 123. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.2 1.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.8 1.

302 . Slika 124. alata. strojeva. Kupovina. kada.graničnu efikasnost kapitala. Podsjećamo. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika.2.13. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . poluproizvoda i sirovina). dakle. najrazličitijih uređaja i opreme). Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. odnosno investicija. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.

Ukoliko. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. dakako. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. veličina amortizacije.). Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . Međutim. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. i obrnuto. Prema tomu. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. neki su čimbenici (očekivani profit. Međutim. primjerice. dakle. općenito. ceteris paribus. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. ceteris paribus. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Obrnuto.profitabilan. Prema tomu. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. krivulja potražnje se pomiče udesno. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. i obrnuto. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. 303 . npr. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. Vrijedit će. očekivani pad profita. Vrijedi. poduzeća očekuju. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. veličina amortizacije. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima.13.

Budući da je. dakle. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. Činjenica je. dakle. međutim.13. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. baš kao i potrošnja. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” .očekivanom profitu. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Možda očekujete da će investicije. 304 . suvišnih kapaciteta. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Upravo stoga. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. Investicije ćemo. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja.

Državnu potrošnju. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. 305 . Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. 13. određuju političke odluke nadležnih skupština. dakle. provedbu zakona. funkcioniranje školstva. pa. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. zdravstva. itd. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.3.13.

13. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.13. 306 .

veći izvoz. 307 . Devalvacija. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.smanjuje izvoz. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Obrnuto. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. ceteris paribus. Njemačkoj itd. naime.1. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Izvoz nije funkcija domaćeg. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Veći inozemni realni GNP značit će. Austriji. i obrnuto.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. naravno. rastu i primjerice. Vrijedi. Suprotno tomu. izvozne mogućnosti Hrvatske. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Tečajevi.13. izvoz će biti veći. revalvacija . Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.4.

međutim.4. Tečajevi. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. veći uvoz. ima za posljedicu rast uvoza. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. uz ostale neizmijenjene uvjete. veći uvoz. ceteris paribus. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128.13. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. Rast domaćeg agregatnog dohotka. Uvoz će. 308 . Veći domaći realni GNP znači.2. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Prema tomu. 13.

3. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. naime. da je i neto 309 . Zaključujemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. Pretpostavimo li da se povećava. Uvoz.4. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza.13. Revalvacijom se. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. dakle. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim.

13. Slike 130. 310 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

devalvacija. 311 . sve ono što povećava uvoz (revalvacija. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. neto je izvoz pozitivan.. rast će uvoza. ceteris paribus. rast će izvoza. Obrnuto. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. ceteris paribus. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili.13. Nasuprot tomu. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. te neto izvoz postaje negativan. npr. nadolje i ulijevo. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. Slika 131. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. Kao što je već rečeno. pak.

.

14. pri datoj razini cijena. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja.14. 313 . u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično.1. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Sada smo. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.

U pretposljednjoj koloni tablice 39. dakako. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. potrošnja su i uvoz. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. 314 . nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. pa. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica.14. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. te su predstavljene kao fiksne veličine. dobit ćete agregatno trošenje. stoga i neto izvoz. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx).

izvoz. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Izvjesna. Prvu skupinu čine autonomna. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). To je. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. iznosi 200 novčanih jedinica. Autonomna potrošnja. naravno.14. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). samosvojna trošenja. 315 . u našem primjeru. Ovdje valja ubrojiti investicije. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. pri svim razinama realnog GNP-a. državnu potrošnju. naime. ali i (autonomni) dio potrošnje.

2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa.5. Prema tomu. pak. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. Ili.2 novčane jedinice. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . Ili. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). upozoravamo na to. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.7 novčanih jedinica.2 = 0. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. određuje kut C+I+G+EX krivulje. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. iznosi 0. Oduzmete li.7. granična sklonost potrošnji iznosi 0. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. ponavljamo. Dakle. Uvoz. po jediničnom povećanju realnog GNP-a.2. Razlika.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. 316 . to je promjena.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja.7 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.14.

dakle. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. Dakle. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja .uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. Ne zaboravimo. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje.5. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. odnosno krivulje agregatnog trošenja. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. odnosno agregatnog trošenja. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. granična sklonost trošenju. skraćeno.14.5 kuna porasta induciranog. međutim. Graničnu sklonost trošenju moguće je. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. 317 . 90 91 Ubuduće. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge.

318 . 14.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Tablica 39. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. Taj pravac. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. naime.2. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .14. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.

2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. zalihe se. Podsjećamo.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 14. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. Prije presjecišta. Ove će disproporcije. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. osim u točki ravnoteže. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.1. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a.14. 319 . odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. Makroekonomska ravnoteža .

niti rastu. niti padaju kada je agregatno 320 . poluproizvoda i sirovina). Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. povećanje realnog GNP-a. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. stoga. Zalihe (gotovih proizvoda.14.

Tablica 41. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. ravnotežni realni GNP. pa. Makroekonomska ravnoteža . Obrnuto.2. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. 14.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. paušalni porezi (lump sum taxes). dakle. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP.I + G + EX = S + T + Im.2. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. Koristeći podatke iz tablice 39. Stabilni. 321 . moguće je objasniti i pomoću.tzv. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.14. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju.

Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). Slika 136.14. ravnotežni realni GNP iznosi 400. 322 . stoga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42.

323 . te proračunskog deficita.NX = S . Posljedica je rast zaliha. zbroj investicija. neto poreza i uvoza.(Proračunski deficit) .I . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca.(G . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.I .60 . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. neto poreza i uvoza. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . investicije. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".I . Deficitarna trgovačka bilanca = S . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).14. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.40 . dakle.T) .30 Dakako. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. kada je.T) = S .30 = 70 . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. Dakle.30 = .Im) + ( G . Kada je realni GNP veći od 400. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje.

1. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Tablica 43. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. državne potrošnje.3.14. a zbog očekivanja viših profita. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Neka se planirane investicije. 14. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.3. povećaju za 100 novčanih jedinica. ali koje ne mijenjaju njen kut. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. Promjene autonomnog trošenja (investicija.

granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Vrijedit će. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a.14. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. i obrnuto. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. u obama slučajevima. Također.5. naravno. 325 . Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.

granična sklonost uvozu.14. izaziva pad granične sklonosti trošenju.2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Raste li. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Ovo. znači manji raspoloživi dohodak. granična porezna stopa. manju graničnu sklonost trošenju. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Rast granične sklonosti uvozu. granična sklonost uvozu 3. dakle. 326 . obrnuto razmjeran. Naime. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. granična sklonost potrošnji 2. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. dakako. pad granične sklonosti potrošnji.3. Vrijedi i obrnuto. znači pad granične sklonosti trošenju. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Obrnuto. manju graničnu sklonost potrošnji i. pa. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus.

te graničnu sklonost potrošnji. Međutim. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.7  .875  . Tablica 44. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Ravnotežno agregatno trošenje. Granična 5 20 = 0.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.875 raspoloživog dohotka.14.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.2.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.

Neto porezi su.85 51.t)] = 0.71 34. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.875 ⋅ (1-0.0.9143 = 0.0857. možda.875 ⋅ 0.72 457.875 ⋅ 0.7-0.5.5. dakle.28 42.t) ⋅ Realni GNP. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.875 (1 .57% realnog GNP-a. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. stoga.42 60.8 328 .00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.29 365. Budući da je DI = (1 .57 17.8 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.14.58 640. Granična porezna stopa neka iznosi 0.00 91. Tablica 45.43 182.5). Ili.7.15 548. međutim. graničnu poreznu stopu i. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . udio poreza u realnom GNP-u.86 274. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.0857) = 0.2) = 0.2=0. [ GSP ⋅ (1 . Potrebito je. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.t)] ⋅ Realni GNP.14 25. 8.

s . C = 30 + 0. Ili.6. odnosno ravnotežni realni GNP. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu.8. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. ravnotežni realni GNP iznosi 500.14. međutim. Raste.8 realnog GNP-a. S prvobitnih 0. stoga. kut krivulje agregatnog trošenja. stalna veličina (0.8) . u prvom slučaju. ravnotežno agregatno trošenje. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. bilježi rast i iznosi 0.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. ∆ Potrošnja 80 = = 0. u obama slučajevima.GSU (0. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.5 ona skače na 0. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. a zbog rasta potrošnje.dakle. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.6 [ GSP (0. 0.8 ⋅ Realni GNP. 329 . ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje.7 realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka.2) ]. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0.8. Budući da granična sklonost uvozu jest. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. Uočili ste.6.

realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .1143 realnog GNP-a. međutim. Što će se. Pretpostavimo da ste. uloživši je u banku.14.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.875 raspoloživog dohotka. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. 14.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . smanjili potrošnju i povećali štednju. Granična je sklonost štednji iznosila 0.4. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . naplatiti odgovarajuću kamatu.

odnosno 0.57 17.28 42.43 182.125 ⋅ (1 .15 548. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.0857)] ⋅ Realni GNP. ∆ Štednja 11.29 15.1143.0.14 4. a funkcija štednje S = .875 ⋅ (1 .43 Naime.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.57 -7. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.9143 = 0. ceteris paribus.42 60.15 38.30 + [ 0.0.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.43 = 0.30 + [ 0. poveća granična sklonost štednji i.14.29 365.0857) ] ⋅ Realni GNP.0857) = 0. međutim. Što će se.2344 raspoloživog dohotka.125 ⋅ 0.0.72 27.0857)] ⋅ Realni GNP. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .125  . Predstavimo novu situaciju. = = 0.72 457.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0.2344⋅ (1 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . Tablica 46.0857) ] ⋅ Realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.85 51.7656 ⋅ (1 . Provjerimo navedene tvrdnje.58 640.00 91.71 34. Prema tomu. dogoditi ukoliko se. 331 .125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .125 ⋅ (1 .86 274.14 25. stoga.

a ravnotežni realni GNP 400.14.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.43 182. Rast štednje ima.72 77.86 34.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.72 457. iznosi 0.14 25.9143 = 0.42 60.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je. odnosno 0. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.7656 raspoloživog dohotka.86 274.0857) = 0.15 98. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.29 55.57 17.15 548.7 ili 0. ceteris paribus.85 51. 332 .71 34. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.57 12.7656 ⋅ 0. Granična sklonost trošenju iznosi 0. uz ostale neizmijenjene uvjete.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. Granična sklonost potrošnji.58 640.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.7 . kao što ranije rekosmo.29 365.7656 ⋅ (1 − 0.28 42.5. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

međutim. kada je o pojedincu riječ. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. naziva se paradoks štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. znači rast njegovog dohotka. ceteris paribus. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. 333 . povećanja štednje. Do paradoksa.14.

334 . jednostavno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. dakako. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. multiplikator. Slika 140.5. Pogled će nas na sliku 140. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja.14. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Vrijedi.

odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . 1 . pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . multiplikatorski učinak. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. Prema tomu.14. Naime. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. međutim.

multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. a granična sklonost uvozu 0.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.2). Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . Multiplikator = 1 − 0 . Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. multiplikator će biti: 1 = 1.14.67.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). 1 − 0 . ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.7.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.

1. . unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.5. 14. granična sklonost uvozu = 0.2. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. budući da je riječ o zatvorenom. U tom će slučaju. Međutim.5. kao što zamjetismo ranije. Pretpostavimo nadalje da je. 1 . te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim.14. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. 337 . autarkičnom gospodarstvu.

Koristeći sljedeće formule. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.Granična sklonost trošenju . dakle. 1 Multiplikator = 1 . . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. Država može 338 . Granična sklonost štednji = 1 . multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao.6.Granična sklonost trošenju. primjerice.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 .14.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. 14. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. Dakle.

država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. naime. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. posredstvom državne potrošnje.9. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji.6. Međutim. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. o graničnoj sklonosti potrošnji. Vrijedi. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Međutim.9).14. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Upravo stoga.1. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. dakako. efikasnost državne potrošnje. nažalost. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. U praksi je. Obrnuto. 339 . Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. autonomnim porezima. i obrnuto. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike.

9 = − ⋅ 0 . već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. a granična sklonost uvozu 0. Kao što zamjećujete. dakle.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. autonomnim porezima. dotle dodatna kuna. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.33. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.14. ne ide. varirajući veličinu paušalnih 340 . u cijelosti u potrošnju.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. Naime.9. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. a porezni multiplikator 3.2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .7 0 . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .realnog GNP-a. Valja zaključiti da država jest u stanju.

5 (t=0. iznosi 0.2] 1 − 0.2. kao u prethodnom primjeru.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.5 = 0.9(1 − 0.9].45 − 0.9 (1 . utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.2] 1 − [0. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. (GSU = 0. 14.5) − 0.2. dakle. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.14. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.t) = 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.6.45 341 . i veličinu induciranih poreza.5). Novi je element granična porezna stopa veličine 0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.0. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . Granična sklonost uvozu.25 0. Međutim.2).33 1 − [0.9 ⋅ 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. država može. s tim u svezi.5) = 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.

0.05. 342 .5 = 0. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .5 + 0 .14.45 . Ako je GSP(DI) = 0. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju . Stoga je i multiplikatorski učinak. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . Multiplikator = 1 1 = = 1.75 Međutim. postoji još jedna mogućnost.33 0 . Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.GSU = 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .2 0 .9 tada je GSŠ(DI) = 0. dakle.Granična sklonost trošenju Prema tomu.2 = 0.t) = 0. što su.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.75 Pojava je granične porezne stope. veći inducirani porezi.25 0 . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.05 + 0 .1 ⋅ 0. Što je veća granična porezna stopa. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .1.33 1 − GST 1 − 0 . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. podmirite u 343 . standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Zahvaljujući tomu. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja.1. obračunska jedinica. odgođenih.15. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. međutim. budućih transakcija. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Novac kao obračunska jedinica. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Novac je. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Kao što rekosmo. bez obzira kako nastali. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. dvostruko podudaranje želja. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. On olakšava i ubrzava razmjenu.

Dakako. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. itd. a potom i kao obračunska jedinica. bile očigledne: laka prenosivost. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca.konzervator vrijednosti. Međutim. Prema tomu. poput stoke. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca.2. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali .). tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. djeljivost. služi i kao zaliha vrijednosti . 344 . pšenice. duhana. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. unutarnju vrijednost. trajnost. Kao i prethodna. kao sredstvo razmjene. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. npr. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. u najgorem slučaju. prije svega. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. pri tome će. istovjetnost kvalitete. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije.. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. U vremenima inflacije. Prednosti su plemenitih metala. Razlog držanja novca. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Sredstvo razmjene. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. kao novca. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. Štednja je.15. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca.zlato i srebro. 15. novac je ono što funkcionira. Najrazličitije su stvari. krzna.

U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. imala je zlatnu podlogu. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). moraju u cijelosti imati zlatno pokriće.15. u početku bijaše konvertibilan. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv.44 kg. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. funta). Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). Metalistička teorija. taj drugi oblik novca. ipak ograničavali. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. U Engleskoj je. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. Banknota. svjetskog rata. Papirni novac. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. taj prvi oblik papirnog novca. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. koja glasi na donositelja. svjetskog rata. rezervne valute (dolar. Trajao je sve do I. etablirani nakon I. 345 . težina jedne zlatne poluge iznosila 12. naime. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. godine.

346 . Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može.nevidljivi. Riječ je. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Ili.15. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. jednostavnije. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. spomenimo posljednji oblik novca . M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. dakle. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. ceteris paribus. Depozitni novac (knjižni. a nalazi se na računima banaka. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. depozitni novac. zlatni se standard napušta. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. I konačno. za razliku od papirnog i kovanog novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). dakle. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. ne posjeduje materijalni oblik. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene.3. 15. ovisi o količini novca u optjecaju. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Unatoč nekim lošim iskustvima.

valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. međutim.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Međutim. str. Naime.4. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Novčani je agregat M2 šira mjera novca.15.”94 15. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. 94 Perišin. Zagreb. njihova ih namjena . Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca... prije svega. BANKE I STVARANJE NOVCA . Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita.štednja diskvalificira. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. 347 . Šokman. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. I. Informator. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. Pokušajmo objasniti cijeli proces. Ovdje. kao komponente novčane mase (M1). a vista). namijenjena štednji. 1992.: Monetarno-kreditna politika. “near” novca. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. 60. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. A.

Informator. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. I. A. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. str.. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0.: Monetarno-kreditna politika. obliku rezerve likvidnosti. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv.97 Prema tomu. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku.: Economics. Banka B će 95 Ali. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. 97 Perišin. Zagreb. 1992. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. 348 . Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. 96 Parkin. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. 717. po sili zakona. Prema Parkinu96. 1990. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. u svakom trenutku. tipična američka banka. u obliku rezerve. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. Šokman. M. manje od 2. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. New York. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. na svakih 100 dolara depozita.15.rezervu likvidnosti. Ovaj će depozit..4 na jedinicu depozita. nadalje. Iznos ovih sredstava je neophodna. posjedovati određenu rezervu .5 dolara. No. 39. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. Addison-Wesley Publishing Company. str. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.. banku B. drži. Pretpostavimo. određeni. minimalne likvidnosti ili tzv. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka.

možda pregledniji.15. itd.4 8. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.44 150 Nove rezerve 40 24 14.96 19.96 100 349 .6 12..6 novčanih jedinica. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.6 32. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.4 na jedinicu depozita). način: Tablica 48. itd. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.64 12. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).4 250 Novi krediti 60 36 21. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. str. 249. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica.15. New York. N.A. Naime. iznosi 2. u našem primjeru.5 98 Prema: Dyal. J. 1985.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. 350 . za 150 novčanih jedinica. 4 = 2.. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. Macmillan Publishing Company. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita.: Basic Economics. dakle. kako ga još zovu. Zašto? Zato što (jednostavni ili.5. Karatjas. potencijalni) novčani multiplikator.

5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. može teći i u suprotnom smjeru. kao u našem primjeru. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2.4). ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. dakako. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. u obliku gotovine. novčani multiplikator iznosi 2.5.5 ⋅ ( − 60) = −150] . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. Istina. Proces.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . u banke stvarajući novi višak rezerve. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.5 = 250). maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. odnosno količinu novca. izvan računa banaka. Dakle.15. Oni mogu biti zadržani. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. 351 . u obliku depozita. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava.

: The Money Market. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Illinois. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka..5. svibnja 1995. Zagreb.. str. Konkretnije. svojim djelovanjem. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.15. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. te je sada Hrvatska narodna banka.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. izdaje novčanice i kovani novac. u svezi toga. 1983. itd. A. broj 35. 178. M. 99 352 . U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. te odgovara za realizaciju monetarne politike. 1992. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. Šokman.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. Ona. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Informator. 101 Vidjeti: Stigum. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske.: Monetarno-kreditna politika. kontrolira banke. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. 26. Narodne novine. utvrđuje opću likvidnost banaka. Homewood..99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. Dow Jones-Irwin. I. 100 Perišin.

Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.15. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.1.5.1. 102 353 . 15.5. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.1. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. Neki ekonomisti . pri kamatnoj stopi (k’0). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144.15. i agregatnu potražnju. a potom. Međutim. obveznice.monetaristi . do rasta investicija i agregatne potražnje. primjerice. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. dakle. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. naplatiti kamatu. kao što već rekosmo. 361 .drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. dakako. angažirati na način da zarađuje kamatu. posredno. vrijednosne papire kao što su. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. Kupovat će. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici).M1) veća što je kamatna stopa manja.

M poraste za 5% tada će. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara.15. Prema tomu.. Cincinnati 1988. Kao što znamo. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. A. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. 362 . SouthWestern Publishing Co. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. primjera radi. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . također. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. Ukoliko.: Economics -A Contemporary Introduction. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). porasti za 5%. Milton Friedman. 337. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca.. uz pretpostavku da se v ne mijenja. 104 Vidjeti: McEachern. nominalni GNP. W. str. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.

Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. naime. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Njezin je. Ključno monetarističko pravilo. nakon potrebitih prilagodbi. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. 363 . kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. količina novca mora. ako se v mijenja. pratiti promjene realnog GNP-a. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti.15. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Ili. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. a te je promjene moguće anticipirati.

Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. Učinci rasta državne potrošnje. pak. Ukoliko je. Svakako. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. padom privatnih investicija. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. u velikoj mjeri. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Naime. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Rast je državne potrošnje (G). 364 . Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. pad privatnih investicija. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I).15. prema njihovomu dictumu. u pravilu. učinak istiskivanja. stoga. po agregatnu potražnju i realni GNP. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza.

Clarendon Press. Zagreb.. Sichel. Zagreb. and the International Sector. New York. Bronfenbrenner..LITERATURA LITERATURA 1. Inc.: Money and Banking.. Macmillan Publishing Company. W. N. L.: Macroeconomics. 6. N. October 1960.: Tržište.A. Školska knjiga. 1987..d. Efficiency. M.: Politička ekonomija. Homewood. 8. M. Richard D.: Basic Economics. 1991. d. 1985. Dragičević.P. 1991. R. Coase. D. Baily. 3. 365 .3. Oxford. 1988. 10. Friedman. Journal of Law and Economics. Daniel..: Kapitalistička revolucija. Informator..Irwin. P. Zagreb. 5. Dyal. Split. Houghton Mifflin Company. T. Gardner.: Ekonomski leksikon. A. 1991. Buchanon. Black. BPI. Berger. 1985. and the Market.: The Problem of Social Cost.: Macroeconomics. Karatjas. Financial Markets. Homewood. 1996.: Ethics. A. J. Baban. 4. Lj. "Naprijed". Bilić. I.. Irwin. 7... 2.. 9. vol. 1995. Boston. Pravni fakultet u Splitu. W.

Macmillan and Co. New York. R. Zagreb. R. Thurow.: Ekonomija za svakoga. New York.. Fischer.LITERATURA 11. 17.: Kapitalizam i sloboda. Heyne. 1986. 1983. Stvarnost. Zagreb. R. M. 1987.. 23. 18. J. Hall.. W. L.. Kultura. The Dryden Press.: The Price System and Resource Allocation. 1951. K.: Anatomija moći. 13.: Doba neizvjesnosti. Macmillan Publishing Company.Theory. 14. D.: Financijski capital. W. R. R. Dornbusch. Beograd.o. 1988. Zagreb. Leftwich.. 24. R.. V. New York. Mc Graw-Hill Book Company. Norton & Company. Lexington.Školska knjiga. Performance and Policy. Harmondsworth. 1991. 1995.: Principles of Macroeconomics.. 1986.B. J. Globus .o. 16. 1958. 22.. Froyen. R..: Macroeconomics . Stvarnost. London. P. 19. New York. 1988. R.. Friedman... H. J.K. 366 . Inc.: Introduction to Macroeconomics. Zagreb. 1984. Taylor. C. New York. Hilferding. Harrod.: Free to Choose. 1992. J. 1981. Galbraith. E. D.: The Life of John Maynard Keynes..: The Economic Way of Thinking. 21. Avon..... K. R. Galbraith.C.: Macroeconomics-Theories and Policies. "Mate" d. F. Galbraith. Macmillan Publishing Company..: Almost Everyones Guide to Economics. 12. Schmalensee. M. R. Friedman.. L. Henderson.. 15. Eckert. Heath and Company.. S. Poole.W.. Friedman. 20. 1981. Heilbroner.. T. Penguin Books Ltd. J.

367 .W.: Monetarno-kreditna politika. McEachern.. Zagreb. Mc Graw -Hill Book Company. New York. 32. 36. 31. 1989.. N. H. 1994.: Načela ekonomike. Lorković. R. N. New York. Addison-Wesley Publishing Company. Keynes. N. kamate i novca. D. A. Mabry. B. Centar za kulturnu djelatnost.: Osnovi kritike političke ekonomije I. "Mikrorad" d. A. 1998..LITERATURA 25. Zagreb. Mankiw. Irwin. H.A Contemporary Introduction. The Dryden Press. Inc.o. 34. tom 19. Perišin.. A. South-Western Publishing Co. 1979. 26. New York. W.o. D.H.: Microeonomics. Hyman. M. .: Economics .: Modern Microeconomics . 28.G. 1993. Inc. 29. 37. Norton & Company.. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. Mansfield. Marshall. 1992. Prosveta. 27. 1989.: Počela političke ekonomije.Ekonomski fakultet Zagreb. Irwin. B. MED.o..o.: Opća teorija zaposlenosti. I. Boston. Parkin. Ulbrich. 1988. Zagreb. 30.. J. 33.. Marx. E. Zagreb. 1990.: Introduction to Economic Principles. K. W.Analysis and Applications. Inc. New York. Beograd.. Kovačević. Šokman.. 1991. M. Zagreb.: Economics. 35. 1987. Hyman..: Uvod u ekonomiju....: Economics.: Principles of Economics. Cincinnati. 1987. Centar za kulturnu djelatnost. Informator. 1989. (reprint). Boston.

45. 1983. Homewood. J.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. B.B. R.. .A. W. T. Centar za kulturnu djelatnost. 41. Oxford University Press. D. 46. Okun. Louis 1987. P. L. M. 47. St.: Treći put. Zagreb. 1983.: The Strategy of Conflict. 1990. New York. Socialism and Democracy. Zagreb.05. Informator. Truett.. 50. 40. J. R. John Wiley & Sons. 49. 1992. Washington. Ricardo. Narodne novine. P. D. D. Masmedia. 44. New York 1960. The Brookings Institution. 1947. 39.: Essentials of Economics..LITERATURA 38. Wonnacott.: Ekonomija. 368 Poslovni rječnik. New York. Zagreb. Smith. Šik..: The Political Economy of Prosperity. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. Globus. A. Sammuelson.: Microeconomics. M. Schelling. 1983.1995.: Economics. A.C. McGraw-Hill. 1993. 43... Truett. Zakon o trgovačkim društvima. Nordhaus.: The Money Market. 42.: Načela političke ekonomije. Zagreb. Zagreb. Zagreb.: Capitalism. 51. Beograd 1970. O. New York. Stigum.. broj 35. 2000. 48. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. Schiller. "Mate". Kultura. Wonnacott.. Dow Jones-Irwin. 1970. Schumpeter. 26. 1996.

166-169 dno. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 235 Böhm-Bawerk. 257-261 nominalni. 222 kapitalna. 58 čišćenja tržišta. 10 bogatstvo. 173 C cijena. 187. 264 realni. 258. Charles.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 256 realni. 6-7 decentralizirana. 256 deflacija. 347 centralna. 244 potencijalni. 255-257 mjerenje. 222 crta izotroška. 203 output. agregatni. 189 Coase. 94-101 ravnotežna. 181 369 . 223 B banka. 222 normalna. 9. 153. 260 nacionalni. 221-222 pareto suboptimalna. 117-118 crta proračuna. 187-188 D Darwin. 255 inferiorna. 232 Coaseov teorem. 303 analiza. 307. 258 komplementarna. 45 privatna. 309 disekonomija razmjera. Eugen. 114 diskriminacija cijena. 244 depresija.223. finalna. 259. 255 javna. 348 sekundarna emisija novca. 63-64 alokacijska efikasnost. 228-231 amortizacija. 51 bruto nacionalni proizvod. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 120 dohodak. 7-8 pareto optimalna. input. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 263 osobni. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. Ronald. 244. 11 darvinizam (socijalni). 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 266 dobra. 222 slična. 264 raspoloživi. 45 intermedijarna. 46 miješana. 232 dominantna strategija. Jeremy. 6 centralizirana. 347 Bentham. 27 dionice. 67 relativna cijena inputa. 202 troškova i koristi. 265-266 devalvacija.226.

9 socijalistička. 5 Hume. 194 gubitak. 331 granična sklonost trošenju. 328 granična sklonost štednji. 228-229 granični prihod. 243 G Gossen. 116. funkcije. 53. 143-144 prosječni. 259 funkcija. 6. 9 ciljevi. 224 granična efikasnost kapitala. 171. 265 eksternalije. 357 H Hayek. 304-305 370 .187-188 investicije. 227. 316-317 granična sklonost uvozu. 17 keynesijanska. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 13 definicija. 6-7 tržišna. 294. 213 granična korisnost. 190-191 ekspanzija. 47-49 potražnje. 338 Friedman. David. 9. 241 godišnja stopa. 258-259 bruto privatne domaće. Milton. 301. 51 Gossenovi zakoni. 16. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 114. 103-104 granični trošak. 16 Hobbes. 246 F fiskalna politika. 154. 229. 274 funkcija. 33-34 oskudica i. 143-144 elastičnost. 56 granična društvena korist. 362 I indeks potrošačkih cijena. 230 granična korist. 305-306 duopol. ponude. 295. minimalni. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 8. 233 ekonomika. 9. Friedrich. 37-47 eskontna stopa. 181 E ekonomija.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 221 državna potrošnja. Thomas. 229 pozitivne. Hermann Heinrich. 241-242 inflacija. 60. 289 laissez faire. 223 granična porezna stopa. 124 granični društveni trošak. 7-8. 227 negativne. 326 granična sklonost potrošnji. 228. 193-194 granični privatni trošak. 9 kapitalistička. 6-7. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 33-34 ekonomija razmjera. 16 ekonomska renta. 228 granični proizvod. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje.

233 zakonski. 276 kapital. 183 količina novca u optjecaju. 283. 198 monopsonistička konkurencija. 241 makroekonomska ravnoteža. 352 ekspanzivna. 216 kamatna stopa. 272. 10 Marshall. 153. 358 instrumenti. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 263 potražnja. 64-65 Jevons. 347 M3. 241 monetarizam. 287 koeficijent koncentracije. 318 agregatno trošenje i. 51 K kamata. 360 monopol. 347 makroekonomika. 346-347 M2. 12-14 Marx. 180 Menger. granična. 285 jednadžba izotroška. 266 inflacijski. 215. Karl. 70-72 Keynes. 187 realni. 60 izvoz. 246 J javna dobra. 307 kvantitativna teorija novca. 154 monopolistička konkurencija. 362 monetarna politika. 286-287 M M1. 275 kontrakcija. 275 korisnost. 14. 125-126 karta izotroškova. Karl. 318 keynesijansko objašnjenje. 353 restriktivna. 246. 201 371 . 303 kapacitet. 286 puna zaposlenost i. 265. 222 L Lorenzova krivulja. 289 nezaposlenost i. 51. 275 realna. 222 miješana. 187 financijski. 121-122 karta preferencija. funkcija. 308 odrednice. 222 čista. granična. 173 monopson. 118-119 jednadžba prometa. 53 ukupna. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 256. 154. 51-52 Malthus. William Stanley. 214. 247 različite interpretacije. Thomas Robert. 187 karta izokvanti. 248 jednadžba proračuna. 217.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 15. 287 klasično objašnjenje. 11 matrica isplata. John Maynard. Alfred. 60-223 ukupna. 302 korist. 51 mikroekonomika. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 285-286 recesijski. 154 prirodni.

181 nesavršena konkurencija. 75 372 . 259. 266 Okunov zakon. 19-20 oligopson. 263 "nevidljiva ruka". 339 inducirani. 251 prirodna stopa. 176 potražnja. 201 potrošački probitak. 61. 266-267 oligopol. 350 porezni multiplikator. 23 zakon ponude. 300-301 novčana baza. 276 novac. 337 granična porezna stopa i. 250 ciklička. 326-327. 60. 353 oskudica. 253-255 plaća. 263 neto.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 306 funkcija. funkcije. autonomni. 261. 339 poslovni ciklus. 20 agregatna. 269 elastičnost. 7-8 nezaposlenost. 146 potraživana količina. 250 strukturna. 265 potopljeni trošak. 264 N nacionalni dohodak. 24 agregatna. 252 sezonska. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 23 ponuđena količina. 264 faze. 58 potrošačeva ravnoteža. 276 dugoročna agregatna. 309-310 P paradoks štednje. 226 neto nacionalni proizvod. 176 diferencirani. 342 izravni (osobni). 251 poduzeće. 346. 330 Phillipsova krivulja. 23 agregatna. 264 neizravni. 188 suzdržavanja. 19 zakon potražnje. 19 agregatna. 251 stopa. 87 poduzetništvo. 37-47 individualna. 344 porezi. 354 novčani multiplikator. 205 neto korist. 341 otvoreno gospodarstvo. 173 neto investicijski dohodak. 276-277 elastičnost. 269-270 O Okun. 53. 176 čisti. 334 autarkično gospodarstvo. 251 frikcijska. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 343 oblici. 23 kratkoročna agregatna. 9 osobni dohodak. 47-48 individualna. 277-278 tržišna. 263 Nashova ravnoteža. Arthur. 187-188 ponuda. 260. 321. 263 neto izvoz. 19 tržišna.

133-134 prosječni. 210 siromaštvo. 116 recesija. 328 inducirana. granični. 294. 101 u kratkom razdoblju. 238-239 tržišna. dominantna strategijska. 144 u dugom razdoblju. 181 makroekonomska. 316 prosječna sklonost. 177 subvencija.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 150-151 maksimalni. 187 ponuda. 56. 295 radna snaga. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 140-141 S Samuelson. 153. 209. 318 Nashova. 221-222 prijelomna točka. 88 ekonomski. 238 proizvod. 114. 116 rastući. 205 Š štednja. 136. 267 strategija. 114. 222-223 profit. 10. 88 monopolski. 307. 300-301 funkcija. 17 savršena konkurencija. 142. 163 prinosi razmjera. 295 funkcija. 264 ravnoteža. 53. 295. 181 potrošačeva. 235-237 dohotka. 298 granična sklonost. David. 301. 356 Ricardo. 46 R rad. Adam. 331 prosječna sklonost. 114. 37. 221-222 država i. 183 tržišna. 152 prosječni. 131-133 savršeni konkurent. 76-77 suradnička. prekidanje. 104-105 ukupni. 230 supstituti. 162 normalni. 265 renta. 238 raspoloživi dohodak. 246 problem slobodnog jahača. 101-102 proizvodnja. 309 rezerva likvidnosti. 294. 238 granica. 267 Smith. 134 ukupni. 294 nakon poreza i transfera. 61. 9 Stagflacija. "milo za drago". 188 revalvacija. 258. 101 slampflacija. 315 agregatna. 298 granična sklonost. 116 stalni. 235-237 373 . 293-301 autonomna. 133 realokacija resursa. 250 raspodjela. 295. granični. Paul Anthony. 114 opadajući. 132 sindikat. bogatstva. 103-104 prosječni. 283. 183 strategijska interakcija.

155. 179 teorija krivulje indiferencije. 308 V "vidljiva ruka". 177 tržište. 106-107 zakon ponude. 345 oblici. funkcija. 132. 89. 171 374 . 315 funkcija. 151-152 oportunitetni. 316 odrednice. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 7-8 višak rezerve. 232 vodstvo u cijenama. 206 vanjske trgovine. 177-178 tehnika proizvodnje. 354 vlasnička prava. 126 tehnološki efikasna.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 271 supstitucije. 232 ukupni. 26-27 zatvorenikova dilema. 131 ravnoteža. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 318-319 Z zajam. 316-317 inducirano. granični. 272 teorija granične korisnosti. 110-111 transakcije. 89 realne kamatne stope. 206 istiskivanja. 230. 51 teorija igara. 187 zlatni standard. 171 transferna plaćanja. 108 ukupni proizvod. 272 realnog bogatstva. čimbenika proizvodnje. 67. 115 eksplicitni. 252. 194-195 trošenje. 23 zakon potražnje. 250 puna. 151 fiksni. 108 granični. 284-285 tržišna moć. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje.53 zakon opadajućih prinosa. 309 granična sklonost. agregatno.209. 63 traganje za rentom. 187 dobara i usluga. 313-315 granična sklonost. 79. dohotka. 364 X x neefikasnost. 107. 345-346 U učinak. 314-315 autonomno. 315-316 ravnotežno. 19 zaposlenost. 151-152 prosječni. 109-110 implicitni. 151 varijabilni. 89 ekonomski efikasna. 265 vrijednost. 194 prosječni. 179. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 190 trošak. dugoročni. 177 vrh. 250 uvoz. 351. 89. 179 zemlja. 259 transferna zarada.