Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.....1...51 4..2................. Potrošački probitak .........2..2.63 4.. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI......87 5....2.......5............ Potrošačeva ravnoteža ....75 4...........1..................................1..................1..91 5..............................80 4....1...51 4.......................... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije . Učinak dohotka i učinak supstitucije .......................2.............................. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE..1...........69 4.................................1................3...1.........2........ Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor .............................. Promjena potrošačeve ravnoteže ..................................4................................2....................1.......5.....................usporedba ....60 4...............62 4......2.........3........ Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ...........................2.6..... Dioničko društvo ....94 VIII ............................. POTROŠAČEV IZBOR... Krivulja indiferencije....65 4....................1..83 5..........53 4.SADRŽAJ 4.. Crta proračuna i realni dohodak ... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.........2.........1............ Zaključno o teoriji granične korisnosti ... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje...67 4...72 4........................................93 5.. Cijena dionice ...58 4. Korist i potrošačeva ravnoteža .1.1..2.......... PROIZVOĐAČEV IZBOR ..........3.......................................1......2..........2.............2.........79 4.. Crta proračuna i relativna cijena.........2.1................2..... Vrste dionica .90 5..2.....1.............77 4...............................................57 4.........1.............................1..................1....4. Oblici poduzeća .. Potrošačeva ravnoteža ...................5...........................87 5.................

....................3......3........ Karta izokvanti .................104 Zakon opadajućih prinosa.. Karta izotroškova.................................2.122 6......1..4........................2....94 5...........107 5............2..................103 Prosječni proizvod .........4.. Ukupni trošak .............................115 6. Prinosi razmjera............ Granična stopa supstitucije kapitala radom ........................ IZOKVANTA ...........3............... Prosječni ukupni trošak ..1.................110 5.................. Relativna cijena inputa i crta izotroška.3....... Jednadžba izotroška........2...................................................................124 6.......KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ...................4..1....101 5....120 6..... Granični trošak ...................126 IX ......118 6.................... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ....1..........2.........109 5...........2.....................................................2..........................................107 5................121 6........................1......1..113 5... CRTA IZOTROŠKA ...........3................ 5....117 6.3..... TROŠKOVI 5............. 5....2..................2.3........... Prosječni trošak.........4.............................SADRŽAJ 5....................... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE .114 5..........125 6.......117 6.......... Cijena dionice kao eskontirana dividenda .........2.........2..2....................................3................. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ..........2..2...........2..... 97 5............2.106 .2...............1.........101 Granični proizvod ...1.....1....1.......2.......1................ PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda . Ukupni proizvod ............ 5............................1...........

2...166 7..................................2.143 7..........2....1... Granični prihod.. Prijelomna točka u uvjetima monopola ...............148 7.6........ granični trošak i profit .............133 7...3.................. Maksimaliziranje profita.1... Pitanje izlaska sa tržišta.1... Ukupni prihod..............2...............1..167 7.1..................................... Ukupni.............4............. Prekidanje proizvodnje ........3..... ukupni trošak i profit .........2............................ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.........2..165 7...1..................1.....2.. granični i prosječni prihod monopola.....159 7...6....9......................................................................................1.2.......1...2.................. Granični prihod....1..... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka...............................4.......8.............136 7........135 7......131 7... Ukupni.......... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ....... TRŽIŠTE DOBARA..........2.. Krivulja ponude savršenog konkurenta .......................1.........2.....2.154 7...7...... granični trošak i profit ...............2.................5............1...2..2. Monopol i diskriminacija cijena ........7. Ukupni prihod....154 7.......3............1................169 X . Potopljeni trošak ..2.163 7...7....SADRŽAJ 7....................3........160 7..1................2...............1....................5............... SAVRŠENA KONKURENCIJA .............2....................8.........1.........149 7........164 7.........1.... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ............... Savršena diskriminacija cijena .........146 7.... 159 7...................141 7.......... ukupni trošak i profit . Monopol i krivulja ponude .....155 7..... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta .... Pojam i oblici....131 7.. MONOPOL ...144 7.146 7.. Usporedba monopola i savršene konkurencije .... 137 7..... Maksimaliziranje profita.

..4............ FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ..........................................3.................... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .....................177 7.....................198 8...2. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.....2. monopol).........2...179 7.........173 7................................ Input analiza ................................... Teorija igara .202 8.....187 8...............179 7..1..........175 7.. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE...3......183 7..................3........4............... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.............................3.. monopolistička konkurencija.195 8...183 7. Oligopol .2..173 7...1.................3....3....................1............2.......................2.................... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ..................4........... Dugo vremensko razdoblje.2..........................1.........3............................2..........................3...1...........3.1...... oligopol.....4...3........................ NESAVRŠENA KONKURENCIJA.......... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA..1.174 7. Monopolistička konkurencija .........2........... PODJELA ČIMBENIKA ....................192 8........203 XI .....SADRŽAJ 7........... Monopson .................4........202 8.........................2...2......... Output analiza.188 8....3....................................1......1..4...176 7...... Igra u duopolu ..........2..... Zatvorenikova dilema......... Profitno maksimilizirajući input ................ Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ...........2.. Kratko vremensko razdoblje ..2.......184 8....3........181 7..............1.........187 8.....

.....................222 10...223 10..........1............... 231 10......1... Porezi i alokacijska efikasnost ....... Potražnja za kapitalom.211 9.......1............................. Necjenovne odrednice ponude...............2......1...........................1...................................3... Ponuda zemlje.............................. Ravnoteža na tržištu zemlje.........4..217 9..1...211 Potražnja za zajmovima..... Uloga sindikata ........................................207 9.............2...............1.3. 224 10................ Ponuda rada ..2... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA................. Javna dobra .....1..... Zaključno o eksternalijama ...internalizacija eksternalija........219 9.1...............................210 9.....................................................2....................3..... TRŽIŠTE RADA ...............2...1.1......................218 9.....................SADRŽAJ 9..............1................. Necjenovne odrednice potražnje ...............2.....................227 10.................... Država i eksternalije ....233 XII .1............................................................................2...2...... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .....205 PROZVODNJE 9. Država i (prirodni) monopol.2................1......215 Ponuda zajmova..1......................... DRŽAVA I TRŽIŠTE ...........1........... Analiza troškova i koristi .. 9.... 230 10............216 Ravnoteža na tržištu zajmova ......1................1.......................2.........1...219 10...221 10.....205 9......3...... Ravnoteža na tržištu rada...........2...............1......2.. TRŽIŠTE KAPITALA ..1................... Subvencije i alokacijska efikasnost ..........................221 10...... 209 9.....1........208 9.......2....1.................2.2..... TRŽIŠTE ZEMLJE ..................3.......1..............228 10..........2............205 9.....2.... 9.........3.......... Ukupna i granična korist javnog dobra .. 9..................3........................

....3.................264 11.....2.................1..............241 11...............................257 11............................. 258 11..............269 12...............1...............269 12............2............. 261 11.............238 11..........250 11.............4.4..................................2.........1..1................ BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .....246 11...........2.......2..SADRŽAJ 10.. Jednakost pristupa........2.......235 10........ Pristup dohotka ...3.......1...1.........1.......................241 11.............. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .................267 12....1......... NEZAPOSLENOST..............1................4....2..........3.... Različita tumačenja jednadžbe prometa ............ Poslovni ciklus i inflacija ..1........3..273 XIII ................... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ... Phillipsova krivulja.1..........................3....266 11......235 10......250 11.....................255 11....................... Kvantitativna teorija novca...2..........................................1............ 260 11.........1.........1...... Lorenzova krivulja........ AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ................ AGREGATNA POTRAŽNJA ...... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ................2.. Krivulja agregatne potražnje ... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.....1.1............2...........2....................3.........262 11...... Pristup trošenja .....1........253 11.. INFLACIJA ..........2........................... Poslovni ciklus i nezaposlenost . Promjene agregatne potražnje ...... Raspodjela nakon poreza i transfera ...............3..... POSLOVNI CIKLUS .1............ Stopa i oblici nezaposlenosti ................269 12...248 11............

...276 12............SADRŽAJ 12......... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže......5............... AGREGATNA PONUDA.......... DRŽAVNA POTROŠNJA .2.............293 13.... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .4...276 12......... Učinak povećanja agregatne potražnje ...279 12.................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti....................281 12.................1.......3.........5......305 13.......1.....300 13...................... Promjene kratkoročne agregatne ponude ...... Odrednice izvoza ................3............2...............................................................................289 12.... Funkcija neto izvoza...................2. Funkcija potrošnje i funkcija štednje.1...3.....2....1..5.......................306 13.....................2..4.......................3..............1...............284 12.....4..........................1.......3. Učinak smanjenja agregatne potražnje ..................................2....... Potrošnja i realni GNP ....................285 12......funkcija agregatne potrošnje ............283 12.286 12...........293 13......290 12................. Odrednice uvoza ..............309 XIV ...............4. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...3.......... POTROŠNJA .................287 12..........................3..................3.....307 13.................. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA...... INVESTICIJE ..............................................1.....2..302 13......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti........4.......................................................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...3.294 13.......3..................291 13............2... NETO IZVOZ .............2.........2...............1............... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže...308 13....... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ...............3....3..................................

....6...... Porezni multiplikator ..neplanirana promjena zaliha.................................4.....321 14..343 15...............6........ OBLICI NOVCA.....4...................... Multiplikator autarkičnog gospodarstva . FISKALNA POLITIKA ...........................5..........................2.................................330 14....341 15................344 15........ MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.................2....................324 14.......324 14.........2..... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.....2.2.......3... BANKE I STVARANJE NOVCA .........1..338 14.....343 15.3. NOVČANA MASA... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju..326 14........346 15..6.......1.......1........... Makroekonomska ravnoteža ...................319 14............2...2..................................337 14..........337 14.3........1.313 14. NOVAC .................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA.......318 14..... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .....................................................................................1........... Multiplikator otvorenog gospodarstva................3....................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .....334 14............347 XV ............................. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .... FUNKCIJE NOVCA . PARADOKS ŠTEDNJE.. Multiplikator i granična porezna stopa ......................SADRŽAJ 14..313 RAVNOTEŽA 14.5.....2................. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ................... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a....339 14.................................................1..................5....

.....................................353 15................1................ Monetarizam ......353 15...................... Ekspanzivna monetarna politika.........360 15........................ CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ...3..... 356 15.. Operacije na otvorenom tržištu ....... Eskontna stopa .......................... 357 15.....5...............5....5.1..352 15...... Restriktivna monetarna politika..........358 15....SADRŽAJ 15.............1..1.5............4....2...........1..........3...360 LITERATURA .....5........369 XVI .... Rezerva likvidnosti .2.....5.............................. Instrumenti monetarne politike.......365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO................5...5..............................................

unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Moguće ovakva. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. jest izuzetno delikatna zadaća. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. tzv. pri tome. i ekonomije. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. sve dobronamjerne kritike i 1 . određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Prvi su koraci uvijek najteži. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. ali koje će i provocirati njihov interes. i može izazvati. Autor. On nastoji studentu. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. koncepcija udžbenika izaziva. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. određene kontroverze. Udžbenik udovoljava ovakvoj. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. itd. mikroekonomskoj ulozi države. Dakako. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. te fiskalne i monetarne politike. makroekonomske ravnoteže. nezaposlenost. bruto nacionalni proizvod). ali i drugom zainteresiranom čitatelju. te vrijednih doprinosa domaćih autora. znanosti o ekonomiji. podjeli ekonomike. "novijoj". Sastoji se od petnaest poglavlja. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". neuravnotežena (ne i neuobičajena). Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. zadržava pravo razlikovanja ekonomike.PREDGOVOR I.

nego i sveobuhvatnijih znanja. Ekonomika. nezaslužnim komplimentom. dakako. ma koliko skromna ona bila. da će pomoć i ove vrste. Velika je moja zahvalnost.sc. svu makroekonomsku problematiku. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. Dr. Autor mora priznati izvjesno. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Ivan Mandić. doc. prije svega. U Osijeku svibanj 1998. te prof. dr. Prema tomu. mojim studentima. sc. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. međutim.dr. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. On. Ivan Bilić. naime. Branko Kovačević. Marijan Karić. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste".primjedbe bit će pozorno razmotrene. Prof. Držim. sc.sc. dr. sc.dr. prof. za pruženu svekoliku potporu. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Ivan Ferenčak 2 . udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. ne može pobjeći od svog sadržaja. ne i neveliko. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. makar bila riječ i o njenim osnovama. prije svega. Naime. dobro doći. dakako. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji.

moguće. sc. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. sc.PREDGOVOR II. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Dr. od strane studenata. Branko Kovačević. Ivan Ferenčak 3 . Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. nadam se. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. Ali. dr. sc. broj stranica. odnosno prvog izdanja ove knjige. dakako i prije svega. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Marijan Karić. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Povećan je. tržišne ravnoteže. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. dakako. Prof. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. U Osijeku veljača 2003. godine. dr. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Ovime je. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. ali one.

.

navedeno prema Heyne.. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. ne postoji umjetnost. opasnost od nasilne smrti. postojao bi stalni strah. 1987. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. 3. kratak. T. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. međusobno.: Leviathan. or the Matter.: The Economic Way of Thinking. siromašan i. O EKONOMIJI. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. a čovjekov bi život bio usamljenički. pismo. EKONOMIJA . Macmillan Publishing Company. ipak. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). zajednica i najgore od svega. P. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. O EKONOMIJI. New York. nema mjesta za industriju.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. teško da bismo uživali u.1. blagodatima civilizacije. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. Dapače. 5 . aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. Bez takvog mehanizma. na složen način povezanih i isprepletenih. naravno.1. kako veli Thomas Hobbes. nema računanja vremena.

Zagreb. investicija i potrošnje.: Kapitalizam i sloboda. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. interesa. potreba itd. grubo rečeno. Model centralizirane alokacije resursa . između ostalog.metodi tržišta. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. manje ili više. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. 24. Drugi način. dakle. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. kooperacije i. Dva su. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . alokacije resursa pretpostavlja. načina.1.ekonomija. manje ili više eksplicitnu. ljude različitih navika. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. 6 . s tim u svezi.socijalističkoj ekonomiji. M. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. druga ekonomija. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. 1992. str.. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). u kratkom vremenu. O EKONOMIJI. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . dakle. kako ekonomisti vole reći. ali doista svih. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. proizvođača i preferencijama svih potrošača. država ili neki njen organ mora biti u stanju. Naime. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih.. Drugo. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Globus-Školska knjiga. prisilu.2 Što je to što. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije.

Međutim. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. poteškoće ovdje ne prestaju. dakle. ne poduzetništvo već poslušnost. Ovdje se. Ali.tržišta. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Međutim. osobni. Ukratko. 7 .socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. nego centralno planiranje. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško.kapitalistička ekonomija .3 Model decentralizirane alokacije resursa . kao motiv. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. Naime. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. On je izuzetno zahtjevan. O EKONOMIJI. nastoje realizirati. potrebito je još nešto. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. nije moguće. opet. Komandna . kao mehanizam koordinacije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. preko mehanizma cijena. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. kolektivizam ili altruizam. jednostavno. i tržište. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. Potrošači. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama.1. I ne samo to. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. uostalom. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. u uvjetima kronične oskudice koju.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". Ne vlastita inicijativa. Tržište pruža sve informacije.

Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". itd.: Treći put.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije.. No. dakle. 8 . osobni interes jest i može biti u službi općeg . Zagreb. da se proizvodnjom. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Nažalost. Ono poznaje monopole. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. Ali.1. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. O EKONOMIJI. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. da se proizvodnja. Ni kapitalistička ekonomija nije. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. Globus. imali smo prilike vidjeti. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. 1983. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. 174. kojima altruizam nije stran. na sve kvalitetniji način. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije).4 1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. javnih dobara. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. neprekidno uvećava. str. O. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je.2. idealna. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. 4 Vidjeti: Šik.

Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. 1776. naime. Kultura. Dakako."5 Naravno.. str. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. njegova odbojnost prema monopolu. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. kada bi resursi (rad. "Bogatstvo i moć svake zemlje. ukoliko moć zavisi od bogatstva. A. sebični interes stavi u službu općeg. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. aktivnosti vezane za alokaciju resursa.1. kapital. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. dakle. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje."6 Eksplozija dobara i bogatstva. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Ekonomika. Ali. Kada tako ne bi bilo. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Beograd. čak i za zabavu i razonodu. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. zemlja. 210. O EKONOMIJI. Ona. Ali. 1970. 9 . Zamjetna je. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. 6 Isto. poduzetništvo) bili neograničeni. 516. str. znanost o ekonomiji. sasvim 5 Smith.

"8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. D. 121. D.: Anatomija moći. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. tvrdili su utilitaristi. i s tim u svezi siromaštva. 10 Galbraith. J."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu.nisu mogli ne uočiti. Spencer. 1891.. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Ali.. Appletonand Co. "Rad je skup. kad ga ima obilno. 1983. Zagreb. 110 11 Vidjeti: Spencer. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. H. 121.: Načela političke ekonomije.. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. 8 Isto. str.: The Study of Sociology. 118. ekonomski su teoretičari nudili i druga.11 7 Ricardo. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju.. dakle. Stvarnost."9 Jasno se." "Rezultati možda nisu bili najbolji. Zagreb.K. O EKONOMIJI. 438.1. a ni sada. ni tada. vide u pretjeranom množenju radnika. na čelu s J. Centar za kulturnu djelatnost. str. Implicitna. 9 Isto. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. kad je rijedak. str. Ekonomisti tu činjenicu . 10 . da ih sebi pribave. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. New York. ali su bili najbolje što se moglo postići. str. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. str. Benthamom. Ako stvari stoje kako stoje onda. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. H.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . 1983. a jeftin. vele ekonomisti utilitaristi.

državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. na ovaj ili onaj način. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. Npr. Dakle. u stanju su zadržati sve što proizvedu. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. koja će se obavljati u uvjetima društvene . kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". na čemu bi inzistirali? Marx je. druga ekonomija. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. tvrdi marksistička politička ekonomija. Ukratko. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). Riječ je o alokaciji. Uostalom. kapitalističku ekonomiju. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). tako da "altruiste" čeka izumiranje. Predani egoisti. u oskudici. i oni u prirodi i oni na tržištu. neprekidno "sve revolucionira. drugi mehanizam alokacije. No. razloge isticanja vlastitog. I naglasimo. O EKONOMIJI. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala).1. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. rušeći 11 . a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. Riječ je o neumoljivom procesu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi.

19. A. 261. Ugrađuje u nju. eksploatacija.: Osnovi kritike političke ekonomije I. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. str. Oduzmite stvari tu društvenu moć. Centar za kulturnu djelatnost.. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". Dakle."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. godine. Povijest ga je demantirala."15 12 Ali. O EKONOMIJI. 14 Marx."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. vjeruje Marx. godina) koji oko četrdeset godina. Prosveta.12 proširenje potreba. sve do svoje smrti 1924. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. Beograd. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. Zagreb. tom. nasilnom kraju.. 13 Marx.nap. 12 . metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 63. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. K. 1890. str.1. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. str.: Načela ekonomike. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. 1987. razvitak proizvodnih snaga. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. MED. K.: Isto. pak. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. 25. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. 15 Marshall. prema vlastitim riječima. 1979.

13 . Međutim. njenih istraživanja. a zbog pravednosti i opće sreće. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu.nap. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. kada su veće iskustvo. 16 17 Isto. str. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . str. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. I tako sada. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . ekonomika se kloni političkih problema.1. te je ona "znanost. O EKONOMIJI. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. 31. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. čista i primijenjena. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. autora) koji . 47-48. a ne znanost i umijeće."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Isto.

doista teškim. a ne rada i čekanja. naime. Nećemo je prepričati. 357. Valjalo je.nap. za nagradu za čekanje. Velika će ekonomska kriza. je problem koji Keynes pokušava riješiti. 358. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. koja ne bi bila kapitalistička. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. Rodbertus i drugi . Isto. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. dakle."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju." 18 Prema tomu. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. U tim. 14 . kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. str. riječ dobija John Maynard Keynes. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja.1. proizvod onih koji njima rukuju. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca .socijalističku ekonomiju). autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. međutim. Nezaposlenost. u slučaju Marxa. O EKONOMIJI. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. taj stari problem. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. "Tvrdili su (Marx. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. str. 18 19 Isto.

. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.20 On smatra.. 22 Keynes. O EKONOMIJI.: Opća teorija zaposlenosti. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. Centar za kulturnu djelatnost. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. 1936. 1951. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. J. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. 121.F.. Centar za kulturnu djelatnost. Terapija se nameće sama po sebi. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. Zagreb. str. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. str. 15 .M. J. 213. kamate i novca. str. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima.: Opća teorija zaposlenosti. 1987."22 20 Vidjeti: Keynes. Macmillan and Co. Osim toga. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.M.: The Life of John Maynard Keynes. Zagreb. smanjuje se broj zaposlenih. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. smanjuje se proizvodnja. 213. London. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 21 Harrod."21 Naime. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. 1987. kamate i novca.1.. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. R. kamate i novca.

vjeroispovijesti i mišljenja.1. str. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. 1992. Friedmana. 214. str."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. O EKONOMIJI. vrlo važnu." 23 24 Isto.spomenimo F. niti ovo široko polje. Globus . 16 . očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama."25 No. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. tvrdi Keynes. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti."23 No. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. 25 Isto. "Prvo.. Hayeka i M. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . M.: Kapitalizam i sloboda. Naime. 21.Školska knjiga. pohvalu slobodnom tržištu. djelokrug vlasti mora biti ograničen. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. 14. Friedman. str. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. Zagreb. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma.

afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji.. O EKONOMIJI. 26 Samuelson. MATE. Nordhaus.1. 3. dakako. A. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača.: Ekonomija. 1992.. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). P. P."26 Ovdje se. W. Zagreb. str. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. Samuelson. 17 .

.

27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Naravno.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. vrijedi i obrnuto. POTRAŽNJA 2. uz ostale neizmijenjene uvjete. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). Dakako. Međutim. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. POTRAŽNJA I PONUDA 2. u najvećoj mjeri. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. veća njegova potraživana količina. dakle. 19 . obrnuto razmjerni. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu.1. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Usredotočimo se.1. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni.2.

Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. 20 .

Naime. Neke su. 21 . dakle. njegovo povećanje ili smanjenje. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. veličini stanovništva. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. pak. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Dohodak. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima.2. ulijevo krivulju potražnje. Pitanje supstituta. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Stanovništvo je. jesu ukusi ili preferencije potrošača. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Riječ je. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. prije svega. Cijene drugih dobara. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. odnosno njegova veličina. Vrijedit će i obrnuto. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. tzv. o cijenama drugih dobara. odnosno njihova promjena.2. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. necjenovnih determinanti potražnje. također od bitnog utjecaja na potražnju. ceteris paribus. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika.1. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. dohotku. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Veće stanovništvo. naravno. mogu izazvati promjenu potražnje. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra.

manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Prema tomu. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. 22 . Slika 2. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. uz ostale neizmijenjene uvjete. Obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. niže buduće cijene. dok promjena cijene nekog dobra znači.2.

POTRAŽNJA I PONUDA 2. Dakle. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. veća ponuđena količina istog dobra. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. PONUDA 2.2. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. upravno razmjerni. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. Vrijedi i obrnuto.2. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra).2. Dakako. 23 .

kretanje niz krivulju ponude. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Međutim. stoga. Obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. a zbog djelovanja zakona ponude.2. Krivulja ponude je. manja ponuđena 24 . iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena.

Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. POTRAŽNJA I PONUDA količina). Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. broj ponuđača. cijene čimbenika proizvodnje. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu.2.2. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. znači veću ponudu. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Naglasimo. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. njeno povećanje ili smanjenje. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Međutim. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Dakle. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. ovaj put u proizvodnji. pak. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. 2. očekivane promjene cijene dobra. Također. s punim pravom. 25 . Vrijedit će u pravilu i obrnuto. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. dakle. Ako cijena nekog dobra miruje. dakako.

u svakom slučaju. s druge strane. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. Međutim. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. 26 . rast ponuđene količine. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. dakle. jedina ima prilike potrajati duže vremena. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. 2. Riječ je o ravnotežnoj cijeni.2.3. Pad cijene izazvat će obrnuta. stoga.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. dovesti do 27 . Tržišni će višak dobra. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. naime. Ravnotežna cijena.2. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove.

dakako. U tome je bit tzv. 28 . Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. nasilja i kronične oskudice. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. pak. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. cijenu prema gore. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. racionirajuće funkcije cijena. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. "gura". Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Oni koji to nisu u stanju. posredstvom nadmetanja kupaca. Evidentni će tržišni manjak dobra. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. aktualna cijena niža od ravnotežne. neće doći u njegov posjed. poput plime. Dakle. slobodnom dobru.2. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. Riječ je o tzv. i u mogućnosti. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. U svakom slučaju. svaki onaj koji je spreman. Slično tomu. Ako je. potiskuje. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene).

Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. ceteris paribus. 29 . učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.3. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine.2. Rast potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. ukratko.1. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Slika 8. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Na djelu je. dakle. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.2. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine.

2. Rast tržišne ponude. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. ceteris paribus. Naime. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. Na djelu je. promjene tržišne potražnje. u ovom slučaju. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. 31 . Slika 9. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra.

Dakako. To će povećanje. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. tržišna potražnja. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. rast ili pad cijene. pak. krajnji će rezultat. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. u ovom slučaju. naravno. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. 32 . Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. Naime.2. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će.

međutim. I ovdje su. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. u svakom slučaju. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. učinci suprotstavljeni. Vrijedi i obrnuto. dakako. Međutim. U ovom. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje).3. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Konačni rezultat. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Vrijedi i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Naime. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). cijena će porasti. smanjiti. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. glede ravnotežne cijene. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. ravnotežna će se količina dobra povećati. istom cilju – smanjenju cijene.2. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. glede promjene cijene. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. 2. privatni interes snažno reagira na promjene cijena.2. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Ona će se. 33 . naravno. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine.

posredstvom sustava cijena. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. O njemu. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. stvaranje i upotreba novih. Naime. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. učinkovitijih tehnika proizvodnje. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. str. postaju dostupna širem krugu ljudi. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. P. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. 1995. zahvaljujući tomu.2. nešto detaljnije.. Zašto? Stoga. Na ovaj način. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. kasnije. Zagreb.. 34 . a time i volju proizvođača da ga proizvode. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. Ali. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi.. ljepota je tržišne ekonomije.: Kapitalistička revolucija.d. 29 Berger. Obrnuto. tržišnih sila. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. po naravi stvari. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. tržište je. L. "Naprijed"."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. 59. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. sa svojim signalima putem cijena. poduzetništva i motiva profita što. uistinu. Kao što je netko jednom primjetio. d.

Nadalje. Tržište je. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Osim javnih dobara. Otkazivanje sustava cijena No. Socialism and Democracy. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije.1.2. reći ćemo. međutim. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Naime. 35 . ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. 1947. 67. Postojanje eksternalija. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda.3. koristimo. savršen."30 2. New York. platili ili ne. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. Riječ je o dobrima koja svi. javna dobra. Racionalno je biti slobodni jahač. sustav cijena nije.: Capitalism. str. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. društveno poželjna ona nije profitabilna. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. koristi javno dobro.2. dakako. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije.. J. surov mehanizam.

Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. poboljšati performancije tržišta. inherentna razdoblja neravnoteže.2. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). stoga. Tržištu su. Ne čudi. 36 . poglavlja "Država i tržište". dakle. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. O ovome detaljnije u okviru 10. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. Njena je namjera. dakle.

ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra.1. 37 .1. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. između ostalog. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.1. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.

stabilnoj elastičnosti potražnje. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). a UP2 = 3 · 400 = 1200.3. UP1 = 1 · 800 = 800. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. 38 . riječ je o jediničnoj. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. Dakle. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine.

pad cijene ne tangira ukupni prihod. Zamjećujete. 39 . zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). i rast cijene dobra značit će. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda.3. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. Ali. neizmijenjeni ukupni prihod.

zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Obratimo. dakle. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. neosjetljivu na promjene cijene. Naime. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. 40 . Dakle. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi.3. međutim. pozornost i na one ekstremne slučajeve. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. kreće između 0 i ∞. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli.

41 . snažne reakcije potraživane količine. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. primjerice. I obrnuto. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne.3. Ovakvu. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. vrlo mala. tek teorijski moguću. Poraste li. Dakle. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14.

staru cijenu ili količinu. Nadalje. a drugi puta na novu. 42 . Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi.3. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. pozitivni broj.

3. Neka poraste cijena dobra A. To će. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . dakako. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 .

odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Potražnja. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti.3. 19 = 798 UP2 = 38 . Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Dakle. dakako. sljedeći slučajevi: 44 . Provjerimo: UP1 = 42 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Stoga su karakteristični. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .2. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. 21 = 798 3.

Ukratko. Obrnuto.. potražnja također raste. međutim. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.2. ukoliko dohodak raste. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima.1 = 2. Zanimljivo je. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. Npr. Zaključujemo. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. ukoliko dohodak raste. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. zamjenjuju superiorniji.3. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. potražnja će za dobrom A porasti 2. ali i skuplji supstituti.1).2% godišnje (naravno. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ali raste brže od dohotka. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. 45 . Inferiornim u tom smislu da ih.

određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Ek > 0. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje.1. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Primjerice. O komplementima. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B.3. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Supstitucijski. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. Primjerice. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. dakle. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. ili pak komplementarni karakter dobara. 46 .3. Sada. Obrnuto. Vrijedit će i obrnuto. kada je Ek < 0. supstituirati.

Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Naime. 47 . ponuda je neelastična. a Ep > 1. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. stabilno elastična. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ponuda je elastična. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Vrijedi. a 0 < Ep < 1. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. U tom će slučaju pad. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . odnosno rast ponuđene količine. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo.2. dakako. i obrnuto.3. a Ep = 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. ponuda je jedinično.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. 48 . a njena je krivulja okomiti pravac.3.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. 49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

POTROŠAČEV IZBOR 4. marginalna) korisnost. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Prema tomu. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Ovaj zakon.H. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Böhm-Bawerka.Wiesera. Gossena. Granična (dodatna. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. E. Jevonsa. 51 .Marshalla i drugih. A. ali raste sve sporije. Mengera. S. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . potrošačev izbor.1. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. F. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Evidentno.4. K.

Dakle. Granične korisnosti. jedinična promjena potrošnje . Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. npr. kao uostalom sve granične veličine. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. 31 52 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti.s.4.

u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Naime. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . granična korisnost može biti i negativna.1. Gossenov zakon.4. Naravno. Slika 19.1.potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. 4. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. 53 . Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. odnosno potrošačevu ravnotežu.

DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . maksimalnu ukupnu korisnost. Ove će kombinacije prikazati tablica 6.4. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. No.

Ali. 55 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. potrošačevu ravnotežu. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.4. Tablica 7. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor.

Gossenovog zakona koji kaže da. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Na tragu smo II. 56 . Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. Zagreb.. međutim. 210. Informator. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". 32 Dragičević. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.: Ekonomski leksikon. 1991. dakle. II. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. A. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.32 Drugim riječima. maksimaliziranje ukupne korisnosti. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . str.4.

Ukoliko. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 5. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.1.50 4. 57 . promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.33 4. primjerice.korisnost po novčanoj jedinici 8.1. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.83 4. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.33 6. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. pad cijene dobra A.33 = = Granična korisnost dobra B .4.67 6. Međutim. Cijena dobra B 6. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.1. uz ostale neizmijenjene uvjete.

baš kao i kod promjena cijena. kupujući. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. druge jedinice 8. Dakako. Naime. u duhu teorije granične korisnosti.2. kupac je. Potrošački probitak. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. 58 .4. u pravilu. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. dakle. 4. posljednje koju namjeravamo kupiti. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Nova. Često se. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). Ukoliko bismo.1. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. i ovdje su. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. četvrte 6 i pete. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. 5 novčanih jedinica. moguće različite kombinacije. na višoj razini potrošnje. pozitivan broj. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. u slučaju obaju dobara. treće 7. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica.

Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Međutim. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. 10 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. 59 . Njegov je probitak. u ovome slučaju.4.

Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. sa fiksnim dohotkom. podsjećamo. Zamjećujete.4. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Ukupna korist mjeri spremnost. Riječ je. 60 . Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi.3. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. . Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. POTROŠAČEV IZBOR 4. Pitanje je. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. naravno.1. o subjektivnom konceptu. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra.

Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. glasi: Cijena = Granična korist . 61 . Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist.4. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. prema tomu. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje.

pokušava objasniti potrošačev izbor. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Prema tomu. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra.1. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. 4. potrošač je u stanju povećati neto korist.4. međutim. 62 . U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. složit ćemo se s time. Doista. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak.4. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Kupujući. Teorija granične korisnosti.

ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Crta proračuna. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. naime.4.2. Drugim riječima. Tablica 9. nedostupne potrošnje. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. kao i u prethodnom slučaju. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. Pretpostavit ćemo. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR 4. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. uz dani dohodak i cijene dobara. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak.

y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Promjenljive veličine (varijable) o kojima je.4. pri tome. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Limite potrošačevog izbora. ali ne i na crti proračuna. 64 .

odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). Kb = 10 . odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava.nezavisna varijabla). Vrijedi. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Npr. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. međutim. i obrnuto. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. 0 = 10 Kb = 10 . Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A .1.2 .4. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. naravno. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. 65 . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. 5 = 0 i 4. Pomoću nje smo.. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb .2 . ponovimo to.2.

1 = 10 Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. 2 = 8 itd. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.2 Ka .4. Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 66 . . 0 = 12 Kb = 12 -2 .

67 .2. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. b = = . uz ostale neizmjenjene uvjete. U obrnutom slučaju. naravno. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. prije nedostupnog. Vrijedi i vice versa. Utvrdimo. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. omogućava osvajanje novog. nove granice potrošnje.1 Ka. ceteris paribus. a vrijedit će. 4. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. To je.2. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. Prema tomu. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. i obrnuto. a i pokazati. područja potrošnje. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. a dohodak 60. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. pomoću jednadžbe proračuna.4. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . U našem primjeru on iznosi a = = 2 . Ustvrdit ćemo. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2).

2 = 8 Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . 68 .0 = 10 Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji. Kb = 10 . Kao što rekosmo.10 = 0 Slika 25. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.1 = 9 Kb = 10 .4 = 6 itd. Doista. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . vrijedi i obrnuto.4.

Prema tomu.4. Dakako.2. Slika 26. Dakle. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4. 69 . krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim.3.

Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. Slika 28. 70 . krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27.4.

a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. ekstremnom. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. Ukoliko su. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. U ovom će. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. dakle. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. 71 . POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. I obrnuto.4.

vrijedit će i obrnuto. 4. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.2. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.1. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Naravno. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 .3.4. odnosno tri i tako dalje para cipela.

4. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Kako. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Slika 31. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. određuje kut krivulje indiferencije. Naime. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . međutim. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. 73 . potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora.

granična stopa supstitucije. kreće li se niz krivulju indiferencije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. a vrijedi i obrnuto. I drugo. Logično je to budući da potrošač. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. Dvije stvari valja uočiti. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . 74 . pokazuje tendenciju pada.4.5 1  = =  . krećemo li se niz krivulju indiferencije.

4. POTROŠAČEV IZBOR 4. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).2.optimalni izbor potrošača. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). 75 . Slika 33.4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Kako. Prema tomu. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. pak. Prema tomu. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Niže. međutim. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Poželjnije. odnosno oportunitetni trošak. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti.4. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne.

doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. povećan dohodak potrošača. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Slika 35. Pretpostavit ćemo da je. 6 4. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . ceteris paribus. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže.5.4.2. njegovog optimalnog izbora. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.

78 .4. Ovo je najčešća situacija. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Slika 36. a time i potrošačevu ravnotežu. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. a sa njom i kut nove crte proračuna. Povećat će se relativna cijena. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 .

pak.2. Slika 37. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.5.1. nižu krivulju indiferencije.

On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A.5. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. pokazuje zakoniti. 4. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. 80 .4. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Krivulja potražnje. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Kada je. Nasuprot tomu. Improvizirajmo. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. R1 (Ravnoteža 1). kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. kada je u pitanju potrošnja dobra B. a na osnovu prethodnog primjera. Naime. Ona je. pak. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Ona je. podsjećamo. Zamjećujete da.2. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije.2. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije.

81 . pretpostavimo. 40 jedinica dobra B.4. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na.

veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Te su iznimke od pravila da. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. 82 . a niža cijena dobra. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. znači njegovu veću potraživanu količinu. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. ceteris paribus.4. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Na djelu je zakon potražnje. ceteris paribus. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv.

4. Ukupna korisnost. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Ka . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je .6. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .Granična korisnost dobra B . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Valja se prisjetiti da je granična korisnost.2. primjerice. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . te da daju identične rezultate. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. dakle. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. POTROŠAČEV IZBOR 4. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Dakle. ostaje ista.

uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). POTROŠAČEV IZBOR . Prema tomu. međutim. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Potrebito je. postoji čvrsta veza između ovih teorija. dokazati da će teorija granične korisnosti i.Granična korisnost dobra B . Negativni predznak (Očigledno. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A .4. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. nešto mlađa. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .

Dapače.4. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Gossenovog zakona. 85 . odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima.

.

34 87 . str. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. 1993. stotinu i više godina. Bez.33 Ovako poduzeće definira 1889.o.. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. dakle. B. (reprint). Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. 207. Istovremeno.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). Zagreb.: Počela političke ekonomije. Addison-Wesley Publishing Company. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".: Economics. New York. Parkin..1. 33 Lorković. M. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". 1990. str.5.o. 98. godine naš ekonomist Blaž Lorković.. netko ili neki snose rizik poslovanja. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Netko ili neki to moraju učiniti.

odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Stopa je nataliteta. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Ili. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. i tržišna moć (bilo monopolska. ali i stopa mortaliteta. Naše je poduzeće. Valja. 88 .5. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Život poduzeća nije nimalo lak. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Naravno. dakle. bilo monopsonska) poznaje granice. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. u oba slučaja. Naime. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. ukoliko ste monopsonist. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. grubo rečeno. dakle. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. najveći mogući u datim uvjetima. dvije prepreke. Riječ je o tzv. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Na drugoj strani. Nimalo laka zadaća. Često se. Ali. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Cilj je. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. profit. naime. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni.

str. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. naravno. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Tehnološki neefikasna. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Addison-Wesley Publishing Company. ali ne i vice versa. Standardni. M. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. Zaključimo. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje.: Economics.5. u pravilu. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji.35 Ponajprije. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. cijene čimbenika proizvodnje. ekonomske efikasnosti. naime. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Nekoliko je razloga tomu. Ali. 35 Vidjeti: Parkin. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. 89 . New York. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. 223-224. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. ali ne i uvijek dostatna. 1990. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove..

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

5% cijena dionice jest 500. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. 5 Dividenda sada iznosi 50. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.. Ukoliko. One su al pari. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .2. Pojavio se ažio (agio). a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.2. Ako je d' 2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.5 = 500 . 5.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000.1.2.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. Evidentno. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . 5  500  Dividenda sada iznosi 25. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). dakako. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . a disažio 50%  ⋅100  . Ovo je.5. zamjećujete.

Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.21 = 1210. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos .5. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. Budući iznos = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Dakle. (1+r). gdje r = k' .21 (1 + r ) 2 1.12 = 1000 . (1 + r ) 1. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. 1 +  = 1000 1. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. 100 10   . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 .12 98 .  100  Obrnemo li stvari. 1. 1. (1+r)2 = 1000 .1 = 1100 . 1. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. Priznat ćete.

Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.. str. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. dakle.1) (1. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. godinu dana po kupovini dionice. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. + + / : 1. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.1 = 1000 ..1 2 3 n 1. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . a kamatna stopa 10%..1) (1.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + ... nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. New York. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.1 (1. (1 + r ) n Ali. Cijena dionice 45 99 .: Economics. dakle. 216. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. M. Neka ta dividenda iznosi 10. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.5. Addison-Wesley Publishing Company. 1990. Ali.. Dakako. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin...1) (1. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. Međutim. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća..

sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica..1) jest r. k' r k' 100 Evidentno.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0..1) (1.5.1 Prema tomu.1 1.1 1. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1 (1. No. CD CD 10 = /⋅ 1..1 CD – CD = 10 0.. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . Brojnik (10) jest očekivana dividenda. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi.1) (1.. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .1 1. Naravno.. formula vam je poznata. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. Dakle. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.1) (1. 2 3 4 1.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.. + .1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. a nazivnik (0.. Dakle.. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .

povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Promjene ukupnog proizvoda.1.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . zemlja) promjenljivog karaktera. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja.5. a raste veličina rada. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. 5. 5. granični proizvod i prosječni proizvod. Neprijeporno. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. Dakle. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. pak. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada.2. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. dat će ukupni proizvod. kapital. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. kapital). Niski.

te promjenljivu veličinu rada. također. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. moguće i nemoguće proizvodnje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. granicu između. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Tablica 10.5. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Prema tomu.

5. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje.2. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. a raste input zemlje). varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. Granični proizvod Granični (dodatni. dakle. Ili.5. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Međutim.2. to je promjena. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Tehnološka efikasnost znači. Ukoliko se. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. naime. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa.

3. 104 . Tablica 11.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.2. te izračunajmo granični proizvod rada. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.

Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Međutim. s tim u svezi. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. uspješno dopuniti prethodni komentar. Možda će sljedeća slika. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda.25 3. 105 . Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. nakon početnog ubrzavanja (progresije).5. biva sve sporiji i sporiji. Uzrok je tomu početni rast. taj rast.

krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. 5.5. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum.2. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. a vrijedi i vice versa. granični proizvod rada raste. ova posljednja raste.4. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . kao i u našem primjeru. Uopće. Naime. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. Istovremeno. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Upravo stoga. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41.

međutim. Daljnji.zakonom opadajućih prinosa. Dakle. analizirajući potrošačev izbor. uz fiksne veličine ostalih inputa. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). granični trošak i prosječni trošak. 107 . svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak.5. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. 5. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). sve sporiji i sporiji. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom .1. Kao što ranije. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. 5.3. Što se. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. ali je taj rast. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog.3. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. prije ili kasnije. međutim. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. ceteris paribus.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Prema tomu. ako hoćete. postaje varijabilan. također. Usredotočimo se.5.2. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Naime. međutim. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Vrijedi. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku.4. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Slika 44. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. dakle. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje.

5. prosječni će ukupni trošak opadati. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. konstantnim prinosima razmjera. ukoliko. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. 116 . Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. dakle. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Ukoliko je riječ o stalnim. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Slika 45. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju.

6. 6. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . prikazat ćemo na grafički način. 117 . valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. Optimalni izbor proizvođača. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.1. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. slika 46).

1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.1.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.6. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . 6. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.

Ukoliko je input rada jednak nuli. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 .2 ⋅ 6 = 0. Ukoliko input rada iznosi šest.2 R . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Provjerimo: K = 12 .6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. 119 . UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . input će kapitala biti jednak nuli.

kao i cijena rada. u novim uvjetima. dakle. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. mora biti razmjerno. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . upola manji. iznosi 20 novčanih jedinica. Neka ona.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.1. a vrijedi i obrnuto. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Kut crte izotroška. jest relativna Ck cijena inputa. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr .2. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). sukladno našoj tvrdnji. Odredimo.6.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.3.6. kako rekosmo. 6. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. naravno. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Prema tomu. a vrijedi. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. nepotpuna. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. i vice versa. Karta izotroškova. Prema tomu.1. u našem će slučaju (Cr=20. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. Ck=10) izgledati ovako: 121 . ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška.

Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. IZOKVANTA .KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. odnosno tehnika proizvodnje. 6. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. 122 .

Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Dakle. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Slika 49.6. s tim u svezi. eventualno smanjenje inputa kapitala i.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. npr. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.1. 6. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi.2. 2. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. 124 .6. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R).. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala.6. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. a vrijedi i obrnuto. Ponajprije. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. 6. Dakle. Drugo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50.2. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output.2. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.

Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . Slika 51. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. Tablica 18. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .3. dakako. a veća. 6.6. budući da znači veći angažman inputa. veći ukupni proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod.

međutim. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). Slika 52. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. Prema  ∆R  tomu.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Naime. Što je. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. međutim. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Isti će.

uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. Prema tomu. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . npr. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. 128 . ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.6. Zanemarimo li negativni predznak.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .6. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.

Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. uz neizmijenjene veličine ostalih. odnosno proizvodnjom. Minimaliziranje ukupnog troška. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa.6. nužno obara njegov granični proizvod). Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). proizvodnoj.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. pak. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Proizvođač. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. 130 . zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. dakle. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. Zamjetna je. vladaju potrošnjom. a na drugoj. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. monopolističku konkurenciju i oligopol. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. 50 Pojam dobra. 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni.7. tj. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. jednostavnosti radi. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju.1. Naime. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. b) postojanje velikog broja kupaca. monopol. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća.

nemajući drugog izbora. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje.7. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. prihvaćaju. Drugo. cijeni. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Kada je cijena zadana veličina. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. preuzimaju. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). sasvim sigurno. a savršeni konkurenti je. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Ponajprije. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Horizont savršenog konkurenta moguće je. "od šume ne vidite drvo". Naime. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Naime. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. dakle. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. tržišnoj. prikazati na sljedeći način: 132 . tržišnu cijenu. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra.

1.7. Ukupni. utržene količine dobra i njegove cijene. dakle. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. promjena. To je. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. Ukupni prihod. Umnožak je to. 7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. prema tomu.1. podsjećamo. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . dakle. Moguće ga je.

i to u svim tržišnim strukturama. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Proizlazi da je prosječni prihod. jednak cijeni dobra. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Dakle. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra.7. cijenu određuje i nameće tržište). u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. 134 .

135 . Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. pa i savršenog konkurenta.1. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. postoji druga opcija. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. Međutim. maksimalizirati profit . te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.7.2. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.

Prijelomna točka (break even point). Gubitak se. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. 136 .1.2. ali ni gubitak. 40 jedinica dobra. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. Ukupni prihod. dakako. bio zamijenjen gubitkom.7. TRŽIŠTE DOBARA 7. ukupni trošak i profit Tablica 19. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. nakon druge prijelomne točke.1. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. očigledno.

savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output.7. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. 137 . granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. 7.2. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.2. Granični prihod. Naime. Dodatni je prihod.granični prihod. naime. veća od graničnog troška.1.

Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). odnos 138 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Tablica 20. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica.7. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Naime. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). dakle. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Dakako da ne. Dakle.

omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. istovremeno.7. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. 139 . Slika 56. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i.

92 13. 140 .5 9.7.75 9.64 Slika 57.625 10.5 9. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.

3. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). Prosječni profit = Prosječni prihod .Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. prosječni profit jednak je 2. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.5).1. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. prag rentabilnosti). i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. kao što gornja slika pokazuje.375 ⋅ 40 = 95 7. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. 141 . omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka.7.375. prosječni profit je. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. iznosi 9. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka.625. Optimalna razina proizvodnje.

vodi poduzeće u gubitak. svaki output. 142 . Ne postoji profit ali. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. niti gubitak. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. veći ili manji od optimalnog. na sreću.7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. Zamjećujete. Optimalni output sada iznosi 30.

Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Slika 59. savršeni će konkurent. realizirati gubitak.7.5. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . pri svim veličinama svog outputa. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7.4.1. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.

doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. međutim. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. iz navedenog primjera. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.1. savršenom konkurentu. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. nije moguće izbjeći. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. prekidanja proizvodnje.8. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 .Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9.5). Naime. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.5 = 1. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. proizvodili ili ne.7. Naime. dakle.5.25 ⋅ 20 = 25 7. Fiksni trošak. Moguće je da čudno zvuči. makar i privremenog. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. a to pokazuje i gornja slika.75 . Našemu je poduzeću. prosječni je gubitak.

5* 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Prema tomu. 25 = 25 Tablica 22. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.4 8.5 13.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . 25 145 .5 = 8.67 9 10 11. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.7.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. To će se. naravno.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.

poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška.1. veseliti se pobjedi svoga kluba.6. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). može smatrati potopljenim troškom. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Naime.1. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili.7. Dakako. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Fiksni trošak se. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Ništa drugo vam i ne preostaje. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. 7. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom.7. imate li sreće. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. 7. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Stoga. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. 146 . u kratkom vremenskom razdoblju.

Nije. u ovoj situaciji. točka a na krivulji graničnog troška može. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Naime. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. dakle. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. 147 . proizvodio ili ne.7.

Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Izlazak slijedi.8. 7. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .7. U tome će slučaju prosječni prihod.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. dakle.

krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Slika 62.9.7. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Cijena Ponuda. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.1.

dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Naime. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. profit (pozitivna razlika 150 . Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. u dugom vremenskom razdoblju. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Njihova će pojava. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. dakle. Drugim riječima.7.

Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. dakle. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. dakle. Dakako. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Slike 64. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Normalni profit postoji.7. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati.

Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business".7. novčana ste sredstva. Prema tomu. Vi ste. realizirati odgovarajuću plaću. dakako. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. pretpostavimo nadalje. Nadalje. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. U svakodnevnom životu. umjesto u vlastito poduzeće. mogli ste se zaposliti i. Vi vodite vaše poduzeće. Dakle. propuštena plaća. Ponajprije. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. kao diplomirani ekonomist. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Konačno. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. TRŽIŠTE DOBARA trošak. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku .

Na kraju. dakle. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. društveni interes to nalaže.7. Koristiti kapacitet znači. naime. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. postoji alokacijska efikasnost. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti.PUT). 153 . U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. te postoji alokacijska efikasnost. Dugoročno. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Potrebito je. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Resurse nije potrebito realocirati. Kada je. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). vrjednijeg dobra.

Povećavanje outputa. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. dakle. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje.2. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Međutim. MONOPOL 7. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je.2. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. električne energije. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. u takvom slučaju. Druga je monopol. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. sposobno. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. licence. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. vode itd. 154 . na ovaj ili onaj način.1. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ono je. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. patenti). unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol.7. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije.

Naime. naravno. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. određivati cijenu dobra.2. Ukupni. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. ipak. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. 155 . TRŽIŠTE DOBARA 7. Dakako. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. manipulirajući vlastitim outputom. potraživana će količina dobara biti veća. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. zahvaljujući svom posebnom. njome upravlja zakon potražnje. Zbog toga se granični prihod monopola . Monopol je "price maker". Za razliku od savršenog konkurenta .2. Zbog čega je to tako? Monopol. Vrijedi. odnosno cijene dobra. povlaštenom položaju. dakle.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. odnosno njegovom veličinom. posjeduje tržišnu moć. postoje neka ograničenja.7.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Naime. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Ukoliko zahtijeva nižu cijenu.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . i obrnuto. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. "pravi" cijenu. On je u stanju. Pri tome. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se.

Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . a Ec = 1. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. on je maksimalan. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. odnosno 0 < Ec < 1. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. Tablica 23.7.

157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7.

znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda.7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. 158 . on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Ukoliko. dakle. kojim slučajem. koji.

2.7.3. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Tablica 24.2. Ukupni prihod. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.3. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.1. Maksimaliziranje profita 7. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. 159 . Neprijeporno. TRŽIŠTE DOBARA 7.

Monopol će.7. vrijedi i u uvjetima monopola. granični trošak i profit Output koji. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Ukupni prihod. 160 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 67.3. Granični prihod. u danim uvjetima.2. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Naime. analizirajući savršenu konkurenciju. Pravilo koje smo otkrili.2. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.

Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).5 7 7. naravno. 3 jedinice dobra. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Tablica 25.7.33 6.67 161 . Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Tablica 26.

outputu cijena dobra iznosi 9.67 ⋅ 3) iznosi 8. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. To su. povlašteni. Naime. a maksimalni (ekonomski) profit (2. Međutim. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.33.prosječni ukupni trošak) iznosi 2.67. a mogu ga gurnuti i u gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. tri jedinice dobra. Pri tom. 162 . Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. već spomenute.7. Prosječni profit (prosječni prihod . a prosječni ukupni trošak 6.

7. Lošoj reputaciji monopola. Slika 69. pri optimalnom outputu. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. za razliku od savršene konkurencije. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači.2. veći ili manji od optimalnog K. 163 .4. između ostalog. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Ali. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. vodi monopol u gubitak. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. TRŽIŠTE DOBARA 7. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita.

164 . Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška).5. baš kao i savršeni konkurent. ukoliko je. prekinuti proizvodnju. Slika 70. TRŽIŠTE DOBARA 7. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška.7. makar i privremeno. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. dakle.2.

2. W.7. Slika 71. Monopol. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Vrijedi i obrnuto. pri tome.: Microeconomics. granični trošak. E.. New York 1991. Monopolova krivulja ponude ne postoji. Dakako. Norton & Company. u različitim tržišnim situacijama. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine.6. 165 . znači veću ponuđenu količinu. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. krivulja ponude (bilo individualne. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Viša cijena. 266. ceteris paribus. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Inc.W. str. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.55 Cijena . Međutim. TRŽIŠTE DOBARA 7. Podsjetimo.

mora posjedovati monopolsku. Proizvođač. 166 . bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. naravno. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. značiti najrazličitije ponuđene količine. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. kada je riječ o monopolu. Monopol.2. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. biti u uvjetima savršene konkurencije. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. 2. međutim. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. međutim. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Naime. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. može prakticirati diskriminaciju cijena. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. 7. odnosno tržišnu moć.7. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. On. jedna te ista cijena može. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Dakako.7. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. dakle. mada to posebno ne naglasismo. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima.

Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. 7. Ali. odnosno usluge. Slika 72.2. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. prosječni prihod Granični prihod K 167 . TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Prema tomu.1.7. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit.7.

TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. proizvodi output K. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Stoga. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Na taj. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Ali. način maksimalizira svoj profit. a ne i na sve prethodne jedinice. Monopol. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . prosječni prihod. Slika 73. 168 . Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra.7. poznati nam.

Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . odnosno savršena konkurencija. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. te outpute koje odbacuje monopol. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom.7. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. ali povećanje profita. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.8.2. Ali. 7. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. znači proizvodnju većeg. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Ne zaboravimo. alokacijski efikasnim outputom. b) Moguće ironično. prije svega. Sada svi kupci. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. ponajprije. Pretpostavit ćemo da je. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. osim posljednjeg. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. ali i većim.

te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom.7. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. Međutim. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. Slika 74. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Nije teško zaključiti da: 1. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3.

Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. a zbog zaštićenosti od konkurencije. Zaštićeno od konkurencije. učiniti većim od onog konkurencijskog. "rent seeking behavior". Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. evidentno. to nije sve. mogu monopolski output. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Ali. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Ekonomije cilja se. Međutim. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. poznata nam ekonomija razmjera. Riječ je o traganju za rentom. Naime. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. izaziva dodatne troškove. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Monopol. Doista. Razlozi za to vjerojatno postoje. 171 . pak. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način.7. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. u određenim slučajevima. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. aktivnosti koja. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. dakako. većeg outputa jest X neefikasnost.

Prema tomu. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. a monopolski output veći od konkurencijskog. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. zamjećujete. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru.) obara prosječni ukupni trošak. 172 . proizvodnja bijele tehnike. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. itd. u nekim slučajevima.7. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. Sve to. monopol igra pozitivnu ulogu. Slika 75. Ali. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske.

173 . ne identično dobro. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. bez ikakvih ograničenja. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. dakako. monopolistička konkurencija. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. 7.3. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. baš kao savršena konkurencija. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć.1. baš kao i monopol. U drugom slučaju. Nesavršena.3. Monopolistički konkurenti proizvode slično. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. dakle. s opadajućom krivuljom potražnje. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. Drugo. radi se o oligopolu. Stvarna su tržišta. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. U prvom. dakle. Novi se. konkurenti. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. Valja dodati. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. ponajprije. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost.

1. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.7. Slika 76. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. 174 .1. 7.3. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. dakle. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. On.

Naime. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Slika 77. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. nove konkurente. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno.3. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. 7. Budući da je prosječni prihod. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. međutim. Ekonomski profit se smanjuje. Ova je idilična situacija. Prema tomu.2. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Nova će poduzeća privući dio kupaca.1. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje.7. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. sasvim sigurno.

onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . naime. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška.7. znači pojavu suvišnog. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. i dobrim supstitutima. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. dakle. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra.2. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. 7. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. razlike ipak postoje. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. Monopol i monopolistička konkurencija. istovremeno. Ali. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Nadalje. međutim. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak.3. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Kapacitet je. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali.minimalni prosječni ukupni trošak. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Uopće. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Nadalje. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. neiskorištenog kapaciteta. Najčešće je to ekonomija razmjera. Drugim riječima.

3. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. Očigledno. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška.7. On je "price searcher".2. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. dominantno poduzeće. 7. preuzme vodstvo u cijenama. ali i za suradnju. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. a ostali ga u tome slijede. Manja poduzeća. patenata.1. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. određuje cijenu. najčešće ono najveće. Monopol "pravi". problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. On je "price maker". Ovakvi su 177 . Prvi je tzv. Međutim. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. također. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Ono određuje i mijenja cijenu. s tim u svezi. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. itd. Ovdje ima mjesta i za sukob. Problem međusobne ovisnosti. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. vodstvo u cijenama. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama.

prestanak sporazuma. Slika 78. najčešće. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. veličina outputa. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. 178 . Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. Ne samo zbog toga što ih. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda.7. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. povećavajući output iznad dogovorene kvote. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši.

7. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. Svaka igra. nema. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.A. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola.B. osuđeni samo za posljednju provalu. vjerojatno.2.B. zbog nedostatka dokaza.3.2. U tom smislu svaki igrač.3. TRŽIŠTE DOBARA 7. ne mogu komunicirati i. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. dakle. pretpostavljate. Teorija igara može se.A. Prilično složena situacija budući da A. i B.1. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. i B. čeka zatvorska kazna od osam godina. A.B.A. 179 . upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. dakako. međutim. a tvoj partner to odbije učiniti. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. a partnera. Istražitelj stoga smjesti A. budući da je odbio priznati.B.A.7.2. Zatvorenikova dilema Igra se. Čvrstih dokaza. Tijekom istrage ustanovi se da su A. odvija u prilično neugodnom ambijentu. i B. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci.2. poštujući pravila igre. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti." Zatvorenici. i B.

B. a B. 1 god.A. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. Svaki je od igrača odigrao igru. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. vodeći računa isključivo o 56 John F. odnosno strategije.A. u svakom slučaju. I njemu se isplati priznati. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača.7. B.B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. 2 god.A. i B.? Ukoliko B. ne prizna. pak. 2 god. 4 god.B. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. B. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. B. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. 4 god.B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. 8 god. Dakle. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. Prema tomu. B. A. prizna. A. B. meni se isplati priznati. neprijeporno.B. 180 . s punih osam godina.A. A. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora..A. konačni rezultat. Na koji način razmišlja zatvorenik A. strategije Ne priznati Ne priznati B. Ukoliko.B.B.A. 8 god. B. ne prizna. A. prizna. A.B.A.B.B.B. Oba zatvorenika priznaju 2.A. Nash. A. B. ne prizna 4. strategije Priznati Priznati A. 1 god. prizna tada. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.B. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. matematičar.A.

ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična.7. mogu birati između dvije moguće strategije. Ali.2. poduzeća B ne vara 4. kao i u zatvorenikovoj dilemi. Ali. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. dakle. na račun konkurenta. u pitanju dva igrača koji. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. dakle. 7. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. Addison-Wesley Publishing Company.: Economics. ne varati. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. varati) i pridržavati se sporazuma. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). M. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. Moguće su . veći ekonomski profit. I ovdje su. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Poduzeće A ne vara. Oba poduzeća varaju 3. 357. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat..2. New York 1990. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. Inc. 181 . sljedeće četiri situacije: 1. grubo rečeno. Naime. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži.2. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač".3. Poduzeće A vara. poduzeće B vara. str. Oba poduzeća ne varaju 2..

Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. I njegova najbolja strategija je varati. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. poduzeću B gubitak od dva milijuna. imaju dovoljno. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne.7. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. vremena da bi se profilirao. istovremeno. ukoliko poduzeće B ne vara. tu doista nema dileme. Zajedničkom interesu treba. I konačno. A naša ga poduzeća. na sreću ili nesreću. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. pak. dakako. I opet. Izigravaju li. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. 182 . U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. mora varati. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. Poduzeću A se isplati. Svaki "niski udarac". Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. varati. naime. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Pokušajmo je otkriti. Dominantna strategijska. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit.

: The Strategy of Conflict. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. T. Uopće. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen.7.4. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. 1960. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Prema tomu. međutim. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. Jedna je od njih. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. 183 .4. Od vas se. primjerice. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati.1.58 Ukoliko. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. dakle. 7. Oxford University Press. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. New York.

Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min.PUT Cijena>Gran. 90% npr. Tablica 27. Sljedeća će tablica pokušati. oligopol. PUT Cijena=Gran. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . trošak Monopolski profit Cijena>min. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. slobodan ili otežan ulaz u granu itd.7.4. na koncizan način. PUT Cijena>Gran.PUT Cijena>Gran.2. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. pružiti potrebitu informaciju. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. 7.) vrijednosti ukupne prodaje. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. trošak Normalni profit Cijena> min. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju.. trošak Ekonomski profit Cijena >min. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. monopolistička konkurencija.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.

Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. iste zapremine motora i iste boje. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. oligopol ili monopolistička konkurencija. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti.7. najniži trošak i cijenu. Naime. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Ili. Ali. istoga kroja i iste boje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Kada je prirodni monopol u pitanju. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. a potrošači će. Ali. konkurencije jest idealan. Prema tomu. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . kada je u pitanju monopolistička konkurencija.

.

Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. vode itd. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. ali i zalihe gotovih proizvoda. Dakle. Poduzetnik.1. zemlja i poduzetništvo. Valja. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. poluproizvoda i sirovina čine kapital. ne znači novac. rudna bogatstva. dakle. kapital. zgrade. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. To su rad. Kapital. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. najrazličitiji uređaji i oprema. preuzima rizik 187 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. naime. novčana sredstva. odnosno čimbenika proizvodnje. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). alati.8. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. strojevi. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. dakle.

Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. vlasnik kapitala kamatu. prije svega. 8. Poduzetnik.2. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. Tržište. a vlasnik zemlje rentu. Riječ je o samosvojnim. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Vrijedi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. odlučnim. a poduzeća ih kupuju. Renta. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. odnosno proces njihove proizvodnje. nije za bojažljive i nesklone riziku. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. dakle. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. u prvi mah. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. dakle. naravno. 188 .8. pak. Poduzetnici su. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Ali. naravno. Vlasnik rada ostvaruje plaću. onaj ekonomski. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Domaćinstva. naravno.

Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje.8. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Slika 79. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Dohodak = C ⋅ K. Prema tomu. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). 189 . tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika.

Ekonomska je renta. Vrijedi i obrnuto. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična.8. To je onaj dio dohotka koji. Ili. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. "kruh nad pogačom". dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. za razliku od transferne zarade. kako se to zna reći. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. U pravilu. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. Slika 80. 190 .

tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. 191 . Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. a vrijedi i obrnuto. dakle. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Slika 81. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. kada je. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. njegova ponuda savršeno neelastična.8.

3. potražuju čimbenike proizvodnje. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. međutim. kapital ili zemlja) izvedena. Zapitajmo se. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad.8. 8. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. derivirana potražnja. naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. 192 . Poduzeća.

193 . Ukoliko povećavate inpute rada. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. ∆ Čimbenik Ili.8. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. jednostavno. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. a ostali su inputi fiksnog karaktera. Naime. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Prema tomu. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno.

8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. jednostavno. Prosječni je trošak inputa. 194 . jednak cijeni inputa. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. po logici stvari. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika.

profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. pak.1. Količina zaposlenog inputa će se.8. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.3. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Optimalna.

Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28.8. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Prema tomu. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice.

proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu.savršeni konkurent. U ovim naročitim uvjetima. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Naime. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Tržište je outputa savršeno konkurentno. Podsjećamo. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Međutim. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena.8. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. uvjetima savršene konkurencije. Međutim. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada.

2.ima određenu tržišnu moć. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. međutim.kupac inputa . ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Poduzeće. 198 . Slika 83.8. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. Monopson Razmotrimo.u stanju utjecati na cijenu inputa. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. 8. međutim. Ukoliko poduzeće .kupac inputa .3.

iste veličine. međutim. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Međutim. Prema tomu. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. naravno. Uostalom. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Tablica 29. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. a cijena rada 15. krivulja ponude rada jest 199 . Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada.8. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa.monopsonist. Granični se trošak rada. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica).

Slika 84. 200 .8. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada.

dakle. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude.8. postojanje krivulje potražnje. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. 201 . Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. ne znači. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Naime. međutim. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. Ovakvo ponašanje ne znači. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Dakle. I konačno.

ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.1. Ne postoji krivulja potražnje za radom.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.4. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Prema tomu.8. 8.4.

ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. Ukoliko je dotični input rad.4. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. = Granični trošak. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.2. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Dakle. 203 .8. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. granični prihod proizvoda rada se.

.

M. međutim. 60 Vidjeti: Parkin. Međutim. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Addison-Wesley Publishing Company. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. izazvati pad ponuđene količine rada. kako ranije rekosmo. u pravilu i u prvi mah... prije svega. rast ponuđene količine rada. kada je u pitanju ponuđena količina rada. 9.1. 1990. Inc.: Economics. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. a one se tiču. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. Daljnji rast cijene rada može. Dakle. Vrijedi i obrnuto. ponuda rada ne postoji.1. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika.1. Rast cijene rada izaziva. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. ponude rada. 205 . dva. New York. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. suprotna. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. str. 391.

Ali. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. obrazovanje). rast dohotka potrošača.prodajom rada. Upravo stoga. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Prisjetimo se. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. 206 . ponuđena količina rada opada. Iz tih razloga. rekreacija.jest normalno dobro. ceteris paribus. To je bit učinka supstitucije. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. povećava potražnju za normalnim dobrima.9. Uporni rast cijene rada. pri relativno visokim cijenama rada. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Ponuđena količina rada raste.

207 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji.1. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. međutim. 9. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.9. utjecati na cijenu rada. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada.kupci rada -. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. Pojedina se poduzeća . Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada.

u tom slučaju.1. granični prihod proizvoda rada.savršeni konkurent b) Tržište rada . povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. a sa njime. Vrijedi i obrnuto. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. uz ostale neizmijenjene uvjete.2.savršena konkurencija 9. a s njim i granični prihod proizvoda rada. i granični prihod poduzeća. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. raste. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada).9. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. 208 . Raste. ceteris paribus. dakako. Raste li cijena dobra ili usluge. a) Poduzeće kupac . Ukoliko se.1. Podsjećamo. Vrijedi i obrnuto.

209 . raste i ponuda rada. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. Dakle. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada.9. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista.1. Vrijedi i obrnuto. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage.2. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Ponuda se rada smanjuje. Vrijedi i obrnuto. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. raste li radna snaga. 9. a krivulja ponude se pomiče ulijevo.

povećanje cijene rada.: Introduction to Economic Principles. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. 1989. s tim u svezi. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. R... Ulbrich. 9. str. Primjerice. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. H. 203. New York.1.H. Međutim.3.9. Sindikati. te nastojeći povećati cijenu rada. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. M. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. te stoga i manji broj članova sindikata. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.“62 Jednostavno rečeno... 210 . Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.. Smanjenje će ponude rada izazvati. McGraw-Hill Book Company. ceteris paribus. 62 Mabry.

opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. 63 211 . lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom.9.1. nemate.2. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. godinu dana) i. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). TRŽIŠTE KAPITALA 9. pretpostavimo. osim troškova leasinga.2. postoji i druga opcija . drugih troškova. To ukratko.. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. itd. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. podizanje radnog morala. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti.

Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Neprijeporno.

donose kamatu od 10% godišnje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. međutim. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. u ovoj novoj situaciji. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%.9. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Što. budući da ste ih uložili u banku. Kako. jednostavnosti radi. životni vijek svakog od njih neograničen. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Investirate 213 .

budući da je tržišna kamatna stopa 10%. Tablica 31. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. kada je u pitanju kupovina kapitala. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.3% 6.7% 20% 13. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .  1200  U oba slučaja.9.3% 26. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.3%.

Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.2. 9.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%).9.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Slika 91. Posuditi 215 . Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. te ste ih prisiljeni posuditi.

Slika 92. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. Prema tomu. upravo ovo čekanje. Uopće.3. Međutim. Kamata je nagrada za čekanje. u pravilu. u tom slučaju. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. za odgođenu potrošnju. odnosno štednja omogućuje tzv. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. Upravo stoga. Ponuda zajmova Potrošači.2. Posuditi više znači opet. dakle. štede. granična efikasnost kapitala > k'. dakle. moraju biti nagrađeni. zaobilaznu. Kada. koji čekaju. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. a ne odgođena zadovoljstva. 9. koji.9. 216 . posrednu proizvodnju.

dakako.9. Proizvedeni kapital omogućuje. Slika 93. kamatna stopa. veću proizvodnju potrošnih dobara.4. Ukoliko. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. ceteris paribus. na ovaj posredni način. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. pretpostavimo. 217 . životna dob i. snažnoj savršenoj konkurenciji. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak.2. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. očekivani dohodak. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu .određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. 9.

218 . potencijalni dužnik. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. ona je imobilna i. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. itd. dakako. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. zaliha nafte. 9. njezina je količina ograničena. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje.3. Ponajprije. Kao što svaka općina. Slike 94.9. ugljena itd.. drugo. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema.

moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.potencijalni zakupac . Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 9. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . Zakupac se. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. 219 .) ostaje ista.2.9. željenu količinu zemlje uz postojeću. moći zakupiti potrebitu. dakle.će. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr..3. tržištem određenu rentu. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. Slika 95. npr.3.1.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. zbog istog razloga. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. određuje visinu rente. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . ekonomska renta. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična.9. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 221 . DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Država realocira resurse. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže.10. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. 4. 3. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 1. Usredotočimo se. 10.1. u ovom trenutku. Država obavlja preraspodjelu dohotka. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. Stvarno. 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10.

10.10. ceteris paribus. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. Nasuprot tomu. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. 222 .1. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. jednom proizvedeno. proizvodnji. pojava monopola. posredstvom tržišta izvedenoj. svjetionici itd. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih.problem slobodnog jahača. parkirališta. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. pojava eksternalija 3. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. sustav nacionalne obrane. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. isključivo pravo njegove potrošnje. čisto javno dobro (npr. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. Primjer takvih dobara su ceste. na raspolaganju svima.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. parkovi i slično. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. konačno. miješana ili polujavna dobra. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. "free rider" problem . čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je.1. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. Ukratko.

kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Dogodi li se suprotno. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. "free rider" je osoba koja besplatno.10. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. alokacijsku efikasnost. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Graničnu korist moguće je. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. Zbog toga država igra ulogu realokatora. ∆ Količina 223 . te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili.1. Prema tomu. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . Isplati se.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. i novčana sredstva. pa. Ili. dakle. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. pak. Tržište. Zapravo. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. te pokušava osigurati. koristi javno dobro. 10. u boljem slučaju. besplatno koristiti javna dobra. dakle. da je broj onih koji će se angažirati. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. prema tomu.1.

raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Zamjećujete.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .A Granična korist . Količina javnog dobra Ukupna korist .1.osoba A i osoba B. Tablica 32.10. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.B Granična korist . 10.A Ukupna korist .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.1.

5 5 Količina javnog dobra 225 .5 3 3.5 2 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.10.5 1 1.5 4 4. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. 226 . na ovu optimalnu razinu proizvodnje. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. Tablica 33. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra.10. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Međutim. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška.

2. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98.1. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. 227 .10. 10. dakle. prosuti trošak. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. Eksterni trošak. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Primjeri eksternog troška.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. kao kompromisno rješenje. 235 . kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. dakako. Ukoliko. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. preuzima. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. dakle. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. vrijedi za raspodjelu bogatstva. između ostalog. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. proizvedena količina je KR. Nažalost.10. Država. Ukratko. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. 10.2. na primjeru zamišljene ekonomije. To. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. nejednaka je i raspodjela dohotka. u još većoj mjeri. te cijenama čimbenika proizvodnje. dohodak je ono što zaradite. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). vrijedi i obrnuto.2.1. 10. bogatstvo ono što posjedujete. ovise o količini inputa kojima raspolažu. osim visokokvalificiranog rada. Ovakvo rješenje. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. realizirat ćete i relevantni dohodak. Bogatstvo.

Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Prva petina obitelji. realiziraju 5% ukupnog dohotka. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. 236 . Druga petina. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. dakle. a to su one s najnižim dohocima. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka.10. Kumulativno. dakle. 40% obitelji realizira 15% dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva.

u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Dakle. 40% obitelji 40% dohotka itd. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. 20% obitelji realizira 20% dohotka.10. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Ljudi 237 . Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Obrazovanje. također. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje.

Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. makar i na sažeti način. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja.. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Macmillan Publishing Company. pa čak i sreća. J. 10. nije moguće zaobići problem siromaštva. str.2. Tako je. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. godini.2..D.A. raspravlja o raspodjeli dohotka. npr. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. 2000. Ukoliko se. granica siromaštva. str...: Ekonomija. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija..A. Dyal.. Karatjas. P.: Basic Economics. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. 1985.. 71 72 Samuelson. a nije jednaka niti raspodjela šansi. 362. Oporezujući visoke dohotke. 343. New York. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. 238 . odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. Nordhaus. "Mate".10. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. Zagreb. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. W. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. N.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Dakle. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. Slika 103. 239 .

.

inflare . INFLACIJA Inflacija (lat. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda.potrošača i poduzeća. str. J. razina cijena miruje. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. 11.ekonomiju u cjelini. 176. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata .naduti. New York. Karatjas. jednostavno. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. stopa nezaposlenosti.1. određivanje cijena inputa. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije.: Basic Economics. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. itd. odnosno stopa ekonomskog rasta. Makroekonomika. 73 Dyal... Naime. stopa inflacije. 1985. proučava posebni ekonomski entitet . kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. A. N. 241 . Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11..11. Macmillan Publishing Company.

indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100.H.. H..... 293. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.11.: Introduction to Economic Principles. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.. New York. Dakako. Inc... 1989.. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.. McGrawHill. a a. 242 ... 74 Vidjeti: Mabry. a 0 baznu godinu. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto... Ulbrich. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. str.b..H. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. n označavaju pojedine artikle košare dobara. R. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .CPI).

6. stopa inflacije jest postotna promjena. U četvrtoj godini. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12.5%.3 100 112.5 122.9% a u šestoj godini 37. povećanje prosječne ili opće razine cijena. u odnosu na baznu godinu. 2. 5.87%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.9 137.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . u petoj 22. 3. međutim. u odnosu na petu godinu. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . iznositi 11. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. 4. treća je godina bazna godina.5 Zamjećujete. 243 . Prema tomu. Kako. Godina 1. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.11.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.5%.

međutim. dakako.9 · 100 = 11. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100.11. Ukratko. mjera inflacije. 244 . realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. Nasuprot tomu. sveobuhvatnija. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. jedne godine. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.87% 122 .9 Postoji. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine.5 − 122 . još jedna. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. jednostavnosti radi. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. u pravilu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . novčana. Naime. Pretpostavit ćemo. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra.

odnosno stopa inflacije iznosi 18.24%.24%. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . GNP . obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .deflator 245 .24 29600 U tekućoj je godini.5 1500 1900 7600 900 18000 0. upotrebom GNP-deflatora.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. Gornja formula upućuje na to da je. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.24. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. u odnosu na baznu godinu.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.

Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. prije svega. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Novac. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Međutim. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. najvažniji. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. stoljeća. monetarni fenomen. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. David Hume i David Ricardo. reći će oni.1. te psihološkim teorijama inflacije.1. međutim. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. dakako. Inflacija može. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv.11. odnosno količina novca u optjecaju. nije jedini uzrok inflacije ali je. Mnogi će. svakako. 246 . primjerice.

Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. uz ostale neizmijenjene uvjete. dakako. Vrijedi. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. U tom je slučaju.11. Možda će to jasnije predočiti tzv.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. fiksne veličine. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. udvostručit ćete i razinu cijena. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Q Udvostručite li količinu novca. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. i obrnuto. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 .

Ukratko. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. v=4. Kakve će posljedice. znači i nižu kamatnu stopu. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. te brzina novca opada. M·v 200.1. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Naime. u pravilu.11.000. Ovo povećava brzinu novca. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno.000 = P·Q 200. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. M = 50. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Prema tomu. posredstvom jednostavnog primjera. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam.000.1. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. a time i manju brzinu novca. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa.1. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. te će rast nominalnog bruto 248 . te kompromisne. 11.000 .

kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 2 P·Q 200.000 · 3 P·Q 300. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. M·v = 100.000 · 4 P·Q 400. Međutim. Postoji. M·v = 100. Doći će do izvjesnog. ne i razmjernog povećanju količine novca.000 249 . M·v = 100. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11.000 I konačno. dakle.

obeshrabrenih radnika. S tim u svezi. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. s tim u svezi. niti kao dio radne snage. Nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. međutim. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. valja spomenuti kategoriju tzv. pak.2. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. NEZAPOSLENOST 11. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. prije svega. ali i nezaposlenih radnika. ne smatraju nezaposlenima a.1. misli na nezaposlenost rada. žele raditi. stoga. budući da su prestali aktivno tražiti posao. te je. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. Različiti su uzroci nezaposlenosti. 250 . koje.11.2. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. sezonsku nezaposlenost. Međutim. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost.

Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. pad agregatne potražnje i. dakle. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. 251 . obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. s tim u svezi.) čine sezonsku nezaposlenost. a povećati potražnju za drugima. koji. Naime. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Ovaj tip nezaposlenosti. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. ciklička nezaposlenost. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. frikcijska. turističkih radnika. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. nažalost. tzv. ali ne i odgovarajuća ponuda. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. građevinskih radnika itd. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. Dok frikcijska. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost.11. dakle. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Sve osobe koje. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. ne treba posebice zabrinjavati. Potražnja postoji. međutim. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Vidjeti: Parkin. 1990. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. smanjivanje vrijednosti tzv. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. AddisonWesley Publishing Company. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. pri datoj kamatnoj stopi. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. M.). Osim one neposredne . itd.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. međutim. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. naziva prirodna stopa nezaposlenosti.: Economics. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost.11. kriminala. u tom slučaju. Ukratko. ljudskog kapitala 76. riječ je o punoj zaposlenosti. 252 . Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. New York. a stopa nezaposlenosti se.

Slika 104. 253 . Obrnuto. Proizlazi. međutim.2. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Suvremena će ekonomska pozicija.W. naime. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.11.2. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. ustvrditi kako izravni. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Dakako. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. vrijedi i obrnuto.

U dugom vremenskom razdoblju. pak. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Ponovimo. prirodnoj stopi 254 . odnosno postoji puna zaposlenost. Ukoliko je. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. Ukoliko je stopa inflacije. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). jednaka očekivanoj. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). a vrijedi i obrnuto. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). Nasuprot tomu.11. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. stopa inflacije manja od očekivane (2%). u kratkom vremenskom razdoblju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105.

3. Slika 106. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. dakle. koje se. kao inputi.11. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. dvostrukog računanja. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). najčešće tijekom jedne godine. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. 11. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja.

11. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. znači ekonomski rast. unatoč većim ili manjim oscilacijama.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. Realna stopa rasta u 1996. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. Realni bruto nacionalni proizvod. 256 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996.. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.Realni GNP u 1995. Ona. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta. Upravo stoga. Bruto nacionalni proizvod se. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . dakle. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. dakako. kao što znamo. dakle. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod.. Realni bruto nacionalni proizvod. .+ Kn · Cn Dakako. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. koje. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda.

3.11.1. 257 . Obratimo pozornost na gornji kružni tok. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Odlučimo li se za donji kružni tok. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. značiti isti rezultat. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. Slika 107. dakako. 11. izabrali smo pristup dohotka. nažalost. Oba će pristupa.

Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. poluproizvoda.3. finalnih dobara i usluga.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Ova. najrazličitijih uređaja i opreme. ekonomist. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. tako i outputa. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. Pristup trošenja Ovaj pristup. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . međutim. ponovimo. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. mlijeka. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Dakle. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. Smanje li se. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. olovaka itd.11. pak. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. 258 . Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. alata. za razliku od uobičajenog poimanja. i investicije.1. hladnjaci. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. automobili itd.1. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. ceteris paribus. i promjene zaliha i to kako inputa.

Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Neto izvoz (Ex . neto izvoz može biti i negativan. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. funkcioniranje obrazovanja itd. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. državne su investicije dio državne potrošnje. Naime. istrošenog. dobit ćete neto privatne domaće investicije. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Isključena su. Transferna plaćanja nisu. 259 . Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. međutim. radi se o domaćim investicijama. naime. amortiziranog dijela realnog kapitala. Dakako. Riječ je i o privatnim investicijama. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. stoga. provedbu zakona. Zamjećujete. I konačno. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju.11. transferna plaćanja. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države.

Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. dohodak države. Agregatni dohodak će. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.2. Tri su moguća načina njegova korištenja. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. Neizravni porezi predstavljaju. bit će oporezovan. Stoga ih. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. svakako. prema tomu.11. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. dijelom biti potrošen (C). naime.3. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Zapitajmo se. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti.1. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. renti. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. 260 . dakako.

imovinu) poreznih obveznika. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. prihode.Transferna plaćanja). Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.bruto nacionalnog proizvoda. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu.Im = S + T.3. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. C + I + G + EX .3. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX .11. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. 11. 261 .1. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Prema tomu.Im = GNP = C + S + T.

: Economics. D.3... odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. Stabilnu razinu vode. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. 548. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode."79 11. N. rast će njena razina.GDP). Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. Irwin. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.1989. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Boston . istovremeno. na drugoj ističe. Inc. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. neto porezima i uvozom. Pri tome. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. Valja izjednačiti aktualne investicije. 262 .2. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. str.

neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Prema tomu. Dakle. amortizirane elemente realnog kapitala.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti.11. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . dakle. Riječ je. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. GNP . o bruto privatnim domaćim investicijama. On. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). 263 . Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Nasuprot tomu.

neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. kao što mu i ime kaže. raspodijeljeni dioničarima itd.PI). 264 . ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. ali su primljeni. primjerice. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). itd). predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. Riječ je. ali ne i primljen. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. te dodate nezarađene. posredstvom transfera. PI . Događa se to. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . Do raspoloživog dohotka (Disposable income . NI -Zarađeni. u obliku dividende. u pravilu.11. ali primljene dohotke. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. kamate na javni dug. ali ne i primljene dohotke. o doprinosima za socijalno osiguranje.DI) preostaje samo jedan korak. valja oduzeti osobne poreze.4. Od osobnog dohotka (PI). Istovremeno. o korporacijskim profitima koji nisu. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. mirovine. 11.

265 . naravno. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Slika 108. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. To su ekspanzija.11. kontrakcija i dno. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". vrh. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju ... O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. ali ih je lako uočiti. nije lako predvidjeti. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output.

J. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. The Brookings Institution.80 Kada. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. kada vi. jest nezaposlenost. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. A. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. čije nas promjene zanimaju. 192.1. izgubite zaposlenje tada je to depresija". 81 Okun.11. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. M.. 266 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. str. s tim u svezi.4. Karatjas. New York. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti).C. Jedna od važnijih. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. Macmillan Publishing Company. A. međutim. 1970.: The Political Economy of Prosperity. Washington. te postoji puna zaposlenost. u kontrakcijskoj fazi. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. N.. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. D. 11. Okunov zakon.: Basic Economics. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.. 1985.. Spomenimo. Nazvan prema prezimenu autora. Ponovimo. govorimo o dnu.

Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. pak.4. u odnosu na potencijalni. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu.11. ruku pod ruku. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. 267 . Niske. ne tako rijetke. Međutim. izuzetke. Riječ je. 11. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. pa čak i nulte. a kontrakcija nižu. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. s visokim stopama inflacije. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. iznimno.2. dakle o kontrakciji koju. eventualno i negativnu. prati inflacija. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. tijekom vremena. Naime. stopu inflacije. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa.

.

Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . kontrakcije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. agregatna potraživana količina 269 . država. nezaposlenosti i inflacije.12. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. poduzeća.1. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. između ostalog. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. Ili. 12. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.Im) pri danoj razini cijena. Model. GNP = C + I + G + (EX . bruto nacionalni proizvod (GNP) jest.1.

Višoj razini cijena. Kao i krivulja individualne ili. pak. Slika 109. izražen kao realni GNP. Naime. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine.12. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . uslijed promjene razine cijena. mjerene GNP-deflatorom. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.

Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. za 25%. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Pad kupovne moći. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. pad razine cijena znači. Ukoliko razina cijena poraste. Ukoliko razina cijena raste. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena.12. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. smanjivanje količine realnog novca. Dodatna će kupovna moć. ceteris paribus. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. što depozitnog novca. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Obrnuto. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. što gotovog. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena.

ceteris paribus. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Pad cijena. Rast cijena. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Obrnuto. 3. te investicijsko trošenje. 272 . obara kupovnu moć stanovništva. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Vrijedi. dakako. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. smanjuje količinu realnog novca i. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. naime. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . s tim u svezi. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. te rast uvoza.12. Rezultat su niže realne kamatne stope.zajmovnih fondova . Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. dakako. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. i obrnuto. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. te se povećava agregatna potraživana količina. Potrošači. Ovakva situacija znači pad izvoza. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza.i njihovu veću potražnju. jeftinijim inozemnim dobrima.

2. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Brojni su. te učinkom vanjske trgovine.12. međutim. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Slike 110. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .1. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. u sprezi s učinkom realne kamatne stope.

274 . 2. te brojnim drugim dobrima i uslugama. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. znači i povećanje agregatne potražnje. izazvati pad agregatne potražnje. uz ostale neizmjenjene uvjete. znači i rast agregatne potražnje. odjećom. Naime. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. vrijedi i obrnuto. ceteris paribus. Porezi Rast poreza će. Dodajmo. 4. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. ceteris paribus. Pad poreza. a time i agregatne potražnje. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Rast poreza. praćen rastom raspoloživog dohotka. ceteris paribus. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. Veći broj ljudi. očekivanja izazvati. naime. Dakako. Pesimistička će. vrijedi i vice versa. stanovima i kućama. pad agregatne potražnje. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. izaziva pad raspoloživog dohotka. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Naravno. 5.12. 3. ceteris paribus. vrijedi i obrnuto. pak. znači i veću potražnju za hranom.

Vrijedi i obrnuto. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. kamatne stope zabilježe rast.12. izazvan padom državnih transfera. Rast transfernih plaćanja. međutim. Međutim. Promjene količine novca izazivaju. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. 7. znači i manju agregatnu potražnju. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. na novčanu masu. Pad raspoloživog dohotka. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. uz ostale neizmijenjene uvjete. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. 8. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. stoga. Pad će kamatnih stopa. 275 . S druge strane. koje su posljedica promjene razine cijena. a time i na agregatnu potražnju. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. uz ostale neizmjenjene uvjete. dodatni. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. ceteris paribus. povećati agregatnu potražnju.

12. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude.2. isključuje cikličku nezaposlenost.2. Puna zaposlenost. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. pod utjecajem promjena razine cijena. s druge strane. s tim u svezi izazvane. 276 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. AGREGATNA PONUDA 12. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti.1. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. 12. predstavljene GNP-deflatorom. postoji i samo jedna. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. mjerenog realnim GNP-om. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.

poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Dakle. a posebice cijene rada (plaće). Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. Očigledno. 277 . Primjerice. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. konstantne veličine. Naime. njegov output ostaje neizmijenjen.12. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena.

sirovina) gotovo fiksnog karaktera. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. uz neizmijenjene cijene inputa. do tada neiskorišteni kapaciteti. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga.12. Pri tome se angažiraju i suvišni. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Rast cijena finalnih dobara i usluga. 278 . U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti.

1. 12. o "pregrijanoj ekonomiji". sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. 2. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Važna je. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. oprema. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . i agregatna ponuda. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. ceteris paribus. Više kompetentnih.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 .2. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Riječ je. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. dakako. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije.12. 3. a s njime i agregatna ponuda.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. strojevi. zbog razumljivih razloga. i kvaliteta radne snage.

povećanje agregatnog outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. dakle. 6. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. 280 . postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a.12. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. 5. Naravno. tj. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. Rastu agregatne ponude pogoduje. ceteris paribus. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. u pravilu. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači.

2. 12.12.3. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. 281 . Rast plaća. ceteris paribus. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Vrijedi i vice versa. 1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.

Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Pad cijena sirovina. Slika 114. ceteris paribus. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Dakle. pak. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. promjene cijena inputa. Rast cijena sirovina. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu.12. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Zamjećujete. u dugom 282 .

Međutim.12. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Slika 115. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. 283 .3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. podiže razinu cijena. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Agregatni manjak dobara i usluga.12. između ostalog. i rast nezaposlenosti. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. 284 .3. Neplanirano smanjenje zaliha. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 12.1. poput plime. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.

3. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. 285 . odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. dakle. 12. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.2. odnosno potencijalnog GNP-a.

Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.3.3. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. dakle. 12. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda.12. 286 . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.

and Money) objavljeno 1936.12. prekomjerne nezaposlenosti. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi.4.M. godine 287 . 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. prije svega. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. nefleksibilne. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. Isti uzrok. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). kamate i novca (The General Theory of Employment. Najznačajnije životno djelo J. dakle. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost.3. 12. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. Interest. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. plaće rigidne.

potrošnje (C) i investicija (I). plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Slika 119. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . može biti neposredna i posredna. prije svega. Posredna. 288 . Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G).12. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. u smislu povećanja agregatne potražnje. pada agregatne potražnje. Državna intervencija. pak. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju.

London. kao što ranije naznačismo.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . 121. Prema tomu.. R. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. 289 . Macmilann and Co.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. s tim u svezi. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Saya i drugih. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. str. 85 Harrod. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći".85 zovu ekonomika potražnje.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji.3. Ova. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.5.: The Life of John Maynard Keynes.. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. 1951.. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Spomenimo. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Ricarda.F. Poznat i kao "francuski Adam Smith". 12.

5. 623.1. 290 . Nova.3. Richard D. str. 2. N. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. pad cijena inputa. MA 1989. Slika 120.Irwin.: Economics. s tim u svezi. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. uslijed pojave nezaposlenosti.12. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. 87 Vidjeti: Hyman. Boston. Inc. D.. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti.

88 88 Vidjeti: Hyman. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. uspostavlja u točki R 2. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. te se ravnoteža. str.2. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa..5. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. MA 1989.javlja se.. rast cijena inputa. 4. u uvjetima pune zaposlenosti. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. D. 291 . i ciklička nezaposlenost. Boston. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. 12. N. Inc.3. Slika 121.: Economics.12. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. s tim u svezi. naime. Rast nezaposlenosti . 624.Irwin. Richard D.

Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 3. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 4. 292 . proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog.12. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Nova. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2.

životna dob članova domaćinstava. itd. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). odluka o tome koliko štedjeti. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. Prema tomu. očekivani (budući) dohodak.Im). obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje.istraživat ćemo. dakle.13. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex .model agregatnog trošenja . istovremeno. investicije (I). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Naša je. Međutim. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . držeći razinu cijena stalnom veličinom. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Ona. kao što rekosmo ranije. Našu ćemo pozornost. na sljedećim stranicama. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. 293 . 13. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope.1. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Naime.

povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Ili. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi.13.1. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. upravno razmjerni odnos. granična sklonost potrošnji jest promjena. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni.1. u pravilu i u prosjeku. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. 294 . Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.

odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Ili. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka.13. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. štednja je negativna. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.

93 0.7.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 . Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.05 0.87 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.3.07 0. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . a granična sklonost štednji 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.05 0.84 Prosječna sklonost štednji -0. U tom je slučaju štednja negativna. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.13.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.13 0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.40 1.40 -0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.

pak.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. stoga. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Trećega nema. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . ušteđena. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Prema tomu. 297 . Upravo stoga.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Granična sklonost potrošnji = 1 . rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.Granična sklonost štednji. Naime. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. Granična je sklonost štednji (0. Podsjećamo.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. Dakako.Granična sklonost potrošnji .13. vrijedi i obrnuto. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.

13. U slici 122. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 298 . naime. Taj pravac. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.

čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. Na slici 122. budući da je S = DI . prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. 299 .C.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.13. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli.7 . vrijedi i obrnuto. korespondirajuća funkcija štednje. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. Ovaj dio potrošnje. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. glasi: Štednja (S) = DI .7 DI S = .7 + 0.3 DI .7 ⋅ DI).0. dakle. dakako. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. jest autonomna potrošnja (Ca).

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. Vrijedi. dakako. Naime. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . Potrošnja i realni GNP . Može li se. 300 . Istovremeno. GNP = C + S + T. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. također. međutim. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Dakako. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza.ukupnog raspoloživog dohotka. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .1. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). rast dohotka.2.13. i obrnuto. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. odnosno bruto nacionalni proizvod raste.8 raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T).funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Dakle.

2 1. Slika 123.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.4 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.8 1.8 realnog raspoloživog dohotka.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.5 1 1. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.4 = = 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. 301 .13. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.5 2 2. odnosno 0.4 novčane jedinice. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.

Kupovina. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. Slika 124. poluproizvoda i sirovina). kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Podsjećamo. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. strojeva. kada. alata.graničnu efikasnost kapitala.2. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. 302 . Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. najrazličitijih uređaja i opreme).13. dakle. odnosno investicija. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala .

Vrijedi. Vrijedit će. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima.13.profitabilan. Prema tomu. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. Prema tomu. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. poduzeća očekuju. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. veličina amortizacije. Međutim. očekivani pad profita. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. krivulja potražnje se pomiče udesno. Ukoliko. dakle. Obrnuto. neki su čimbenici (očekivani profit.). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. općenito. ceteris paribus. i obrnuto. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. veličina amortizacije. 303 . dakako. Međutim. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. primjerice. ceteris paribus. npr. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. i obrnuto.

Budući da je.13.očekivanom profitu. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. 304 . budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . Možda očekujete da će investicije. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Investicije ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. dakle. Upravo stoga. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. suvišnih kapaciteta. baš kao i potrošnja. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Činjenica je.

itd. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.3. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. Državnu potrošnju. funkcioniranje školstva. zdravstva. 13. određuju političke odluke nadležnih skupština. provedbu zakona. 305 . i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. pa. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje.13.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. 306 .13. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.4.

Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3.smanjuje izvoz. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz.4. rastu i primjerice. Njemačkoj itd. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. izvoz će biti veći. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. naime. Devalvacija. naravno. i obrnuto.13. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Obrnuto. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. veći izvoz. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. 307 . Izvoz nije funkcija domaćeg. izvozne mogućnosti Hrvatske. Suprotno tomu. Vrijedi. Austriji.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane .1. revalvacija . Veći inozemni realni GNP značit će. Tečajevi. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti.

ima za posljedicu rast uvoza. Tečajevi. 13. Uvoz će. Rast domaćeg agregatnog dohotka. uz ostale neizmijenjene uvjete. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara.13. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.2. ceteris paribus. međutim.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Prema tomu. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Veći domaći realni GNP znači. veći uvoz. 308 . veći uvoz. ceteris paribus.

rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza.4. međutim.13. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. 13. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Obrnuto. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. da je i neto 309 . postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Revalvacijom se. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. uz ostale neizmijenjene uvjete. naime.3. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. Pretpostavimo li da se povećava. Uvoz. Zaključujemo.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. 310 . Slike 130.

npr. rast će izvoza. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. ceteris paribus. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. neto je izvoz pozitivan. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. nadolje i ulijevo.. te neto izvoz postaje negativan. Nasuprot tomu. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. pak. Kao što je već rečeno. 311 .13. Obrnuto. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. Slika 131. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. devalvacija. rast će uvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda.

.

14. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. pri datoj razini cijena.1. međutim. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. Sada smo. 14. 313 . te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično.

te su predstavljene kao fiksne veličine. potrošnja su i uvoz. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. dakako. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica.14. pa. U pretposljednjoj koloni tablice 39. dobit ćete agregatno trošenje. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. stoga i neto izvoz. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. 314 . funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39.

315 . Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. ali i (autonomni) dio potrošnje. izvoz. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. naime. To je. Autonomna potrošnja. iznosi 200 novčanih jedinica. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Izvjesna. Ovdje valja ubrojiti investicije. pri svim razinama realnog GNP-a. Prvu skupinu čine autonomna. naravno. državnu potrošnju. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170).14. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). samosvojna trošenja. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. u našem primjeru.

2 novčane jedinice.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . granična sklonost potrošnji iznosi 0.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. Dakle. određuje kut C+I+G+EX krivulje. pak. Ili.7 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa.5. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. to je promjena. Uvoz.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. iznosi 0. Ili. Prema tomu.7. upozoravamo na to.2. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.2 = 0. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a.7 novčanih jedinica. Oduzmete li. 316 . Razlika. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica.14. ponavljamo.

sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. 317 . međutim. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. granična sklonost trošenju. 90 91 Ubuduće. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. Graničnu sklonost trošenju moguće je. skraćeno.14. odnosno krivulje agregatnog trošenja. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0.5. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. Ne zaboravimo. odnosno agregatnog trošenja. Dakle. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . dakle. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja.5 kuna porasta induciranog.

u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. Taj pravac. Tablica 39. naime. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. 318 . 14.2.

14. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 319 .2. Podsjećamo. Ove će disproporcije. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. osim u točki ravnoteže. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. 14. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. Makroekonomska ravnoteža . Prije presjecišta. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.1. zalihe se.

Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. niti padaju kada je agregatno 320 . povećanje realnog GNP-a. poluproizvoda i sirovina). Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135.14. stoga. niti rastu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Zalihe (gotovih proizvoda.

neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. pa. ravnotežni realni GNP. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. moguće je objasniti i pomoću. Koristeći podatke iz tablice 39.14.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Makroekonomska ravnoteža . te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. dakle. 14. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. 321 .2. Tablica 41. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .I + G + EX = S + T + Im. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Obrnuto.2.tzv. Stabilni. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . paušalni porezi (lump sum taxes).

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42.14. 322 . Slika 136. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). stoga.

inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Kada je realni GNP veći od 400. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. neto poreza i uvoza. zbroj investicija. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.T) = S . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.(Proračunski deficit) .(G . Deficitarna trgovačka bilanca = S . neto poreza i uvoza.30 Dakako. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. dakle.I . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . te proračunskog deficita.60 . Dakle.30 = .T) .14.I .40 . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.NX = S . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). investicije. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . Posljedica je rast zaliha.I . kada je.Im) + ( G . 323 . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.30 = 70 . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini.

Neka se planirane investicije. povećaju za 100 novčanih jedinica. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. ali koje ne mijenjaju njen kut. državne potrošnje. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. 14. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Promjene autonomnog trošenja (investicija.14. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.3. a zbog očekivanja viših profita.1.3. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Tablica 43. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja.

u obama slučajevima. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). 325 .5. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Također. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. naravno. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. i obrnuto. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137.14. Vrijedit će.

Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. granična sklonost potrošnji 2. ceteris paribus. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. pa. Naime. dakako. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. dakle. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.14. Vrijedi i obrnuto. izaziva pad granične sklonosti trošenju. manju graničnu sklonost potrošnji i. obrnuto razmjeran. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . pad granične sklonosti potrošnji. Obrnuto.3. 326 . Vrijedi i obrnuto. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Rast granične sklonosti uvozu. granična sklonost uvozu 3. manju graničnu sklonost trošenju. granična porezna stopa. ceteris paribus. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. uz ostale neizmijenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete. Raste li. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači manji raspoloživi dohodak. Ovo.2.granična sklonost uvozu. znači pad granične sklonosti trošenju.

   Uzrok su ove razlike inducirani porezi. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.875 raspoloživog dohotka. Međutim.7  .875  . te graničnu sklonost potrošnji. Ravnotežno agregatno trošenje. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 .2. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. Granična 5 20 = 0.14.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. Tablica 44. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.

14. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Tablica 45.72 457.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.875 ⋅ 0.t)] ⋅ Realni GNP.14 25.86 274.0857) = 0. međutim.2=0. stoga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.9143 = 0.58 640.0857. Granična porezna stopa neka iznosi 0.5. Neto porezi su.57% realnog GNP-a. možda.7.875 ⋅ (1-0.43 182. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.8 = 0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).28 42.t) ⋅ Realni GNP.57 17.2) = 0. [ GSP ⋅ (1 .8 328 . 8. Ili. Potrebito je.5). ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.42 60. Budući da je DI = (1 .5.00 91. udio poreza u realnom GNP-u. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. dakle.7-0.85 51.0.15 548.875 (1 . graničnu poreznu stopu i.71 34.875 ⋅ 0.t)] = 0.29 365.

To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. ravnotežni realni GNP iznosi 500. a zbog rasta potrošnje.6 [ GSP (0. 0. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje.6. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. Ili.8. kut krivulje agregatnog trošenja.8) .5 ona skače na 0. C = 30 + 0. s . u prvom slučaju.8. S prvobitnih 0. stalna veličina (0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. Budući da granična sklonost uvozu jest. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. međutim.6. bilježi rast i iznosi 0. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. odnosno ravnotežni realni GNP.7 realnog GNP-a. ∆ Potrošnja 80 = = 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. u obama slučajevima.875 raspoloživog dohotka.8 realnog GNP-a. 329 . Raste. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. stoga.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.dakle.14.2) ]. Uočili ste. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.GSU (0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. ravnotežno agregatno trošenje.8 ⋅ Realni GNP.

1143 realnog GNP-a.14.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.875 raspoloživog dohotka. Što će se. uloživši je u banku.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . Granična je sklonost štednji iznosila 0. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. naplatiti odgovarajuću kamatu.4. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. međutim. smanjili potrošnju i povećali štednju.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . 14. Pretpostavimo da ste. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.

t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .0857)] ⋅ Realni GNP. a funkcija štednje S = . dogoditi ukoliko se.43 182. odnosno 0.0.15 548. 331 .1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.57 17. Tablica 46.71 34.58 640.30 + [ 0. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.14 25.0857) ] ⋅ Realni GNP. stoga.125 ⋅ (1 .125  . poveća granična sklonost štednji i.29 15.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.875 ⋅ (1 .0857) = 0.0.0.43 Naime. Što će se.86 274.43 = 0.0857)] ⋅ Realni GNP. Predstavimo novu situaciju.0857) ] ⋅ Realni GNP.15 38.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91. ∆ Štednja 11. ceteris paribus.125 ⋅ (1 .57 -7.42 60.9143 = 0.2344 raspoloživog dohotka.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.72 457.0.29 365. = = 0.14.14 4. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.85 51. Prema tomu.00 91.7656 ⋅ (1 .2344⋅ (1 0. Provjerimo navedene tvrdnje.28 42. međutim.125 ⋅ 0.72 27.30 + [ 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.1143. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .

58 640.86 34. odnosno 0.29 55.14 25.86 274. iznosi 0. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.14.28 42.7656 ⋅ 0.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.71 34.5.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.15 98. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.0857) = 0.7 .7 ili 0.7656 ⋅ (1 − 0.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.15 548. uz ostale neizmijenjene uvjete.43 182. ceteris paribus. a ravnotežni realni GNP 400.57 17. Rast štednje ima. 332 .72 77. Granična sklonost trošenju iznosi 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.9143 = 0. Granična sklonost potrošnji.42 60. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.7656 raspoloživog dohotka.29 365.85 51.72 457. kao što ranije rekosmo.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.57 12.

U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. naziva se paradoks štednje.14. 333 . povećanja štednje. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. znači rast njegovog dohotka. Do paradoksa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. međutim. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. kada je o pojedincu riječ. ceteris paribus.

podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja.14. Slika 140. dakako. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja.5. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. 334 . Multiplikator autonomnog trošenja ili. Vrijedi. Pogled će nas na sliku 140. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. multiplikator. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. jednostavno.

14. Prema tomu. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 .Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. međutim. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. Naime. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . 1 . pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). multiplikatorski učinak. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv.

multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. a granična sklonost uvozu 0.7.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. 1 − 0 . ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. Multiplikator = 1 − 0 .67.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). multiplikator će biti: 1 = 1. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.2). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.14.

. granična sklonost uvozu = 0.14. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. kao što zamjetismo ranije. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. Međutim.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. 1 . U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. U tom će slučaju. 14. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. budući da je riječ o zatvorenom.5. 337 . otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.2. autarkičnom gospodarstvu.5. Pretpostavimo nadalje da je.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi.6. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. Granična sklonost štednji = 1 . Država može 338 . Dakle. dakle. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja.14.Granična sklonost trošenju .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.Granična sklonost trošenju. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. 1 Multiplikator = 1 .Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. 14. Koristeći sljedeće formule. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. primjerice.

efikasnost državne potrošnje. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. U praksi je. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim.9. Vrijedi. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. o graničnoj sklonosti potrošnji. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Međutim.9). promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. i obrnuto. Međutim. Obrnuto. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. autonomnim porezima. Upravo stoga.6. naime.1. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz.14. posredstvom državne potrošnje. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. dakako. 339 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. nažalost.

Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.2. varirajući veličinu paušalnih 340 .3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. u cijelosti u potrošnju.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.7 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .9. dotle dodatna kuna.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.33. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. ne ide.9 = − ⋅ 0 . a granična sklonost uvozu 0.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Valja zaključiti da država jest u stanju. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.14. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Naime. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. a porezni multiplikator 3. autonomnim porezima.realnog GNP-a. Kao što zamjećujete. dakle.

9 ⋅ 0.45 341 . s tim u svezi. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. 14.14.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Međutim. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.2] 1 − [0.9(1 − 0. kao u prethodnom primjeru.5 (t=0.6.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .5).2.45 − 0.5 = 0. dakle. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .2).5) = 0. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.2. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. iznosi 0. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.33 1 − [0.5) − 0.2] 1 − 0. (GSU = 0. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. država može. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. i veličinu induciranih poreza.9 (1 .9].t) = 0.0. Granična sklonost uvozu.25 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.

Granična sklonost trošenju .75 Pojava je granične porezne stope. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .25 0 .33 1 − GST 1 − 0 . što su.75 Međutim. Stoga je i multiplikatorski učinak. Što je veća granična porezna stopa.1.45 . to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.33 0 .t) = 0. veći inducirani porezi. postoji još jedna mogućnost.5 = 0. Multiplikator = 1 1 = = 1.2 = 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . 342 .2 0 . Ako je GSP(DI) = 0. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .9 tada je GSŠ(DI) = 0.GSU = 0.0.14. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.5 + 0 . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.1 ⋅ 0.05 + 0 .25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.05. dakle.Granična sklonost trošenju Prema tomu. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.

odgođenih. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac kao obračunska jedinica. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac je. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. obračunska jedinica. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. budućih transakcija. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Kao što rekosmo. međutim. Zahvaljujući tomu. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa.15. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. podmirite u 343 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. On olakšava i ubrzava razmjenu. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. dvostruko podudaranje želja. bez obzira kako nastali. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje.

zlato i srebro. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. prije svega. poput stoke. u najgorem slučaju. itd. a potom i kao obračunska jedinica. kao sredstvo razmjene. Sredstvo razmjene. Međutim. trajnost. Dakako. bile očigledne: laka prenosivost.konzervator vrijednosti. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. Prema tomu. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. novac je ono što funkcionira. pšenice. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. Prednosti su plemenitih metala. npr. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . unutarnju vrijednost.15. Razlog držanja novca. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. krzna. Štednja je. 15. U vremenima inflacije. Najrazličitije su stvari. duhana. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. pri tome će. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu.2. kao novca.. Kao i prethodna. 344 . istovjetnost kvalitete. služi i kao zaliha vrijednosti . OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. djeljivost.).

345 . taj drugi oblik novca. etablirani nakon I. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. taj prvi oblik papirnog novca.15. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. godine. Trajao je sve do I. Papirni novac. ipak ograničavali. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). svjetskog rata. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. koja glasi na donositelja. U Engleskoj je. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. u početku bijaše konvertibilan. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). funta). svjetskog rata. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. imala je zlatnu podlogu. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. naime. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Banknota. rezervne valute (dolar. Metalistička teorija. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica.44 kg.

Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Ili. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca.15. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. depozitni novac. za razliku od papirnog i kovanog novca. dakle.nevidljivi. dakle. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. 346 . Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. spomenimo posljednji oblik novca . Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. ovisi o količini novca u optjecaju. a nalazi se na računima banaka. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. Riječ je. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. jednostavnije. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost.3. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Unatoč nekim lošim iskustvima. zlatni se standard napušta. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Depozitni novac (knjižni. 15. ceteris paribus. I konačno. ne posjeduje materijalni oblik. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”.

: Monetarno-kreditna politika. Pokušajmo objasniti cijeli proces. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. 60. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. kao komponente novčane mase (M1). M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. BANKE I STVARANJE NOVCA . namijenjena štednji.”94 15. 1992. A.štednja diskvalificira.. Ovdje. “near” novca. međutim.. njihova ih namjena . Šokman.15. prije svega. Naime. Međutim.4. Zagreb.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. 347 . bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. I. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. a vista). Informator. 94 Perišin. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. str. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita.

minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. A. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. 39. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa... budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. No. posjedovati određenu rezervu . 717. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. str. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. str. 96 Parkin. New York. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Pretpostavimo.97 Prema tomu. 348 .4 na jedinicu depozita. određeni. I. drži. Ovaj će depozit. na svakih 100 dolara depozita. u svakom trenutku.rezervu likvidnosti. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. Iznos ovih sredstava je neophodna. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. 97 Perišin. Addison-Wesley Publishing Company. 1992. Informator. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. nadalje. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. manje od 2.: Economics.5 dolara. 1990.. minimalne likvidnosti ili tzv. Prema Parkinu96. banku B. po sili zakona. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. Zagreb. Banka B će 95 Ali. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. M. obliku rezerve likvidnosti. u obliku rezerve. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora.15. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A.: Monetarno-kreditna politika. tipična američka banka. Šokman.

6 12. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.15.6 32.64 12.6 novčanih jedinica. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. itd. način: Tablica 48.4 na jedinicu depozita).4 250 Novi krediti 60 36 21. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.96 19. možda pregledniji. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.96 100 349 .. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.44 150 Nove rezerve 40 24 14. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.4 8. itd. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).

. J. kako ga još zovu. potencijalni) novčani multiplikator. za 150 novčanih jedinica.5 98 Prema: Dyal. 350 . Karatjas. dakle. str. New York.15. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. iznosi 2.A.: Basic Economics. u našem primjeru.5. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. 249. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. 1985. 4 = 2. N. Zašto? Zato što (jednostavni ili.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. Naime. Macmillan Publishing Company.

4). u obliku gotovine. Dakle. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. odnosno količinu novca. novčani multiplikator iznosi 2. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen.5. 351 . te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Proces. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 .15.5 = 250). izvan računa banaka. kao u našem primjeru. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. Istina.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. u obliku depozita.5 ⋅ ( − 60) = −150] . Banke stvaraju novac odobravajući kredite. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. u banke stvarajući novi višak rezerve. može teći i u suprotnom smjeru. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. dakako. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). Oni mogu biti zadržani.

U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. Informator. Zagreb. utvrđuje količinu novca u optjecaju. u svezi toga. utvrđuje opću likvidnost banaka. svojim djelovanjem. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. 1983. 101 Vidjeti: Stigum.: The Money Market. Šokman. Homewood.15. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. 99 352 . 26.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. A. 1992. broj 35. te odgovara za realizaciju monetarne politike.: Monetarno-kreditna politika. kontrolira banke. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. 178.5.. M.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. Narodne novine. str.. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. I. izdaje novčanice i kovani novac. Konkretnije. Illinois. 100 Perišin. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime.. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. svibnja 1995. te je sada Hrvatska narodna banka. Dow Jones-Irwin. Ona. itd. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.

Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.1. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.5.1.15.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.1. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. 102 353 . 15. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.5. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

monetaristi . 361 . njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. angažirati na način da zarađuje kamatu. a potom. vrijednosne papire kao što su. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. Međutim. do rasta investicija i agregatne potražnje. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. dakle. kao što već rekosmo. primjerice. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. i agregatnu potražnju. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. posredno. Kupovat će.15. Neki ekonomisti .M1) veća što je kamatna stopa manja. obveznice. naplatiti kamatu. dakako. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. pri kamatnoj stopi (k’0).

U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q).: Economics -A Contemporary Introduction. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . 362 .. W. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. A. str.. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. SouthWestern Publishing Co. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. porasti za 5%. 337. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. nominalni GNP. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara.15. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. uz pretpostavku da se v ne mijenja. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). M poraste za 5% tada će. Ukoliko. 104 Vidjeti: McEachern. također. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. Milton Friedman. Kao što znamo. Cincinnati 1988. Prema tomu. primjera radi.

nakon potrebitih prilagodbi. količina novca mora. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. naime. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Njezin je. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Ili. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. a te je promjene moguće anticipirati. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. 363 . kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna.15. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. ako se v mijenja. Ključno monetarističko pravilo. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. pratiti promjene realnog GNP-a.

Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). 364 .15. pad privatnih investicija. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. padom privatnih investicija. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. Učinci rasta državne potrošnje. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. po agregatnu potražnju i realni GNP. učinak istiskivanja. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. Ukoliko je. u pravilu. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. stoga. u velikoj mjeri. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Naime. Svakako. Rast je državne potrošnje (G). prema njihovomu dictumu. pak. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju.

A. Inc. 1991. Friedman.: Money and Banking. M. 1985. 4. Richard D.LITERATURA LITERATURA 1. 1991.: Politička ekonomija. 5.Irwin. "Naprijed". Irwin. and the International Sector. Coase. 1987. New York. 2. Bilić. Houghton Mifflin Company. N.: Macroeconomics.d.. Informator. D.. 1985. P.P.: Kapitalistička revolucija. Clarendon Press. Baily. October 1960. M. N. 6. Berger. Sichel. A.: Tržište. Dragičević.. Boston. Split.. 8. L. Efficiency.. 10. Zagreb. 1995. 9. I. Daniel. and the Market. Oxford. Školska knjiga.3.: Macroeconomics. J. 3. Baban. 365 . Gardner. Pravni fakultet u Splitu. Zagreb. Homewood. Homewood. Lj. T. 7. Journal of Law and Economics.. 1991. 1988. Macmillan Publishing Company.. R. 1996. Financial Markets. Buchanon. A. W. Bronfenbrenner.: Ethics... Karatjas. W.: The Problem of Social Cost..: Ekonomski leksikon. Black.: Basic Economics. vol. d. BPI. Zagreb. Dyal.

R. D. L. 15. Hilferding.. 1983. 1951.: Ekonomija za svakoga. K. R. E. K. L. Performance and Policy. 20. R. Taylor. Poole. Thurow. Friedman. Heilbroner.. J. C..C. Froyen.. 22. Dornbusch. W. J.: Doba neizvjesnosti.: Financijski capital.. Macmillan and Co. V.: Macroeconomics . 17. Harrod.. 19. R..: Macroeconomics-Theories and Policies.: Introduction to Macroeconomics. Heyne. Inc.K. Lexington.. Avon. 1991. Galbraith.. R. 1986... R. R.. New York. 1986.o. London.. M. R. F. Globus . Schmalensee.W. Beograd. 13.: The Life of John Maynard Keynes. Heath and Company. Friedman. P. New York.: Principles of Macroeconomics. J. R. 1981. W. J. Eckert. 1981.. Galbraith.. Mc Graw-Hill Book Company. Harmondsworth..: Almost Everyones Guide to Economics. 14. Norton & Company. 16.. 12.: Free to Choose. Macmillan Publishing Company.. R. D. 18.: Anatomija moći. New York. New York..: Kapitalizam i sloboda. 21.LITERATURA 11. Hall. 1992.: The Price System and Resource Allocation. The Dryden Press. M. Zagreb.: The Economic Way of Thinking. 1988. T.. New York. J. Friedman. Macmillan Publishing Company. Leftwich. Stvarnost. Penguin Books Ltd. 24..Theory. 1995. Galbraith. Kultura. 1984. S. 1987. Zagreb. 1988.. 23. "Mate" d. Fischer.Školska knjiga. 366 . Zagreb.B.. Henderson. Stvarnost. Zagreb.o. H. 1958.

31..: Microeonomics. Šokman. E. 37. Centar za kulturnu djelatnost. Mansfield... New York. I. Prosveta.: Modern Microeconomics .H. 34.. Informator.: Economics . 1988.: Opća teorija zaposlenosti. 1998. Lorković. Inc..Ekonomski fakultet Zagreb. 28. New York.: Načela ekonomike. Mc Graw -Hill Book Company. 1987.: Economics.o. H. B. tom 19. Zagreb. R.. K. Addison-Wesley Publishing Company. Keynes.: Osnovi kritike političke ekonomije I. 1989. Cincinnati. M. Perišin. N.. H. Hyman. South-Western Publishing Co. Beograd.: Počela političke ekonomije. 1994. Parkin. Hyman. W.o. McEachern. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. kamate i novca.. 1993. Mankiw. 35. 1987. 30. J.A Contemporary Introduction. Marx. 1989.. A. 36. N. 1989. 29.: Principles of Economics. The Dryden Press. 1991.LITERATURA 25.. (reprint). D. Irwin. 1992. Zagreb. "Mikrorad" d.Analysis and Applications..: Uvod u ekonomiju. Marshall. 33. Zagreb.: Economics. Zagreb. W. New York. 32. Ulbrich. B. Mabry. A. Kovačević. 27..: Monetarno-kreditna politika. New York.W. Irwin. Inc. Inc. 367 . Norton & Company. .o. D. 1979. Centar za kulturnu djelatnost. 1990.: Introduction to Economic Principles. Boston. N.o.. M.. Zagreb. MED. A. Boston.G. 26.

The Brookings Institution. Informator. Smith. P. New York 1960.. D. Schiller. Šik.: Ekonomija. broj 35. Schelling. New York. Beograd 1970. Okun.: Economics. 1947. Wonnacott. 45. J.: Treći put. 40.. Narodne novine. Truett.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda.: The Strategy of Conflict. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 1996. 1983. A. Zagreb. 48. John Wiley & Sons. 2000. 1993. Schumpeter. Zakon o trgovačkim društvima. Zagreb.: Capitalism. Zagreb. Socialism and Democracy. Washington.B. Zagreb.. 44. 26. 42. St.: Načela političke ekonomije. 49. Homewood. 51. Stigum. Centar za kulturnu djelatnost. R. Zagreb. M..: The Political Economy of Prosperity.. 1992. Dow Jones-Irwin.A. D. New York. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.: Microeconomics.1995. W. . 368 Poslovni rječnik. Oxford University Press. Kultura. McGraw-Hill. Zagreb. 1990. 47. A. T. New York.LITERATURA 38.05. 1983.: Essentials of Economics. J. 46. Sammuelson. Masmedia. 1983.. M.. Louis 1987. O. 1970. 41. P. 50.: The Money Market.C. L. D. Wonnacott. "Mate". Globus. R. B.. 39. Nordhaus. Truett. Ricardo. 43.

347 Bentham. Jeremy. Eugen. 232 Coaseov teorem. 120 dohodak. 221-222 pareto suboptimalna. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 259. 263 osobni. 255 inferiorna. 222 kapitalna. 187. 222 crta izotroška. 309 disekonomija razmjera. 256 deflacija. 264 realni.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 63-64 alokacijska efikasnost. Ronald. 257-261 nominalni. 307. 244 potencijalni. 45 intermedijarna. 51 bruto nacionalni proizvod. 255-257 mjerenje. 228-231 amortizacija. 347 centralna. 256 realni. 6-7 decentralizirana. 222 slična. 45 privatna. 244 depresija. 9. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 166-169 dno. 348 sekundarna emisija novca.223. 11 darvinizam (socijalni). 203 output. 46 miješana. 232 dominantna strategija. 258 komplementarna. 264 raspoloživi. 202 troškova i koristi. 258. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 6 centralizirana. 235 Böhm-Bawerk. Charles. 173 C cijena. 58 čišćenja tržišta. 153. 94-101 ravnotežna. 265-266 devalvacija. 7-8 pareto optimalna. 189 Coase. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 303 analiza. 260 nacionalni. 266 dobra. 244. 255 javna. 27 dionice. 67 relativna cijena inputa. 117-118 crta proračuna. 222 normalna. 114 diskriminacija cijena. 223 B banka. finalna. 187-188 D Darwin.226. input. 10 bogatstvo. 181 369 . agregatni.

143-144 elastičnost. ponude. 6-7. 193-194 granični privatni trošak. 7-8. Milton. 8. 228-229 granični prihod. 331 granična sklonost trošenju. 9 socijalistička. 124 granični društveni trošak. 181 E ekonomija. 258-259 bruto privatne domaće. 143-144 prosječni. 56 granična društvena korist. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 60. David. 223 granična porezna stopa. 190-191 ekspanzija. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. Thomas. 16 ekonomska renta. 51 Gossenovi zakoni. funkcije. 227. 17 keynesijanska. 357 H Hayek. Hermann Heinrich. 228 granični proizvod. 362 I indeks potrošačkih cijena. 224 granična efikasnost kapitala. 241 godišnja stopa. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 241-242 inflacija. 53. Friedrich. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 9. 274 funkcija. minimalni. 13 definicija. 265 eksternalije. 103-104 granični trošak. 289 laissez faire. 243 G Gossen. 6-7 tržišna. 221 državna potrošnja. 259 funkcija. 9. 154. 33-34 ekonomija razmjera. 294. 304-305 370 . 246 F fiskalna politika.187-188 investicije. 305-306 duopol. 295. 6. 213 granična korisnost.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 37-47 eskontna stopa. 301. 326 granična sklonost potrošnji. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 9 kapitalistička. 228. 16 Hobbes. 233 ekonomika. 194 gubitak. 33-34 oskudica i. 114. 47-49 potražnje. 116. 227 negativne. 171. 5 Hume. 229 pozitivne. 338 Friedman. 328 granična sklonost štednji. 16. 9 ciljevi. 316-317 granična sklonost uvozu. 230 granična korist. 229.

362 monetarna politika. 307 kvantitativna teorija novca. 287 klasično objašnjenje. 51 mikroekonomika. 217. 214. 10 Marshall. 51-52 Malthus. 289 nezaposlenost i. John Maynard. 154. 360 monopol. 60-223 ukupna. Karl. 173 monopson. 265. Karl. 276 kapital. 318 keynesijansko objašnjenje. 346-347 M2. 303 kapacitet. 51 K kamata. 286 puna zaposlenost i. 11 matrica isplata. Thomas Robert. 187 realni. 154 monopolistička konkurencija. 353 restriktivna. granična. William Stanley. 14. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 285-286 recesijski. 263 potražnja. 187 karta izokvanti. 222 čista. 283. 352 ekspanzivna. 153. 222 L Lorenzova krivulja. 215. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 246 J javna dobra. 154 prirodni. 180 Menger. 275 realna. 216 kamatna stopa. 318 agregatno trošenje i. 51. 358 instrumenti. Alfred. 121-122 karta preferencija. 233 zakonski. 347 M3. 60 izvoz. 275 kontrakcija. 256. 53 ukupna. 64-65 Jevons.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 246. 241 monetarizam. 183 količina novca u optjecaju. 302 korist. 241 makroekonomska ravnoteža. 70-72 Keynes. 125-126 karta izotroškova. 347 makroekonomika. 247 različite interpretacije. 275 korisnost. 308 odrednice. 201 371 . 15. 287 koeficijent koncentracije. 187 financijski. 12-14 Marx. funkcija. 248 jednadžba proračuna. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 272. granična. 198 monopsonistička konkurencija. 285 jednadžba izotroška. 222 miješana. 118-119 jednadžba prometa. 266 inflacijski. 286-287 M M1.

326-327. 226 neto nacionalni proizvod. 300-301 novčana baza. 259. 269 elastičnost. 253-255 plaća. 23 ponuđena količina. 334 autarkično gospodarstvo. 251 frikcijska. 266 Okunov zakon. 251 stopa. 354 novčani multiplikator. 37-47 individualna. 60. 265 potopljeni trošak. 187-188 ponuda. 263 "nevidljiva ruka". 58 potrošačeva ravnoteža. 23 zakon ponude. 353 oskudica. 250 strukturna. 264 faze. 176 diferencirani. 19 zakon potražnje. 276 novac. 263 Nashova ravnoteža. 9 osobni dohodak. 339 inducirani. 344 porezi. 252 sezonska. 7-8 nezaposlenost. 306 funkcija.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 205 neto korist. 277-278 tržišna. 181 nesavršena konkurencija. 330 Phillipsova krivulja. 341 otvoreno gospodarstvo. 263 neto. 19 agregatna. 19-20 oligopson. 87 poduzetništvo. 264 neizravni. 53. 75 372 . 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 250 ciklička. 309-310 P paradoks štednje. 321. 188 suzdržavanja. 343 oblici. 264 N nacionalni dohodak. 201 potrošački probitak. 266-267 oligopol. 276 dugoročna agregatna. Arthur. 260. 269-270 O Okun. 350 porezni multiplikator. 20 agregatna. 173 neto investicijski dohodak. 251 poduzeće. 251 prirodna stopa. 23 agregatna. funkcije. 176 potražnja. 146 potraživana količina. autonomni. 263 neto izvoz. 337 granična porezna stopa i. 342 izravni (osobni). 346. 61. 23 kratkoročna agregatna. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 176 čisti. 339 poslovni ciklus. 24 agregatna. 47-48 individualna. 261. 19 tržišna. 276-277 elastičnost.

293-301 autonomna. 294. 134 ukupni. 221-222 prijelomna točka. 153. 114 opadajući. 298 granična sklonost. 183 tržišna. 56. 221-222 država i. 230 supstituti. 46 R rad. David. "milo za drago". 295 radna snaga. 295. 267 Smith. 238 raspoloživi dohodak. 267 strategija. 294 nakon poreza i transfera. 37. 331 prosječna sklonost. dominantna strategijska. 103-104 prosječni. 140-141 S Samuelson. 101-102 proizvodnja. 283. 10. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 301. 88 monopolski. 295. Adam. 295 funkcija. 136. 163 prinosi razmjera. 209. Paul Anthony. 116 stalni. 76-77 suradnička. 116 rastući. 235-237 373 . granični. 246 problem slobodnog jahača. 116 recesija. 133-134 prosječni. 133 realokacija resursa. 300-301 funkcija. granični. 307. 114. 132 sindikat. 101 u kratkom razdoblju. 101 slampflacija. 187 ponuda. 265 renta. 150-151 maksimalni. 162 normalni. 181 potrošačeva. 309 rezerva likvidnosti. 144 u dugom razdoblju. 318 Nashova. 238 proizvod. 181 makroekonomska. 188 revalvacija. 258. 9 Stagflacija. 104-105 ukupni. 316 prosječna sklonost. 238-239 tržišna. 152 prosječni. 183 strategijska interakcija. 114. 222-223 profit. 114. 298 granična sklonost. 210 siromaštvo. 264 ravnoteža. 61. 235-237 dohotka. 250 raspodjela. prekidanje. 356 Ricardo. 205 Š štednja.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 294. 177 subvencija. 17 savršena konkurencija. 328 inducirana. 142. 131-133 savršeni konkurent. 315 agregatna. 238 granica. 88 ekonomski. bogatstva. 53.

109-110 implicitni. 151 varijabilni. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti.209. agregatno. 171 transferna plaćanja. 110-111 transakcije. 177-178 tehnika proizvodnje. 351. 232 vodstvo u cijenama. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 250 uvoz. 89 realne kamatne stope. 313-315 granična sklonost. 252. 106-107 zakon ponude. 259 transferna zarada. 316 odrednice. 79. 314-315 autonomno. čimbenika proizvodnje. funkcija. 19 zaposlenost. 26-27 zatvorenikova dilema. 89. 108 ukupni proizvod. 107.53 zakon opadajućih prinosa. 108 granični. 272 realnog bogatstva. 272 teorija granične korisnosti. 318-319 Z zajam. 206 vanjske trgovine. 179 zemlja. 309 granična sklonost. 151 fiksni. 177 tržište. dugoročni. 206 istiskivanja. 132. 177 vrh. 151-152 prosječni. granični. 179. 345 oblici. 179 teorija krivulje indiferencije. 316-317 inducirano. 155. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 271 supstitucije. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 345-346 U učinak. 187 zlatni standard. 171 374 . 364 X x neefikasnost. 131 ravnoteža. 265 vrijednost. 115 eksplicitni. 308 V "vidljiva ruka". 51 teorija igara. 230. 126 tehnološki efikasna. 187 dobara i usluga. 232 ukupni. 190 trošak. 151-152 oportunitetni. 89 ekonomski efikasna. 354 vlasnička prava. 315-316 ravnotežno. 7-8 višak rezerve. 89. 250 puna. dohotka. 194-195 trošenje. 67. 194 prosječni. 284-285 tržišna moć.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 23 zakon potražnje. 63 traganje za rentom. 315 funkcija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful