Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

..... Crta proračuna i relativna cijena.. Dioničko društvo .............1........................1......... Krivulja indiferencije.........2........................6...........2........ Korist i potrošačeva ravnoteža ..........SADRŽAJ 4.......1...1... Potrošački probitak ........................ Cijena dionice ....2.. POTROŠAČEV IZBOR. PROIZVOĐAČEV IZBOR ..2............................... Vrste dionica ......1........2..5.2................3.............2..............................57 4..................2..53 4.........................2...............1..2.......................83 5.......62 4.... Učinak dohotka i učinak supstitucije ........67 4....... Potrošačeva ravnoteža .... Zaključno o teoriji granične korisnosti .........................1........................1.....1. Oblici poduzeća ...........72 4.5.......58 4.2........63 4............ Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje....... Promjena potrošačeve ravnoteže .................. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE...1..3.........65 4....................................51 4....... Crta proračuna i realni dohodak ........... Potrošačeva ravnoteža .94 VIII .... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI...................2....................1...usporedba .....2...................80 4................................................... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ...75 4.....1.......79 4..............1........87 5...................90 5............................91 5..........51 4......................1.....2..............5.................................................1.............4.77 4.. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ......1................ PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI...87 5.... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ................93 5..69 4...........4.....2............3..............60 4.......2......1..........................1..........2..1...............

..2.......103 Prosječni proizvod ....115 6............................................. Relativna cijena inputa i crta izotroška...................122 6...................3...2.. 5.......4....SADRŽAJ 5..............................1..... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ... 97 5.................2.2. IZOKVANTA ..........1..............104 Zakon opadajućih prinosa...1....3............................ 5.......2.1.1.... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ........2.........2.......3....3...... Granični trošak .................113 5...................121 6..........................2.. Granična stopa supstitucije kapitala radom ..........................106 .. Prinosi razmjera..... Karta izokvanti ........2............ Ukupni proizvod ....... Karta izotroškova.1................110 5........124 6.........3.................3.............................107 5........ Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ........109 5......................1............107 5....2. CRTA IZOTROŠKA .........126 IX .118 6........... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ...2.....2.............. Ukupni trošak .................... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ......120 6........ TROŠKOVI 5...............................117 6.....................................2.......... Prosječni trošak..1........1...........................1..101 Granični proizvod .................4........94 5............ Jednadžba izotroška... 5..........101 5...3............2................1......2.......................4..............3.........125 6...............2.............. Prosječni ukupni trošak .........2.................1.4. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ..................................................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ........................2....114 5.....................117 6..............................................

..131 7............2..163 7. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka...5.... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .....141 7..........2.................1.2................ Pitanje izlaska sa tržišta. Granični prihod........ Maksimaliziranje profita..........................9....1. Savršena diskriminacija cijena .... Krivulja ponude savršenog konkurenta ......2..........................................1......1.......1. Granični prihod...........136 7.......159 7.........1.... Pojam i oblici.........2.......6...............SADRŽAJ 7..131 7....................... Ukupni......164 7........2.........................2......1...166 7.....4............143 7........ SAVRŠENA KONKURENCIJA .....135 7..........149 7...................................154 7.......3......................2....2.....2.. granični i prosječni prihod monopola.................. Ukupni prihod.............7.148 7. Usporedba monopola i savršene konkurencije ... Prijelomna točka u uvjetima monopola ...... 159 7........... MONOPOL .....165 7.......144 7..........1.............1..................2.2..... Ukupni................7........ ukupni trošak i profit .. Maksimaliziranje profita...2....................3................. Monopol i diskriminacija cijena ..... TRŽIŠTE DOBARA..6...5........2..............................2...........146 7.............2..................169 X .........1....154 7. Monopol i krivulja ponude .......2....1....... Potopljeni trošak ......1.3.......................155 7.....3.........1. Ukupni prihod.......1....... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka....160 7........... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ...8.......7....................................8..........................2...... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .133 7...4.. 137 7..1.. granični trošak i profit .. granični trošak i profit .167 7... ukupni trošak i profit .........146 7... Prekidanje proizvodnje .........................1............1............

... Input analiza ....... oligopol.....3.......................2.........SADRŽAJ 7.....3..............................2....192 8.........2..1...........3..........203 XI .. Dugo vremensko razdoblje..........3................173 7... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE....2.2............... monopolistička konkurencija.1........2..........198 8.......174 7........ Igra u duopolu ................. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ........... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA......... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ........3............................................. Oligopol ..183 7...3.....175 7...............................................1........3...2........................ Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ......179 7.....4.....4.......... Zatvorenikova dilema...3...............2.............2............177 7..2.. Monopson ........176 7..2.....1.... Teorija igara ..1................. NESAVRŠENA KONKURENCIJA... monopol)..... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. Profitno maksimilizirajući input ... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ................ Kratko vremensko razdoblje .....1...............2.....4..........................................1.......4....3........184 8.............2.....1.........................................195 8..188 8.183 7...... Monopolistička konkurencija ..187 8........179 7.202 8.........................1..4.... Output analiza..1..............................3....173 7.........2...........................................................181 7.............3........ PODJELA ČIMBENIKA .........................187 8...4................ TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.............202 8........3.

..............1.........219 9...........2.............2...........................4..................................211 9...2.................2..........207 9...........1........215 Ponuda zajmova.. Porezi i alokacijska efikasnost .....2.........................................1..............3...... Necjenovne odrednice ponude......1....1.................... Zaključno o eksternalijama .........210 9........................211 Potražnja za zajmovima.1.. Javna dobra ................. Analiza troškova i koristi .... Ravnoteža na tržištu rada...........3........................................................................221 10..... 9.....1................1.2.....1.......1...................................2.........3..219 10.........................2...............1.... Država i eksternalije ................. 209 9....... Necjenovne odrednice potražnje .SADRŽAJ 9........208 9... Subvencije i alokacijska efikasnost ...3......... Ravnoteža na tržištu zemlje....1. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA....................................internalizacija eksternalija...3.........1.. 230 10..........1................ 9............. 9....................................2...............205 9...... 231 10.......... 224 10...... Potražnja za kapitalom..........2............1..222 10......................2..............1....1... Uloga sindikata ..1............. TRŽIŠTE RADA ......217 9...2.....1..............................3................216 Ravnoteža na tržištu zajmova ...................1................ TRŽIŠTE ZEMLJE .....221 10............218 9............. Ponuda rada ....223 10.....205 9................... Ponuda zemlje..... Država i (prirodni) monopol...............3.........2... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ........................1..205 PROZVODNJE 9..2...... TRŽIŠTE KAPITALA ......2.........227 10.....1...2...... DRŽAVA I TRŽIŠTE .......233 XII ..............228 10.... Ukupna i granična korist javnog dobra ....................................1..1...........2..............

...........................................3..............................................266 11..4.......................235 10............1.....................248 11... Phillipsova krivulja.1....... Poslovni ciklus i inflacija .............................2........... Raspodjela nakon poreza i transfera ....1..... Kvantitativna teorija novca.....2. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda............4...............2..246 11.........3..2..... Lorenzova krivulja.....1.......................1..........2......................267 12............. Krivulja agregatne potražnje ..4.....1......... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .......... Pristup dohotka ................257 11...............269 12.......250 11................ NEZAPOSLENOST.3...................273 XIII ..........................269 12.262 11......... Pristup trošenja ..................................3.................................... AGREGATNA POTRAŽNJA ............2.....................2........ 258 11..............................1.. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ..1.1..SADRŽAJ 10......235 10.. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ....1.3....1.. Poslovni ciklus i nezaposlenost ...1... Jednakost pristupa.....269 12............. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ....1......................... Različita tumačenja jednadžbe prometa ........238 11.. Stopa i oblici nezaposlenosti ...1. POSLOVNI CIKLUS ...........264 11.... 261 11....3.................1.. 260 11.255 11..........2..2.....................250 11.................2...1........................2......2.....1.................. Promjene agregatne potražnje .............. INFLACIJA .....241 11...253 11............1.........3................ DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ................241 11..

..................293 13...........3.............. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA........................3.............................283 12...... INVESTICIJE ................4... Promjene kratkoročne agregatne ponude ........5.......1.2.305 13.........................................4.................................... Funkcija neto izvoza.........3...3....291 13...........3...........289 12.5........ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.................. Odrednice izvoza ...300 13.SADRŽAJ 12................290 12........ Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ......................3.........286 12..2.....1...5..........285 12.............279 12..................... Učinak smanjenja agregatne potražnje ......................................1.................284 12. DRŽAVNA POTROŠNJA ..... Funkcija potrošnje i funkcija štednje..3...3....... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.....2.....................306 13....276 12..... AGREGATNA PONUDA...................................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .... NETO IZVOZ ......3..276 12..............3.......4.287 12.......................................................281 12................................. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti .....................293 13...........302 13.....................2.....4.......2.307 13...funkcija agregatne potrošnje ......294 13...................... Učinak povećanja agregatne potražnje .....................2....1....1..................... Potrošnja i realni GNP .................... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže....2........................................309 XIV ......4............................ Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže........308 13.2........1..1..........2..1.......3...........2.............3...... Odrednice uvoza ......................... POTROŠNJA .... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ......................

......4.......3..................................................... Porezni multiplikator ..................2...............330 14........ Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .5..................6............... BANKE I STVARANJE NOVCA ........... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .............334 14......4.....SADRŽAJ 14..2........2..... Agregatno trošenje i autonomno trošenje........324 14..................... NOVAC ..SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA.... FISKALNA POLITIKA .2..344 15.. NOVČANA MASA.....337 14.........313 14...2. OBLICI NOVCA...346 15...........318 14...6..............................5.....neplanirana promjena zaliha....1... PARADOKS ŠTEDNJE..............339 14...........................347 XV ..........................................343 15..................326 14............3..3....1. Multiplikator autarkičnog gospodarstva .......1....2.....6..................319 14.................1.....5...........341 15.......................337 14.......................1.321 14.... Multiplikator otvorenog gospodarstva...............338 14. FUNKCIJE NOVCA .... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ...........313 RAVNOTEŽA 14...................... Multiplikator i granična porezna stopa ............................. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ............. Makroekonomska ravnoteža .. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA...............324 14.............2........................................3..2....... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.........343 15...1...................................... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju..........................

.....................360 15.358 15.........................5.... Eskontna stopa ..................5............. Operacije na otvorenom tržištu ..369 XVI ........................3..........................365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO................. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .2............................ 356 15......SADRŽAJ 15................1...........1....... 357 15...... Ekspanzivna monetarna politika........360 LITERATURA ..353 15... Instrumenti monetarne politike.............1.....5..............1...4......353 15........... Monetarizam ...........3................5............1... Rezerva likvidnosti ...5........5.......... Restriktivna monetarna politika...............5..........352 15....5............2......

sve dobronamjerne kritike i 1 . izdanju Prva je knjiga poseban izazov. koncepcija udžbenika izaziva. Sastoji se od petnaest poglavlja. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. Prvi su koraci uvijek najteži. "novijoj". i može izazvati. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. Autor. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. makroekonomske ravnoteže. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. tzv. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. mikroekonomskoj ulozi države. Udžbenik udovoljava ovakvoj. određene kontroverze. neuravnotežena (ne i neuobičajena). bruto nacionalni proizvod).PREDGOVOR I. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. itd. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. pri tome. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. te vrijednih doprinosa domaćih autora. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. ali koje će i provocirati njihov interes. Moguće ovakva. te fiskalne i monetarne politike. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. i ekonomije. Dakako. nezaposlenost. znanosti o ekonomiji. jest izuzetno delikatna zadaća. podjeli ekonomike. On nastoji studentu. ali i drugom zainteresiranom čitatelju.

U Osijeku svibanj 1998. da će pomoć i ove vrste. prije svega. sc. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. ne može pobjeći od svog sadržaja. dobro doći. Ekonomika. Ivan Bilić. dr. dr. ne i neveliko. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. međutim. dakako. On. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. prof. prije svega. Branko Kovačević. Dr. Ivan Ferenčak 2 . Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. nezaslužnim komplimentom. makar bila riječ i o njenim osnovama.dr. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". nego i sveobuhvatnijih znanja. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. sc. Držim. svu makroekonomsku problematiku.sc. Naime. doc. sc. dakako. Prof. Prema tomu.sc. mojim studentima. Marijan Karić. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. za pruženu svekoliku potporu. ma koliko skromna ona bila. Velika je moja zahvalnost. naime. Autor mora priznati izvjesno. Ivan Mandić.dr.primjedbe bit će pozorno razmotrene. te prof. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji.

ali one. sc. dakako i prije svega. broj stranica. tržišne ravnoteže. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. od strane studenata. dakako. dr. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. U Osijeku veljača 2003. odnosno prvog izdanja ove knjige. Ivan Ferenčak 3 . izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno.PREDGOVOR II. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Povećan je. sc. godine. Marijan Karić. Ovime je. nadam se. Ali. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Branko Kovačević. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Dr. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. moguće. sc. dr. Prof. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike.

.

Bez takvog mehanizma.: Leviathan. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. teško da bismo uživali u. ne postoji umjetnost. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. ipak. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). str. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. pismo.: The Economic Way of Thinking. 1987. 5 . nema računanja vremena. opasnost od nasilne smrti. siromašan i. kratak. blagodatima civilizacije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. O EKONOMIJI. EKONOMIJA . or the Matter.. a čovjekov bi život bio usamljenički. T. kako veli Thomas Hobbes. na složen način povezanih i isprepletenih. P.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. Macmillan Publishing Company. Dapače. međusobno.1. naravno. postojao bi stalni strah. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. navedeno prema Heyne. 3. nema mjesta za industriju. New York. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. zajednica i najgore od svega. O EKONOMIJI.1.

O EKONOMIJI. potreba itd. u kratkom vremenu. 24. Dva su. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). 6 . Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . grubo rečeno. Naime. Drugi način. Zagreb. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. kako ekonomisti vole reći. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa .socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. interesa.ekonomija. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će.. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".1.socijalističkoj ekonomiji. prisilu. investicija i potrošnje. Globus-Školska knjiga. između ostalog. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. dakle.metodi tržišta. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. dakle. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. str. M. 1992. alokacije resursa pretpostavlja. druga ekonomija. kooperacije i. ljude različitih navika. načina. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. država ili neki njen organ mora biti u stanju. manje ili više eksplicitnu. manje ili više. Drugo. s tim u svezi. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . proizvođača i preferencijama svih potrošača.. ali doista svih.: Kapitalizam i sloboda. Model centralizirane alokacije resursa .2 Što je to što.

te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. On je izuzetno zahtjevan. u uvjetima kronične oskudice koju. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Međutim. nije moguće. Ovdje se. Ukratko. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. osobni. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. uostalom. kao mehanizam koordinacije. opet. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Međutim. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. poteškoće ovdje ne prestaju. I ne samo to. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . 7 . Ali. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). kao motiv. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. Naime. jednostavno. ne poduzetništvo već poslušnost. i tržište.1. potrebito je još nešto.kapitalistička ekonomija .tržišta. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. nego centralno planiranje. Komandna . vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. dakle. kolektivizam ili altruizam. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Potrošači. nastoje realizirati. preko mehanizma cijena. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. Tržište pruža sve informacije. O EKONOMIJI. Ne vlastita inicijativa.

itd. O. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. Ali. osobni interes jest i može biti u službi općeg . ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. neprekidno uvećava. Nažalost. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. na sve kvalitetniji način. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. 8 . kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. kojima altruizam nije stran. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. da se proizvodnjom. str. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Globus.. dakle. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe.1. imali smo prilike vidjeti. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. O EKONOMIJI. javnih dobara. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. No. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.: Treći put. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". Ni kapitalistička ekonomija nije.4 1. 1983. idealna.2. Ono poznaje monopole. 174. da se proizvodnja. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). 4 Vidjeti: Šik. Zagreb.

sasvim 5 Smith. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. 516.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. poduzetništvo) bili neograničeni. 1970. dakle. ukoliko moć zavisi od bogatstva. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . A. Beograd.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. str. 210. naime. Dakako. Ekonomika. 6 Isto. Zamjetna je. zemlja. str. 9 . sebični interes stavi u službu općeg.. 1776. Ona. Ali. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. kapital. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. znanost o ekonomiji. njegova odbojnost prema monopolu. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. O EKONOMIJI. čak i za zabavu i razonodu. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Kada tako ne bi bilo."6 Eksplozija dobara i bogatstva. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. "Bogatstvo i moć svake zemlje.1. Ali. Kultura."5 Naravno. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. kada bi resursi (rad.

11 7 Ricardo. str. a ni sada.: Anatomija moći. 10 Galbraith. 121. ekonomski su teoretičari nudili i druga. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. 438.: Načela političke ekonomije. ni tada. New York. Benthamom. 121.. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.nisu mogli ne uočiti. da ih sebi pribave. ali su bili najbolje što se moglo postići. 1891. H."9 Jasno se. str.: The Study of Sociology.. "Rad je skup. Centar za kulturnu djelatnost. Ali. Appletonand Co. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Zagreb.K. 10 ." "Rezultati možda nisu bili najbolji. str. str. vele ekonomisti utilitaristi. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. Stvarnost. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. kad je rijedak. kad ga ima obilno. J. D. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". 1983. str. 118. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. H. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. dakle.1. 8 Isto. 9 Isto. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. 1983. na čelu s J. D. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. vide u pretjeranom množenju radnika. Implicitna. tvrdili su utilitaristi. O EKONOMIJI."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. 110 11 Vidjeti: Spencer. a jeftin. Zagreb.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije .. Ako stvari stoje kako stoje onda. Ekonomisti tu činjenicu . i s tim u svezi siromaštva."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. Spencer.

kako u prirodi tako i ljudskom društvu. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). Predani egoisti. i oni u prirodi i oni na tržištu. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). O EKONOMIJI. Dakle. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. druga ekonomija. Npr. No. Ukratko. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. kapitalističku ekonomiju. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika).1. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. u stanju su zadržati sve što proizvedu. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. I naglasimo. Riječ je o neumoljivom procesu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. na ovaj ili onaj način. drugi mehanizam alokacije. u oskudici. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. koja će se obavljati u uvjetima društvene . na čemu bi inzistirali? Marx je. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. razloge isticanja vlastitog. neprekidno "sve revolucionira. tvrdi marksistička politička ekonomija. rušeći 11 . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. tako da "altruiste" čeka izumiranje. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. Uostalom. Riječ je o alokaciji.

: Isto. Beograd. pa ćete je morati dati osobama nad osobama."15 12 Ali. eksploatacija. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. 13 Marx.. 63. 14 Marx.12 proširenje potreba. prema vlastitim riječima. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. Zagreb. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. pak. Centar za kulturnu djelatnost. 1890. 19. vjeruje Marx. razvitak proizvodnih snaga. 25. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije .nap. str. Ugrađuje u nju. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. godine. K. tom. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". nasilnom kraju. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. sve do svoje smrti 1924. MED. A. 15 Marshall. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. godina) koji oko četrdeset godina. 1987. str. K. str."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. Prosveta. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. Dakle. Povijest ga je demantirala. 261.: Načela ekonomike. O EKONOMIJI. 1979. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti..1. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. Oduzmite stvari tu društvenu moć. 12 .: Osnovi kritike političke ekonomije I.

str.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . Međutim. Isto. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. 47-48.obrađujući slične probleme u različitim zemljama .1. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. a zbog pravednosti i opće sreće. O EKONOMIJI. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. ekonomika se kloni političkih problema. I tako sada. 13 . 16 17 Isto. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. 31.nap."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. kada su veće iskustvo. str. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. njenih istraživanja. čista i primijenjena. autora) koji . da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. a ne znanost i umijeće. te je ona "znanost. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima.

s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. str. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. u slučaju Marxa. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Nezaposlenost. proizvod onih koji njima rukuju. doista teškim. Isto." 18 Prema tomu. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. Nećemo je prepričati. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije.1.nap. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. koja ne bi bila kapitalistička."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. 18 19 Isto. za nagradu za čekanje. naime. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . a ne rada i čekanja. 14 . Velika će ekonomska kriza. Rodbertus i drugi . pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. 358. "Tvrdili su (Marx. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. dakle. međutim. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. str. O EKONOMIJI. riječ dobija John Maynard Keynes.socijalističku ekonomiju). Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. 357. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. taj stari problem. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. Valjalo je. U tim. je problem koji Keynes pokušava riješiti.

no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. J.. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći.: The Life of John Maynard Keynes. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to.1. London..: Opća teorija zaposlenosti. 1987.20 On smatra. smanjuje se proizvodnja. Terapija se nameće sama po sebi. 1951. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 21 Harrod. 1936."22 20 Vidjeti: Keynes. R. kamate i novca. Centar za kulturnu djelatnost. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. O EKONOMIJI. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 213.M."21 Naime. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. smanjuje se broj zaposlenih. Macmillan and Co. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. str.F. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. str.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. Osim toga. Zagreb. kamate i novca. Zagreb. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. kamate i novca. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. 22 Keynes. 213. 15 . Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Centar za kulturnu djelatnost. J.: Opća teorija zaposlenosti. 1987. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. str. 121. naravno na razini nepotpune zaposlenosti..M.

21. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. vrlo važnu.Školska knjiga. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi.1. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama.: Kapitalizam i sloboda. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja.spomenimo F. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora." 23 24 Isto. str. 1992. pohvalu slobodnom tržištu. tvrdi Keynes. vjeroispovijesti i mišljenja."25 No. Friedman. M. 16 ."23 No.. niti ovo široko polje."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . Friedmana. O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. Hayeka i M. 214. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. str. 14. 25 Isto. Naime. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. Zagreb. djelokrug vlasti mora biti ograničen. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. Globus . str. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. "Prvo.

3. Zagreb. O EKONOMIJI. A. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.1. MATE. W. dakako. 1992. P... EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. Samuelson. str. 17 . 26 Samuelson. Nordhaus.: Ekonomija."26 Ovdje se. P.

.

Naravno.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. u najvećoj mjeri. obrnuto razmjerni. uz ostale neizmijenjene uvjete. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra.1.2. POTRAŽNJA 2. Međutim. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. dakle.1. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom).27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. 19 . Dakako. vrijedi i obrnuto. Usredotočimo se. POTRAŽNJA I PONUDA 2. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. veća njegova potraživana količina.

Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. 20 . Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

Naime. ulijevo krivulju potražnje. tzv. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. prije svega. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. njegovo povećanje ili smanjenje. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra.2. mogu izazvati promjenu potražnje. necjenovnih determinanti potražnje. Vrijedit će i obrnuto. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. također od bitnog utjecaja na potražnju. odnosno njihova promjena. POTRAŽNJA I PONUDA 2. veličini stanovništva. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Cijene drugih dobara. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. ceteris paribus. 21 .2. naravno. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. jesu ukusi ili preferencije potrošača. odnosno njegova veličina. Veće stanovništvo. Dohodak. Pitanje supstituta. pak. Stanovništvo je. dakle. o cijenama drugih dobara. Riječ je. dohotku.1. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Neke su. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine.

2. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Obrnuto. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. Slika 2. 22 . niže buduće cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Prema tomu. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. dok promjena cijene nekog dobra znači. uz ostale neizmijenjene uvjete.

Dakle. PONUDA 2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni.2. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. Vrijedi i obrnuto.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. Dakako.2. 23 . ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. veća ponuđena količina istog dobra. upravno razmjerni. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni.2. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti.

veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. a zbog djelovanja zakona ponude. kretanje niz krivulju ponude. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. manja ponuđena 24 . Obrnuto.2. niža cijena znači pad ponuđene količine i. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. Međutim. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. stoga. Krivulja ponude je. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3.

njeno povećanje ili smanjenje. 2. Naglasimo. dakle.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. POTRAŽNJA I PONUDA količina). pak. 25 . Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. cijene čimbenika proizvodnje. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. broj ponuđača. Međutim. ovaj put u proizvodnji. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača.2. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. očekivane promjene cijene dobra. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili.2. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. Ako cijena nekog dobra miruje. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. dakako. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. Dakle. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. Također. s punim pravom. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. znači veću ponudu.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. 2. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. dakle. Međutim. 26 . s druge strane. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.2. Pad cijene izazvat će obrnuta. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. jedina ima prilike potrajati duže vremena. rast ponuđene količine. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. stoga. u svakom slučaju.3.

Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Tržišni će višak dobra. naime. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje.2. Ravnotežna cijena. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. dovesti do 27 .

cijenu prema gore. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). Dakle. poput plime. racionirajuće funkcije cijena. pak. dakako. slobodnom dobru. 28 . neće doći u njegov posjed. nasilja i kronične oskudice. U tome je bit tzv. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. posredstvom nadmetanja kupaca. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. potiskuje. Slično tomu. aktualna cijena niža od ravnotežne. "gura". pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. svaki onaj koji je spreman. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. Evidentni će tržišni manjak dobra. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Oni koji to nisu u stanju.2. i u mogućnosti. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. Riječ je o tzv. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. U svakom slučaju. Ako je.

2.3. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. 29 . Rast potražnje. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. ukratko. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.1. ceteris paribus. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.

Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je.2. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Slika 8. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.

promjene tržišne potražnje. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. Naime. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Rast tržišne ponude. Na djelu je. ceteris paribus.2. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. u ovom slučaju. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Slika 9. 31 . POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje.

promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. rast ili pad cijene. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. 32 . pak. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. naravno. u ovom slučaju. tržišna potražnja. To će povećanje. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. Dakako. krajnji će rezultat. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Naime. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje).2. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija.

istom cilju – smanjenju cijene. cijena će porasti.3. dakako. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. glede ravnotežne cijene. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. 33 . naravno. I ovdje su. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje.2. u svakom slučaju. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Međutim.2. ravnotežna će se količina dobra povećati. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). smanjiti. 2. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. U ovom. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Naime. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. glede promjene cijene. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. međutim. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. učinci suprotstavljeni. Ona će se. Konačni rezultat.

resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. po naravi stvari. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Obrnuto. ljepota je tržišne ekonomije. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. kasnije. postaju dostupna širem krugu ljudi. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. d. tržišnih sila. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. tržište je. 59. L. P. sa svojim signalima putem cijena. učinkovitijih tehnika proizvodnje.2. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. 34 . "Naprijed". uistinu. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. poduzetništva i motiva profita što. Naime. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. zahvaljujući tomu. O njemu. 1995. nešto detaljnije. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. Ali. Dobra. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje.. 29 Berger. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. Zagreb. Na ovaj način. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. Kao što je netko jednom primjetio.. a time i volju proizvođača da ga proizvode. posredstvom sustava cijena. str. Zašto? Stoga.. stvaranje i upotreba novih.d.: Kapitalistička revolucija. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje.

Osim javnih dobara. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. 35 .. javna dobra. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena.2. Racionalno je biti slobodni jahač. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova.2. Tržište je."30 2. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. str. surov mehanizam.3. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. 1947. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. New York. društveno poželjna ona nije profitabilna. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Riječ je o dobrima koja svi. platili ili ne. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. savršen. Otkazivanje sustava cijena No. koristi javno dobro. Postojanje eksternalija. međutim. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. 67. koristimo.1. sustav cijena nije. J.: Capitalism. Socialism and Democracy. reći ćemo. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Nadalje. Naime. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. dakako. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa.

inherentna razdoblja neravnoteže. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. poboljšati performancije tržišta. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. Ne čudi. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. poglavlja "Država i tržište".2. Tržištu su. dakle. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. 36 . O ovome detaljnije u okviru 10. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). Njena je namjera. dakle. stoga.

ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1).1. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A .1.1. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Prema tomu. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. između ostalog. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.3. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. 37 . Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.

riječ je o jediničnoj. a UP2 = 3 · 400 = 1200. Dakle. UP1 = 1 · 800 = 800. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). Prema tomu. 38 . koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom.3. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. stabilnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11.

c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). pad cijene ne tangira ukupni prihod. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. 39 . neizmijenjeni ukupni prihod. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. Ali. i rast cijene dobra značit će.3. Zamjećujete.

Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju.3. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Obratimo. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Dakle. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). 40 . neosjetljivu na promjene cijene. Naime. međutim. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. kreće između 0 i ∞. dakle.

Dakle. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. vrlo mala. tek teorijski moguću.3. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. primjerice. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. I obrnuto. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. 41 . snažne reakcije potraživane količine. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. Ovakvu. Poraste li. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu.

3. 42 . izmijenjenu cijenu odnosno količinu. pozitivni broj. a drugi puta na novu. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. staru cijenu ili količinu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. Nadalje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  .

Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 .3. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . To će. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Neka poraste cijena dobra A. dakako. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko .

2. dakako. Dakle. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.1. Potražnja. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Stoga su karakteristični. Provjerimo: UP1 = 42 .3. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . 19 = 798 UP2 = 38 . 21 = 798 3. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. sljedeći slučajevi: 44 .

Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Inferiornim u tom smislu da ih. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera.2% godišnje (naravno. Ukratko. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Zanimljivo je. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. potražnja također raste. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. ali raste brže od dohotka.3. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. međutim. zamjenjuju superiorniji. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje.1 = 2. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Npr. potražnja će za dobrom A porasti 2. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. 45 . da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Obrnuto. ukoliko dohodak raste.. ali i skuplji supstituti. Zaključujemo.1). Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.2. ukoliko dohodak raste.

3. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca.3. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Obrnuto. Ek > 0. Primjerice. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Sada. Primjerice. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. kada je Ek < 0. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. ± Postotna promjena potražnje dobra A .1. ili pak komplementarni karakter dobara. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. supstituirati. O komplementima. Vrijedit će i obrnuto. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Supstitucijski. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. dakle. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. 46 .

Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. U tom će slučaju pad. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Naime. ponuda je elastična. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a Ep = 1.2. a mali je rast cijene izuzetno povećava. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. a 0 < Ep < 1. a Ep > 1. odnosno rast ponuđene količine. i obrnuto. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. dakako.3. ponuda je neelastična. Vrijedi. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. stabilno elastična. Vrijedi i obrnuto. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. 47 . Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. ponuda je jedinično.

a njena je krivulja okomiti pravac.3. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. 48 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. 49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. K. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra.Wiesera. potrošačev izbor. Böhm-Bawerka. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Jevonsa. E.4. Granična (dodatna. Gossena. F. ali raste sve sporije.1. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. S. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. POTROŠAČEV IZBOR 4.Marshalla i drugih. Ovaj zakon. marginalna) korisnost. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra.H. 51 . A. Prema tomu. Mengera. Evidentno. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.

kao uostalom sve granične veličine. Granične korisnosti.s. 31 52 . Dakle. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. npr. jedinična promjena potrošnje .4.

odnosno potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Naime. Gossenov zakon. 53 . Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Naravno. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .potrošačeve ravnoteže.1. granična korisnost može biti i negativna.4. Slika 19.1. 4. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.

prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. maksimalnu ukupnu korisnost. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . No.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću.

koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". Tablica 7. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor.4. potrošačevu ravnotežu. 55 . maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. Ali.

Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. 32 Dragičević. Gossenovog zakona koji kaže da.4. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu".. Informator. međutim. 210. 1991. maksimaliziranje ukupne korisnosti. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. Zagreb. dakle. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. II. A. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.32 Drugim riječima.: Ekonomski leksikon. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. str. Na tragu smo II. 56 .

Međutim. Ukoliko. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.50 4.korisnost po novčanoj jedinici 8.67 6. pad cijene dobra A. primjerice. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 4.33 6. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. Cijena dobra B 6.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. uz ostale neizmijenjene uvjete. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.1.33 = = Granična korisnost dobra B .83 4.1.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. 57 . te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.1.4.33 5.

pozitivan broj. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. treće 7. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. Ukoliko bismo. četvrte 6 i pete. posljednje koju namjeravamo kupiti. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. 58 . u pravilu. Često se. kupujući. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. i ovdje su. Potrošački probitak. 5 novčanih jedinica. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). kupac je. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. dakle. Naime.4. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Nova. 4.2. na višoj razini potrošnje. Dakako.1. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. baš kao i kod promjena cijena. u slučaju obaju dobara. moguće različite kombinacije. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. druge jedinice 8. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. u duhu teorije granične korisnosti. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed).

Međutim. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 59 .4. u ovome slučaju. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. 10 novčanih jedinica. Njegov je probitak.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica.

Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača.4. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. Zamjećujete. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Riječ je. sa fiksnim dohotkom. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Pitanje je. 60 . i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Ukupna korist mjeri spremnost. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. o subjektivnom konceptu.1. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. naravno.3. podsjećamo. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4. . Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama.

glasi: Cijena = Granična korist . to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. 61 . Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena.4. prema tomu.

pokušava objasniti potrošačev izbor. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Doista. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici.4.4. 4. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka.1. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Prema tomu. Kupujući. 62 . U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. složit ćemo se s time. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. potrošač je u stanju povećati neto korist. međutim. Teorija granične korisnosti.

Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. uz dani dohodak i cijene dobara.4. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. nedostupne potrošnje. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. naime. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. kao i u prethodnom slučaju. POTROŠAČEV IZBOR 4. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Drugim riječima. Pretpostavit ćemo. Tablica 9. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. Crta proračuna.2.

ali ne i na crti proračuna. 64 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak.4. Limite potrošačevog izbora. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. pri tome. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 .

Pomoću nje smo.4. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. ponovimo to. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava.2 .2. 5 = 0 i 4.2 . 0 = 10 Kb = 10 .. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača.nezavisna varijabla). Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. 65 . rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. međutim. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. Vrijedi. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a .1. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Kb = 10 . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Npr. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. i obrnuto. naravno.

0 = 12 Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. Kb = 12 -2 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 1 = 10 Kb = 12 -2 .2 Ka . Kb = 12 -2 .4. 6 = 0 Slika 24. . 66 .

U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2.4. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). Vrijedi i vice versa. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. U obrnutom slučaju. Ustvrdit ćemo. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. područja potrošnje. pomoću jednadžbe proračuna. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. uz ostale neizmjenjene uvjete. omogućava osvajanje novog. i obrnuto. a vrijedit će. Prema tomu. a i pokazati. naravno. nove granice potrošnje. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. a dohodak 60. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    .1 Ka.2. 4. To je. ceteris paribus.2. prije nedostupnog. Utvrdimo. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. 67 . b = = .

POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.0 = 10 Kb = 10 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.1 = 9 Kb = 10 .2 = 8 Kb = 10 . Kao što rekosmo. 68 . Doista.10 = 0 Slika 25. vrijedi i obrnuto.4. Kb = 10 .4 = 6 itd.

69 . POTROŠAČEV IZBOR 4. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Prema tomu.4.2. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Dakle. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.3. Dakako. Slika 26.

4. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Slika 28. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. 70 .

Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. I obrnuto. dakle. U ovom će.4. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. Ukoliko su. 71 . U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. ekstremnom. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. 4.3.4.2. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. vrijedit će i obrnuto. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Naravno. odnosno tri i tako dalje para cipela.1. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.

73 . Kako. Slika 31. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. međutim. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. određuje kut krivulje indiferencije. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Naime. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule.4.

U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 .5 1  = =  . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 .5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). a vrijedi i obrnuto. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. granična stopa supstitucije. kreće li se niz krivulju indiferencije.4. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . krećemo li se niz krivulju indiferencije. pokazuje tendenciju pada. 74 . Logično je to budući da potrošač. I drugo. Dvije stvari valja uočiti. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije.

Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 33. 75 . Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .4.2. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).optimalni izbor potrošača.

"dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Poželjnije. odnosno oportunitetni trošak. Prema tomu.4. međutim. Prema tomu. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. pak. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. Niže. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Kako.

Slika 35. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.4. povećan dohodak potrošača. Pretpostavit ćemo da je. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . njegovog optimalnog izbora.2. 6 4.5. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . ceteris paribus. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže.

Ovo je najčešća situacija. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. a sa njom i kut nove crte proračuna. a time i potrošačevu ravnotežu. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra.4. Povećat će se relativna cijena. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Slika 36. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. 78 . POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu.

Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.5. pak. nižu krivulju indiferencije.1. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .2. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. POTROŠAČEV IZBOR 4. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.4. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Slika 37.

a na osnovu prethodnog primjera. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije.4. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P.2. Zamjećujete da. Ona je. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. 80 .2. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Improvizirajmo. podsjećamo. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. pak. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Nasuprot tomu. 4. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. Krivulja potražnje. Kada je. kada je u pitanju potrošnja dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica.5. R1 (Ravnoteža 1). Naime. pokazuje zakoniti. Ona je.

81 . POTROŠAČEV IZBOR recimo. 40 jedinica dobra B. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na.4. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. pretpostavimo.

Viša cijena znači manju potraživanu količinu. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. 82 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Te su iznimke od pravila da. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Na djelu je zakon potražnje.4. a niža cijena dobra. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. ceteris paribus. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. ceteris paribus. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. znači njegovu veću potraživanu količinu.

4. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ∆ Ka . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . POTROŠAČEV IZBOR 4. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ostaje ista. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . te da daju identične rezultate. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Dakle. primjerice. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A.2. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . dakle. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0.Granična korisnost dobra B . Ukupna korisnost. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .6. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je .

Granična korisnost dobra B . dokazati da će teorija granične korisnosti i. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). nešto mlađa. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Negativni predznak (Očigledno. POTROŠAČEV IZBOR . Prema tomu. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 .4. međutim. Potrebito je. postoji čvrsta veza između ovih teorija.

riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. Gossenovog zakona. 85 . odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.4. Dapače. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B .

.

1993. Bez.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". 207. Netko ili neki to moraju učiniti. New York.33 Ovako poduzeće definira 1889. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. 1990. Zagreb. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. netko ili neki snose rizik poslovanja. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. Istovremeno.. dakle. stotinu i više godina. 33 Lorković. (reprint). godine naš ekonomist Blaž Lorković. str. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".. Addison-Wesley Publishing Company. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. 34 87 .5.1.o. B.. 98.o.: Počela političke ekonomije. M.: Economics. Parkin. str. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.

profit. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Često se. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. dakle. Ali. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Stopa je nataliteta. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. grubo rečeno. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Život poduzeća nije nimalo lak. Naime. Na drugoj strani. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Naravno. dakle. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. dvije prepreke. u oba slučaja. Valja. i tržišna moć (bilo monopolska. Nimalo laka zadaća. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. 88 . lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Naše je poduzeće. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. najveći mogući u datim uvjetima. Riječ je o tzv.5. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. naime. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Ili. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. ukoliko ste monopsonist. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. ali i stopa mortaliteta. Cilj je. bilo monopsonska) poznaje granice.

Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. 35 Vidjeti: Parkin. str. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Tehnološki neefikasna. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. ekonomske efikasnosti. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. naime. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. naravno. Zaključimo. Nekoliko je razloga tomu. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. ali ne i vice versa. Addison-Wesley Publishing Company. cijene čimbenika proizvodnje. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. New York.: Economics. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje.35 Ponajprije. 1990. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. M.. u pravilu. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Ali. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. Standardni. 89 .5. ali ne i uvijek dostatna. 223-224.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.2. dakako. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Evidentno. Pojavio se ažio (agio). moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. 5 Dividenda sada iznosi 50. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. One su al pari.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. a disažio 50%  ⋅100  . 5  500  Dividenda sada iznosi 25.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. zamjećujete.. Ako je d' 2. Ukoliko.5. Ovo je.2. 5. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).5% cijena dionice jest 500.2.5 = 500 .

Priznat ćete. 1.12 = 1000 . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Budući iznos = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. gdje r = k' . (1 + r ) 1.21 (1 + r ) 2 1. 1 +  = 1000 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. 1.  100  Obrnemo li stvari. Dakle.21 = 1210.12 98 . u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. (1+r)2 = 1000 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . 100 10   .1 = 1100 . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa.5. (1+r). Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . 1.

1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice.1) (1. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.1) (1. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. dakle. M. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.1 2 3 n 1. 216. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. 1990. (1 + r ) n Ali. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. New York.. dakle.1) (1. + + / : 1.: Economics. Međutim.5. Dakako. Addison-Wesley Publishing Company.. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća..1 (1.. a kamatna stopa 10%. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. str.... formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .. godinu dana po kupovini dionice.1 = 1000 . Neka ta dividenda iznosi 10.. Cijena dionice 45 99 .44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . Ali.

.5.1 1..1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Brojnik (10) jest očekivana dividenda. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. formula vam je poznata.1 CD – CD = 10 0.1 (1. k' r k' 100 Evidentno.1 1..1) (1. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + ..1) (1.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. Naravno. CD CD 10 = /⋅ 1. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. + . Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. Dakle.. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica... a nazivnik (0.. Dakle. 2 3 4 1..1 1. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.1) (1.. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .1) jest r.1 Prema tomu. No.

ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . granični proizvod i prosječni proizvod. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada.2.5. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. zemlja) promjenljivog karaktera. 5. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. a raste veličina rada. pak. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati.1. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. dat će ukupni proizvod. kapital. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). Neprijeporno. Niski.2. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. 5. kapital). Promjene ukupnog proizvoda. Dakle. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje.

5. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. moguće i nemoguće proizvodnje. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Tablica 10. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. te promjenljivu veličinu rada. također. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Prema tomu. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. granicu između.

Ukoliko se. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. a raste input zemlje). to je promjena. dakle. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital.2. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Granični proizvod Granični (dodatni. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . 5. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Tehnološka efikasnost znači.5. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Međutim. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Ili. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada.2. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. naime. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni.

2.3. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.5. 104 . Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. te izračunajmo granični proizvod rada. Tablica 11.

nakon početnog ubrzavanja (progresije). Možda će sljedeća slika.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. biva sve sporiji i sporiji. s tim u svezi. taj rast. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). 105 . Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Uzrok je tomu početni rast. Međutim. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). uspješno dopuniti prethodni komentar. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12.5. Kada granični proizvod raste raste i prosječni.25 3.

kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Naime.4. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. Istovremeno. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Upravo stoga. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. a vrijedi i vice versa.5. granični proizvod rada raste. ova posljednja raste. 5. Uopće. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 .2. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. kao i u našem primjeru. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda.

Kao što ranije. 5. ceteris paribus.1. 5. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. ali je taj rast.zakonom opadajućih prinosa. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. međutim. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. granični trošak i prosječni trošak. 107 . uz fiksne veličine ostalih inputa. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I.3. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak.3. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. analizirajući potrošačev izbor. Dakle. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. Što se. Daljnji. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . prije ili kasnije. sve sporiji i sporiji.5. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. međutim.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja.2. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 .4. Vrijedi. Usredotočimo se. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Prema tomu. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. Slika 44. dakle. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Naime. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. ako hoćete.5. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. također. međutim. postaje varijabilan. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.

Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. 116 .5. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. konstantnim prinosima razmjera. Ukoliko je riječ o stalnim. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. dakle. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak opadati. Slika 45. ukoliko. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška.

valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. slika 46). Cijena jedinice rada neka iznosi 20. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Optimalni izbor proizvođača. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.6.1. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. 117 . 6. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . prikazat ćemo na grafički način. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

1.6. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.1. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . 6. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.

Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Provjerimo: K = 12 .2 R . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 ⋅ 6 = 0.6. Ukoliko input rada iznosi šest. Ukoliko je input rada jednak nuli. 119 . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. input će kapitala biti jednak nuli. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.

sukladno našoj tvrdnji. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. iznosi 20 novčanih jedinica. kao i cijena rada. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. u novim uvjetima. Kut crte izotroška. jest relativna Ck cijena inputa.1. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .6. mora biti razmjerno.2. Neka ona. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . upola manji. dakle. a vrijedi i obrnuto. Odredimo. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala.

u našem će slučaju (Cr=20.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.1. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. nepotpuna. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. naravno. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. i vice versa. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne.3. Karta izotroškova. 6. Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Prema tomu. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. kako rekosmo.6. a vrijedi. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška.

odnosno tehnika proizvodnje. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. 122 . Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. 6. IZOKVANTA .6.

eventualno smanjenje inputa kapitala i. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Dakle. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . s tim u svezi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Slika 49.6.

124 . Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R.6. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. 2.. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. npr. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1. 6. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom.2. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.

Drugo. 6. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom.2. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a vrijedi i obrnuto. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .6. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Ponajprije.2. Dakle.

Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.6. budući da znači veći angažman inputa. 6.3. dakako. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . veći ukupni proizvod. Slika 51. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . Tablica 18. a veća.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.

Naime. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Što je. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Isti će. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.6. Slika 52.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. međutim. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . međutim. Prema  ∆R  tomu. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 .

Zanemarimo li negativni predznak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.6.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. 128 . Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. npr.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Prema tomu. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.

Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .6. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

Proizvođač. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. nužno obara njegov granični proizvod). Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. a na drugoj. dakle. Zamjetna je. 130 . zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. odnosno proizvodnjom. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. vladaju potrošnjom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uz neizmijenjene veličine ostalih. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. pak. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. Minimaliziranje ukupnog troška. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. proizvodnoj.6.

7. monopolističku konkurenciju i oligopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. Naime. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. jednostavnosti radi.7. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. monopol. tj. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. b) postojanje velikog broja kupaca. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. 50 Pojam dobra. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni).1.

Bio bi to samoubilački korak budući da bi. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Ponajprije. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. Naime. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. nemajući drugog izbora. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. a savršeni konkurenti je. Naime. dakle. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). "od šume ne vidite drvo". savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. sasvim sigurno. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. preuzimaju. Kada je cijena zadana veličina. Horizont savršenog konkurenta moguće je. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. Naime. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. tržišnu cijenu. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). prikazati na sljedeći način: 132 . prihvaćaju. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Drugo. tržišnoj. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra.7. cijeni.

granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. dakle.7. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. Ukupni prihod. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. promjena. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. 7. prema tomu. podsjećamo.1. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. utržene količine dobra i njegove cijene. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . Ukupni. Umnožak je to.1. Moguće ga je. To je.

Proizlazi da je prosječni prihod.7. Dakle. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. i to u svim tržišnim strukturama. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. cijenu određuje i nameće tržište). 134 . ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. jednak cijeni dobra.

a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. postoji druga opcija. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit.2.7.1. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. 135 . maksimalizirati profit . pa i savršenog konkurenta. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. Međutim.

Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. 40 jedinica dobra. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. ali ni gubitak. Prijelomna točka (break even point). nakon druge prijelomne točke. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. TRŽIŠTE DOBARA 7. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest.2. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda.1.7. Ukupni prihod. ukupni trošak i profit Tablica 19. 136 .1. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. Gubitak se. dakako. očigledno. bio zamijenjen gubitkom.

Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit.2.1. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.7. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. 7. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Granični prihod. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. 137 . Dodatni je prihod.granični prihod. veća od graničnog troška. Naime. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. naime.2.

Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Tablica 20. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Dakle. Dakako da ne. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Naime. odnos 138 . pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). dakle. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Ispitajmo njegovu djelotvornost. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40.7. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška.

omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika.7. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Slika 56. 139 . istovremeno. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja.

75 9.5 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.92 13.5 9.5 9.625 10. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.7.64 Slika 57. 140 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.

Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.625.375. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Optimalna razina proizvodnje.7. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. prosječni profit jednak je 2. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. iznosi 9.375 ⋅ 40 = 95 7.1. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. prosječni profit je. 141 . prag rentabilnosti). omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka.5). TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. kao što gornja slika pokazuje.3. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Prosječni profit = Prosječni prihod . i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.

u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Zamjećujete. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. niti gubitak. 142 . vodi poduzeće u gubitak. veći ili manji od optimalnog. Optimalni output sada iznosi 30. na sreću. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. svaki output. Ne postoji profit ali.7.

Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. pri svim veličinama svog outputa. realizirati gubitak. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .7.1. savršeni će konkurent. Slika 59. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7.4.5.

gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. prekidanja proizvodnje. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. prosječni je gubitak. makar i privremenog.7.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . Naime.25 ⋅ 20 = 25 7. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. međutim. Naime.1. savršenom konkurentu. iz navedenog primjera.75 . nije moguće izbjeći. dakle. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. Našemu je poduzeću. proizvodili ili ne. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.5). a to pokazuje i gornja slika. Fiksni trošak.5. Moguće je da čudno zvuči.5 = 1.8.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.

7.5 13. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Prema tomu. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. 25 145 . pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. 25 = 25 Tablica 22.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.5* 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . To će se. naravno.67 9 10 11. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.5 = 8.4 8.

poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. imate li sreće. Stoga. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. 146 . 7. Dakako.7. Fiksni trošak se. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i.1. u kratkom vremenskom razdoblju. Ništa drugo vam i ne preostaje. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. ali gubitka manjeg od fiksnog troška.7.6. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Naime. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). veseliti se pobjedi svoga kluba. 7. može smatrati potopljenim troškom. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom.1.

jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Nije. točka a na krivulji graničnog troška može. 147 . ali i ne mora značiti početak ponude budući da. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška.7. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. proizvodio ili ne. Naime. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. u ovoj situaciji. dakle.

U tome će slučaju prosječni prihod. dakle.7. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.1. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. 7. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak.8. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Izlazak slijedi.

TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.1. Cijena Ponuda. Slika 62. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.7. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.9. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .

Međutim. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Naime. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. profit (pozitivna razlika 150 . Njihova će pojava.7. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Drugim riječima. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. dakle. u dugom vremenskom razdoblju. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita.

Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Normalni profit postoji. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Dakako. dakle. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Slike 64. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku.7. dakle. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati.

vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. realizirati odgovarajuću plaću. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Konačno. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. Vi ste. Dakle. dakako. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. U svakodnevnom životu. TRŽIŠTE DOBARA trošak. Ponajprije. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Nadalje. mogli ste se zaposliti i. pretpostavimo nadalje. propuštena plaća. Prema tomu. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. kao diplomirani ekonomist. umjesto u vlastito poduzeće.7. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. Vi vodite vaše poduzeće. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. novčana ste sredstva.

dakle. te postoji alokacijska efikasnost. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Potrebito je. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. postoji alokacijska efikasnost. naime. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak.PUT). Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. društveni interes to nalaže. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). vrjednijeg dobra. Koristiti kapacitet znači. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Resurse nije potrebito realocirati. 153 . Kada je. Na kraju. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog.7. Dugoročno. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška.

Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. sposobno. TRŽIŠTE DOBARA 7. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Ono je. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. MONOPOL 7. patenti). zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. dakle. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. u takvom slučaju.7. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. licence.2. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Druga je monopol. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. na ovaj ili onaj način. vode itd.2. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. električne energije. Povećavanje outputa. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Međutim. 154 . zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška.1.

TRŽIŠTE DOBARA 7. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. odnosno cijene dobra. Ukupni. On je u stanju. određivati cijenu dobra. postoje neka ograničenja. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Zbog čega je to tako? Monopol. Naime. Vrijedi. potraživana će količina dobara biti veća. i obrnuto. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. odnosno njegovom veličinom. naravno. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. Zbog toga se granični prihod monopola . Za razliku od savršenog konkurenta . potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji).2. Monopol je "price maker". 155 . Dakako. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. dakle.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje.2. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Naime. "pravi" cijenu.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra.7. zahvaljujući svom posebnom. posjeduje tržišnu moć. Pri tome. manipulirajući vlastitim outputom. njome upravlja zakon potražnje. ipak. povlaštenom položaju.

U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. on je maksimalan. a Ec = 1. Tablica 23. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. odnosno 0 < Ec < 1.7.

7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .

Ukoliko. koji. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. dakle. 158 .7. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. kojim slučajem.

159 .2.3. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.7. Maksimaliziranje profita 7. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Ukupni prihod. TRŽIŠTE DOBARA 7. Neprijeporno. Tablica 24.3.1.2.

output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.2.3.7. analizirajući savršenu konkurenciju. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. u danim uvjetima. Ukupni prihod. 160 . granični trošak i profit Output koji. Monopol će. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. vrijedi i u uvjetima monopola. Pravilo koje smo otkrili. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.2. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Granični prihod.

67 161 .5 7 7. naravno. Tablica 25. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).7. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Tablica 26. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. 3 jedinice dobra. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.33 6. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice.

outputu cijena dobra iznosi 9. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.7. To su. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.67 ⋅ 3) iznosi 8. 162 . Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output.67. Naime. Međutim. Pri tom. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. a maksimalni (ekonomski) profit (2. tri jedinice dobra. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. povlašteni. a mogu ga gurnuti i u gubitak.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Prosječni profit (prosječni prihod .33. već spomenute. a prosječni ukupni trošak 6.

Lošoj reputaciji monopola. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška.7. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. za razliku od savršene konkurencije. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. pri optimalnom outputu. 163 . Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Slika 69. između ostalog. vodi monopol u gubitak.4. TRŽIŠTE DOBARA 7.2. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. Ali. veći ili manji od optimalnog K. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja.

TRŽIŠTE DOBARA 7. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. Slika 70.2. prekinuti proizvodnju. dakle. makar i privremeno. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.7.5. 164 . Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. ukoliko je. baš kao i savršeni konkurent.

W. Monopolova krivulja ponude ne postoji. Međutim. krivulja ponude (bilo individualne. znači veću ponuđenu količinu. Norton & Company. pri tome.55 Cijena . kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji.. Slika 71. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. 165 .W. TRŽIŠTE DOBARA 7. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Monopol. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. New York 1991.6.7. Dakako. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. E. u različitim tržišnim situacijama.2. Podsjetimo. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. Viša cijena. Vrijedi i obrnuto. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Inc. granični trošak. ceteris paribus.: Microeconomics. 266. str.

dakle. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Dakako. značiti najrazličitije ponuđene količine. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Naime. biti u uvjetima savršene konkurencije. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. naravno. kada je riječ o monopolu.7. međutim. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. može prakticirati diskriminaciju cijena. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji.7. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. On. mora posjedovati monopolsku. odnosno tržišnu moć. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. Monopol. 2. mada to posebno ne naglasismo. Proizvođač. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. 166 . Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. međutim. 7. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. jedna te ista cijena može.2.

7. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene.2. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit.1. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . odnosno usluge. prosječni prihod Granični prihod K 167 .7. Prema tomu. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Ali.7. Slika 72. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge.

Na taj. Slika 73. Monopol. Ali. Stoga. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. 168 . TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. a ne i na sve prethodne jedinice.7. prosječni prihod. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . poznati nam. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. proizvodi output K. način maksimalizira svoj profit. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra.

Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . znači proizvodnju većeg. Ali. Sada svi kupci. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. prije svega. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Ne zaboravimo. alokacijski efikasnim outputom. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. osim posljednjeg.8. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". b) Moguće ironično. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.2. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. odnosno savršena konkurencija.7. ponajprije. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. ali povećanje profita. Pretpostavit ćemo da je. te outpute koje odbacuje monopol. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. ali i većim. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. 7.

cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti.7. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Slika 74. Nije teško zaključiti da: 1. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 .

Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. u određenim slučajevima. učiniti većim od onog konkurencijskog. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. evidentno. poznata nam ekonomija razmjera. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. mogu monopolski output. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. to nije sve. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Ali. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Razlozi za to vjerojatno postoje. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Ekonomije cilja se. zasnivanju na diverzifikaciji dobara.7. 171 . Riječ je o traganju za rentom. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. a zbog zaštićenosti od konkurencije. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Zaštićeno od konkurencije. većeg outputa jest X neefikasnost. aktivnosti koja. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Međutim. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Monopol. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). "rent seeking behavior". Naime. dakako. pak. Doista. izaziva dodatne troškove.

Slika 75. zamjećujete. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. u nekim slučajevima. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. itd. a monopolski output veći od konkurencijskog. monopol igra pozitivnu ulogu. Ali.7. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. 172 . uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Prema tomu. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. proizvodnja bijele tehnike. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove.) obara prosječni ukupni trošak. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. Sve to. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška.

većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. Drugo. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. baš kao savršena konkurencija. monopolistička konkurencija. U drugom slučaju. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. baš kao i monopol. radi se o oligopolu.7. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. U prvom. TRŽIŠTE DOBARA 7. bez ikakvih ograničenja. 173 .3. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. 7. dakle. konkurenti. Nesavršena.1. Novi se. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. ponajprije.3. ne identično dobro. Valja dodati. dakle. Monopolistički konkurenti proizvode slično. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. s opadajućom krivuljom potražnje. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. Stvarna su tržišta. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. dakako. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije.

7.3. 174 . Slika 76. dakle.1. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. On. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.1. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete.7. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol.

3. Naime. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 .2. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Ekonomski profit se smanjuje. 7. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. nove konkurente.7. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.1. Prema tomu. sasvim sigurno. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Ova je idilična situacija. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. međutim. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Budući da je prosječni prihod. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Slika 77.

proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. dakle.7. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. i dobrim supstitutima. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Nadalje. 7.minimalni prosječni ukupni trošak. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Drugim riječima. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. naime. neiskorištenog kapaciteta. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Nadalje. istovremeno.2. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 .3. međutim. Kapacitet je. Uopće. Najčešće je to ekonomija razmjera. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Monopol i monopolistička konkurencija. razlike ipak postoje. znači pojavu suvišnog. Ali.

Ono određuje i mijenja cijenu. dominantno poduzeće. itd. Manja poduzeća. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. On je "price searcher".3. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista.7. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. ali i za suradnju. 7. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. vodstvo u cijenama. Ovakvi su 177 . prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. najčešće ono najveće. određuje cijenu. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. preuzme vodstvo u cijenama. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. s tim u svezi. patenata.1. Ovdje ima mjesta i za sukob. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Međutim. Monopol "pravi". Problem međusobne ovisnosti. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće.2. Prvi je tzv. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. također. On je "price maker". Očigledno. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. a ostali ga u tome slijede.

Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). najčešće. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Ne samo zbog toga što ih. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. povećavajući output iznad dogovorene kvote. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene.7. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. prestanak sporazuma. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. veličina outputa. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. Slika 78. 178 . Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost.

budu uhićeni prilikom pokušaja provale. budući da je odbio priznati.2.B.7. Svaka igra. vjerojatno. dakle.B.1. Teorija igara može se. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. a tvoj partner to odbije učiniti. osuđeni samo za posljednju provalu.B. i B. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. poštujući pravila igre. dakako. odvija u prilično neugodnom ambijentu. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu.3.A. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. međutim.2. 179 .B. pretpostavljate." Zatvorenici. a partnera. čeka zatvorska kazna od osam godina. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. nema. i B. zbog nedostatka dokaza. Prilično složena situacija budući da A. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.3. i B. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora.A. A. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. Istražitelj stoga smjesti A. i B.A. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. ne mogu komunicirati i. U tom smislu svaki igrač.2. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. Zatvorenikova dilema Igra se.2. Tijekom istrage ustanovi se da su A.A. TRŽIŠTE DOBARA 7. Čvrstih dokaza. 7.

A. A. Ukoliko. B. strategije Priznati Priznati A.B. Na koji način razmišlja zatvorenik A. A. matematičar. 1 god.A. B. B. a B.A. 2 god. strategije Ne priznati Ne priznati B. pak. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.B. 2 god.A. prizna. ne prizna 4. ne prizna..B. 180 .A. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.A. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B. neprijeporno. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. ne prizna.B.B. 8 god. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. u svakom slučaju. meni se isplati priznati. 8 god. B. A. odnosno strategije. s punih osam godina.7. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. B.B. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. Oba zatvorenika priznaju 2.A. Dakle. 1 god. A.B. I njemu se isplati priznati.B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.A.? Ukoliko B. 4 god. i B.A. prizna. Prema tomu. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. B. prizna tada.B.B. Nash. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. A. B. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. 4 god. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. Svaki je od igrača odigrao igru. konačni rezultat.B. vodeći računa isključivo o 56 John F. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. A.

oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. ne varati. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. 181 . na račun konkurenta. 7. Ali. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. New York 1990. kao i u zatvorenikovoj dilemi. I ovdje su. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Poduzeće A vara. Inc. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. Ali..7. varati) i pridržavati se sporazuma. u pitanju dva igrača koji. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. veći ekonomski profit. str. dakle. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.2. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Oba poduzeća ne varaju 2.3.2.: Economics. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. poduzeća B ne vara 4.2. Moguće su . Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. Naime. mogu birati između dvije moguće strategije. Poduzeće A ne vara. grubo rečeno. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". 357. M. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. poduzeće B vara. Addison-Wesley Publishing Company. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. dakle. Oba poduzeća varaju 3.. sljedeće četiri situacije: 1.

dakako. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. tu doista nema dileme. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. vremena da bi se profilirao. varati. imaju dovoljno.7. Poduzeću A se isplati. I opet. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Dominantna strategijska. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. I njegova najbolja strategija je varati. A naša ga poduzeća. 182 . Svaki "niski udarac". tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. na sreću ili nesreću. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. ukoliko poduzeće B ne vara. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Pokušajmo je otkriti. Zajedničkom interesu treba. istovremeno. I konačno. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Izigravaju li. mora varati. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. pak. naime.

On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Oxford University Press. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. T. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy).7. dakle. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza.58 Ukoliko. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. 183 . New York. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. 1960. Jedna je od njih.1. Prema tomu.4. Uopće. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća.4. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Od vas se. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica.: The Strategy of Conflict. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. primjerice. međutim. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. 7. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.

pružiti potrebitu informaciju.4. 7. monopolistička konkurencija. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. oligopol. PUT Cijena>Gran. Sljedeća će tablica pokušati.. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. trošak Ekonomski profit Cijena >min. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. 90% npr.PUT Cijena>Gran. trošak Normalni profit Cijena> min.PUT Cijena>Gran.7. trošak Monopolski profit Cijena>min. slobodan ili otežan ulaz u granu itd.2. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. PUT Cijena=Gran.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . na koncizan način. Tablica 27.) vrijednosti ukupne prodaje. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.

savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. a potrošači će. oligopol ili monopolistička konkurencija. konkurencije jest idealan. Kada je prirodni monopol u pitanju. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. najniži trošak i cijenu. Ali.7. istoga kroja i iste boje. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Prema tomu. Ali. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Naime. iste zapremine motora i iste boje. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. Ili.

.

Kapital. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. novčana sredstva. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. poluproizvoda i sirovina čine kapital. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8.1. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. zemlja i poduzetništvo. odnosno čimbenika proizvodnje. dakle. dakle. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. strojevi. kapital. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. To su rad. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. naime. rudna bogatstva. preuzima rizik 187 . sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). najrazličitiji uređaji i oprema. Valja. ali i zalihe gotovih proizvoda. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Poduzetnik.8. ne znači novac. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. zgrade. Dakle. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. alati. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. vode itd.

188 . Riječ je o samosvojnim. dakle. pak. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Poduzetnik. naravno. naravno. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. 8.8. Ali. nije za bojažljive i nesklone riziku. odlučnim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. dakle. vlasnik kapitala kamatu. Vlasnik rada ostvaruje plaću. odnosno proces njihove proizvodnje. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. Poduzetnici su. Tržište. Renta. prije svega. Domaćinstva. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Vrijedi. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. a poduzeća ih kupuju. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. u prvi mah. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. a vlasnik zemlje rentu. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. naravno. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza.2. onaj ekonomski. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa.

8. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Slika 79. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. 189 . tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Dohodak = C ⋅ K. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. Prema tomu. Vrijedi i obrnuto.

transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. "kruh nad pogačom". Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. za razliku od transferne zarade. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. To je onaj dio dohotka koji. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Ili. 190 . tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi.8. Vrijedi i obrnuto. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Ekonomska je renta. Slika 80. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. kako se to zna reći. U pravilu.

cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. njegova ponuda savršeno neelastična.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. Slika 81. kada je. dakle. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. 191 . Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). a vrijedi i obrnuto.

POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. 192 . potražuju čimbenike proizvodnje.3. 8. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. derivirana potražnja. međutim. kapital ili zemlja) izvedena. naime. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti.8. Poduzeća. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. Zapitajmo se. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje.

o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . 193 . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Čimbenik Ili. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo.8. Prema tomu. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. jednostavno. a ostali su inputi fiksnog karaktera. Naime. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Ukoliko povećavate inpute rada. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika.

po logici stvari. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. jednak cijeni inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika.8. 194 . granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa. jednostavno. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.

Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. Optimalna.8. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.1. Količina zaposlenog inputa će se. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.3. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. pak.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 .8. Prema tomu. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika.

granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. U ovim naročitim uvjetima. Međutim. Podsjećamo.savršeni konkurent. uvjetima savršene konkurencije. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Međutim. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.8. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Tržište je outputa savršeno konkurentno. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Naime. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude.

198 . Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.ima određenu tržišnu moć. međutim. Slika 83. međutim. Monopson Razmotrimo. Poduzeće. Ukoliko poduzeće .3. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.kupac inputa .8. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa.u stanju utjecati na cijenu inputa.2. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.kupac inputa . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. 8.

razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Uostalom. Međutim. a cijena rada 15. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Prema tomu. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). međutim. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. naravno. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Granični se trošak rada.8. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć.monopsonist. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Tablica 29. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. iste veličine. krivulja ponude rada jest 199 .

200 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Slika 84. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada.8.

postojanje krivulje potražnje. dakle. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Naime. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. I konačno. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson.8. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. 201 . Dakle. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. međutim. ne znači. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. Ovakvo ponašanje ne znači.

Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Ne postoji krivulja potražnje za radom. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Prema tomu.4. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. 8. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.8.4. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.1. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .

203 .4. granični prihod proizvoda rada se. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa.8. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.2. Ukoliko je dotični input rad. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. = Granični trošak. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. Dakle.

.

60 Vidjeti: Parkin. Daljnji rast cijene rada može.9. Inc. kada je u pitanju ponuđena količina rada. 9.1. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. ponuda rada ne postoji. dva. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Međutim. Vrijedi i obrnuto. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. i na tržištu čimbenika proizvodnje. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka.1. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. M. 391. ponude rada. a one se tiču. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. izazvati pad ponuđene količine rada. 1990.1. Rast cijene rada izaziva. suprotna. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. prije svega. 205 . bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. rast ponuđene količine rada. u pravilu i u prvi mah. Addison-Wesley Publishing Company. međutim. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. New York.. str. Dakle.: Economics. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. kako ranije rekosmo..

Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Uporni rast cijene rada. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. rekreacija. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . povećava potražnju za normalnim dobrima. obrazovanje).9. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. To je bit učinka supstitucije. rast dohotka potrošača. Prisjetimo se. Iz tih razloga. pri relativno visokim cijenama rada.prodajom rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. ceteris paribus. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Upravo stoga.jest normalno dobro. Ali. 206 . ponuđena količina rada opada. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Ponuđena količina rada raste. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada.

koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. 9. 207 . Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Pojedina se poduzeća . sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. utjecati na cijenu rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada.kupci rada -.9. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. međutim. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada.1.

granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. uz ostale neizmijenjene uvjete.9. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. Raste. 208 . Raste li cijena dobra ili usluge. Vrijedi i obrnuto. u tom slučaju. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Ukoliko se. dakako. a) Poduzeće kupac . Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.savršeni konkurent b) Tržište rada . a sa njime.1. raste. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. granični prihod proizvoda rada. ceteris paribus. Podsjećamo.savršena konkurencija 9.2. i granični prihod poduzeća.1. Vrijedi i obrnuto.

raste i ponuda rada.2. 209 .9. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Dakle. raste li radna snaga. uz ostale neizmijenjene uvjete.1. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Krivulja ponude rada pomiče se udesno.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Ponuda se rada smanjuje. 9. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage.

te stoga i manji broj članova sindikata. Međutim.. H. 210 . New York. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. M.. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. Smanjenje će ponude rada izazvati.9. Ulbrich.. s tim u svezi. povećanje cijene rada. Sindikati. McGraw-Hill Book Company. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.. te nastojeći povećati cijenu rada.3. 1989. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada.1. R. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. ceteris paribus. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. 62 Mabry.. str..: Introduction to Economic Principles. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. 203. Primjerice.“62 Jednostavno rečeno.H.

U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. godinu dana) i. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo.9.1.2. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. 63 211 . Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. podizanje radnog morala. To ukratko.2.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. drugih troškova. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. nemate. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. TRŽIŠTE KAPITALA 9. pretpostavimo. 9. postoji i druga opcija . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. osim troškova leasinga. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd.. itd. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara).

9. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Neprijeporno. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80).

životni vijek svakog od njih neograničen. u ovoj novoj situaciji. Što. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Kako. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. jednostavnosti radi. donose kamatu od 10% godišnje. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. budući da ste ih uložili u banku. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Investirate 213 .9. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. međutim. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala.

3% 6. kada je u pitanju kupovina kapitala.9. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.3%. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.  1200  U oba slučaja.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. Tablica 31. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.3% 26.7% 20% 13. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.

2. Slika 91. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.2. 9.9. te ste ih prisiljeni posuditi. Posuditi 215 .

koji čekaju. Kada. Posuditi više znači opet. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. 9.9. koji. Ponuda zajmova Potrošači. Uopće. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. zaobilaznu. odnosno štednja omogućuje tzv. upravo ovo čekanje. Slika 92. u tom slučaju. granična efikasnost kapitala > k'. a ne odgođena zadovoljstva. Kamata je nagrada za čekanje. štede.2. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. Prema tomu. za odgođenu potrošnju. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. posrednu proizvodnju.3. u pravilu. moraju biti nagrađeni. 216 . dakle. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Međutim. Upravo stoga. dakle.

Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. životna dob i. 217 . ceteris paribus. kamatna stopa. dakako.4. očekivani dohodak. pretpostavimo. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. na ovaj posredni način. veću proizvodnju potrošnih dobara. Slika 93. Ukoliko.2. 9. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu .9. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. Proizvedeni kapital omogućuje. snažnoj savršenoj konkurenciji. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara.

županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. njezina je količina ograničena. ona je imobilna i. drugo. potencijalni dužnik. Kao što svaka općina. itd. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. dakako. Ponajprije. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. 9.3. Slike 94. ugljena itd. zaliha nafte. 218 . u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope.9.. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema.

1.potencijalni zakupac . npr..3. dakle. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. željenu količinu zemlje uz postojeću.) ostaje ista. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba.će. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . Zakupac se. 219 . Slika 95.3. tržištem određenu rentu. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.2. moći zakupiti potrebitu.9. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.

određuje visinu rente. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. zbog istog razloga. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična.9. ekonomska renta. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 .

Usredotočimo se. u ovom trenutku. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. 3. Država obavlja preraspodjelu dohotka. Država realocira resurse. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. 2. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. 221 . 10. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. 4. Stvarno. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog.1.10. 1. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge.

Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. pojava eksternalija 3. parkirališta. svjetionici itd.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. isključivo pravo njegove potrošnje.10. posredstvom tržišta izvedenoj. 10. ceteris paribus. na raspolaganju svima. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. parkovi i slično. 222 . miješana ili polujavna dobra. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. pojava monopola. jednom proizvedeno. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. sustav nacionalne obrane. konačno. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1.1. čisto javno dobro (npr. proizvodnji.problem slobodnog jahača. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. Nasuprot tomu. "free rider" problem .1. Primjer takvih dobara su ceste. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. Ukratko. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra.

Zapravo. Prema tomu. dakle. te pokušava osigurati. i novčana sredstva. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Ili. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. u boljem slučaju.10. "free rider" je osoba koja besplatno. 10. Dogodi li se suprotno. Zbog toga država igra ulogu realokatora. Isplati se. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. pak. besplatno koristiti javna dobra. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Graničnu korist moguće je. ∆ Količina 223 . DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra.1. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. prema tomu. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra.1. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. dakle.1. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. koristi javno dobro. pa. alokacijsku efikasnost. Tržište. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. da je broj onih koji će se angažirati.

Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.2.1.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Zamjećujete. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.1. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Količina javnog dobra Ukupna korist .A Granična korist .A Ukupna korist . raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .osoba A i osoba B.B Granična korist . 10. Tablica 32.10. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.

5 1 1.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 3 3. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 2 2. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.10.5 4 4.

226 . U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Međutim. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba.10. Tablica 33. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra.

10. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. prosuti trošak. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Eksterni trošak. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.1. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška.2. 10. 227 . dakle. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Primjeri eksternog troška.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

2. osim visokokvalificiranog rada. između ostalog. nejednaka je i raspodjela dohotka. vrijedi i obrnuto. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. dakle. dohodak je ono što zaradite. ovise o količini inputa kojima raspolažu. bogatstvo ono što posjedujete. Nažalost. dakako. preuzima. 235 .10. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. To. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. u još većoj mjeri. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). a prirodni monopol realizira tek normalni profit. Država. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. 10. kao kompromisno rješenje. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. Bogatstvo. Ovakvo rješenje. proizvedena količina je KR. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. Ukratko.2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. na primjeru zamišljene ekonomije. 10. realizirat ćete i relevantni dohodak. Ukoliko. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. te cijenama čimbenika proizvodnje.1.

10. dakle. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. a to su one s najnižim dohocima. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. dakle. 40% obitelji realizira 15% dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Druga petina. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Prva petina obitelji. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. 236 . realiziraju 5% ukupnog dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Kumulativno.

Ljudi 237 . Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. 40% obitelji 40% dohotka itd. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele.10. Dakle. Obrazovanje. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. također.

343. W. 362. Karatjas. makar i na sažeti način. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. str. Ukoliko se. "Mate".. Dyal. 1985. 71 72 Samuelson.2. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. Zagreb.D. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. raspravlja o raspodjeli dohotka. a nije jednaka niti raspodjela šansi.: Basic Economics. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija.A. New York. Nordhaus.. Oporezujući visoke dohotke.10. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane.. 10. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. Tako je.. 238 . npr.: Ekonomija.. P. N.2. Raspodjela nakon poreza i transfera Država.. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka.. granica siromaštva. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.A. nije moguće zaobići problem siromaštva. godini. str. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. 2000. Macmillan Publishing Company. J. pa čak i sreća. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.

Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Dakle. 239 .10.

.

11. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". razina cijena miruje. N. 176. Macmillan Publishing Company.1.. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. jednostavno. proučava posebni ekonomski entitet . nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. A.ekonomiju u cjelini. New York. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. te veličina bruto nacionalnog proizvoda.potrošača i poduzeća. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije.. 11. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . INFLACIJA Inflacija (lat. Karatjas. str. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. međutim. stopa nezaposlenosti.: Basic Economics. inflare . odnosno stopa ekonomskog rasta. 73 Dyal. Naime. Makroekonomika.naduti. itd. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. 1985. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. određivanje cijena inputa. stopa inflacije. 241 . Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. J.

str. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.: Introduction to Economic Principles. R. a 0 baznu godinu.. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. a a. n označavaju pojedine artikle košare dobara. Ulbrich.11.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. 1989.H. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.CPI).H.b.. Inc.... 293...... 242 . Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.. New York. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. Dakako.. 74 Vidjeti: Mabry. H. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.. McGrawHill..+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.

Godina 1. treća je godina bazna godina. stopa inflacije jest postotna promjena.87%. u odnosu na baznu godinu. u odnosu na petu godinu. 243 . povećanje prosječne ili opće razine cijena. 2. iznositi 11. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.5%. U četvrtoj godini. Prema tomu. Kako. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . u petoj 22. 5. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.11. 4.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.9 137. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. 3.5 Zamjećujete. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.5%.9% a u šestoj godini 37. međutim.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .3 100 112.5 122. 6.

jedne godine. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. u pravilu. Nasuprot tomu. sveobuhvatnija. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod.5 − 122 . 244 .87% 122 . Ukratko. mjera inflacije. dakako. Pretpostavit ćemo.9 · 100 = 11. jednostavnosti radi. još jedna. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. novčana. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost.9 Postoji.11. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Naime.

11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .24 29600 U tekućoj je godini. Gornja formula upućuje na to da je. upotrebom GNP-deflatora. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. odnosno stopa inflacije iznosi 18. GNP . Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP .deflator 245 . Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1.24%. u odnosu na baznu godinu.5 1500 1900 7600 900 18000 0.24%. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.

prije svega.11. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. svakako. međutim. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. stoljeća. primjerice. najvažniji. odnosno količina novca u optjecaju. reći će oni. monetarni fenomen. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. Novac. dakako. David Hume i David Ricardo. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. nije jedini uzrok inflacije ali je. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. 246 . te psihološkim teorijama inflacije. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Inflacija može.1. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Mnogi će. Međutim. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman.1. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Poznati su stariji zagovornici ove teorije.

Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. udvostručit ćete i razinu cijena. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . Q Udvostručite li količinu novca. dakako. U tom je slučaju. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Vrijedi. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. uz ostale neizmijenjene uvjete. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. fiksne veličine. Možda će to jasnije predočiti tzv.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. i obrnuto.11. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca .

Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa.000. v=4. a time i manju brzinu novca. te brzina novca opada. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. Naime.1. 11. Kakve će posljedice. te kompromisne. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).000. Prema tomu. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.1. Ukratko. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. u pravilu. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu.000 . znači i nižu kamatnu stopu. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. te će rast nominalnog bruto 248 . rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. Ovo povećava brzinu novca. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. M = 50.1.000 = P·Q 200. posredstvom jednostavnog primjera. M·v 200.11. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca).

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca.11. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. Međutim.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. ne i razmjernog povećanju količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 2 P·Q 200.000 · 4 P·Q 400. M·v = 100.000 I konačno. M·v = 100. Postoji. Doći će do izvjesnog. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. M·v = 100. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 3 P·Q 300. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle.000 249 .

strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih.11. NEZAPOSLENOST 11. ali i nezaposlenih radnika. valja spomenuti kategoriju tzv. niti kao dio radne snage. S tim u svezi. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. žele raditi. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. misli na nezaposlenost rada. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost.2. Međutim. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. stoga. koje. ne smatraju nezaposlenima a. Različiti su uzroci nezaposlenosti. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. budući da su prestali aktivno tražiti posao. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada.2.1. Nezaposlenost. prije svega. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. 250 . obeshrabrenih radnika. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. te je. pak. s tim u svezi. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. sezonsku nezaposlenost. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju.

sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. s tim u svezi. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. nažalost. ciklička nezaposlenost. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. koji. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. 251 . ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. tzv. ali ne i odgovarajuća ponuda. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. međutim.11. a povećati potražnju za drugima. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Naime. Potražnja postoji. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. frikcijska. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. dakle. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. turističkih radnika. pad agregatne potražnje i. Dok frikcijska. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. Sve osobe koje. građevinskih radnika itd. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji.) čine sezonsku nezaposlenost. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Ovaj tip nezaposlenosti. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. ne treba posebice zabrinjavati.

Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. pri datoj kamatnoj stopi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji.11. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. a stopa nezaposlenosti se. međutim. Ukratko. kriminala. smanjivanje vrijednosti tzv. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina.: Economics. M. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Osim one neposredne . riječ je o punoj zaposlenosti. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći.). odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. 1990. Vidjeti: Parkin. u tom slučaju. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. itd. 252 . nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. ljudskog kapitala 76. AddisonWesley Publishing Company. New York. odnosno prirodne stope nezaposlenosti.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost.

U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Proizlazi.2. 253 . ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće.11. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Suvremena će ekonomska pozicija.W. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Obrnuto. Dakako. vrijedi i obrnuto. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. međutim. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. ustvrditi kako izravni.2. Slika 104. naime. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.

Ponovimo. a vrijedi i obrnuto. u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom vremenskom razdoblju. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. stopa inflacije manja od očekivane (2%). odnosno postoji puna zaposlenost. prirodnoj stopi 254 . Nasuprot tomu. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. jednaka očekivanoj. Ukoliko je stopa inflacije. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). pak. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. Ukoliko je.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na).

3. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. koje se. kao inputi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. 11. dakle. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. najčešće tijekom jedne godine. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. Slika 106.11. dvostrukog računanja.

bilježi tendenciju rasta. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda.+ Kn · Cn Dakako.Realni GNP u 1995.. dakako. 256 . Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. dakle. znači ekonomski rast.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. dakle. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. Realna stopa rasta u 1996. dakle. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što.. Upravo stoga. koje. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Realni bruto nacionalni proizvod. Ona. Bruto nacionalni proizvod se. kao što znamo. Realni bruto nacionalni proizvod. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. .

Oba će pristupa. dakako. Slika 107. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. Odlučimo li se za donji kružni tok. nažalost.3. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. značiti isti rezultat. 257 . 11. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. izabrali smo pristup dohotka. Obratimo pozornost na gornji kružni tok.11.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali.

ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. ekonomist. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Dakle. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. najrazličitijih uređaja i opreme. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. automobili itd. Pristup trošenja Ovaj pristup. ceteris paribus.11. Ova. hladnjaci. tako i outputa. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća.1. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. olovaka itd. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. finalnih dobara i usluga. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. međutim. alata. za razliku od uobičajenog poimanja. i promjene zaliha i to kako inputa. poluproizvoda. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . pak. Smanje li se.1.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. 258 . i investicije. mlijeka. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. ponovimo.3. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. međutim.

stoga. međutim. transferna plaćanja. naime. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. istrošenog. Transferna plaćanja nisu. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. I konačno. funkcioniranje obrazovanja itd. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. radi se o domaćim investicijama. Naime. Neto izvoz (Ex . neto izvoz može biti i negativan. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. provedbu zakona. amortiziranog dijela realnog kapitala. državne su investicije dio državne potrošnje.11. Riječ je i o privatnim investicijama.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. dobit ćete neto privatne domaće investicije. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. 259 . Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Zamjećujete. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Isključena su. Dakako.

260 . naime. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. renti. Agregatni dohodak će. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. prema tomu. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. dohodak države. Tri su moguća načina njegova korištenja.11. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Zapitajmo se.3. svakako. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. dakako. bit će oporezovan.1. Stoga ih. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Neizravni porezi predstavljaju. dijelom biti potrošen (C).2. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga.

pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.1. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. 261 . 11. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Prema tomu.3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. prihode.3.Im = GNP = C + S + T. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .11. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. imovinu) poreznih obveznika.Transferna plaćanja).bruto nacionalnog proizvoda.Im = S + T. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . C + I + G + EX .

lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.11. 548. D. neto porezima i uvozom. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.GDP). 262 . Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. N. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Valja izjednačiti aktualne investicije...3.1989. Irwin.: Economics. Stabilnu razinu vode.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product .2. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom.. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. str. na drugoj ističe. rast će njena razina. Inc. Boston ."79 11. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. Pri tome. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. istovremeno. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.

valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Nasuprot tomu. On. Riječ je. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. dakle.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. dakle. GNP . 263 . amortizirane elemente realnog kapitala. Dakle. Prema tomu. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku.11. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. o bruto privatnim domaćim investicijama.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. valja oduzeti osobne poreze. o doprinosima za socijalno osiguranje.PI). 264 . 11. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . raspodijeljeni dioničarima itd. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. o korporacijskim profitima koji nisu. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. u obliku dividende. ali su primljeni. kamate na javni dug. ali primljene dohotke. te dodate nezarađene. posredstvom transfera. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. Istovremeno. kao što mu i ime kaže. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. itd). Riječ je. ali ne i primljen. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. mirovine. PI . ali ne i primljene dohotke.DI) preostaje samo jedan korak.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). Od osobnog dohotka (PI).4. u pravilu. primjerice. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti.11. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. Događa se to. NI -Zarađeni.

265 . O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. nije lako predvidjeti. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. ali ih je lako uočiti.11.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje.. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. kontrakcija i dno. naravno. To su ekspanzija. vrh.. Slika 108. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad.

N. Jedna od važnijih..11. te postoji puna zaposlenost. s tim u svezi. Spomenimo. Okunov zakon. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda.80 Kada. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. The Brookings Institution. A. A. u kontrakcijskoj fazi. izgubite zaposlenje tada je to depresija". 81 Okun.. Karatjas.. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti.C. M. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. Nazvan prema prezimenu autora. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. 1985.4. D. Ponovimo. čije nas promjene zanimaju. str. 192.1. 266 . a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). jest nezaposlenost. Macmillan Publishing Company.: The Political Economy of Prosperity. 1970.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. međutim. kada vi. 11. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza.: Basic Economics. New York. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Washington. J. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. govorimo o dnu. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.

ne tako rijetke. eventualno i negativnu. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. a kontrakcija nižu. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. s visokim stopama inflacije. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. Niske. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. 267 . Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija.2. pa čak i nulte. tijekom vremena. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. ruku pod ruku. Naime. stopu inflacije. pak. dakle o kontrakciji koju. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Međutim. izuzetke. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. iznimno. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i.4. 11.11. Riječ je. u odnosu na potencijalni. prati inflacija. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa.

.

1.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.1. Ili. država. agregatna potraživana količina 269 . AGREGATNA POTRAŽNJA 12. nezaposlenosti i inflacije.Im) pri danoj razini cijena. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. kontrakcije.12. Model. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. poduzeća. 12.1. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. između ostalog. GNP = C + I + G + (EX .

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Višoj razini cijena. Slika 109. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . mjerene GNP-deflatorom. pak. Kao i krivulja individualne ili.12. izražen kao realni GNP. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Naime. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. uslijed promjene razine cijena.

Ukoliko razina cijena poraste. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Obrnuto. što gotovog. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Dakle. smanjivanje količine realnog novca. ceteris paribus. Dodatna će kupovna moć. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Ukoliko razina cijena raste. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. Pad kupovne moći. za 25%. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže.12. pad razine cijena znači. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. što depozitnog novca. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 .

Rezultat su niže realne kamatne stope. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. 272 . smanjuje količinu realnog novca i. dakako.12. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovakva situacija znači pad izvoza. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. te investicijsko trošenje. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Vrijedi. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2.zajmovnih fondova . Rast cijena. i obrnuto. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Pad cijena. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i.i njihovu veću potražnju. Potrošači. te se povećava agregatna potraživana količina. obara kupovnu moć stanovništva. Obrnuto. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. dakako. te rast uvoza. ceteris paribus. 3. naime. jeftinijim inozemnim dobrima. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. s tim u svezi. ceteris paribus. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava.

12. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Slike 110. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. te učinkom vanjske trgovine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . u sprezi s učinkom realne kamatne stope.2. Brojni su. međutim. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje.

5. 274 . ceteris paribus. a time i agregatne potražnje. Dodajmo. vrijedi i vice versa. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. Veći broj ljudi. ceteris paribus. 2. Naravno. ceteris paribus. te brojnim drugim dobrima i uslugama. uz ostale neizmjenjene uvjete. Pad poreza. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. Porezi Rast poreza će. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. stanovima i kućama. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. znači i veću potražnju za hranom. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. vrijedi i obrnuto. znači i rast agregatne potražnje. 4. naime. očekivanja izazvati. pak.12. Pesimistička će. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. 3. pad agregatne potražnje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. ceteris paribus. Rast poreza. Naime. izaziva pad raspoloživog dohotka. odjećom. vrijedi i obrnuto. Dakako. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. izazvati pad agregatne potražnje. praćen rastom raspoloživog dohotka. znači i povećanje agregatne potražnje. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju.

koje su posljedica promjene razine cijena. stoga. S druge strane. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje.12. na novčanu masu. ceteris paribus. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. znači i manju agregatnu potražnju. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. 8. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Vrijedi i obrnuto. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. a time i na agregatnu potražnju. uz ostale neizmjenjene uvjete. povećati agregatnu potražnju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. 7. dodatni. međutim. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Promjene količine novca izazivaju. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. uz ostale neizmijenjene uvjete. Pad raspoloživog dohotka. izazvan padom državnih transfera. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Rast transfernih plaćanja. Međutim. 275 . Pad će kamatnih stopa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. kamatne stope zabilježe rast. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka.

12. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti.12. 276 . Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. predstavljene GNP-deflatorom. pod utjecajem promjena razine cijena. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. AGREGATNA PONUDA 12. postoji i samo jedna. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Puna zaposlenost. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje.1. s druge strane. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. mjerenog realnim GNP-om. s tim u svezi izazvane. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.2. isključuje cikličku nezaposlenost. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu.2. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude.

dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Dakle. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Naime. a posebice cijene rada (plaće). Primjerice. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. konstantne veličine. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. 277 . njegov output ostaje neizmijenjen. Očigledno.

Pri tome se angažiraju i suvišni.12. do tada neiskorišteni kapaciteti. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. 278 . U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). uz neizmijenjene cijene inputa. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. Rast cijena finalnih dobara i usluga. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga.

Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. zbog razumljivih razloga. Važna je. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope .2. o "pregrijanoj ekonomiji".odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. i agregatna ponuda. i kvaliteta radne snage. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. dakako. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. a s njime i agregatna ponuda. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti.2. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Riječ je. 12. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . 3.12. strojevi. oprema. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. ceteris paribus. Više kompetentnih. 1. 2. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa.

12. u pravilu. tj. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. ceteris paribus. dakle. Naravno. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Rastu agregatne ponude pogoduje. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. povećanje agregatnog outputa. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. 6. 5. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. 280 .

Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.12.3. 281 . Rast plaća. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Vrijedi i vice versa. 12. ceteris paribus.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. 1.

Zamjećujete. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. ceteris paribus. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo.12. Pad cijena sirovina. u dugom 282 . Rast cijena sirovina. promjene cijena inputa. pak. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Dakle. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Slika 114.

Slika 115.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. 283 . Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Međutim.12. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. 12. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.

Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. podiže razinu cijena. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena.12. 12. poput plime. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu.1. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. između ostalog. Agregatni manjak dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. 284 . Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa.3. Neplanirano smanjenje zaliha. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. i rast nezaposlenosti.

12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. odnosno potencijalnog GNP-a. 285 . Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda.12.2.3. dakle.

Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. 12.3. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a.3. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. 286 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. dakle.12. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a.

and Money) objavljeno 1936. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. prekomjerne nezaposlenosti. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. nefleksibilne. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118.4. godine 287 . kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. prije svega. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). plaće rigidne. Najznačajnije životno djelo J.3. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije.12. Isti uzrok. dakle. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti.M. Interest. kamate i novca (The General Theory of Employment.

prije svega. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . 288 . Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.potrošnje (C) i investicija (I). Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti.12. Državna intervencija. može biti neposredna i posredna. u smislu povećanja agregatne potražnje. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. Posredna. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. pak. pada agregatne potražnje. Slika 119.

85 zovu ekonomika potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.5. 85 Harrod. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. 289 . Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha..12. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost.: The Life of John Maynard Keynes. Spomenimo. 12.3.. Macmilann and Co. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . 1951.F. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. kao što ranije naznačismo.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. Poznat i kao "francuski Adam Smith". budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". R. London. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Saya i drugih. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Ova. s tim u svezi. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne.. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. 121. Ricarda. Prema tomu. str. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.

Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. Nova. 290 . privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Boston. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje.Irwin.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Inc. s tim u svezi.. Richard D. uslijed pojave nezaposlenosti. 623.1. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. N. 2. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. pad cijena inputa. str.. 87 Vidjeti: Hyman.12.: Economics. Slika 120. MA 1989. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1.5. D.

Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog.12. Boston. rast cijena inputa. Slika 121. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 291 . uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.Irwin. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. 12. 624. 4. MA 1989.88 88 Vidjeti: Hyman. N.3.javlja se. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Rast nezaposlenosti . uspostavlja u točki R 2. te se ravnoteža.: Economics. i ciklička nezaposlenost. s tim u svezi.2.. naime. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. str.5. u uvjetima pune zaposlenosti.. Richard D. Inc. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. D.

Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Nova. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 3. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 4. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces.12. 292 .

raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . držeći razinu cijena stalnom veličinom. Naime. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.istraživat ćemo. očekivani (budući) dohodak. kao što rekosmo ranije. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Međutim.model agregatnog trošenja . itd. životna dob članova domaćinstava. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.Im). istovremeno. Ona. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. Naša je. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. Prema tomu. dakle. investicije (I). na sljedećim stranicama. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). 293 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. odluka o tome koliko štedjeti. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja.13. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . 13. Našu ćemo pozornost.1.

u pravilu i u prosjeku. Ili. granična sklonost potrošnji jest promjena. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka.1.13. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. 294 . Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. upravno razmjerni odnos. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.1.

Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. štednja je negativna. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.13. granična sklonost štednji jest promjena. Ili.

Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.3. a granična sklonost štednji 0.13. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .40 1.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.40 -0.87 0.93 0.07 0.05 0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.7.13 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.05 0.84 Prosječna sklonost štednji -0. U tom je slučaju štednja negativna.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 . Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.

Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. 297 . ušteđena. Granična je sklonost štednji (0.13. Trećega nema. Granična sklonost potrošnji = 1 . Naime.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. Upravo stoga.Granična sklonost štednji. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Dakako. stoga. vrijedi i obrnuto. Podsjećamo.Granična sklonost potrošnji . te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. pak. Prema tomu. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .

a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 298 .13. naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. Taj pravac. U slici 122. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom).

Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. dakako.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. korespondirajuća funkcija štednje.7 + 0. Ovaj dio potrošnje.7 DI S = . 299 .C. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. vrijedi i obrnuto.7 .7 ⋅ DI). jest autonomna potrošnja (Ca). budući da je S = DI . glasi: Štednja (S) = DI . čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.3 DI .0. dakle. Na slici 122. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0.

8 raspoloživog dohotka. Vrijedi. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . 300 . potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. i obrnuto. Potrošnja i realni GNP . rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Istovremeno. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda.1.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Naime. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Može li se. Dakako. također. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. dakako.2. GNP = C + S + T. Dakle. međutim. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. rast dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.ukupnog raspoloživog dohotka.13. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). odnosno bruto nacionalni proizvod raste. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.

Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.2 1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.8 1.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.4 = = 0.8 realnog raspoloživog dohotka.13.4 0. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. odnosno 0.5 2 2.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.4 novčane jedinice. 301 .5 1 1. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0. Slika 123.

Slika 124. Podsjećamo. strojeva. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. dakle. kada. poluproizvoda i sirovina). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . alata.13. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada.2. 302 . odnosno investicija.graničnu efikasnost kapitala. najrazličitijih uređaja i opreme). Kupovina. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika.

Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. očekivani pad profita.). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. veličina amortizacije. Međutim. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. ceteris paribus. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. krivulja potražnje se pomiče udesno. i obrnuto. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Ukoliko. dakako. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. npr. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. Obrnuto. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. veličina amortizacije. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. ceteris paribus. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. poduzeća očekuju. primjerice. Prema tomu. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. neki su čimbenici (očekivani profit. Vrijedi. 303 . pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. i obrnuto. Međutim. dakle. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ .13. Prema tomu.profitabilan. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. Vrijedit će. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. općenito.

ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Upravo stoga. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. dakle. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. Činjenica je. dakle. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. 304 . budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. suvišnih kapaciteta. Budući da je. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a.očekivanom profitu. Investicije ćemo.13. međutim. baš kao i potrošnja. Možda očekujete da će investicije.

određuju političke odluke nadležnih skupština. 305 . funkcioniranje školstva. Državnu potrošnju.13. 13. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. dakle. zdravstva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. provedbu zakona. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja.3. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. itd. pa.

306 . 13. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.4. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.13.

rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Njemačkoj itd. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. 307 .1. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. i obrnuto. revalvacija .13. Devalvacija. naime. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. ceteris paribus. izvoz će biti veći. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Tečajevi. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara.4. Austriji. naravno. Vrijedi. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. veći izvoz. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. izvozne mogućnosti Hrvatske. rastu i primjerice. Suprotno tomu. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Obrnuto.smanjuje izvoz. Veći inozemni realni GNP značit će. Izvoz nije funkcija domaćeg.

Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače.2. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. ceteris paribus. veći uvoz. veći uvoz. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Uvoz će. 13. ima za posljedicu rast uvoza. međutim.13. Prema tomu. Rast domaćeg agregatnog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Tečajevi. 308 . ceteris paribus.4. uz ostale neizmijenjene uvjete. Veći domaći realni GNP znači. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3.

Uvoz. međutim. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. da je i neto 309 . Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. uz ostale neizmijenjene uvjete.13. Revalvacijom se. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Zaključujemo. naime.3. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.4. Obrnuto. 13. Pretpostavimo li da se povećava. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. 310 . Slike 130.

Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130..13. Slika 131. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Obrnuto. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. pak. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. te neto izvoz postaje negativan. Kao što je već rečeno. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. devalvacija. ceteris paribus. ceteris paribus. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. neto je izvoz pozitivan. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. rast će uvoza. nadolje i ulijevo. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. rast će izvoza. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. 311 . npr. Nasuprot tomu.

.

pri datoj razini cijena.1. 14. međutim. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja.14. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. 313 . Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. Sada smo. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje.

14. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. pa. dakako. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. te su predstavljene kao fiksne veličine. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. potrošnja su i uvoz. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. U pretposljednjoj koloni tablice 39. dobit ćete agregatno trošenje. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. 314 . stoga i neto izvoz. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije.

Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Izvjesna. Ovdje valja ubrojiti investicije. državnu potrošnju. naravno. samosvojna trošenja. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Prvu skupinu čine autonomna. Autonomna potrošnja. pri svim razinama realnog GNP-a. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. iznosi 200 novčanih jedinica. izvoz. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. 315 . iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). To je. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. u našem primjeru. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. ali i (autonomni) dio potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. naime.14.

Razlika. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.7 0. Prema tomu.7. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. upozoravamo na to. određuje kut C+I+G+EX krivulje. Dakle.14. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . iznosi 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). 316 . odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. pak.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. Uvoz.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Oduzmete li.7 novčanih jedinica. ponavljamo. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. Ili.2.2 novčane jedinice. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. to je promjena. granična sklonost potrošnji iznosi 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. Ili.2 = 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.5. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja.

uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. međutim. skraćeno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge.5. dakle. odnosno agregatnog trošenja.14. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. granična sklonost trošenju. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.5 kuna porasta induciranog. odnosno krivulje agregatnog trošenja. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. Graničnu sklonost trošenju moguće je. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. 90 91 Ubuduće. Ne zaboravimo. Dakle. 317 .

Tablica 39. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.14.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. 318 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. Taj pravac. naime.2. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. 14.

osim u točki ravnoteže. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Ove će disproporcije. zalihe se.2. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. 14. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a.1.14. Podsjećamo. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. Prije presjecišta. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Makroekonomska ravnoteža . 319 .

Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. povećanje realnog GNP-a. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. stoga. Zalihe (gotovih proizvoda. niti padaju kada je agregatno 320 .14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. poluproizvoda i sirovina). niti rastu. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem.

paušalni porezi (lump sum taxes). Makroekonomska ravnoteža . dakle.I + G + EX = S + T + Im. moguće je objasniti i pomoću. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. 14. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Koristeći podatke iz tablice 39. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX).I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). ravnotežni realni GNP. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . pa. Tablica 41.tzv. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.2. 321 . Obrnuto.2. Stabilni.

Slika 136.14. 322 . Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). stoga.

te proračunskog deficita. investicije.I .30 = 70 . Deficitarna trgovačka bilanca = S .NX = S .(G . Kada je realni GNP veći od 400.40 .(Proračunski deficit) .I . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.30 Dakako.T) . zbroj investicija.14. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). kada je. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. 323 . Posljedica je rast zaliha.I . Dakle.60 .T) = S . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . dakle. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. neto poreza i uvoza. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.30 = . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. neto poreza i uvoza.Im) + ( G . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".

3. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. a zbog očekivanja viših profita. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. državne potrošnje. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Neka se planirane investicije.3. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Promjene autonomnog trošenja (investicija. ali koje ne mijenjaju njen kut. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. povećaju za 100 novčanih jedinica. 14. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.1. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Tablica 43.14. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 .

325 . pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. naravno. Također. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. i obrnuto. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100).14. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. u obama slučajevima.5. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Vrijedit će. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.

i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda.granična sklonost uvozu. pa. Vrijedi i obrnuto. Raste li. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. Naime. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. ceteris paribus. manju graničnu sklonost trošenju. granična sklonost uvozu 3. Obrnuto. granična porezna stopa. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Rast granične sklonosti uvozu. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu.2. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. granična sklonost potrošnji 2. Vrijedi i obrnuto. manju graničnu sklonost potrošnji i. obrnuto razmjeran. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14. Ovo. pad granične sklonosti potrošnji. uz ostale neizmijenjene uvjete. dakako. znači manji raspoloživi dohodak. znači pad granične sklonosti trošenju. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. 326 .3.

istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Tablica 44. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.14. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.875  .    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. Granična 5 20 = 0. Ravnotežno agregatno trošenje. Međutim.7  .2.875 raspoloživog dohotka. te graničnu sklonost potrošnji.

72 457.5. možda.0. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . udio poreza u realnom GNP-u.58 640.8 328 .7.14.14 25. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.8 = 0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.t)] ⋅ Realni GNP.0857. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.15 548. Budući da je DI = (1 . [ GSP ⋅ (1 .875 (1 .42 60.0857) = 0. 8.875 ⋅ 0. stoga.2=0.875 ⋅ 0. dakle.29 365. Tablica 45.43 182.875 ⋅ (1-0.9143 = 0. graničnu poreznu stopu i. Potrebito je.5). ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.57% realnog GNP-a. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.86 274.71 34.28 42.85 51. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.t)] = 0. Neto porezi su. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.7-0. Ili. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). međutim. Granična porezna stopa neka iznosi 0.t) ⋅ Realni GNP.5.2) = 0.57 17.00 91.

s . Budući da granična sklonost uvozu jest. Ili.7 realnog GNP-a. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.8.14. a zbog rasta potrošnje. 329 . Uočili ste.6. u obama slučajevima. 0. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.2) ].6. Raste.8) .GSU (0. S prvobitnih 0. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. u prvom slučaju. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.8. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu.6 [ GSP (0. stalna veličina (0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. stoga. C = 30 + 0. ravnotežno agregatno trošenje.5 ona skače na 0. ∆ Potrošnja 80 = = 0. ravnotežni realni GNP iznosi 500. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0.dakle.8 ⋅ Realni GNP. odnosno ravnotežni realni GNP. kut krivulje agregatnog trošenja. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. međutim. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.875 raspoloživog dohotka.8 realnog GNP-a. bilježi rast i iznosi 0.

pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. naplatiti odgovarajuću kamatu.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . Što će se. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.4. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. smanjili potrošnju i povećali štednju. uloživši je u banku. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . 14. Pretpostavimo da ste.875 raspoloživog dohotka.1143 realnog GNP-a. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0.14. Granična je sklonost štednji iznosila 0.

ceteris paribus.9143 = 0.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.1143. odnosno 0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.29 365.15 548. Tablica 46.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91. ∆ Štednja 11.14 4. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .0.58 640. Predstavimo novu situaciju.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.125 ⋅ 0.0.57 -7. Prema tomu.71 34. međutim. dogoditi ukoliko se.43 182.42 60.0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .125 ⋅ (1 .43 = 0. poveća granična sklonost štednji i.28 42.2344⋅ (1 0.0857)] ⋅ Realni GNP.30 + [ 0.43 Naime.85 51.0857)] ⋅ Realni GNP.0857) ] ⋅ Realni GNP. = = 0.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.875 ⋅ (1 . Što će se.0857) ] ⋅ Realni GNP.125 ⋅ (1 .00 91.29 15.86 274.7656 ⋅ (1 . 331 . štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. Provjerimo navedene tvrdnje.30 + [ 0.72 27.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.125  .0857) = 0.15 38.14 25.2344 raspoloživog dohotka.72 457.0. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.57 17. stoga. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. a funkcija štednje S = .

a ravnotežni realni GNP 400.42 60.43 182.5.86 274.72 77.86 34.72 457.14 25.85 51.71 34. iznosi 0. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. 332 .28 42.15 548.15 98.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.7 ili 0.58 640. odnosno 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47. Rast štednje ima.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.9143 = 0.29 365.7656 ⋅ 0. ceteris paribus.57 17.7656 ⋅ (1 − 0.14.0857) = 0.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8. kao što ranije rekosmo.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.57 12. Granična sklonost trošenju iznosi 0.7 . Granična sklonost potrošnji.29 55. uz ostale neizmijenjene uvjete.7656 raspoloživog dohotka. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje.14. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. povećanja štednje. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. 333 . kada je o pojedincu riječ. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. znači rast njegovog dohotka. međutim. ceteris paribus. naziva se paradoks štednje. Do paradoksa.

podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja.14. dakako. Slika 140. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. 334 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Pogled će nas na sliku 140. multiplikator. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. jednostavno.5. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Vrijedi. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. multiplikatorski učinak. Naime. Prema tomu. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv.14.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. 1 . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 .Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan.

5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.2). Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. a granična sklonost uvozu 0. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.7.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). multiplikator će biti: 1 = 1. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.67. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.14.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Multiplikator = 1 − 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . 1 − 0 . Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.

Pretpostavimo nadalje da je. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.1.2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. autarkičnom gospodarstvu. . U tom će slučaju.5. budući da je riječ o zatvorenom. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.14. granična sklonost uvozu = 0.5. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. 1 . 337 . U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. 14. kao što zamjetismo ranije.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. Međutim. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1.

6. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. dakle. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.Granična sklonost trošenju . Koristeći sljedeće formule.Granična sklonost trošenju. primjerice. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. 14. 1 Multiplikator = 1 . Granična sklonost štednji = 1 .14. Dakle. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. Država može 338 . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva.

korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. naime. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP.6. Promjena autonomne potrošnje ovisi.14. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. o graničnoj sklonosti potrošnji. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. Međutim. Vrijedi. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. autonomnim porezima. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. efikasnost državne potrošnje. nažalost. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Međutim. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. 339 . Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Obrnuto.9). U praksi je. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Upravo stoga.9. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. dakako.1. posredstvom državne potrošnje. i obrnuto.

autonomnim porezima. Kao što zamjećujete. Valja zaključiti da država jest u stanju.9. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. varirajući veličinu paušalnih 340 . porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. Naime. u cijelosti u potrošnju.realnog GNP-a.9 = −3 1 − GST 1 − 0 .2. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. ne ide. a porezni multiplikator 3.14. dotle dodatna kuna.9 = − ⋅ 0 . Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. dakle.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.7 0 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.33. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . a granična sklonost uvozu 0. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.

Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.25 0.9(1 − 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5) − 0. i veličinu induciranih poreza.9].9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.5 (t=0.5).2] 1 − 0.5 = 0. 14.2.45 − 0.9 ⋅ 0.t) = 0.6. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.45 341 .2. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .2] 1 − [0. država može.33 1 − [0. (GSU = 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.0.2).14.9 (1 . Granična sklonost uvozu. kao u prethodnom primjeru. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. s tim u svezi. Međutim. dakle. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.5) = 0.

U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .75 Pojava je granične porezne stope. što su.14. Što je veća granična porezna stopa. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.75 Međutim. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. postoji još jedna mogućnost.Granična sklonost trošenju Prema tomu.GSU = 0.1.5 + 0 . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.Granična sklonost trošenju .1 ⋅ 0.05.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.25 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .2 0 . Stoga je i multiplikatorski učinak.5 = 0.33 0 .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.9 tada je GSŠ(DI) = 0. 342 .33 1 − GST 1 − 0 . dakle.45 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .t) = 0. Multiplikator = 1 1 = = 1.05 + 0 .0. Ako je GSP(DI) = 0.2 = 0. veći inducirani porezi. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.

U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Kao što rekosmo. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa.1. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Zahvaljujući tomu. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. On olakšava i ubrzava razmjenu. odgođenih. podmirite u 343 . Novac je. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. obračunska jedinica. dvostruko podudaranje želja. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. budućih transakcija. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. međutim. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. bez obzira kako nastali. Novac kao obračunska jedinica. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove.15.

novac je ono što funkcionira. duhana. pri tome će.zlato i srebro. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Sredstvo razmjene. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. a potom i kao obračunska jedinica. Dakako.konzervator vrijednosti. poput stoke. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Prednosti su plemenitih metala. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. istovjetnost kvalitete.. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. npr. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. 15. kao novca. služi i kao zaliha vrijednosti . Razlog držanja novca. Prema tomu. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. U vremenima inflacije. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje.2. prije svega. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Kao i prethodna. 344 . pšenice. djeljivost. kao sredstvo razmjene.15. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . itd. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Međutim. krzna. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. trajnost.). bile očigledne: laka prenosivost. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Štednja je. Najrazličitije su stvari. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. u najgorem slučaju. unutarnju vrijednost.

Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Trajao je sve do I. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. rezervne valute (dolar. svjetskog rata. godine. naime. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. u početku bijaše konvertibilan. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. imala je zlatnu podlogu. taj drugi oblik novca. Metalistička teorija. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. 345 . taj prvi oblik papirnog novca. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. U Engleskoj je. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. koja glasi na donositelja.15. Papirni novac. svjetskog rata. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). ipak ograničavali. etablirani nakon I. funta). Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Banknota.44 kg.

Unatoč nekim lošim iskustvima. zlatni se standard napušta.15. jednostavnije. depozitni novac. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. spomenimo posljednji oblik novca .3. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. 346 . Depozitni novac (knjižni. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. ceteris paribus. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. 15. za razliku od papirnog i kovanog novca. dakle.nevidljivi. Riječ je. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. ovisi o količini novca u optjecaju. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. ne posjeduje materijalni oblik. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. Ili. a nalazi se na računima banaka. dakle. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. I konačno. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji.

Naime. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. 60. Šokman. str. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. prije svega.4.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Zagreb. Novčani je agregat M2 šira mjera novca.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. A. namijenjena štednji. Pokušajmo objasniti cijeli proces. Informator. 94 Perišin.. njihova ih namjena . valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. Međutim. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka.15.: Monetarno-kreditna politika. 1992. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. kao komponente novčane mase (M1).”94 15. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv.štednja diskvalificira. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. 347 . “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. BANKE I STVARANJE NOVCA . “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. I. “near” novca. Ovdje. a vista). međutim.

Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. 39. No. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica.: Monetarno-kreditna politika. 96 Parkin. posjedovati određenu rezervu . banku B. I. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. Ovaj će depozit.4 na jedinicu depozita. 717. Pretpostavimo. Addison-Wesley Publishing Company. str. na svakih 100 dolara depozita. manje od 2. Informator. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. A. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. drži. New York. Banka B će 95 Ali.97 Prema tomu. Šokman. određeni. nadalje. po sili zakona. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. 1992. Iznos ovih sredstava je neophodna. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. M. obliku rezerve likvidnosti. Zagreb. u svakom trenutku.. str. 1990.rezervu likvidnosti. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. tipična američka banka. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. 348 .: Economics.5 dolara.15. minimalne likvidnosti ili tzv.. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. u obliku rezerve. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. 97 Perišin. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. Prema Parkinu96. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke.

Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.15.4 8. način: Tablica 48.4 250 Novi krediti 60 36 21.96 19.44 150 Nove rezerve 40 24 14.6 novčanih jedinica. itd.96 100 349 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.6 32.6 12.64 12. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. itd.. možda pregledniji.4 na jedinicu depozita). Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.

Karatjas. 350 . dakle. Zašto? Zato što (jednostavni ili. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica.. za 150 novčanih jedinica.: Basic Economics. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. iznosi 2. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. kako ga još zovu.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. u našem primjeru. Macmillan Publishing Company.5. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.A. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. 249. 1985. N. 4 = 2. New York. str. Naime. potencijalni) novčani multiplikator.15. J.5 98 Prema: Dyal. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica.

može teći i u suprotnom smjeru. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve.5 = 250). depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Dakle. u banke stvarajući novi višak rezerve. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. izvan računa banaka. u obliku gotovine. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Proces.15. 351 .5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. u obliku depozita. Oni mogu biti zadržani. dakako. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. odnosno količinu novca.4).5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . Istina. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada.5 ⋅ ( − 60) = −150] .5. kao u našem primjeru. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. novčani multiplikator iznosi 2. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2.

Ona. A. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.5. Homewood. svojim djelovanjem. I.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. Dow Jones-Irwin. utvrđuje opću likvidnost banaka. Illinois.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. te je sada Hrvatska narodna banka. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Narodne novine. itd.: The Money Market. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. M. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. 101 Vidjeti: Stigum. Šokman. u svezi toga. 100 Perišin. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. te odgovara za realizaciju monetarne politike. broj 35. izdaje novčanice i kovani novac. utvrđuje količinu novca u optjecaju. 99 352 . S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca.. Zagreb. str. svibnja 1995.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske.: Monetarno-kreditna politika. 178. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. 1992. Informator.. 26.15. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju.. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. Konkretnije. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. 1983. kontrolira banke.

Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.5. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. 15. 102 353 . U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1.1.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.5. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.15.1.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Međutim. vrijednosne papire kao što su. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i.15. a potom. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. do rasta investicija i agregatne potražnje. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. 361 .M1) veća što je kamatna stopa manja. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. i agregatnu potražnju. dakako. pri kamatnoj stopi (k’0). Neki ekonomisti . posredno.monetaristi . dakle. angažirati na način da zarađuje kamatu. kao što već rekosmo. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). naplatiti kamatu. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . obveznice. Kupovat će. primjerice.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope.

Kao što znamo. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. 104 Vidjeti: McEachern.. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. porasti za 5%. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). SouthWestern Publishing Co. Ukoliko. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. također.: Economics -A Contemporary Introduction. str. M poraste za 5% tada će. nominalni GNP. Milton Friedman. Cincinnati 1988. 362 . povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. primjera radi. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. Prema tomu. uz pretpostavku da se v ne mijenja. W. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara.. A.15. 337. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP .

nakon potrebitih prilagodbi. naime. količina novca mora. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. a te je promjene moguće anticipirati. Ili. pratiti promjene realnog GNP-a. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. ako se v mijenja. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP.15. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Njezin je. 363 . Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Ključno monetarističko pravilo. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena.

Ukoliko je. padom privatnih investicija. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. pak. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Svakako. Učinci rasta državne potrošnje. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. učinak istiskivanja. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. u pravilu. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). u velikoj mjeri. stoga. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. 364 . pad privatnih investicija.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Rast je državne potrošnje (G). Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. po agregatnu potražnju i realni GNP. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Naime. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. prema njihovomu dictumu. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka.

Buchanon. Zagreb. Irwin.. Macmillan Publishing Company. 5. 1985. W. and the Market. Informator. W.. vol. Baily. Školska knjiga.. 9. 365 . Bilić. Journal of Law and Economics. 1991. Black.: Ethics. New York. Pravni fakultet u Splitu.3. M. Homewood. Oxford. R. Karatjas..: Macroeconomics. 1988. T. 1996. 6. A. 1985. Daniel. Lj.. Financial Markets.. P. d. Coase. Homewood.: Macroeconomics. 1991. "Naprijed".A. M. I. October 1960. Efficiency.. Friedman. Bronfenbrenner. Zagreb..: Politička ekonomija.: Basic Economics. 8.: The Problem of Social Cost. Dragičević.. 1987. 4. 3. Baban. Dyal. 2. N.: Kapitalistička revolucija. BPI. Clarendon Press. Houghton Mifflin Company. 1991.LITERATURA LITERATURA 1. Boston. 1995.: Tržište.d. Inc. Gardner. Split.: Ekonomski leksikon. A.: Money and Banking. Zagreb. 7. L. J. Berger. D.Irwin.P. and the International Sector. Richard D. N. Sichel.. 10.

14. New York. R. Hilferding. Heilbroner. Avon. New York. Schmalensee. Zagreb. 1988. Heyne. Mc Graw-Hill Book Company. 1981. D. Beograd. Fischer.. 22. Zagreb.: Kapitalizam i sloboda.LITERATURA 11.. 1984. Heath and Company. Galbraith. 1958. Penguin Books Ltd. Friedman.o.: Macroeconomics . K. "Mate" d. Macmillan and Co. Kultura.. R..Školska knjiga..: Free to Choose. L. 16. Thurow. 1987. Lexington. 20. Stvarnost. Macmillan Publishing Company. R. J. M. Taylor. Galbraith. Globus .. F.B. Hall.: The Economic Way of Thinking. 18. K. New York. H. R. 21. M. Performance and Policy. Zagreb. 13. J. 12. 1995. W..: Macroeconomics-Theories and Policies.: The Life of John Maynard Keynes.Theory.: Principles of Macroeconomics. 1986. J.: Doba neizvjesnosti.. Henderson. Inc.. 17. 1951. R.W.. V... P. 19. The Dryden Press.. Friedman.o. Dornbusch. T. Froyen. 1988. New York. E. 1983.: Ekonomija za svakoga. Leftwich.. New York. London. D.. R. Harmondsworth. Eckert... S. R. L. W. J.. 1992. J. 24. Norton & Company. Stvarnost.: Financijski capital. R. Zagreb.. 1991. 1981.. 1986.: Introduction to Macroeconomics. 15. R. Harrod. Friedman. Poole. C. Macmillan Publishing Company. Galbraith..: The Price System and Resource Allocation. R...: Almost Everyones Guide to Economics. 23.K.: Anatomija moći. 366 .C.

. Boston. 37. Mankiw.: Principles of Economics.o. Hyman. Zagreb. Hyman.G. 32.: Opća teorija zaposlenosti.: Počela političke ekonomije.o.: Economics ..: Modern Microeconomics .LITERATURA 25.A Contemporary Introduction. 1993. New York. 1998. 36. 1979. New York. Lorković. 367 . tom 19. 30. Inc. N. 1989. "Mikrorad" d.. Mc Graw -Hill Book Company. Cincinnati.. 33. Šokman.: Economics. N. 1989.: Introduction to Economic Principles. 35. Mabry. Ulbrich. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.. New York. A. Zagreb. 34. M. Mansfield. 1987. Parkin..: Osnovi kritike političke ekonomije I. 26. W. The Dryden Press. Addison-Wesley Publishing Company.. Zagreb. J. Centar za kulturnu djelatnost. Norton & Company. H. 31. H. 1989. 1991. 28. 1992. Perišin. R.: Microeonomics. Zagreb.. Inc.: Uvod u ekonomiju.. (reprint). B. I. South-Western Publishing Co. Marshall..Analysis and Applications.o. W. E. D. Irwin. . A.Ekonomski fakultet Zagreb. Centar za kulturnu djelatnost. Boston. B. Prosveta. MED.: Economics.o..W. D. Kovačević. Keynes.. N. 1987. K. Irwin. 27.. 29.: Načela ekonomike.H. M.: Monetarno-kreditna politika. kamate i novca. A. Informator. 1994. Marx. 1988. Inc.. 1990. Beograd. New York. Zagreb. McEachern.

M.: The Strategy of Conflict. Smith. New York. D. 1983. 49. Kultura. Nordhaus. broj 35... Narodne novine. 1992.. Zagreb. Zagreb. New York..: Economics. T. 1990.: Treći put. McGraw-Hill. 1996. 1983. 1993. J. D. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. The Brookings Institution. 46.: Capitalism. Oxford University Press. Washington. A.: The Money Market. R. New York 1960. Sammuelson.. 45. 47.: Microeconomics. Ricardo. 2000. Truett.A. Dow Jones-Irwin. Zagreb. Zagreb. D.. Beograd 1970. L.LITERATURA 38. P.B. Schumpeter. St.. Okun. B. 1947. 50. Schelling. 1983. Masmedia. 48. Globus. Truett. 368 Poslovni rječnik. . 41. Louis 1987.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda.: The Political Economy of Prosperity.: Načela političke ekonomije. 39. John Wiley & Sons. 44. R. Schiller. Zagreb. O.: Essentials of Economics. Stigum. Wonnacott. M.C. W. New York. 26. 42. Socialism and Democracy..: Ekonomija. Centar za kulturnu djelatnost. Homewood. "Mate".05. Šik. 43. 40. A.1995. Zagreb. Wonnacott. P. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 51. Zakon o trgovačkim društvima. Informator. 1970. J.

258. 222 normalna. 58 čišćenja tržišta. 222 crta izotroška. 309 disekonomija razmjera. Ronald. 244 potencijalni. 114 diskriminacija cijena. 244. 10 antimonopolno zakonodavstvo.226. 224-227 Č čimbenici proizvodnje.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 256 deflacija. 45 intermedijarna. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 221-222 pareto suboptimalna. 348 sekundarna emisija novca. 232 dominantna strategija. 45 privatna. 166-169 dno. 256 realni. 187. 255 inferiorna. 265-266 devalvacija. 153. Jeremy. 266 dobra. 181 369 . 7-8 pareto optimalna. 347 centralna.223. 259. 244 depresija. 6-7 decentralizirana. 255 javna. 117-118 crta proračuna. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 303 analiza. 264 raspoloživi. 120 dohodak. 257-261 nominalni. input. 222 kapitalna. agregatni. 63-64 alokacijska efikasnost. 94-101 ravnotežna. 10 bogatstvo. 6 centralizirana. Eugen. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 27 dionice. 203 output. 347 Bentham. 187-188 D Darwin. 235 Böhm-Bawerk. 223 B banka. 9. 51 bruto nacionalni proizvod. 307. 263 osobni. finalna. 255-257 mjerenje. 260 nacionalni. 46 miješana. 202 troškova i koristi. 173 C cijena. 67 relativna cijena inputa. 228-231 amortizacija. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 258 komplementarna. 11 darvinizam (socijalni). 189 Coase. Charles. 222 slična. 264 realni. 232 Coaseov teorem.

143-144 prosječni. 103-104 granični trošak. 190-191 ekspanzija. 295. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 228 granični proizvod. Milton. 6-7 tržišna. 17 keynesijanska. 229 pozitivne. 181 E ekonomija. 124 granični društveni trošak. 114. 9. 229. 47-49 potražnje. 362 I indeks potrošačkih cijena. 56 granična društvena korist. funkcije. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 357 H Hayek. 223 granična porezna stopa. 116. Friedrich. 331 granična sklonost trošenju. 301. 60. 304-305 370 . minimalni. 7-8. 224 granična efikasnost kapitala. 8. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 274 funkcija. 228. 9 socijalistička. Thomas. 9 kapitalistička. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 241-242 inflacija. 13 definicija. 230 granična korist. 246 F fiskalna politika. 51 Gossenovi zakoni. 193-194 granični privatni trošak. 16 ekonomska renta. ponude. 53. 154. 16. 9. 171. 9 ciljevi. 143-144 elastičnost. 294. 37-47 eskontna stopa. 243 G Gossen. 6. 326 granična sklonost potrošnji. 221 državna potrošnja. 33-34 oskudica i. 328 granična sklonost štednji. 289 laissez faire. 259 funkcija. David. 6-7. 16 Hobbes. 241 godišnja stopa. 305-306 duopol. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 258-259 bruto privatne domaće. 194 gubitak. 227. 227 negativne. 228-229 granični prihod.187-188 investicije. 233 ekonomika. 338 Friedman. 213 granična korisnost. 33-34 ekonomija razmjera. Hermann Heinrich. 265 eksternalije.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 316-317 granična sklonost uvozu. 5 Hume.

121-122 karta preferencija. 285 jednadžba izotroška. 70-72 Keynes. 222 čista. Karl. 233 zakonski. 318 agregatno trošenje i. 318 keynesijansko objašnjenje. 275 korisnost. 215. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. Karl. 241 makroekonomska ravnoteža. 283. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 217. 154. 308 odrednice. 246. 346-347 M2. 14. 154 monopolistička konkurencija. 125-126 karta izotroškova. 289 nezaposlenost i. 275 realna. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 285-286 recesijski. 286-287 M M1. 173 monopson. 51. 360 monopol. 222 L Lorenzova krivulja. Thomas Robert. 11 matrica isplata. 183 količina novca u optjecaju. 352 ekspanzivna. granična. 353 restriktivna. 201 371 . funkcija. Alfred. 303 kapacitet. 358 instrumenti. 153. 60 izvoz. 241 monetarizam. 51-52 Malthus. 347 makroekonomika. 51 mikroekonomika. John Maynard. 276 kapital. 307 kvantitativna teorija novca. 272. 266 inflacijski. 15. 275 kontrakcija. 180 Menger. 246 J javna dobra. 10 Marshall. 286 puna zaposlenost i. 53 ukupna. 187 financijski. 12-14 Marx. 118-119 jednadžba prometa. 362 monetarna politika.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 187 realni. 287 klasično objašnjenje. 154 prirodni. 222 miješana. 287 koeficijent koncentracije. 263 potražnja. 214. 248 jednadžba proračuna. 247 različite interpretacije. 347 M3. granična. 216 kamatna stopa. William Stanley. 265. 51 K kamata. 256. 187 karta izokvanti. 302 korist. 198 monopsonistička konkurencija. 64-65 Jevons. 60-223 ukupna.

226 neto nacionalni proizvod. 344 porezi. 250 ciklička. 23 agregatna. 306 funkcija. 181 nesavršena konkurencija. 339 inducirani. 251 frikcijska. 176 čisti. funkcije. 23 kratkoročna agregatna. 276 dugoročna agregatna. 260. 24 agregatna. 173 neto investicijski dohodak. 264 N nacionalni dohodak. 263 Nashova ravnoteža. 269 elastičnost. 343 oblici. 339 poslovni ciklus. 266-267 oligopol. 354 novčani multiplikator. 23 ponuđena količina. 176 diferencirani. 276 novac. 263 neto izvoz. 330 Phillipsova krivulja. 259. 342 izravni (osobni). 146 potraživana količina. 326-327. 277-278 tržišna. 321. 187-188 ponuda. 337 granična porezna stopa i. 265 potopljeni trošak. 341 otvoreno gospodarstvo. 276-277 elastičnost. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 334 autarkično gospodarstvo. 266 Okunov zakon. 264 neizravni. 75 372 . 201 potrošački probitak. 263 neto. 269-270 O Okun. 7-8 nezaposlenost. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju).POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 251 prirodna stopa. 300-301 novčana baza. 188 suzdržavanja. 87 poduzetništvo. 53. 19 tržišna. 19-20 oligopson. 20 agregatna. 251 poduzeće. Arthur. 350 porezni multiplikator. 253-255 plaća. 23 zakon ponude. 176 potražnja. 9 osobni dohodak. 58 potrošačeva ravnoteža. 19 zakon potražnje. 47-48 individualna. 264 faze. 250 strukturna. 61. 346. 261. 205 neto korist. 19 agregatna. 263 "nevidljiva ruka". 353 oskudica. 251 stopa. 37-47 individualna. autonomni. 252 sezonska. 60. 309-310 P paradoks štednje.

264 ravnoteža. 104-105 ukupni. 265 renta. 133 realokacija resursa. 267 strategija. granični. 246 problem slobodnog jahača. bogatstva. 144 u dugom razdoblju. 356 Ricardo. 318 Nashova. 293-301 autonomna. 132 sindikat. dominantna strategijska. 210 siromaštvo. 298 granična sklonost. Adam.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 116 recesija. 101 u kratkom razdoblju. 136. 61. 238 granica. 134 ukupni. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 142. 114. 46 R rad. 295 funkcija. 53. 116 stalni. 295. 10. 181 makroekonomska. 221-222 država i. 267 Smith. 294. 307. 300-301 funkcija. 187 ponuda. 235-237 dohotka. prekidanje. David. 238 proizvod. 163 prinosi razmjera. 315 agregatna. "milo za drago". 294 nakon poreza i transfera. Paul Anthony. 103-104 prosječni. 328 inducirana. 283. 101-102 proizvodnja. 221-222 prijelomna točka. 316 prosječna sklonost. 114. 258. 177 subvencija. 238-239 tržišna. 298 granična sklonost. 150-151 maksimalni. 56. 114. 116 rastući. granični. 181 potrošačeva. 331 prosječna sklonost. 114 opadajući. 222-223 profit. 309 rezerva likvidnosti. 205 Š štednja. 88 ekonomski. 162 normalni. 133-134 prosječni. 250 raspodjela. 294. 295. 153. 188 revalvacija. 17 savršena konkurencija. 101 slampflacija. 183 strategijska interakcija. 238 raspoloživi dohodak. 230 supstituti. 301. 295 radna snaga. 76-77 suradnička. 235-237 373 . 9 Stagflacija. 152 prosječni. 131-133 savršeni konkurent. 209. 88 monopolski. 183 tržišna. 37. 140-141 S Samuelson.

194-195 trošenje. 206 vanjske trgovine. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 89 ekonomski efikasna. 364 X x neefikasnost. 190 trošak. funkcija. 151-152 prosječni. 177 tržište. 309 granična sklonost. 151 varijabilni. 315-316 ravnotežno. 271 supstitucije. 250 uvoz. 177 vrh. 232 ukupni. 272 teorija granične korisnosti.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 108 granični. 316-317 inducirano. 177-178 tehnika proizvodnje. 179 zemlja. 67. 151-152 oportunitetni. 132. dugoročni. 284-285 tržišna moć. 318-319 Z zajam. 7-8 višak rezerve. 89 realne kamatne stope. dohotka. 51 teorija igara. 26-27 zatvorenikova dilema. 171 374 . čimbenika proizvodnje. 155. 106-107 zakon ponude. 23 zakon potražnje. 110-111 transakcije. 314-315 autonomno. 126 tehnološki efikasna. 89. 187 dobara i usluga. 108 ukupni proizvod. 316 odrednice. 107.53 zakon opadajućih prinosa. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 187 zlatni standard. 179 teorija krivulje indiferencije. 272 realnog bogatstva. 265 vrijednost. 259 transferna zarada. 252. 131 ravnoteža. 63 traganje za rentom. 315 funkcija. 232 vodstvo u cijenama. 179. 351. 250 puna. 109-110 implicitni. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 115 eksplicitni. 345 oblici. 308 V "vidljiva ruka". 206 istiskivanja. 230. 354 vlasnička prava. granični. 194 prosječni. 151 fiksni. 313-315 granična sklonost. 89. 345-346 U učinak. 79. 19 zaposlenost. 171 transferna plaćanja. agregatno.209.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful