Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

......1........... Dioničko društvo ..79 4.. PROIZVOĐAČEV IZBOR ...1..5.............................91 5.............1.. Vrste dionica ........ Potrošačeva ravnoteža ....2...................... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje............. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ..................2..................1..................................83 5.. Crta proračuna i relativna cijena. Oblici poduzeća . Zaključno o teoriji granične korisnosti ................2....51 4....... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI....90 5.......67 4......................77 4.........usporedba ..................................1...1.1.2....93 5....................... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE....... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI............3......1..1..2............6......1..........................................87 5...........2............2.. Krivulja indiferencije...1................94 VIII .......................51 4...............2................2...................... Učinak dohotka i učinak supstitucije .................2..1.................................................SADRŽAJ 4........ Crta proračuna i realni dohodak .................2.......... Potrošački probitak . POTROŠAČEV IZBOR.....................................1...2............1...........1....1............................58 4.........72 4....69 4................4....2......2........65 4......1............ Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ..75 4...................... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .....................................5..53 4..............3.....62 4..4....... Korist i potrošačeva ravnoteža .......... Cijena dionice .....................1.2...63 4.....2.. Potrošačeva ravnoteža ........................2........1....3..........................87 5.............80 4....60 4. Promjena potrošačeve ravnoteže ....57 4.............................5...

. 5.............104 Zakon opadajućih prinosa...4............... Prosječni trošak........KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ....................... 5...........3............109 5............1....... Karta izokvanti ............... 97 5..............124 6.........1........... IZOKVANTA .............2..2...........................3.......1.. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ...3.............2....2...........2......... Granični trošak ............125 6.....4...............................................................1.......4.............2.. Ukupni proizvod ............ Prinosi razmjera...121 6. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ...........2................................2...... Cijena dionice kao eskontirana dividenda .2.3.............................101 5.................94 5.................................117 6..........................2....................2..120 6..........................101 Granični proizvod ....... CRTA IZOTROŠKA ...................114 5...110 5...3.....1....................................2............. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ..............1.........107 5............3............122 6............... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .............1..........1............ Relativna cijena inputa i crta izotroška........... Ukupni trošak ........2......2.......2..............2.3................1...SADRŽAJ 5........126 IX .......4........................115 6.118 6............................................... Karta izotroškova........3.........117 6...113 5.........1.......... Granična stopa supstitucije kapitala radom ..107 5. TROŠKOVI 5............2.1................1..... 5...2.....................103 Prosječni proizvod ......................106 ........... Jednadžba izotroška........ Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .................. Prosječni ukupni trošak .

.............................. Granični prihod. Maksimaliziranje profita...1....... Potopljeni trošak . Pitanje izlaska sa tržišta.6. SAVRŠENA KONKURENCIJA ......166 7.............7............................. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ........... Prijelomna točka u uvjetima monopola .....154 7.2....164 7..146 7...................167 7.. MONOPOL .5.............2................3...143 7............ Usporedba monopola i savršene konkurencije ........149 7.2.7..2...........2.......... TRŽIŠTE DOBARA....... Ukupni..........SADRŽAJ 7.4........146 7.........4...............141 7.....................1......2..... Maksimaliziranje profita.....1........... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.....1..1............1.160 7..............1. 137 7......................... 159 7................ Savršena diskriminacija cijena .......................2.....................8..................155 7........144 7....1............2...... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka..............2...2............... Krivulja ponude savršenog konkurenta ..2........................169 X ..........6...2.................... Prekidanje proizvodnje ................1..135 7... Monopol i krivulja ponude .. Ukupni prihod.....2.131 7...159 7...............131 7..9..5...163 7...........................1.....2. granični trošak i profit ..1....... Granični prihod..............1........3..2...1...............2........ ukupni trošak i profit ..1.............. Monopol i diskriminacija cijena ......................2.1......136 7................. Ukupni prihod.....................3...........8.....3.. granični i prosječni prihod monopola....165 7......1...................................1.........148 7.............154 7.2.... Pojam i oblici...... Ukupni........ granični trošak i profit . granični i prosječni prihod savršenog konkurenta .................................. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ..... ukupni trošak i profit ...7.......133 7....

.........2................3..... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ..... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ....... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE....2.......4.173 7.................2.......SADRŽAJ 7........3............................3.................................1.........4........................ Kratko vremensko razdoblje ............ Dugo vremensko razdoblje..2......................................... Oligopol ................................ Monopson .....202 8...176 7.......2...........192 8...183 7..................................174 7....... Input analiza .....4........... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.......... Monopolistička konkurencija .........3..1....183 7............3.............173 7.........................3.3......... PODJELA ČIMBENIKA .........198 8.3..... Profitno maksimilizirajući input ........181 7............2....188 8.................. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.....2...............2............... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ..........2......... monopol).............3...175 7....................1.......3..1............... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.....1..1..........179 7....1.1..................... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ...3..... Igra u duopolu .............3..4........177 7.....187 8.....203 XI ..................... oligopol.. NESAVRŠENA KONKURENCIJA.. monopolistička konkurencija.............................184 8....................... Zatvorenikova dilema...........202 8..2......187 8...........2... Teorija igara ..179 7....... Output analiza..1.................1........2.................................2...195 8...2....................4........4.....

2..............4..............................1.... TRŽIŠTE KAPITALA ................ 9.............................223 10...3..........2.............2.228 10....1........................................................................................................................1.......2.....1............2............. Država i eksternalije .........................205 9.......................... 224 10.. Uloga sindikata .1............. Ravnoteža na tržištu rada.................218 9.....1.1.........1.........2......1................ Subvencije i alokacijska efikasnost .3.............. Država i (prirodni) monopol. Potražnja za kapitalom............................2......... TRŽIŠTE RADA .... Javna dobra ... DRŽAVA I TRŽIŠTE ......1.......222 10. 231 10.221 10........................2...1....217 9........................207 9.................. Porezi i alokacijska efikasnost ...............233 XII ........... Zaključno o eksternalijama ...............2.3.2..215 Ponuda zajmova.......... Ponuda rada ......2....... Ukupna i granična korist javnog dobra .....1......205 9..............................1......... Necjenovne odrednice ponude.............. Ravnoteža na tržištu zemlje.........2..........1...............................................2................................................219 10..................................219 9.......3. 9........ 230 10......208 9... Ponuda zemlje...1.................1..2..1. 9...... 209 9.. TRŽIŠTE ZEMLJE ......internalizacija eksternalija..1.....205 PROZVODNJE 9.........211 9.216 Ravnoteža na tržištu zajmova ....210 9.SADRŽAJ 9...............2..............221 10...227 10...........3............................. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.......................1............1.........................3......3...1.........211 Potražnja za zajmovima..1.......1..................... Necjenovne odrednice potražnje .....1......2..................... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ............ Analiza troškova i koristi .......2.

...2...... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ....................273 XIII .........1.......2.262 11.3..........................................269 12...... Poslovni ciklus i inflacija ......3.......................1..............2........2.............. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ................2......................... Pristup trošenja ........3.......3...............1................................. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda......250 11..4................269 12. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ......SADRŽAJ 10. POSLOVNI CIKLUS ..........................1...................1.. Stopa i oblici nezaposlenosti ......... 261 11......267 12... AGREGATNA POTRAŽNJA ............257 11.241 11........................... NEZAPOSLENOST..........2..2.....3..2.......3..241 11.246 11..................2..........1................ Lorenzova krivulja..............235 10........1... INFLACIJA ....................1..255 11...2... Krivulja agregatne potražnje .. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ............................................... Kvantitativna teorija novca............ Različita tumačenja jednadžbe prometa ................248 11.......... Promjene agregatne potražnje ........................ DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ............1................................1......... Phillipsova krivulja.2........1. Jednakost pristupa...... Pristup dohotka ...........................3...........................1....235 10. 258 11....1. 260 11.......... Poslovni ciklus i nezaposlenost ......1.................1.............1............1.........266 11....264 11....269 12............2.........4......4..250 11............................. Raspodjela nakon poreza i transfera .....253 11.238 11...........1..

..............294 13.3.... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti................................ Učinak smanjenja agregatne potražnje .... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže...............3.......2...................... Potrošnja i realni GNP .........................................................1.......................1...............................306 13..... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ....3......2........5.............293 13.........287 12..............309 XIV ........2...............307 13..........................3........... NETO IZVOZ .. Odrednice uvoza ................ Funkcija potrošnje i funkcija štednje................................1.......................3.............................. Promjene kratkoročne agregatne ponude .... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...........5.............1..........4.. AGREGATNA PONUDA..................................................283 12............284 12.....2.........285 12.......293 13..........290 12...............4.... DRŽAVNA POTROŠNJA ...............................2............. INVESTICIJE ...1...308 13.281 12..... Učinak povećanja agregatne potražnje ...............2................................3................................3........2............................. Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže......302 13...4.286 12............................1..289 12..SADRŽAJ 12.4.1..... POTROŠNJA ....3....4...............3......funkcija agregatne potrošnje .................3....2.....300 13................1.. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ............. Odrednice izvoza .3........................276 12........ Funkcija neto izvoza........2. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ...... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti..305 13..........5...................................................276 12........279 12..2...3.291 13........

...319 14... PARADOKS ŠTEDNJE.............................5........................... OBLICI NOVCA..........343 15....... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ..324 14............ Makroekonomska ravnoteža . Multiplikator otvorenog gospodarstva........4..........343 15..........................321 14............313 14......341 15........ NOVČANA MASA......... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ...1... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ...330 14..............................................................338 14......... Porezni multiplikator ...............2.2....................... FUNKCIJE NOVCA .1....3.....4......2....324 14..........SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA..................................2.............. Multiplikator i granična porezna stopa ..... NOVAC ...........................................1......5.. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju......................6..... FISKALNA POLITIKA ........................339 14.....334 14.........347 XV ................................. BANKE I STVARANJE NOVCA .........6................. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ...2..........337 14........1..344 15...........326 14.... Agregatno trošenje i autonomno trošenje........... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a............... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA...2.6...337 14.............2..........313 RAVNOTEŽA 14................3.......346 15...................................2...318 14...3......3....1........................1.....................neplanirana promjena zaliha..5......SADRŽAJ 14....................

..................................... 357 15...... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ....SADRŽAJ 15.................5................................5... Operacije na otvorenom tržištu .369 XVI .1.......5....5... 356 15................. Eskontna stopa ........360 15......1......5....358 15....360 LITERATURA .1......353 15......................... Monetarizam ........................5...365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO.......5........................5.......352 15.........4....... Instrumenti monetarne politike...............................1. Restriktivna monetarna politika.....................................2....2.......3.............3.353 15............... Ekspanzivna monetarna politika........ Rezerva likvidnosti ...1........

određene kontroverze. Sastoji se od petnaest poglavlja. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". itd. neuravnotežena (ne i neuobičajena). Moguće ovakva. nezaposlenost. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. makroekonomske ravnoteže. ali koje će i provocirati njihov interes. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. sve dobronamjerne kritike i 1 . određivanju cijena čimbenika proizvodnje. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik.PREDGOVOR I. tzv. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. te vrijednih doprinosa domaćih autora. On nastoji studentu. i može izazvati. koncepcija udžbenika izaziva. Autor. jest izuzetno delikatna zadaća. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Dakako. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. bruto nacionalni proizvod). "novijoj". Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. te fiskalne i monetarne politike. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. pri tome. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. mikroekonomskoj ulozi države. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. znanosti o ekonomiji. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Prvi su koraci uvijek najteži. podjeli ekonomike. Udžbenik udovoljava ovakvoj. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. i ekonomije.

dr. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Naime. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. sc.sc. Branko Kovačević. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. On. dobro doći. međutim. U Osijeku svibanj 1998. doc. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Ivan Ferenčak 2 . Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. Prema tomu. Prof. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. ne i neveliko. Ivan Bilić. nezaslužnim komplimentom. ne može pobjeći od svog sadržaja. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. dakako. dakako.sc.primjedbe bit će pozorno razmotrene. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore.dr. prije svega. ma koliko skromna ona bila. naime. nego i sveobuhvatnijih znanja. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. prof. Velika je moja zahvalnost. Držim. te prof. Autor mora priznati izvjesno. Marijan Karić. sc. mojim studentima. sc. makar bila riječ i o njenim osnovama. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. dr. Dr. prije svega. za pruženu svekoliku potporu. Ivan Mandić. da će pomoć i ove vrste. Ekonomika. dr. svu makroekonomsku problematiku. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji.

Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Dr. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. nadam se. sc. tržišne ravnoteže. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora.PREDGOVOR II. dr. godine. dakako i prije svega. dakako. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. ali one. U Osijeku veljača 2003. moguće. Branko Kovačević. sc. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Prof. Marijan Karić. Ivan Ferenčak 3 . ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. sc. Povećan je. dr. odnosno prvog izdanja ove knjige. broj stranica. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Ovime je. Ali. od strane studenata.

.

nema mjesta za industriju.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. Dapače.. teško da bismo uživali u. EKONOMIJA . naravno. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. opasnost od nasilne smrti. zajednica i najgore od svega. P. ne postoji umjetnost. a čovjekov bi život bio usamljenički. na složen način povezanih i isprepletenih. nema računanja vremena. 5 . EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. Macmillan Publishing Company. kratak. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. siromašan i. T. New York. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. ipak. 1987. međusobno. str. 3.: The Economic Way of Thinking. O EKONOMIJI. blagodatima civilizacije. O EKONOMIJI.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. Bez takvog mehanizma. navedeno prema Heyne. kako veli Thomas Hobbes. or the Matter. pismo. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes.1. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije).: Leviathan.1. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. postojao bi stalni strah.

Model centralizirane alokacije resursa . druga ekonomija. načina.socijalističkoj ekonomiji. alokacije resursa pretpostavlja. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. potreba itd. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Zagreb. O EKONOMIJI. proizvođača i preferencijama svih potrošača. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. 24.ekonomija. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . s tim u svezi.1. 6 . Dva su.. M. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . investicija i potrošnje. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. ali doista svih. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".2 Što je to što. Drugo. kako ekonomisti vole reći. interesa. Drugi način. dakle. str. država ili neki njen organ mora biti u stanju. kooperacije i. u kratkom vremenu. Naime. Globus-Školska knjiga. prisilu. 1992. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. manje ili više. manje ili više eksplicitnu. između ostalog.: Kapitalizam i sloboda.metodi tržišta. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila).socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. dakle. grubo rečeno. ljude različitih navika. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije..

socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. preko mehanizma cijena. nastoje realizirati. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. O EKONOMIJI. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Međutim. Naime. Potrošači.kapitalistička ekonomija . nije moguće. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. I ne samo to. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Ali.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke".1. Komandna . kao mehanizam koordinacije. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). osobni. 7 . opet. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. ne poduzetništvo već poslušnost. Ovdje se. i tržište. Međutim. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Ne vlastita inicijativa. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. nego centralno planiranje. poteškoće ovdje ne prestaju.tržišta. Tržište pruža sve informacije. potrebito je još nešto. kolektivizam ili altruizam. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. jednostavno. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. u uvjetima kronične oskudice koju. dakle. uostalom. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. Ukratko. kao motiv. On je izuzetno zahtjevan. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" .

O.. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. No. neprekidno uvećava.1. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne.2. itd. 1983. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je.: Treći put. 8 . na sve kvalitetniji način. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. idealna. Globus.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. imali smo prilike vidjeti.4 1. Ali. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. javnih dobara. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Ni kapitalistička ekonomija nije. osobni interes jest i može biti u službi općeg . O EKONOMIJI. Ono poznaje monopole. 4 Vidjeti: Šik. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". kojima altruizam nije stran. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. 174. da se proizvodnja. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. Zagreb. dakle. Nažalost. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. da se proizvodnjom.

"6 Eksplozija dobara i bogatstva. A. dakle. Ali. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. naime. 516. 6 Isto. znanost o ekonomiji.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. zemlja. str. 9 . Kultura. sebični interes stavi u službu općeg. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. str. Beograd. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. kada bi resursi (rad. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. njegova odbojnost prema monopolu. Kada tako ne bi bilo. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda.. O EKONOMIJI. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. Zamjetna je. Ali. poduzetništvo) bili neograničeni. "Bogatstvo i moć svake zemlje. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. ukoliko moć zavisi od bogatstva. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi."5 Naravno. Ona. Dakako. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. 1776. Ekonomika. 1970. sasvim 5 Smith.1. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. kapital. 210. čak i za zabavu i razonodu.

.nisu mogli ne uočiti. Ali. J."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. Implicitna. "Rad je skup. tvrdili su utilitaristi. vele ekonomisti utilitaristi.1. a ni sada. 438. Ekonomisti tu činjenicu . a jeftin.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. 1891.K."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. kad ga ima obilno. Stvarnost. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.." "Rezultati možda nisu bili najbolji. kad je rijedak. str. 121. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Centar za kulturnu djelatnost. D. 10 . str. Ako stvari stoje kako stoje onda. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti.: The Study of Sociology.: Načela političke ekonomije. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri."9 Jasno se. 1983. D. Zagreb. str. 9 Isto..: Anatomija moći. H."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. Zagreb. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. 8 Isto. 1983. 118. New York. H. ali su bili najbolje što se moglo postići. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu.. Appletonand Co. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". ekonomski su teoretičari nudili i druga. O EKONOMIJI. dakle. 110 11 Vidjeti: Spencer. vide u pretjeranom množenju radnika. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. da ih sebi pribave. str. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. na čelu s J. 121. i s tim u svezi siromaštva. Benthamom. Spencer. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. ni tada.11 7 Ricardo. 10 Galbraith.

Npr. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. u stanju su zadržati sve što proizvedu. tvrdi marksistička politička ekonomija. Riječ je o neumoljivom procesu. rušeći 11 . Predani egoisti.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). neprekidno "sve revolucionira. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu.1. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. Riječ je o alokaciji. I naglasimo. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. No. u oskudici. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. Ukratko. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. i oni u prirodi i oni na tržištu. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). razloge isticanja vlastitog. kapitalističku ekonomiju. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. druga ekonomija. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. Dakle. na čemu bi inzistirali? Marx je. na ovaj ili onaj način. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. koja će se obavljati u uvjetima društvene . tako da "altruiste" čeka izumiranje. Uostalom. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. O EKONOMIJI. drugi mehanizam alokacije. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata.

261. Prosveta. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. vjeruje Marx.: Osnovi kritike političke ekonomije I. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. godina) koji oko četrdeset godina. 14 Marx. Zagreb. razvitak proizvodnih snaga. Beograd. O EKONOMIJI.. 1890. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. 19. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare.12 proširenje potreba. 25. 15 Marshall. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. prema vlastitim riječima. 12 . MED. str."15 12 Ali. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. eksploatacija. tom. K. K. str. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". A.1. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. Dakle. 13 Marx. 63. Povijest ga je demantirala."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. str.: Isto. Ugrađuje u nju."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije .. 1979. Centar za kulturnu djelatnost. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. Oduzmite stvari tu društvenu moć. godine. pak. sve do svoje smrti 1924.: Načela ekonomike. nasilnom kraju.nap. 1987.

unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. ekonomika se kloni političkih problema. str. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. str. čista i primijenjena.nap. 13 .1. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. Isto. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. autora) koji . a zbog pravednosti i opće sreće. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. 31. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . te je ona "znanost. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. 16 17 Isto. 47-48. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. kada su veće iskustvo. a ne znanost i umijeće. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’.obrađujući slične probleme u različitim zemljama ."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. njenih istraživanja. O EKONOMIJI. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. Međutim. I tako sada. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju.

Valjalo je. 18 19 Isto. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. doista teškim. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. 357. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada." 18 Prema tomu. dakle. za nagradu za čekanje. U tim. Nećemo je prepričati. Nezaposlenost. O EKONOMIJI. Velika će ekonomska kriza. a ne rada i čekanja. u slučaju Marxa. Rodbertus i drugi . taj stari problem. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. proizvod onih koji njima rukuju."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju.1. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. međutim.socijalističku ekonomiju). koja ne bi bila kapitalistička. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. 358. riječ dobija John Maynard Keynes. str. naime. 14 . nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. je problem koji Keynes pokušava riješiti.nap. "Tvrdili su (Marx. Isto. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. str.

Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti."21 Naime. str.. Zagreb.: Opća teorija zaposlenosti. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. kamate i novca. smanjuje se proizvodnja. str. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira.: Opća teorija zaposlenosti. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca.. J. London. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. kamate i novca. 1936. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. Terapija se nameće sama po sebi. 213. smanjuje se broj zaposlenih. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca.1. 21 Harrod. 1987. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. 1987. Zagreb. J. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.20 On smatra. 1951. 213. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.F. 22 Keynes. O EKONOMIJI."22 20 Vidjeti: Keynes. 121. Osim toga. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima.. 15 . str. Macmillan and Co. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to.M.M. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima.: The Life of John Maynard Keynes. R. Centar za kulturnu djelatnost.. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada.

EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca.1. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . 21. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. tvrdi Keynes. 214. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. 1992. Friedmana. O EKONOMIJI. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. Zagreb. M. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea.Školska knjiga. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma.: Kapitalizam i sloboda. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. vrlo važnu. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. str. "Prvo. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. pohvalu slobodnom tržištu. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. niti ovo široko polje. 25 Isto. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. 16 . Friedman. 14."23 No. vjeroispovijesti i mišljenja."25 No. str. Naime. Hayeka i M."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu." 23 24 Isto. Globus . str.spomenimo F.. djelokrug vlasti mora biti ograničen.

P. Zagreb. MATE..1. dakako."26 Ovdje se. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). P. O EKONOMIJI.: Ekonomija. W. 26 Samuelson. str.. 17 . 3. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. 1992. A. Nordhaus. Samuelson.

.

POTRAŽNJA 2. Dakako. u najvećoj mjeri. obrnuto razmjerni. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Međutim. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. Naravno. 19 . POTRAŽNJA I PONUDA 2.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će.1. Usredotočimo se. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. veća njegova potraživana količina. vrijedi i obrnuto. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom).2. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1.1. uz ostale neizmijenjene uvjete.

2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. 20 .

1. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. Riječ je. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. naravno. odnosno njegova veličina. odnosno njihova promjena.2. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. ceteris paribus. tzv. Dohodak. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. dakle. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. o cijenama drugih dobara. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. također od bitnog utjecaja na potražnju. mogu izazvati promjenu potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. 21 . jesu ukusi ili preferencije potrošača. Cijene drugih dobara. prije svega. pak. necjenovnih determinanti potražnje.2. Naime. Stanovništvo je. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. Vrijedit će i obrnuto. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. dohotku. veličini stanovništva. Veće stanovništvo. ulijevo krivulju potražnje. Neke su. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Pitanje supstituta. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. njegovo povećanje ili smanjenje.

uz ostale neizmijenjene uvjete. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Obrnuto. Prema tomu. Slika 2. dok promjena cijene nekog dobra znači. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju.2. niže buduće cijene. 22 . Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice.

ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu.2.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni.2. Vrijedi i obrnuto. 23 . veća ponuđena količina istog dobra. upravno razmjerni. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. Dakako. POTRAŽNJA I PONUDA 2. uz ostale neizmijenjene uvjete. PONUDA 2. Dakle.2.1. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.

iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Krivulja ponude je.2. stoga. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Obrnuto. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. niža cijena znači pad ponuđene količine i. kretanje niz krivulju ponude. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. a zbog djelovanja zakona ponude. manja ponuđena 24 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. Međutim. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude.

s punim pravom. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. 2. dakle. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. cijene čimbenika proizvodnje. Međutim.2. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. ovaj put u proizvodnji. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. znači veću ponudu. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Dakle. dakako. Naglasimo.2. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Vrijedit će u pravilu i obrnuto.2. njeno povećanje ili smanjenje. broj ponuđača. POTRAŽNJA I PONUDA količina). Također. Ako cijena nekog dobra miruje. 25 . činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. uz ostale neizmijenjene uvjete. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. pak. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. očekivane promjene cijene dobra.

suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. 2. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu.2. jedina ima prilike potrajati duže vremena.3. rast ponuđene količine. Pad cijene izazvat će obrnuta. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. u svakom slučaju. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. 26 . dakle. stoga. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. s druge strane. Međutim. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.

Ravnotežna cijena. dovesti do 27 . Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. naime. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3.2. Tržišni će višak dobra. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5.

i u mogućnosti. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. poput plime. U svakom slučaju. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. posredstvom nadmetanja kupaca. Ako je. svaki onaj koji je spreman. Evidentni će tržišni manjak dobra. nasilja i kronične oskudice. Oni koji to nisu u stanju.2. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. pak. dakako. Riječ je o tzv. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. 28 . aktualna cijena niža od ravnotežne. U tome je bit tzv. racionirajuće funkcije cijena. Slično tomu. Dakle. neće doći u njegov posjed. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. slobodnom dobru. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. cijenu prema gore. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. potiskuje. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. "gura". POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini.

29 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine.2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.1. ceteris paribus.3. ukratko. Rast potražnje.

dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Slika 8.2. Na djelu je. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Cijena C C1 K1 K Količina 30 .

Rast tržišne ponude. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. 31 . Naime. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra.2. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. ceteris paribus. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Na djelu je. Slika 9. promjene tržišne potražnje. u ovom slučaju. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu.

Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. naravno. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). 32 . pak. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. u ovom slučaju.2. To će povećanje. tržišna potražnja. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Naime. krajnji će rezultat. rast ili pad cijene. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. Dakako. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili.

Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje.2. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. glede promjene cijene. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Međutim. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. ravnotežna će se količina dobra povećati. međutim. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Ovo će povećanje ravnotežne cijene.3. učinci suprotstavljeni. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Ona će se. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. I ovdje su. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Vrijedi i obrnuto. Konačni rezultat. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). u svakom slučaju. dakako. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). 33 . smanjiti. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). cijena će porasti. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. glede ravnotežne cijene. istom cilju – smanjenju cijene. Naime.2. U ovom. 2. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Vrijedi i obrnuto. naravno. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine.

jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. ljepota je tržišne ekonomije. str. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. posredstvom sustava cijena. 29 Berger. Naime. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. kasnije. 34 . Kao što je netko jednom primjetio. tržište je."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. Obrnuto. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra.. po naravi stvari. poduzetništva i motiva profita što. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. Zašto? Stoga. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. Zagreb. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. tržišnih sila. Dobra.d. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. a time i volju proizvođača da ga proizvode.. O njemu. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. d. zahvaljujući tomu. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje.: Kapitalistička revolucija. postaju dostupna širem krugu ljudi. "Naprijed". sa svojim signalima putem cijena. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. nešto detaljnije. 1995. učinkovitijih tehnika proizvodnje. Ali. P. stvaranje i upotreba novih. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom.2. 59.. uistinu. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. Na ovaj način. L. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra.

racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. str. 1947. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Nadalje. Osim javnih dobara.: Capitalism. Otkazivanje sustava cijena No. Naime. savršen.. dakako.2. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. društveno poželjna ona nije profitabilna. Racionalno je biti slobodni jahač. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Postojanje eksternalija. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. 35 . Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. međutim. Tržište je. koristi javno dobro. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape.1. sustav cijena nije. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. New York. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije.2. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Socialism and Democracy. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. platili ili ne. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. javna dobra. surov mehanizam.3. reći ćemo. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. koristimo. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. J. Riječ je o dobrima koja svi."30 2. 67.

što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. inherentna razdoblja neravnoteže. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. dakle. Njena je namjera. 36 . O ovome detaljnije u okviru 10. Tržištu su. poglavlja "Država i tržište". Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. stoga. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena.2. Ne čudi. dakle. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. poboljšati performancije tržišta.

Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra.1. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda.1. 37 . Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena).1. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. između ostalog. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.

38 . ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. a UP2 = 3 · 400 = 1200. Dakle. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. stabilnoj elastičnosti potražnje. Prema tomu. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11.3. riječ je o jediničnoj. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. UP1 = 1 · 800 = 800. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. Zamjećujete. i rast cijene dobra značit će. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. Ali. 39 . pad cijene ne tangira ukupni prihod. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda.3. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). neizmijenjeni ukupni prihod.

3. dakle. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. neosjetljivu na promjene cijene. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Obratimo. 40 . Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. kreće između 0 i ∞. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Dakle. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Naime. međutim.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. snažne reakcije potraživane količine. Ovakvu. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. vrlo mala. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. tek teorijski moguću. 41 .3. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. primjerice. Dakle. I obrnuto. Poraste li. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom.

pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. staru cijenu ili količinu. a drugi puta na novu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. pozitivni broj. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. Nadalje. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. 42 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi.3.

3. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . To će. Neka poraste cijena dobra A. izazvati promjenu potraživane količine dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. dakako. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .

Potražnja. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . dakako.2. sljedeći slučajevi: 44 . 19 = 798 UP2 = 38 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .1. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.3. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Provjerimo: UP1 = 42 . Dakle. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Stoga su karakteristični. 21 = 798 3. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje.

Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. Zanimljivo je. ali i skuplji supstituti. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. međutim. potražnja će za dobrom A porasti 2. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. 45 . Ukratko. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti.1). Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. ukoliko dohodak raste. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. ukoliko dohodak raste. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Zaključujemo. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. ali raste brže od dohotka. Inferiornim u tom smislu da ih. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka.1 = 2. Npr. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje.3. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje.. Obrnuto.2. zamjenjuju superiorniji. potražnja također raste.2% godišnje (naravno. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera.

ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji.3. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Primjerice.1.3. 46 . dakle. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Primjerice. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Vrijedit će i obrnuto. ± Postotna promjena potražnje dobra A . kada je Ek < 0. supstituirati. Supstitucijski. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Obrnuto. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. O komplementima. Sada. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Ek > 0. ili pak komplementarni karakter dobara. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek).

U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. stabilno elastična. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu.3. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. a 0 < Ep < 1. i obrnuto. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ponuda je neelastična. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. a Ep > 1. a mali je rast cijene izuzetno povećava. odnosno rast ponuđene količine. ponuda je elastična. Naime. ponuda je jedinično. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. dakako. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene.2. 47 . U tom će slučaju pad. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. a Ep = 1.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. a njena je krivulja okomiti pravac. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. 48 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.3.

3. 49 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

Marshalla i drugih. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. S. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . E. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H.Wiesera. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. marginalna) korisnost. F. POTROŠAČEV IZBOR 4. K. Jevonsa. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu.1. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Prema tomu. Granična (dodatna. Böhm-Bawerka. ali raste sve sporije. potrošačev izbor. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. 51 . Mengera. Evidentno. Ovaj zakon.H. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. A. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Gossena. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.

jedinična promjena potrošnje . npr. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. Dakle.4.s. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. kao uostalom sve granične veličine. 31 52 . Granične korisnosti.

53 . Naravno. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. 4. odnosno potrošačevu ravnotežu. granična korisnost može biti i negativna. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Gossenov zakon.4. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .1. Naime.1. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. Slika 19. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.

prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.4. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. maksimalnu ukupnu korisnost. No.

DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. Ali. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. 55 . koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Tablica 7. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor.4.

maksimaliziranje ukupne korisnosti.. 32 Dragičević. 1991. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.32 Drugim riječima. Informator. str. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". 210. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. A. II. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. međutim. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. Na tragu smo II.: Ekonomski leksikon.4. 56 . dakle. Zagreb. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . Gossenovog zakona koji kaže da.

Ukoliko. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. 57 .17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. primjerice. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. Međutim.33 = = Granična korisnost dobra B . uz ostale neizmijenjene uvjete.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. pad cijene dobra A.67 6.1.50 4. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.33 5. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.1.korisnost po novčanoj jedinici 8.33 6. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.4. Cijena dobra B 6. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.1.83 4. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.33 4.

4. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra).2. druge jedinice 8. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. Potrošački probitak. kupujući. moguće različite kombinacije. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara.4.1. Naime. i ovdje su. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. pozitivan broj. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. 58 . u duhu teorije granične korisnosti. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. Često se. Ukoliko bismo. Dakako. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. dakle. na višoj razini potrošnje. treće 7. u slučaju obaju dobara. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Nova. baš kao i kod promjena cijena. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. kupac je. posljednje koju namjeravamo kupiti. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. u pravilu. četvrte 6 i pete. 5 novčanih jedinica.

Njegov je probitak.4.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. 10 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . 59 . u ovome slučaju. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Međutim.

i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. o subjektivnom konceptu. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.1. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. Ukupna korist mjeri spremnost. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos.3. .4. Riječ je. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Pitanje je. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR 4. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. podsjećamo. 60 . sa fiksnim dohotkom. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. naravno. Zamjećujete.

61 . Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže.4. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. prema tomu. glasi: Cijena = Granična korist . Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine.

4. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Prema tomu. 62 . potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici.4. potrošač je u stanju povećati neto korist. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. Kupujući.1.4. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Teorija granične korisnosti. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. pokušava objasniti potrošačev izbor. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. Doista. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. međutim. složit ćemo se s time. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi.

predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR 4. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.2. naime. Pretpostavit ćemo. kao i u prethodnom slučaju. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Drugim riječima. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Tablica 9. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. nedostupne potrošnje. Crta proračuna. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže.4. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. uz dani dohodak i cijene dobara. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora.

4. pri tome. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. 64 . Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. ali ne i na crti proračuna. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Limite potrošačevog izbora. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu.

Vrijedi. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. 5 = 0 i 4. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Npr.1. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . Pomoću nje smo.2.4. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a .nezavisna varijabla). Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje.2 . odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. naravno. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. 0 = 10 Kb = 10 .2 . i obrnuto.. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. 65 . Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). međutim. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Kb = 10 . pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. ponovimo to.

0 = 12 Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. . Kb = 12 -2 .4. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = 12 -2 .2 Ka . 2 = 8 itd. 66 . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.

To je. naravno. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. 67 . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. b = = . omogućava osvajanje novog. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. područja potrošnje. pomoću jednadžbe proračuna.4. U našem primjeru on iznosi a = = 2 .1 Ka. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. a vrijedit će. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. i obrnuto. Vrijedi i vice versa. prije nedostupnog. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. uz ostale neizmjenjene uvjete. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. a dohodak 60. Ustvrdit ćemo. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Utvrdimo. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . a i pokazati. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . nove granice potrošnje. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). U obrnutom slučaju. ceteris paribus. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna.2. Prema tomu.2. 4.

10 = 0 Slika 25.0 = 10 Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 . Kao što rekosmo. vrijedi i obrnuto.4 = 6 itd.4. Doista. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.2 = 8 Kb = 10 . Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji. 68 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 .

4. Slika 26. Prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR 4. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.2. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.3. Dakako. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Dakle. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. 69 .

70 . Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Slika 28. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.4.

slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. ekstremnom. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi.4. 71 . navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. Ukoliko su. U ovom će. dakle. I obrnuto. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.1. vrijedit će i obrnuto. odnosno tri i tako dalje para cipela. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Naravno.3. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. 4. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.4.2.

Slika 31. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Kako. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. određuje kut krivulje indiferencije. međutim. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Naime. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka.4. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. 73 .

Logično je to budući da potrošač.4. pokazuje tendenciju pada. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. 74 .5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). krećemo li se niz krivulju indiferencije. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).5 1  = =  . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. kreće li se niz krivulju indiferencije. granična stopa supstitucije. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Dvije stvari valja uočiti. a vrijedi i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. I drugo.

4. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).2.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .optimalni izbor potrošača. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Slika 33. 75 . Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).

Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Kako. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. odnosno oportunitetni trošak. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara.4. Prema tomu. pak. Prema tomu. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Niže. međutim. Poželjnije. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost.

4. Pretpostavit ćemo da je.2. povećan dohodak potrošača. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. ceteris paribus.5. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . 6 4. Slika 35. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. njegovog optimalnog izbora.

Ovo je najčešća situacija. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Povećat će se relativna cijena. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Slika 36. a sa njom i kut nove crte proračuna. a time i potrošačevu ravnotežu.4. 78 .

Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.5.4. POTROŠAČEV IZBOR 4.2. nižu krivulju indiferencije. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. pak. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .1. Slika 37. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.

Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B.2.2. R1 (Ravnoteža 1). Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. podsjećamo. Ona je. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. Nasuprot tomu. Zamjećujete da. a na osnovu prethodnog primjera. 4. 80 . Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Krivulja potražnje. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. pak.4. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B.5. Improvizirajmo. Naime. Kada je. Ona je. pokazuje zakoniti. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. kada je u pitanju potrošnja dobra B.

Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. 81 . Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. pretpostavimo.4. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. 40 jedinica dobra B.

Viša cijena znači manju potraživanu količinu. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Te su iznimke od pravila da. a niža cijena dobra. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. ceteris paribus. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. 82 . znači njegovu veću potraživanu količinu. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. ceteris paribus.4. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Na djelu je zakon potražnje.

te da daju identične rezultate. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost.2. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. primjerice. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . ∆ Ka . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .Granična korisnost dobra B . ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. dakle. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0.6. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . POTROŠAČEV IZBOR 4.4. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. Dakle. ostaje ista. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Ukupna korisnost.

međutim. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . Potrebito je. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . POTROŠAČEV IZBOR .4. postoji čvrsta veza između ovih teorija. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). dokazati da će teorija granične korisnosti i. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. nešto mlađa. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Negativni predznak (Očigledno. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti.Granična korisnost dobra B . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . Prema tomu.

Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Dapače. 85 . odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II.4. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. Gossenovog zakona.

.

str.: Economics. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. godine naš ekonomist Blaž Lorković.o. netko ili neki snose rizik poslovanja. Istovremeno.. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.. B. Addison-Wesley Publishing Company. Parkin. dakle. str.5. 33 Lorković.: Počela političke ekonomije. Zagreb. 34 87 .o. 1990. (reprint). Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. M. New York.1. Bez.33 Ovako poduzeće definira 1889. stotinu i više godina. 98. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. 1993. 207. Netko ili neki to moraju učiniti.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute).

grubo rečeno. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. ali i stopa mortaliteta. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. u oba slučaja. Riječ je o tzv. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Naime. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Na drugoj strani. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Naše je poduzeće. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Valja. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. dakle. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Naravno. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. dakle. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. i tržišna moć (bilo monopolska. Cilj je. bilo monopsonska) poznaje granice. Često se. Ali. 88 . kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. ukoliko ste monopsonist. najveći mogući u datim uvjetima. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. profit. Život poduzeća nije nimalo lak. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Ili. Stopa je nataliteta.5. dvije prepreke. naime. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Nimalo laka zadaća.

Zaključimo. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. 89 . Tehnološka efikasnost je pretpostavka. M. cijene čimbenika proizvodnje. New York. ali ne i vice versa. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. 1990. str.5.: Economics. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija.. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. 223-224. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. u pravilu. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. ali ne i uvijek dostatna. 35 Vidjeti: Parkin. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. naime. Tehnološki neefikasna. Ali. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera.35 Ponajprije. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. Nekoliko je razloga tomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Addison-Wesley Publishing Company. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. naravno. ekonomske efikasnosti. Standardni.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

5 Dividenda sada iznosi 50. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti.5 = 500 . 5. a disažio 50%  ⋅100  .2. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).1. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  .5. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. Ako je d' 2. One su al pari. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.2. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. Ovo je. dakako. Ukoliko..  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. zamjećujete. Evidentno.5% cijena dionice jest 500. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.2. Pojavio se ažio (agio). PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.

1. (1+r)2 = 1000 . Budući iznos = 1000 . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Priznat ćete. 1. (1+r). Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.12 98 . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.1 = 1100 .21 = 1210. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. 100 10   . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.5.21 (1 + r ) 2 1.12 = 1000 . (1 + r ) 1. Dakle. gdje r = k' .  100  Obrnemo li stvari. 1 +  = 1000 1. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu.

Dakako.. M..44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća.1 = 1000 . Cijena dionice 45 99 .. 216.1) (1.. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.. New York. str.1) (1. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . godinu dana po kupovini dionice.1) (1.: Economics. dakle. Ali. Addison-Wesley Publishing Company.1 2 3 n 1. Neka ta dividenda iznosi 10.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. 1990. a kamatna stopa 10%. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. (1 + r ) n Ali. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.1 (1. + + / : 1. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Međutim.. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj..5. dakle.

Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. formula vam je poznata... očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. Dakle. k' r k' 100 Evidentno..1 (1. No..1 Prema tomu.. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. Naravno. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. Dakle..1) (1. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .. + .1 CD – CD = 10 0..5..1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. CD CD 10 = /⋅ 1. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.1 1.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. 2 3 4 1.. a nazivnik (0. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1) (1.1) (1.1) jest r. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .1 1. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1 1.

P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). kapital). granični proizvod i prosječni proizvod. 5. 5. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . Promjene ukupnog proizvoda. Niski. kapital.2. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. Neprijeporno. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr.2.1. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). a raste veličina rada.5. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. zemlja) promjenljivog karaktera. Dakle. pak. dat će ukupni proizvod.

granicu između.5. moguće i nemoguće proizvodnje. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Tablica 10. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Prema tomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. te promjenljivu veličinu rada. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). također.

proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Međutim. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital.2. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže.2. Ili. Ukoliko se. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. dakle. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Tehnološka efikasnost znači. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. a raste input zemlje). naime. to je promjena. 5. Granični proizvod Granični (dodatni.5. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu.

104 .5.3. Tablica 11. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. te izračunajmo granični proizvod rada. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.

taj rast. uspješno dopuniti prethodni komentar. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika.25 3. 105 . a zatim pad graničnog proizvoda (rada). biva sve sporiji i sporiji.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Možda će sljedeća slika.5. nakon početnog ubrzavanja (progresije). s tim u svezi. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Međutim. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Uzrok je tomu početni rast.

Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 .4. kao i u našem primjeru.5. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. 5. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. a vrijedi i vice versa. Uopće. Naime. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. ova posljednja raste.2. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Istovremeno. granični proizvod rada raste. Upravo stoga. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi.

granični trošak i prosječni trošak. prije ili kasnije. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. 107 . Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. međutim. 5. Daljnji.5. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . ali je taj rast. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. ceteris paribus. Dakle. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Što se. uz fiksne veličine ostalih inputa. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). analizirajući potrošačev izbor. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). 5. međutim.zakonom opadajućih prinosa. sve sporiji i sporiji.3. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje.1. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak.3. Kao što ranije. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Usredotočimo se. ako hoćete. Vrijedi. također. Slika 44.5. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . dakle. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. međutim. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili.2. Prema tomu. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod.4. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Naime. postaje varijabilan. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi.

stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. dakle. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. konstantnim prinosima razmjera. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa.5. Ukoliko je riječ o stalnim. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak opadati. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Slika 45. 116 . Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. ukoliko.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Optimalni izbor proizvođača. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. 6. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Cijena jedinice rada neka iznosi 20.6. slika 46).1. 117 . Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. prikazat ćemo na grafički način. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.

6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . 6. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).1.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.1. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.

Ukoliko input rada iznosi šest.2 R . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Provjerimo: K = 12 . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. 119 . input će kapitala biti jednak nuli. Na taj način odredismo točku a crte izotroška.6. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Ukoliko je input rada jednak nuli. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 ⋅ 6 = 0. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck .

a vrijedi i obrnuto.2. iznosi 20 novčanih jedinica. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Neka ona. Odredimo. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . kao i cijena rada. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . jest relativna Ck cijena inputa. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Kut crte izotroška. sukladno našoj tvrdnji.1. mora biti razmjerno. dakle. upola manji.6. u novim uvjetima.

Karta izotroškova. a vrijedi.6. 6. kako rekosmo. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška.1. Prema tomu. Prema tomu. naravno. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška.3. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Ck=10) izgledati ovako: 121 . u našem će slučaju (Cr=20. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. nepotpuna. i vice versa. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake.

IZOKVANTA . 6.2. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. 122 . Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.6. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. odnosno tehnika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . eventualno smanjenje inputa kapitala i.6. Dakle. Slika 49. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . s tim u svezi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17.

proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. 124 . Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu.. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. 2.6. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.2. 6. npr. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom.1. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R).

Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. a vrijedi i obrnuto. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Dakle. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Ponajprije. Drugo. 6.2. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut.6. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.

budući da znači veći angažman inputa. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 .3.6. dakako. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a veća. Tablica 18. Slika 51. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. veći ukupni proizvod.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. 6. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.

međutim. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.6. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Naime. Slika 52. Prema  ∆R  tomu. Isti će. Što je. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). međutim. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 .

Zanemarimo li negativni predznak.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. Prema tomu. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. 128 .48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. npr. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.6.

49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .6. Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .

130 . Proizvođač. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Zamjetna je. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Minimaliziranje ukupnog troška. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). uz neizmijenjene veličine ostalih. vladaju potrošnjom.6. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. a na drugoj. proizvodnoj. nužno obara njegov granični proizvod). pak. dakle. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. odnosno proizvodnjom. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.

te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni).1. 50 Pojam dobra. monopolističku konkurenciju i oligopol. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. TRŽIŠTE DOBARA 7. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. tj. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. 7. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra.7. Naime. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. monopol. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. jednostavnosti radi. b) postojanje velikog broja kupaca. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora.

sasvim sigurno. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. a savršeni konkurenti je. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. "od šume ne vidite drvo". tržišnu cijenu. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. Naime. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Naime. cijeni. Kada je cijena zadana veličina. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. prikazati na sljedeći način: 132 . kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Drugo. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). dakle. Naime. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Horizont savršenog konkurenta moguće je. Ponajprije. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. preuzimaju.7. nemajući drugog izbora. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. prihvaćaju. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. tržišnoj. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije.

podsjećamo. 7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara.1. Ukupni. prema tomu. Umnožak je to. dakle. To je. utržene količine dobra i njegove cijene.1. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. Ukupni prihod. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . promjena. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.7. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. dakle. Moguće ga je.

i to u svim tržišnim strukturama. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. cijenu određuje i nameće tržište). to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. Dakle.7. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. 134 . ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. jednak cijeni dobra. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati.

Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.2. postoji druga opcija. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. 135 . TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Međutim. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. pa i savršenog konkurenta. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.7. maksimalizirati profit .1. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.

očigledno. ali ni gubitak. 136 . bio zamijenjen gubitkom. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. ukupni trošak i profit Tablica 19. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit.2. Gubitak se.7. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. dakako. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. nakon druge prijelomne točke. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ukupni prihod. Prijelomna točka (break even point). Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. 40 jedinica dobra.1.

Granični prihod. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . savršeni će konkurent smanjiti svoj output.granični prihod. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. Dodatni je prihod.2. 137 . veća od graničnog troška. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. 7.2.7.1. naime. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Naime. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.

TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. dakle. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. odnos 138 . Tablica 20. Ispitajmo njegovu djelotvornost.7. Dakako da ne. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Naime. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Dakle. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica.

istovremeno.7. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. 139 . Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Slika 56. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita.

5 9. 140 .7.5 9.75 9.5 11. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.64 Slika 57.92 13. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.625 10. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.

Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. kao što gornja slika pokazuje. iznosi 9. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.375 ⋅ 40 = 95 7. prosječni profit jednak je 2. Optimalna razina proizvodnje.7.1. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. prosječni profit je. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.5). pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. Prosječni profit = Prosječni prihod . 141 . TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. prag rentabilnosti).Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.3. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.375. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.625.

na sreću. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. vodi poduzeće u gubitak. Ne postoji profit ali. niti gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. 142 . svaki output. Zamjećujete. veći ili manji od optimalnog.7. Optimalni output sada iznosi 30. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.

pri svim veličinama svog outputa. TRŽIŠTE DOBARA 7. realizirati gubitak. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. savršeni će konkurent.4.5. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Slika 59. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8.7. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.1.

Naime. Fiksni trošak.25 ⋅ 20 = 25 7.5.5 = 1. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. a to pokazuje i gornja slika. proizvodili ili ne.1.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. Naime. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. Moguće je da čudno zvuči. savršenom konkurentu. nije moguće izbjeći. dakle. prekidanja proizvodnje.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. međutim. Našemu je poduzeću. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.7. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. makar i privremenog. prosječni je gubitak. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.75 .5). iz navedenog primjera. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.8.

5 13.7. To će se.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. 25 145 . Prema tomu.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. 25 = 25 Tablica 22.5 = 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .5* 8. naravno.4 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.67 9 10 11. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.

7. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom.1. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak.1. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Naime. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Stoga. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Ništa drugo vam i ne preostaje. 146 . Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. Dakako.7. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. može smatrati potopljenim troškom. 7. u kratkom vremenskom razdoblju. veseliti se pobjedi svoga kluba. imate li sreće. Fiksni trošak se.6. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost).7.

Nije. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška.7. 147 . Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. točka a na krivulji graničnog troška može. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. u ovoj situaciji. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Naime. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. dakle. proizvodio ili ne. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak.

odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška.8.7. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . 7.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. dakle. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. U tome će slučaju prosječni prihod. Izlazak slijedi.

Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.1. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. Slika 62. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Cijena Ponuda.9.7.

a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. dakle. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Njihova će pojava. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Naime. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Međutim.7. u dugom vremenskom razdoblju. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. profit (pozitivna razlika 150 . Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Drugim riječima. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.

Normalni profit postoji. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Dakako. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. dakle. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 .7. Odgovor je jednostavan: normalni profit. dakle. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Slike 64. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli.

TRŽIŠTE DOBARA trošak. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . Vi ste. novčana ste sredstva. Dakle. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. U svakodnevnom životu. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. kao diplomirani ekonomist. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. umjesto u vlastito poduzeće. realizirati odgovarajuću plaću. dakako. pretpostavimo nadalje. Nadalje. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Prema tomu. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Ponajprije.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. propuštena plaća.7. Vi vodite vaše poduzeće. mogli ste se zaposliti i. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Konačno.

Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije).PUT). TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. društveni interes to nalaže. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Na kraju. te postoji alokacijska efikasnost. Kada je. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Resurse nije potrebito realocirati. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). vrjednijeg dobra. Koristiti kapacitet znači. naime. 153 . Potrebito je. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Dugoročno. postoji alokacijska efikasnost. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. dakle.7.

licence. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. električne energije. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. na ovaj ili onaj način.2. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. patenti). vode itd. u takvom slučaju.1. Međutim. Povećavanje outputa. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije.7. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Ono je. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. Druga je monopol. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. sposobno. dakle. TRŽIŠTE DOBARA 7.2. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. 154 . potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. MONOPOL 7.

Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. Za razliku od savršenog konkurenta .prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . određivati cijenu dobra. postoje neka ograničenja. zahvaljujući svom posebnom. naravno. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. povlaštenom položaju. On je u stanju. Pri tome.2. dakle. Vrijedi. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Naime. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. "pravi" cijenu. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. Naime. njome upravlja zakon potražnje. odnosno njegovom veličinom. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. 155 . granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. Ukupni. potraživana će količina dobara biti veća. ipak. odnosno cijene dobra. posjeduje tržišnu moć.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra.2. Zbog čega je to tako? Monopol. Monopol je "price maker". potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Dakako. i obrnuto. manipulirajući vlastitim outputom. Zbog toga se granični prihod monopola .7. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom.

U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. a Ec = 1. odnosno 0 < Ec < 1. Tablica 23. on je maksimalan. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0.7. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .

7. 157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. kojim slučajem. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju.7. koji. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. 158 . on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Ukoliko. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. dakle.

2. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Tablica 24. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Neprijeporno.7.2.3. Ukupni prihod.3. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. 159 .1. Maksimaliziranje profita 7. TRŽIŠTE DOBARA 7.

Naime. Granični prihod. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška.2. analizirajući savršenu konkurenciju. u danim uvjetima. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda.2.7. vrijedi i u uvjetima monopola. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. Pravilo koje smo otkrili. granični trošak i profit Output koji. 160 . output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. Ukupni prihod.3. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Monopol će.

7.33 6. Tablica 25.67 161 . Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6.5 7 7. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). naravno. 3 jedinice dobra. Tablica 26. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku.

Pri tom.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. povlašteni. a mogu ga gurnuti i u gubitak.33. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. tri jedinice dobra. To su. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. 162 . Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. već spomenute.67 ⋅ 3) iznosi 8. a maksimalni (ekonomski) profit (2. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. Međutim. Prosječni profit (prosječni prihod . Naime. a prosječni ukupni trošak 6.67.7. outputu cijena dobra iznosi 9.

određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška.2. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA 7. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. vodi monopol u gubitak. pri optimalnom outputu. za razliku od savršene konkurencije. Slika 69. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. 163 . Lošoj reputaciji monopola.4. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. između ostalog. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. veći ili manji od optimalnog K. Ali. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku.7. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači.

makar i privremeno. Slika 70.5. TRŽIŠTE DOBARA 7. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.7. ukoliko je. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.2. prekinuti proizvodnju. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). 164 . dakle. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. baš kao i savršeni konkurent.

krivulja ponude (bilo individualne. Međutim. Monopolova krivulja ponude ne postoji.2. Podsjetimo. Viša cijena. E. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. pri tome. Norton & Company. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. ceteris paribus. TRŽIŠTE DOBARA 7. str. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude.: Microeconomics.6. W. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Monopol. Vrijedi i obrnuto. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. znači veću ponuđenu količinu. Dakako. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. granični trošak.. 165 .55 Cijena .7. Inc.W. New York 1991. Slika 71. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. 266. u različitim tržišnim situacijama.

TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Dakako. međutim.7. međutim. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3.7. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. jedna te ista cijena može. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. 166 . Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. može prakticirati diskriminaciju cijena. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra.2. odnosno tržišnu moć. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. naravno. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 7. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. mora posjedovati monopolsku. kada je riječ o monopolu. biti u uvjetima savršene konkurencije. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. On. 2. značiti najrazličitije ponuđene količine. mada to posebno ne naglasismo. Proizvođač. Naime. dakle. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Monopol. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa.

U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.2.1. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit.7. Slika 72.7. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . prosječni prihod Granični prihod K 167 . Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. 7. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. Prema tomu. Ali. odnosno usluge. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača.

Ali. prosječni prihod. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. način maksimalizira svoj profit. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. proizvodi output K. poznati nam. a ne i na sve prethodne jedinice. Monopol. 168 . TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo.7. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Stoga. Slika 73. Na taj.

usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom.8. ali i većim. prije svega. b) Moguće ironično. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Pretpostavit ćemo da je. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. osim posljednjeg. ponajprije. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Ali. 7. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. alokacijski efikasnim outputom. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. te outpute koje odbacuje monopol.7. ali povećanje profita. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Ne zaboravimo. odnosno savršena konkurencija. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška.2. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Sada svi kupci. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. znači proizvodnju većeg.

TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Nije teško zaključiti da: 1. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2.7. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Međutim. Slika 74. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 .

mogu monopolski output. izaziva dodatne troškove. Ekonomije cilja se. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. "rent seeking behavior". taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. u određenim slučajevima. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". 171 . Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Riječ je o traganju za rentom. učiniti većim od onog konkurencijskog. Ali. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Doista. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. aktivnosti koja.7. Zaštićeno od konkurencije. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Međutim. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. poznata nam ekonomija razmjera. to nije sve. pak. a zbog zaštićenosti od konkurencije. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. dakako. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. ali i ekonomije cilja (economies of scope). monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Razlozi za to vjerojatno postoje. Monopol. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Naime. većeg outputa jest X neefikasnost. evidentno.

Ali. Sve to. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. itd. u nekim slučajevima. Slika 75. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. zamjećujete. monopol igra pozitivnu ulogu. proizvodnja bijele tehnike. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. a monopolski output veći od konkurencijskog.) obara prosječni ukupni trošak. Prema tomu. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška.7. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. 172 . unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja.

ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. 173 . Drugo.1. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. U prvom. radi se o oligopolu. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. ne identično dobro. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Nesavršena. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. ponajprije. baš kao i monopol. dakle. Stvarna su tržišta. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. Novi se. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. baš kao savršena konkurencija. U drugom slučaju. konkurenti. monopolistička konkurencija. dakle.3. s opadajućom krivuljom potražnje. bez ikakvih ograničenja. 7. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. dakako. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava.7. TRŽIŠTE DOBARA 7. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola.3. Valja dodati. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra.

1. On. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata.1. 174 . monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. 7. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete.7.3. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Slika 76. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.

Slika 77. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Prema tomu. Nova će poduzeća privući dio kupaca. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 .3. Ova je idilična situacija. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. 7. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Ekonomski profit se smanjuje.1. sasvim sigurno. Naime.7. nove konkurente. međutim. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Budući da je prosječni prihod. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje.2.

Nadalje. Kapacitet je. 7.7.minimalni prosječni ukupni trošak. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. Brojni su uzroci formiranja oligopola. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. međutim. naime. Nadalje. istovremeno. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Ali. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa.2. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. i dobrim supstitutima.3. Monopol i monopolistička konkurencija. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Uopće. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. razlike ipak postoje. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Najčešće je to ekonomija razmjera. neiskorištenog kapaciteta. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. dakle. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . znači pojavu suvišnog. Drugim riječima.

proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. patenata. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Očigledno. On je "price searcher". On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Monopol "pravi". TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Manja poduzeća. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. dominantno poduzeće. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Ovakvi su 177 . Prvi je tzv. Ono određuje i mijenja cijenu. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. a ostali ga u tome slijede. Ovdje ima mjesta i za sukob.2. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. najčešće ono najveće.7. s tim u svezi. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. ali i za suradnju. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata.1. Problem međusobne ovisnosti. također. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Međutim. itd.3. On je "price maker". 7. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. određuje cijenu. vodstvo u cijenama. preuzme vodstvo u cijenama. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku.

Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Slika 78. najčešće. 178 . prestanak sporazuma. povećavajući output iznad dogovorene kvote.7. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Ne samo zbog toga što ih. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. veličina outputa. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka.

3. a tvoj partner to odbije učiniti.2. Istražitelj stoga smjesti A. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. osuđeni samo za posljednju provalu. 179 .3. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. međutim.B. A. budući da je odbio priznati. i B. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. Teorija igara može se. odvija u prilično neugodnom ambijentu. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.A. pretpostavljate. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. TRŽIŠTE DOBARA 7. i B. poštujući pravila igre.1. U tom smislu svaki igrač." Zatvorenici.2. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti.B. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine.A. Prilično složena situacija budući da A. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.2. nema. ne mogu komunicirati i.B. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. dakle. dakako. Svaka igra. zbog nedostatka dokaza. i B. čeka zatvorska kazna od osam godina. 7. Čvrstih dokaza. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.7.A. Zatvorenikova dilema Igra se. a partnera.2. i B.A. Tijekom istrage ustanovi se da su A.B. vjerojatno. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola.

4 god. A.B.B. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. Na koji način razmišlja zatvorenik A.B. B. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre.7. A. B. vodeći računa isključivo o 56 John F. neprijeporno. Prema tomu..A. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. konačni rezultat. Nash.A. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine.B. matematičar. strategije Priznati Priznati A. prizna. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A.B. 8 god. Dakle. 2 god. B.B. 180 .B. B. i B. pak.A.B. 2 god. 1 god. A. prizna tada. Svaki je od igrača odigrao igru.A. A. Ukoliko.B.A.A.A. Oba zatvorenika priznaju 2. s punih osam godina. ne prizna. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. prizna.B. ne prizna.A. 1 god. A. A. a B.? Ukoliko B.A. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. meni se isplati priznati. I njemu se isplati priznati. odnosno strategije. B. B. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. ne prizna 4. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. 8 god. strategije Ne priznati Ne priznati B. u svakom slučaju. B. 4 god.B.B. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.

kao i u zatvorenikovoj dilemi. poduzeće B vara. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. I ovdje su. Ali. grubo rečeno. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. str. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. Poduzeće A ne vara.2. New York 1990. Oba poduzeća varaju 3.: Economics. dakle. Inc. mogu birati između dvije moguće strategije. Oba poduzeća ne varaju 2. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. na račun konkurenta. M. varati) i pridržavati se sporazuma. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. Moguće su . nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat.7. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu.2. u pitanju dva igrača koji. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. ne varati. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Poduzeće A vara.2.. 181 .57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. poduzeća B ne vara 4. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. 357. dakle. sljedeće četiri situacije: 1. Ali.3. Addison-Wesley Publishing Company. Naime. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. 7.. veći ekonomski profit. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač".

mora varati. Zajedničkom interesu treba. ukoliko poduzeće B ne vara. istovremeno. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B.7. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Pokušajmo je otkriti. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. na sreću ili nesreću. poduzeću B gubitak od dva milijuna. varati. dakako. I opet. I njegova najbolja strategija je varati. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. A naša ga poduzeća. Izigravaju li. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. imaju dovoljno. vremena da bi se profilirao. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. 182 . tu doista nema dileme. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. pak. Svaki "niski udarac". Poduzeću A se isplati. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. I konačno. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. naime. Dominantna strategijska. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši.

On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. T. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Uopće. Oxford University Press. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. 7. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. primjerice. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). Jedna je od njih.4.: The Strategy of Conflict. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene.7. Prema tomu. 183 .1. New York. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. 1960. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. Od vas se. međutim. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen.58 Ukoliko. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. dakle.4. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.

TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. pružiti potrebitu informaciju. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.) vrijednosti ukupne prodaje. trošak Ekonomski profit Cijena >min. trošak Normalni profit Cijena> min. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.. na koncizan način. Sljedeća će tablica pokušati. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. Tablica 27. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min.4.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. oligopol.2. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .PUT Cijena>Gran. PUT Cijena>Gran. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da.PUT Cijena>Gran. 90% npr. trošak Monopolski profit Cijena>min. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.7. 7. PUT Cijena=Gran. monopolistička konkurencija.

a potrošači će.7. Prema tomu. najniži trošak i cijenu. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Naime. oligopol ili monopolistička konkurencija. Ili. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Ali. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. istoga kroja i iste boje. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Ali. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . konkurencije jest idealan. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. iste zapremine motora i iste boje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Kada je prirodni monopol u pitanju. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti.

.

Poduzetnik. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. alati. odnosno čimbenika proizvodnje. Valja. dakle. zemlja i poduzetništvo. rudna bogatstva. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. najrazličitiji uređaji i oprema. naime. ali i zalihe gotovih proizvoda. dakle. kapital. vode itd. ne znači novac. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). To su rad. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. strojevi. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara.1. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. preuzima rizik 187 .8. Dakle. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. zgrade. novčana sredstva. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Kapital. poluproizvoda i sirovina čine kapital. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih.

dakle. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje.8. naravno. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. odlučnim. Tržište. 188 . Vlasnik rada ostvaruje plaću. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. dakle. Renta. 8. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. vlasnik kapitala kamatu. Domaćinstva. a poduzeća ih kupuju. Poduzetnici su. naravno. Ali. onaj ekonomski. Riječ je o samosvojnim. u prvi mah. a vlasnik zemlje rentu. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Poduzetnik. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. Vrijedi. prije svega. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza.2. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. pak. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. odnosno proces njihove proizvodnje. nije za bojažljive i nesklone riziku. naravno.

Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. 189 . Dohodak = C ⋅ K.8. Vrijedi i obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Vrijedi i obrnuto. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Slika 79.

Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. "kruh nad pogačom". Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Slika 80. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Vrijedi i obrnuto. kako se to zna reći. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. U pravilu. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Ekonomska je renta. Ili. 190 . za razliku od transferne zarade. To je onaj dio dohotka koji.8.

Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. njegova ponuda savršeno neelastična. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. a vrijedi i obrnuto. Slika 81. 191 . dakle. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude.8. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). kada je. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. Poduzeća. Zapitajmo se. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. 8. međutim. derivirana potražnja. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. 192 . jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. naime. kapital ili zemlja) izvedena. potražuju čimbenike proizvodnje. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit.3.8.

Naime. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Čimbenik Ili. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Prema tomu. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Ukoliko povećavate inpute rada. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo.8. a ostali su inputi fiksnog karaktera. jednostavno. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. 193 .

jednak cijeni inputa. po logici stvari. Prosječni je trošak inputa. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. 194 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.8. jednostavno. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika.

8. pak. Količina zaposlenog inputa će se. Optimalna. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .3. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.1.

Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice.8. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Prema tomu. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.

a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. uvjetima savršene konkurencije. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 .8. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Podsjećamo. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. U ovim naročitim uvjetima. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Međutim. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude.savršeni konkurent. Tržište je outputa savršeno konkurentno. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Naime.

3. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. 198 .8.kupac inputa . Monopson Razmotrimo. međutim.kupac inputa . Ukoliko poduzeće .2. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. međutim. Slika 83.ima određenu tržišnu moć.u stanju utjecati na cijenu inputa. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. 8. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. Poduzeće. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.

razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada.monopsonist. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Tablica 29. Međutim. iste veličine. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. a cijena rada 15. naravno. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. krivulja ponude rada jest 199 . Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa.8. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Granični se trošak rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Uostalom. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. međutim. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Prema tomu. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. 200 .8. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Slika 84. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. a pri onom inputu koji maksimalizira profit.

201 . Naime. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. ne znači. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. dakle. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. postojanje krivulje potražnje. Ovakvo ponašanje ne znači. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist.8. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. međutim. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. I konačno. Dakle.

Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Ne postoji krivulja potražnje za radom.8. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Prema tomu.4.4. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. 8.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8.1. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.

Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Ukoliko je dotični input rad. 203 . Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa.8. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. granični prihod proizvoda rada se. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. Dakle.4. = Granični trošak.2. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom.

.

kada je u pitanju ponuđena količina rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.9. rast ponuđene količine rada. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje.1. str.. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. međutim. Međutim. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja.1. prije svega. 9. Addison-Wesley Publishing Company.: Economics. 1990. izazvati pad ponuđene količine rada. Daljnji rast cijene rada može. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. kako ranije rekosmo. New York. dva. i na tržištu čimbenika proizvodnje. 60 Vidjeti: Parkin. suprotna. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. u pravilu i u prvi mah. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. M. Dakle.. Vrijedi i obrnuto. Inc. 205 .1. ponuda rada ne postoji. a one se tiču. 391. ponude rada. Rast cijene rada izaziva. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60.

a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Prisjetimo se. povećava potražnju za normalnim dobrima. rekreacija. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Uporni rast cijene rada. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Upravo stoga. rast dohotka potrošača. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada.prodajom rada. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Ponuđena količina rada raste. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. 206 .9. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Iz tih razloga. ponuđena količina rada opada. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. ceteris paribus. obrazovanje). pri relativno visokim cijenama rada. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće.jest normalno dobro. Ali. To je bit učinka supstitucije.

povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. utjecati na cijenu rada. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. 207 . Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. međutim. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična.9. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. 9. Pojedina se poduzeća .2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada.1.kupci rada -. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.

Ukoliko se.2. u tom slučaju. Vrijedi i obrnuto.9. Vrijedi i obrnuto. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.1. dakako. ceteris paribus. a sa njime. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). uz ostale neizmijenjene uvjete.1.savršeni konkurent b) Tržište rada . Podsjećamo. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87.savršena konkurencija 9. granični prihod proizvoda rada. raste. Raste. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Raste li cijena dobra ili usluge. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a) Poduzeće kupac . i granični prihod poduzeća. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. 208 .

raste i ponuda rada. raste li radna snaga.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. a krivulja ponude se pomiče ulijevo.9. Ponuda se rada smanjuje. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88.1. Dakle.2. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. 209 . Krivulja ponude rada pomiče se udesno.

Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. H.. povećanje cijene rada. McGraw-Hill Book Company. 210 . str.: Introduction to Economic Principles. Međutim.. R... te nastojeći povećati cijenu rada. 1989. s tim u svezi. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. te stoga i manji broj članova sindikata. M. 9. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. Smanjenje će ponude rada izazvati.3. Ulbrich. ceteris paribus.H.“62 Jednostavno rečeno. Primjerice. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja.9.1. Sindikati.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. 203. 62 Mabry. New York.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.

9. pretpostavimo.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. nemate. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. To ukratko. osim troškova leasinga. 63 211 . Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. postoji i druga opcija . Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. drugih troškova.1.. podizanje radnog morala.9.2. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. itd. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. TRŽIŠTE KAPITALA 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali.2. godinu dana) i.

Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Neprijeporno. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30.

Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Što. međutim. jednostavnosti radi. donose kamatu od 10% godišnje. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. životni vijek svakog od njih neograničen. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. u ovoj novoj situaciji. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala.9. Kako. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Investirate 213 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. budući da ste ih uložili u banku.

7% 20% 13.9.3% 6. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .3%.3% 26. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. Tablica 31.  1200  U oba slučaja. kada je u pitanju kupovina kapitala. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.2. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.2. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posuditi 215 . Slika 91. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. 9.9. te ste ih prisiljeni posuditi.

Kada.2. dakle. zaobilaznu. upravo ovo čekanje. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. štede. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. odnosno štednja omogućuje tzv. posrednu proizvodnju. granična efikasnost kapitala > k'. koji. moraju biti nagrađeni. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. 9. Prema tomu. a ne odgođena zadovoljstva. Ponuda zajmova Potrošači.9. u tom slučaju. dakle. Upravo stoga. Kamata je nagrada za čekanje. za odgođenu potrošnju. Međutim. u pravilu. Uopće. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja.3. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. 216 . Posuditi više znači opet. koji čekaju. Slika 92.

ceteris paribus. Slika 93. 9. 217 . životna dob i.9. pretpostavimo. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. na ovaj posredni način. Ukoliko. kamatna stopa. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. Proizvedeni kapital omogućuje. dakako.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. veću proizvodnju potrošnih dobara. snažnoj savršenoj konkurenciji.4. očekivani dohodak.2. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak.

Kao što svaka općina. njezina je količina ograničena. 9. zaliha nafte. Slike 94..9. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta.3. potencijalni dužnik. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. 218 . Ponajprije. drugo. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. dakako. ugljena itd. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. itd. ona je imobilna i.

64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.9.) ostaje ista.će. tržištem određenu rentu. željenu količinu zemlje uz postojeću. Zakupac se.1. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. npr. dakle. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba.3. 219 . na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr.2.potencijalni zakupac . moći zakupiti potrebitu..3. 9. Slika 95.

određuje visinu rente. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje.9. ekonomska renta. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. zbog istog razloga. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 .

1. Država obavlja preraspodjelu dohotka. u ovom trenutku. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. 221 . Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Država realocira resurse. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država.10. Stvarno.1. 3. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. 2. 10. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. 4. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. Usredotočimo se.

dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. 222 .problem slobodnog jahača. Nasuprot tomu. Ukratko. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. parkovi i slično. svjetionici itd.10. isključivo pravo njegove potrošnje. "free rider" problem . čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. Primjer takvih dobara su ceste. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. proizvodnji. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. ceteris paribus. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. čisto javno dobro (npr.1. na raspolaganju svima. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. miješana ili polujavna dobra. konačno. pojava monopola. sustav nacionalne obrane. posredstvom tržišta izvedenoj. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. pojava eksternalija 3. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. parkirališta. 10. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. jednom proizvedeno. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1.1.

prema tomu.10. dakle. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. alokacijsku efikasnost. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. dakle. Isplati se. ∆ Količina 223 . Prema tomu. da je broj onih koji će se angažirati. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. i novčana sredstva. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. koristi javno dobro. u boljem slučaju. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Tržište. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Zapravo. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra.1. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. Graničnu korist moguće je. Dogodi li se suprotno. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. te pokušava osigurati. pak. "free rider" je osoba koja besplatno. Ili. 10. pa. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. besplatno koristiti javna dobra.1. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Zbog toga država igra ulogu realokatora.

B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .A Ukupna korist .1. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . 10.A Granična korist . Tablica 32. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.10.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Količina javnog dobra Ukupna korist . Zamjećujete.osoba A i osoba B.B Granična korist . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.1.2.

a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 2 2.5 3 3. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 1 1.5 4 4.5 5 Količina javnog dobra 225 .10.

226 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. Tablica 33. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba.10. Međutim.

Eksterni trošak. prosuti trošak. 227 .1. 10. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Primjeri eksternog troška. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. dakle. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”.10.2. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

To. dakako. dohodak je ono što zaradite. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. 10. Bogatstvo. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. na primjeru zamišljene ekonomije. između ostalog. Država. te cijenama čimbenika proizvodnje. vrijedi i obrnuto. 10. proizvedena količina je KR.2. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. Ukratko. ovise o količini inputa kojima raspolažu. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. dakle. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim.2. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. preuzima. bogatstvo ono što posjedujete.1. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. osim visokokvalificiranog rada. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi.10. kao kompromisno rješenje. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. realizirat ćete i relevantni dohodak. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. nejednaka je i raspodjela dohotka. u još većoj mjeri. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. vrijedi za raspodjelu bogatstva. Ukoliko. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). Nažalost. 235 . predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. Ovakvo rješenje. a prirodni monopol realizira tek normalni profit.

Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. 40% obitelji realizira 15% dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. dakle. Kumulativno. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Druga petina. dakle. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Prva petina obitelji.10. 236 . a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. a to su one s najnižim dohocima.

Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Ljudi 237 . 20% obitelji realizira 20% dohotka. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu.10. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Obrazovanje. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Dakle. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. 40% obitelji 40% dohotka itd. također. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti.

10. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. raspravlja o raspodjeli dohotka. Oporezujući visoke dohotke. 2000. granica siromaštva. Dyal. New York..: Basic Economics. W. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. pa čak i sreća. Tako je.. Raspodjela nakon poreza i transfera Država..D. Macmillan Publishing Company.. J. npr. Ukoliko se. godini. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. "Mate". Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. Nordhaus. Karatjas.. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. 71 72 Samuelson. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija.. 238 . igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Zagreb. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. N.2.: Ekonomija. makar i na sažeti način. 1985.. str. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. P. 362. str.A.A.10.2. 343. nije moguće zaobići problem siromaštva.

10. Dakle. 239 . država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. Slika 103. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).

.

naduti. proučava posebni ekonomski entitet .potrošača i poduzeća. jednostavno. itd. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. 11. odnosno stopa ekonomskog rasta. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. Naime. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. Macmillan Publishing Company. 241 . stopa inflacije. inflare .1. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. A. 73 Dyal. Karatjas.11. 1985. N. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. INFLACIJA Inflacija (lat.. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda..ekonomiju u cjelini. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. razina cijena miruje. J. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. 176. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. str. Makroekonomika. stopa nezaposlenosti. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. New York. međutim. određivanje cijena inputa.: Basic Economics. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili..

74 Vidjeti: Mabry.: Introduction to Economic Principles.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. R. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .. Inc. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. 293.. McGrawHill...H. H. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. New York.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto.. Dakako.. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. 1989..11. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.. 242 . a a..b. Ulbrich...+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.H. n označavaju pojedine artikle košare dobara.. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. a 0 baznu godinu. str...CPI).

povećanje prosječne ili opće razine cijena. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. u odnosu na petu godinu. Kako. međutim. Godina 1.11. u petoj 22.5 122. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. Prema tomu. u odnosu na baznu godinu.5 Zamjećujete. treća je godina bazna godina. 6.9% a u šestoj godini 37.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. U četvrtoj godini. iznositi 11. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.3 100 112.9 137.87%. 2. 243 . stopa inflacije jest postotna promjena. 5.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.5%.5%. 4. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. 3.

87% 122 . sveobuhvatnija. 244 . odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.9 Postoji. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. Pretpostavit ćemo.11. novčana. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. međutim. jedne godine. Naime. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost.5 − 122 .9 · 100 = 11. jednostavnosti radi. mjera inflacije. dakako. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. još jedna. Nasuprot tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. u pravilu. Ukratko.

njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.5 1500 1900 7600 900 18000 0.24%.24%. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.24.11. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. GNP .deflator 245 . upotrebom GNP-deflatora. u odnosu na baznu godinu. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .24 29600 U tekućoj je godini. Gornja formula upućuje na to da je.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. odnosno stopa inflacije iznosi 18.

11. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. svakako. nije jedini uzrok inflacije ali je. najvažniji.1. međutim. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. Inflacija može. David Hume i David Ricardo. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije.1. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. te psihološkim teorijama inflacije. primjerice. 246 . Mnogi će. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. stoljeća. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. odnosno količina novca u optjecaju. Novac. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Međutim. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. dakako. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. monetarni fenomen. prije svega. reći će oni. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.

Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Možda će to jasnije predočiti tzv. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Q Udvostručite li količinu novca. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. udvostručit ćete i razinu cijena. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena.11. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. U tom je slučaju. Vrijedi. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . fiksne veličine. i obrnuto. dakako. međutim.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. uz ostale neizmijenjene uvjete. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) .

Prema tomu. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. 11. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca.1. posredstvom jednostavnog primjera.000 . Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. v=4. te kompromisne.000 = P·Q 200. u pravilu. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. te brzina novca opada.000. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju.11. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. Ovo povećava brzinu novca. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. M·v 200. a time i manju brzinu novca. Ukratko. znači i nižu kamatnu stopu. Naime. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji.1. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Kakve će posljedice.1. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca.000. te će rast nominalnog bruto 248 . viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. M = 50. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine.

M·v = 100. Međutim. M·v = 100. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 3 P·Q 300. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. Postoji. Doći će do izvjesnog.000 · 4 P·Q 400. ne i razmjernog povećanju količine novca. dakle.000 249 . neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 2 P·Q 200.11. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 I konačno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika.1. ne smatraju nezaposlenima a. pak. stoga. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. žele raditi. koje. Međutim. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje.2. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. Različiti su uzroci nezaposlenosti.2. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. 250 . moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. misli na nezaposlenost rada. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. budući da su prestali aktivno tražiti posao. niti kao dio radne snage.11. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. ali i nezaposlenih radnika. NEZAPOSLENOST 11. sezonsku nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. valja spomenuti kategoriju tzv. prije svega. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. s tim u svezi. Nezaposlenost. te je. obeshrabrenih radnika. međutim. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. S tim u svezi.

većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad.11. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. ciklička nezaposlenost. Sve osobe koje. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. građevinskih radnika itd. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. frikcijska. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. dakle. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. ali ne i odgovarajuća ponuda. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. nažalost. 251 . dakle. s tim u svezi. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. pad agregatne potražnje i. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. turističkih radnika. ne treba posebice zabrinjavati. a povećati potražnju za drugima.) čine sezonsku nezaposlenost. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Naime. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. koji. međutim. Ovaj tip nezaposlenosti. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. tzv. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Dok frikcijska. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Potražnja postoji.

odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. a stopa nezaposlenosti se. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%.11. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. itd.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. smanjivanje vrijednosti tzv. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Vidjeti: Parkin. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. New York. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. Ukratko. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. 252 . Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. u tom slučaju. 1990. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. M.). pri datoj kamatnoj stopi. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. međutim. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda.: Economics. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. riječ je o punoj zaposlenosti. kriminala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. AddisonWesley Publishing Company. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. ljudskog kapitala 76. Osim one neposredne .

međutim. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Suvremena će ekonomska pozicija. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. vrijedi i obrnuto. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. 253 . ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Proizlazi. naime.W.2. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. Obrnuto. Dakako. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće.11. Slika 104.2. ustvrditi kako izravni. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju.

te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. pak. U dugom vremenskom razdoblju. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). a vrijedi i obrnuto. Ukoliko je. Ukoliko je stopa inflacije. Nasuprot tomu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. u kratkom vremenskom razdoblju. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). prirodnoj stopi 254 . odnosno postoji puna zaposlenost. jednaka očekivanoj. stopa inflacije manja od očekivane (2%). niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne.11. Ponovimo.

vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir.3. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. 11. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). najčešće tijekom jedne godine. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. kao inputi. dakle. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. koje se.11. Slika 106. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. dvostrukog računanja.

kao što znamo. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. Bruto nacionalni proizvod se. dakle. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. dakako. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996.11. dakle.Realni GNP u 1995. Realni bruto nacionalni proizvod. Ona.+ Kn · Cn Dakako. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. 256 . GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + ..godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. znači ekonomski rast. dakle. Realna stopa rasta u 1996. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Realni bruto nacionalni proizvod. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. koje. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. . upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. bilježi tendenciju rasta. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. Upravo stoga. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. unatoč većim ili manjim oscilacijama.

11. nažalost. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. 257 . dakako.3. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. značiti isti rezultat. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. izabrali smo pristup dohotka. Odlučimo li se za donji kružni tok. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Slika 107. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. Oba će pristupa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. 11.1.

Veličinu ove vrste trošenja tangiraju.1. mlijeka. za razliku od uobičajenog poimanja. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. alata. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. međutim. poluproizvoda. i investicije. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Pristup trošenja Ovaj pristup.1. automobili itd. hladnjaci. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. međutim. ponovimo. pak. Ova. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . ekonomist.3. 258 . najrazličitijih uređaja i opreme. Dakle. olovaka itd. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. tako i outputa.11. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Smanje li se. finalnih dobara i usluga. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. i promjene zaliha i to kako inputa. ceteris paribus. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija.

događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. neto izvoz može biti i negativan. državne su investicije dio državne potrošnje. 259 .11. Isključena su. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Dakako. naime. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. I konačno. transferna plaćanja. amortiziranog dijela realnog kapitala. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Riječ je i o privatnim investicijama. radi se o domaćim investicijama. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Zamjećujete. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. dobit ćete neto privatne domaće investicije. stoga. Neto izvoz (Ex . kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. istrošenog. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Naime. Transferna plaćanja nisu. provedbu zakona. funkcioniranje obrazovanja itd.

dijelom biti potrošen (C). Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije.1. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak.3. bit će oporezovan. Agregatni dohodak će. dohodak države. 260 . Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. naime. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. Neizravni porezi predstavljaju. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. svakako. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Tri su moguća načina njegova korištenja. Zapitajmo se.2. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. dakako.11. renti. Stoga ih. prema tomu.

Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.3.1.3.Im = S + T. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Prema tomu. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.Transferna plaćanja).bruto nacionalnog proizvoda. 11. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .Im = GNP = C + S + T. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. C + I + G + EX . prihode. 261 . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. imovinu) poreznih obveznika. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.11. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .

na drugoj ističe. Inc. Irwin. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. str. N. Pri tome.2.GDP).. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a.."79 11. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. istovremeno. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. D.. rast će njena razina. Valja izjednačiti aktualne investicije. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product .3. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. Boston . 262 . lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. 548. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.11. neto porezima i uvozom. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product .: Economics. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Stabilnu razinu vode. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.1989. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.

mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. Prema tomu. 263 . Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. On. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). o bruto privatnim domaćim investicijama. Riječ je. dakle. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. Dakle. amortizirane elemente realnog kapitala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. dakle.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. GNP . Nasuprot tomu.11.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka.

mirovine. u pravilu.PI). ali ne i primljene dohotke. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. NI -Zarađeni. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. kao što mu i ime kaže. kamate na javni dug. Istovremeno. Od osobnog dohotka (PI).4. PI . osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. Riječ je. 264 . raspodijeljeni dioničarima itd.11. o korporacijskim profitima koji nisu. 11. Događa se to. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . te dodate nezarađene. posredstvom transfera. ali primljene dohotke. primjerice.DI) preostaje samo jedan korak. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. u obliku dividende. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). o doprinosima za socijalno osiguranje. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. itd). valja oduzeti osobne poreze. ali su primljeni. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . ali ne i primljen. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene.

razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad.. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output.. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ".11. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. ali ih je lako uočiti. To su ekspanzija. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. naravno. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. kontrakcija i dno. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Slika 108. nije lako predvidjeti. 265 . vrh.

. The Brookings Institution.80 Kada. D. str. 1970. kada vi.. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. govorimo o dnu. s tim u svezi. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa.: Basic Economics. J.4. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. 192.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. Karatjas. 81 Okun. A. Okunov zakon. Ponovimo.11. Washington.C. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). jest nezaposlenost. međutim. čije nas promjene zanimaju. te postoji puna zaposlenost. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Spomenimo. izgubite zaposlenje tada je to depresija". U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. 266 . Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. Nazvan prema prezimenu autora. 11. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.. u kontrakcijskoj fazi. N. A. Jedna od važnijih.: The Political Economy of Prosperity. New York. Macmillan Publishing Company. 1985.1. M. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti.

postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. eventualno i negativnu. ruku pod ruku. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. pak. prati inflacija. stopu inflacije. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. a kontrakcija nižu. 267 . valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Međutim. izuzetke. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. tijekom vremena. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. 11. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. ne tako rijetke.4. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. Riječ je. dakle o kontrakciji koju. s visokim stopama inflacije. iznimno. pa čak i nulte. Naime. Niske.2. u odnosu na potencijalni.11.

.

agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. kontrakcije. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. između ostalog.1. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. GNP = C + I + G + (EX . agregatna potraživana količina 269 . AGREGATNA POTRAŽNJA 12.1. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. Model. Ili.1.Im) pri danoj razini cijena. država. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. 12. poduzeća. nezaposlenosti i inflacije.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.

Kao i krivulja individualne ili. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. izražen kao realni GNP. mjerene GNP-deflatorom. Naime. Slika 109.12. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. Višoj razini cijena. uslijed promjene razine cijena. pak.

pad razine cijena znači. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. ceteris paribus. Pad kupovne moći. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. smanjivanje količine realnog novca. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Ukoliko razina cijena poraste. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Dakle. Ukoliko razina cijena raste. što gotovog. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Obrnuto. što depozitnog novca. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Dodatna će kupovna moć. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena.12. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. za 25%. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a.

Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. ceteris paribus. jeftinijim inozemnim dobrima. te rast uvoza. 272 . "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Rast cijena. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. dakako. Vrijedi. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. te investicijsko trošenje. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Ovakva situacija znači pad izvoza. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. Pad cijena. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. ceteris paribus. te se povećava agregatna potraživana količina. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava.zajmovnih fondova . 3. s tim u svezi. i obrnuto. naime. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Rezultat su niže realne kamatne stope. dakako.i njihovu veću potražnju. obara kupovnu moć stanovništva. smanjuje količinu realnog novca i. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju.12. Potrošači. Obrnuto.

te učinkom vanjske trgovine.12. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena.2. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje.1. Brojni su. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Slike 110. međutim. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje.

pad agregatne potražnje. Veći broj ljudi. Porezi Rast poreza će. odjećom. Dodajmo. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. 4. znači i povećanje agregatne potražnje. 274 . 2. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. vrijedi i vice versa. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Pad poreza.12. ceteris paribus. naime. Naravno. 5. stanovima i kućama. Rast poreza. izaziva pad raspoloživog dohotka. Dakako. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. ceteris paribus. izazvati pad agregatne potražnje. Naime. praćen rastom raspoloživog dohotka. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. ceteris paribus. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. očekivanja izazvati. vrijedi i obrnuto. vrijedi i obrnuto. znači i veću potražnju za hranom. uz ostale neizmjenjene uvjete. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. pak. znači i rast agregatne potražnje. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Pesimistička će. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. te brojnim drugim dobrima i uslugama. a time i agregatne potražnje. 3. ceteris paribus.

promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. međutim. Pad raspoloživog dohotka. uz ostale neizmjenjene uvjete. kamatne stope zabilježe rast. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje.12. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. stoga. dodatni. 275 . i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Pad će kamatnih stopa. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Promjene količine novca izazivaju. Rast transfernih plaćanja. na novčanu masu. znači i manju agregatnu potražnju. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. povećati agregatnu potražnju. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. S druge strane. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. Vrijedi i obrnuto. izazvan padom državnih transfera. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Međutim. 7. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. a time i na agregatnu potražnju. koje su posljedica promjene razine cijena. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. 8. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. ceteris paribus.

postoji i samo jedna. predstavljene GNP-deflatorom.2. 276 . jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. 12. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. isključuje cikličku nezaposlenost.1. pod utjecajem promjena razine cijena. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.2. Puna zaposlenost. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. mjerenog realnim GNP-om. s tim u svezi izazvane. AGREGATNA PONUDA 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.12. s druge strane. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.

njegov output ostaje neizmijenjen.12. 277 . Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. Naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. a posebice cijene rada (plaće). Primjerice. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. konstantne veličine. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Očigledno. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Dakle.

zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. do tada neiskorišteni kapaciteti. 278 . Pri tome se angažiraju i suvišni. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. uz neizmijenjene cijene inputa. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim.12. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Rast cijena finalnih dobara i usluga.

Više kompetentnih. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . 1. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. strojevi. oprema.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. Riječ je. a s njime i agregatna ponuda. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 12. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Važna je. i agregatna ponuda. dakako. zbog razumljivih razloga. 2.2. o "pregrijanoj ekonomiji". Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. 3. ceteris paribus. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda.2. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. i kvaliteta radne snage. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu.

u pravilu. 280 . dakle. Rastu agregatne ponude pogoduje.12. 5. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. tj. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. ceteris paribus. 6. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. Naravno. povećanje agregatnog outputa. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja.

3.2. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena.12. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. ceteris paribus. Rast plaća. 12. Vrijedi i vice versa. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 281 .

Rast cijena sirovina. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Pad cijena sirovina. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. promjene cijena inputa. u dugom 282 . ceteris paribus. pak. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Dakle. Slika 114. Zamjećujete. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama.12. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude.

12. Međutim. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Slika 115. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.3. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. 283 . Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana.12.

Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. između ostalog. Neplanirano smanjenje zaliha. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. poput plime. podiže razinu cijena. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. 284 . 12.1.12. Agregatni manjak dobara i usluga. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. i rast nezaposlenosti. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. 12. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. 285 . Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.3. dakle. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.12.2. odnosno potencijalnog GNP-a.

Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. 12. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. 286 . odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.12.3. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a.3. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. dakle.

84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. prekomjerne nezaposlenosti. kamate i novca (The General Theory of Employment. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti.4. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. prije svega. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. Interest. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa.M. plaće rigidne. and Money) objavljeno 1936. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost.3. 12.12. nefleksibilne. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). Najznačajnije životno djelo J. godine 287 . dakle. Isti uzrok.

pada agregatne potražnje.12. može biti neposredna i posredna. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . prije svega. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). Državna intervencija. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. pak. Slika 119. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. Posredna. 288 .potrošnje (C) i investicija (I). AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. u smislu povećanja agregatne potražnje.

121. kao što ranije naznačismo. Macmilann and Co. 12. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. 289 . Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost.3. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne.: The Life of John Maynard Keynes. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . str. London. Saya i drugih..F. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. Spomenimo. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti..12. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. s tim u svezi. Ova. Poznat i kao "francuski Adam Smith". te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. 1951. R. 85 Harrod. Ricarda.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji.5. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. Prema tomu..85 zovu ekonomika potražnje.

: Economics.3. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. 290 .. N. uslijed pojave nezaposlenosti. pad cijena inputa. Richard D. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1. MA 1989. D. 623. 87 Vidjeti: Hyman.12. 2. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. s tim u svezi.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.Irwin. Nova.5.. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. str. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Inc. Slika 120. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Boston.

N. 12.: Economics. rast cijena inputa. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. uspostavlja u točki R 2. 291 . Slika 121. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. s tim u svezi. naime.javlja se. 624. te se ravnoteža. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. 4. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Rast nezaposlenosti .Irwin.. Richard D.5. D.2.12.. Boston. MA 1989. str. i ciklička nezaposlenost.3. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. Inc. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. u uvjetima pune zaposlenosti.88 88 Vidjeti: Hyman. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog.

Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 4. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. 3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. 292 . Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2.12. Nova. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.

Našu ćemo pozornost. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Naša je. držeći razinu cijena stalnom veličinom. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odluka o tome koliko štedjeti. Prema tomu. Naime. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. investicije (I).13. 13.istraživat ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex .model agregatnog trošenja . 293 . Međutim. Ona. dakle. kao što rekosmo ranije. istovremeno. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak.1. itd. na sljedećim stranicama. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). životna dob članova domaćinstava. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . očekivani (budući) dohodak. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.Im).

Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. 294 .1. u pravilu i u prosjeku. upravno razmjerni odnos. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. granična sklonost potrošnji jest promjena.13. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.1. Ili. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste.

Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Ili. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. štednja je negativna.13.

84 Prosječna sklonost štednji -0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37. U tom je slučaju štednja negativna.13 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.93 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .7.07 0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.87 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.3. a granična sklonost štednji 0.40 1. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.40 -0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .05 0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.13. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.05 0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.

stoga. Dakako. Trećega nema.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Granična sklonost potrošnji = 1 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. vrijedi i obrnuto.Granična sklonost potrošnji . pak. Upravo stoga. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Granična je sklonost štednji (0.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. Prema tomu. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Podsjećamo. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste.Granična sklonost štednji.13. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. 297 . ušteđena. Naime.

Taj pravac.13. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). naime. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. U slici 122. 298 .

Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. budući da je S = DI .7 . prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. dakle.C.7 ⋅ DI). b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.0. vrijedi i obrnuto.7 DI S = . glasi: Štednja (S) = DI .13. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. jest autonomna potrošnja (Ca). korespondirajuća funkcija štednje. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. dakako. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. Ovaj dio potrošnje. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. 299 . Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Na slici 122. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.7 + 0.3 DI .

vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. Vrijedi. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Može li se. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. također. Potrošnja i realni GNP . GNP = C + S + T. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje .ukupnog raspoloživog dohotka. 300 .8 raspoloživog dohotka. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0.13.2. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Naime. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. rast dohotka. dakako. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Dakle. i obrnuto. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Dakako. međutim.1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Istovremeno.

8 1. Slika 123.13.2 1. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. odnosno 0. 301 .5 2 2. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.4 novčane jedinice.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 0. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.8 realnog raspoloživog dohotka.5 1 1.4 = = 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.

alata. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. odnosno investicija. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini.graničnu efikasnost kapitala.13. kada. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Kupovina. najrazličitijih uređaja i opreme). Podsjećamo. dakle. strojeva.2. poluproizvoda i sirovina). Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . 302 . Slika 124. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi.

Međutim. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. Međutim. veličina amortizacije. npr. Prema tomu. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. 303 .13. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. krivulja potražnje se pomiče udesno. i obrnuto. Vrijedit će. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. očekivani pad profita. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. ceteris paribus.profitabilan. poduzeća očekuju. Prema tomu. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. neki su čimbenici (očekivani profit. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. Ukoliko. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. veličina amortizacije. općenito. dakako. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. dakle. primjerice. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. pri datoj realnoj kamatnoj stopi.). veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Obrnuto. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. i obrnuto. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. Vrijedi. ceteris paribus.

Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. suvišnih kapaciteta. Možda očekujete da će investicije. baš kao i potrošnja. Budući da je.13. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Upravo stoga. dakle. dakle. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Investicije ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija.očekivanom profitu. međutim. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Činjenica je. 304 .

13. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.13. 305 . dakle. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. funkcioniranje školstva. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. provedbu zakona. pa.3. Državnu potrošnju. itd. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. zdravstva. određuju političke odluke nadležnih skupština.

306 . I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.4. 13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.13. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.

Veći inozemni realni GNP značit će. Suprotno tomu. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. i obrnuto. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. 307 . Devalvacija. naime.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Vrijedi. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. izvoz će biti veći. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3.13. Obrnuto. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. ceteris paribus. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. izvozne mogućnosti Hrvatske. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje.smanjuje izvoz.1. Njemačkoj itd. Tečajevi. rastu i primjerice. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. veći izvoz. naravno. Austriji. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti.4. revalvacija . Izvoz nije funkcija domaćeg. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda.

ceteris paribus.4. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. međutim. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast domaćeg agregatnog dohotka. 13. veći uvoz. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Veći domaći realni GNP znači. Tečajevi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. 308 . Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Uvoz će. ima za posljedicu rast uvoza. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače.2. ceteris paribus. veći uvoz. Prema tomu. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.13.

međutim. Pretpostavimo li da se povećava. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129.4. naime. uz ostale neizmijenjene uvjete.3. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. 13. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvoz. Revalvacijom se. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a.13. Zaključujemo. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. da je i neto 309 . dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Obrnuto. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod.

13. Slike 130. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 310 .

Slika 131. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Kao što je već rečeno. Obrnuto. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. npr. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. uz ostale neizmijenjene uvjete.13. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. neto je izvoz pozitivan. ceteris paribus. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. devalvacija. Nasuprot tomu. 311 . pak. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. ceteris paribus. rast će uvoza.. te neto izvoz postaje negativan. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. nadolje i ulijevo. rast će izvoza.

.

14. međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. Sada smo. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. pri datoj razini cijena. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 313 . u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja.14. nazivamo funkcija agregatnog trošenja.

rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. dobit ćete agregatno trošenje. dakako. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. potrošnja su i uvoz. te su predstavljene kao fiksne veličine. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. U pretposljednjoj koloni tablice 39. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). pa. stoga i neto izvoz. 314 . državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica.14. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije.

14. naime. 315 . samosvojna trošenja. u našem primjeru. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu čine autonomna. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. To je. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. iznosi 200 novčanih jedinica. naravno. Ovdje valja ubrojiti investicije. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. državnu potrošnju. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. izvoz. ali i (autonomni) dio potrošnje. pri svim razinama realnog GNP-a. Autonomna potrošnja. Izvjesna. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a.

određuje kut C+I+G+EX krivulje.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0.5. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.2 = 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a.7 novčanih jedinica.7. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. Razlika. upozoravamo na to.2 novčane jedinice. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. to je promjena. granična sklonost potrošnji iznosi 0.14. Prema tomu. Ili. Ili. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.7 0. Oduzmete li.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. iznosi 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .2. Uvoz. ponavljamo. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. pak. 316 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. Dakle.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.

Dakle. odnosno agregatnog trošenja. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. Ne zaboravimo.5. 317 . odnosno krivulje agregatnog trošenja. granična sklonost trošenju.14.5 kuna porasta induciranog. međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. 90 91 Ubuduće.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . skraćeno. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. dakle. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. Graničnu sklonost trošenju moguće je.

Taj pravac.2. 14.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. Tablica 39. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. naime. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. 318 .14.

prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. 14. osim u točki ravnoteže. Podsjećamo. 319 . Ove će disproporcije. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a.2.14. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija.1. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. zalihe se. Prije presjecišta. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. Makroekonomska ravnoteža .

Zalihe (gotovih proizvoda. stoga. niti padaju kada je agregatno 320 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. poluproizvoda i sirovina). Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. niti rastu. povećanje realnog GNP-a.14.

tzv.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Stabilni. 321 .14. Makroekonomska ravnoteža . Tablica 41. Obrnuto. moguće je objasniti i pomoću. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. ravnotežni realni GNP. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). paušalni porezi (lump sum taxes). dakle. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP.I + G + EX = S + T + Im.2.2. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Koristeći podatke iz tablice 39. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . pa. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a.

Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. stoga. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). 322 . ravnotežni realni GNP iznosi 400. Slika 136.14.

30 = 70 . Kada je realni GNP veći od 400. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja".I . 323 . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.NX = S . neto poreza i uvoza. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .T) .I .60 . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.(Proračunski deficit) . dakle. investicije. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. Posljedica je rast zaliha. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. te proračunskog deficita.30 Dakako.Im) + ( G .(G . neto poreza i uvoza. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.14.I .T) = S . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).30 = . Deficitarna trgovačka bilanca = S . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . zbroj investicija. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. kada je. Dakle.40 .

I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Neka se planirane investicije. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. 14.14. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja.3. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.3. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. ali koje ne mijenjaju njen kut. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. državne potrošnje.1. Tablica 43. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Promjene autonomnog trošenja (investicija. povećaju za 100 novčanih jedinica. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. a zbog očekivanja viših profita. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137.5. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Vrijedit će.14. Također. naravno. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. u obama slučajevima. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. 325 . granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. i obrnuto. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a.

Obrnuto. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. granična sklonost uvozu 3.granična sklonost uvozu. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. znači manji raspoloživi dohodak. dakako. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Raste li. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. ceteris paribus. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji .2.14. Rast granične sklonosti uvozu.3. Naime. manju graničnu sklonost trošenju. uz ostale neizmijenjene uvjete. obrnuto razmjeran. izaziva pad granične sklonosti trošenju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. znači pad granične sklonosti trošenju. uz ostale neizmijenjene uvjete. Ovo. 326 . pa. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. granična porezna stopa. manju graničnu sklonost potrošnji i. granična sklonost potrošnji 2. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. pad granične sklonosti potrošnji.

odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.2.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. Međutim.7  . Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Ravnotežno agregatno trošenje. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.875  .875 raspoloživog dohotka. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. te graničnu sklonost potrošnji. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. Tablica 44.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.14. Granična 5 20 = 0. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.

Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.t) ⋅ Realni GNP.14.43 182. Potrebito je.875 ⋅ 0.5.5).8 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. Ili. [ GSP ⋅ (1 .00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.58 640. udio poreza u realnom GNP-u.0857.2=0. 8. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .t)] ⋅ Realni GNP.0857) = 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.7-0. međutim. Budući da je DI = (1 .14 25. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.9143 = 0.57% realnog GNP-a. Tablica 45.0. možda.875 ⋅ (1-0.875 ⋅ 0.57 17.7.28 42. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). stoga.29 365.t)] = 0.71 34. graničnu poreznu stopu i. Neto porezi su.8 328 .2) = 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.00 91.42 60. dakle. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.72 457.86 274.5.15 548. Granična porezna stopa neka iznosi 0.85 51.875 (1 .

6. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.8 ⋅ Realni GNP.8) . u prvom slučaju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. 0. stalna veličina (0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. Budući da granična sklonost uvozu jest. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. kut krivulje agregatnog trošenja. Uočili ste. odnosno ravnotežni realni GNP.GSU (0. Raste. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. u obama slučajevima.5 ona skače na 0. s . granična sklonost potrošnji iznosi 0. stoga. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.dakle. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. ravnotežno agregatno trošenje.8 realnog GNP-a.8.7 realnog GNP-a. 329 . a zbog rasta potrošnje.6 [ GSP (0. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. ravnotežni realni GNP iznosi 500.2) ].8.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. bilježi rast i iznosi 0. S prvobitnih 0.6.14. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. međutim. ∆ Potrošnja 80 = = 0. Ili. C = 30 + 0. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.875 raspoloživog dohotka.

dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . smanjili potrošnju i povećali štednju. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .125 raspoloživog dohotka odnosno 0. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. Granična je sklonost štednji iznosila 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.875 raspoloživog dohotka.1143 realnog GNP-a. međutim. Pretpostavimo da ste. 14.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Što će se. naplatiti odgovarajuću kamatu.4.14. uloživši je u banku.

0.0857) = 0.72 457.43 Naime. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.29 15. ∆ Štednja 11.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.85 51. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.14 25.71 34.0857) ] ⋅ Realni GNP. 331 . = = 0.0857)] ⋅ Realni GNP.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.86 274.7656 ⋅ (1 .28 42.0857)] ⋅ Realni GNP. ceteris paribus.58 640. Provjerimo navedene tvrdnje.42 60.72 27. poveća granična sklonost štednji i.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = . a funkcija štednje S = .14.00 91. Predstavimo novu situaciju.29 365. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.2344⋅ (1 0.57 17.9143 = 0. međutim. stoga.43 182.0.43 = 0.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.0.57 -7.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0. Tablica 46. Prema tomu.0857) ] ⋅ Realni GNP. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0. odnosno 0.875 ⋅ (1 . Što će se.125 ⋅ (1 .Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .15 548.30 + [ 0.125 ⋅ 0.14 4.15 38.30 + [ 0.1143.125 ⋅ (1 .2344 raspoloživog dohotka.125  .t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .0. dogoditi ukoliko se.

  ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.7 ili 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.7656 ⋅ 0.57 12.5. kao što ranije rekosmo.0857) = 0.7656 ⋅ (1 − 0. Granična sklonost potrošnji. iznosi 0.7 . ceteris paribus.58 640. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.85 51.29 55.15 98. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.72 457.14 25. 332 .86 34.7656 raspoloživog dohotka.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.29 365.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. Rast štednje ima. uz ostale neizmijenjene uvjete.86 274. odnosno 0.72 77.43 182. a ravnotežni realni GNP 400.28 42.42 60. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.71 34. Granična sklonost trošenju iznosi 0.57 17.9143 = 0.14.15 548.

znači rast njegovog dohotka. ceteris paribus. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. naziva se paradoks štednje. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.14. kada je o pojedincu riječ. 333 . Do paradoksa. povećanja štednje. međutim. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje.

pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Multiplikator autonomnog trošenja ili. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. jednostavno. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a.14. multiplikator. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Vrijedi.5. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Slika 140. dakako. Pogled će nas na sliku 140. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. 334 .

pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. 1 . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). multiplikatorski učinak. Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP .GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . međutim.14. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Naime.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan.

Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. multiplikator će biti: 1 = 1.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. a granična sklonost uvozu 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.2). Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.7. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. 1 − 0 . Multiplikator = 1 − 0 .4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).67. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.14.

1. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili.5. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. budući da je riječ o zatvorenom.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. Pretpostavimo nadalje da je. 1 . 337 . kao što zamjetismo ranije.5. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. granična sklonost uvozu = 0. Međutim. 14. autarkičnom gospodarstvu. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.2. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. U tom će slučaju. . te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.14. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.

Dakle.Granična sklonost trošenju. 1 Multiplikator = 1 .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . primjerice. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva.Granična sklonost trošenju . . Koristeći sljedeće formule.6. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. Država može 338 . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.14. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. Granična sklonost štednji = 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. 14. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. dakle. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa.

9.6. nažalost. U praksi je. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. i obrnuto. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Obrnuto. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Upravo stoga. 339 . Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. Međutim. dakako. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica.1. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Međutim. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.14. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. naime. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka.9). porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. o graničnoj sklonosti potrošnji. autonomnim porezima. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. Vrijedi. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. posredstvom državne potrošnje. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. efikasnost državne potrošnje. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike.

2. Valja zaključiti da država jest u stanju. dakle. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . Naime. u cijelosti u potrošnju.7 0 .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . dotle dodatna kuna. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. Kao što zamjećujete.33.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . autonomnim porezima. ne ide. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. a granična sklonost uvozu 0. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. a porezni multiplikator 3. varirajući veličinu paušalnih 340 .9 = − ⋅ 0 .realnog GNP-a.9. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.14.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.5 (t=0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.9 (1 .Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .14.45 341 . Novi je element granična porezna stopa veličine 0.6.9 ⋅ 0. 14.33 1 − [0. s tim u svezi. kao u prethodnom primjeru. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.2] 1 − 0.45 − 0.2.2] 1 − [0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. dakle.2).2. država može. i veličinu induciranih poreza. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. iznosi 0.9].75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. Međutim.t) = 0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.5) = 0.0. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.9(1 − 0. (GSU = 0.5) − 0. Granična sklonost uvozu. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.5 = 0.25 0.5). Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.

25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.33 0 . postoji još jedna mogućnost.33 1 − GST 1 − 0 . Što je veća granična porezna stopa.5 = 0.5 + 0 .2 0 .Granična sklonost trošenju .0.05.45 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .2 = 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.9 tada je GSŠ(DI) = 0. dakle.Granična sklonost trošenju Prema tomu. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.25 0 . 342 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .05 + 0 .1. Stoga je i multiplikatorski učinak. veći inducirani porezi.75 Pojava je granične porezne stope.14.t) = 0. Ako je GSP(DI) = 0.75 Međutim. što su.1 ⋅ 0. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. Multiplikator = 1 1 = = 1.GSU = 0.

Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. obračunska jedinica. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje.15. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Novac kao obračunska jedinica. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. budućih transakcija. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Zahvaljujući tomu. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. dvostruko podudaranje želja. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. podmirite u 343 . odgođenih. bez obzira kako nastali. Kao što rekosmo. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. On olakšava i ubrzava razmjenu. međutim. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga.1. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac je.

trajnost. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. kao sredstvo razmjene. poput stoke. duhana. Prema tomu.). a potom i kao obračunska jedinica. npr. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene.zlato i srebro. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. Najrazličitije su stvari. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . prije svega. U vremenima inflacije. bile očigledne: laka prenosivost. Kao i prethodna. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. novac je ono što funkcionira. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine.2. Dakako. istovjetnost kvalitete. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. pri tome će.. 15. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. pšenice. djeljivost. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. 344 . OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. krzna. služi i kao zaliha vrijednosti .konzervator vrijednosti. kao novca. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Međutim. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Razlog držanja novca. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. unutarnju vrijednost. itd. Sredstvo razmjene. Štednja je.15. u najgorem slučaju. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. Prednosti su plemenitih metala.

taj drugi oblik novca. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). 345 . 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. Metalistička teorija. Trajao je sve do I. godine. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca.44 kg. svjetskog rata. naime. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. svjetskog rata. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. ipak ograničavali. funta). u početku bijaše konvertibilan. Banknota. U Engleskoj je. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. etablirani nakon I.15. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. taj prvi oblik papirnog novca. rezervne valute (dolar. imala je zlatnu podlogu. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. koja glasi na donositelja. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). Papirni novac.

zlatni se standard napušta. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može.3. za razliku od papirnog i kovanog novca. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. spomenimo posljednji oblik novca . jednostavnije. 346 . 15. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. ceteris paribus. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. a nalazi se na računima banaka. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost.nevidljivi. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). o novcu koji nije konvertibilan za zlato. ne posjeduje materijalni oblik. dakle. Depozitni novac (knjižni. Unatoč nekim lošim iskustvima. ovisi o količini novca u optjecaju. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. depozitni novac. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. Ili. Riječ je. dakle. I konačno.15. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene.

: Monetarno-kreditna politika. prije svega. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. a vista).SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju.. Zagreb. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Informator. kao komponente novčane mase (M1). I. namijenjena štednji. njihova ih namjena . 94 Perišin. međutim. Novčani je agregat M2 šira mjera novca.”94 15. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. Šokman. Ovdje. te depozita s rokom kraćim od jedne godine.. Naime.4. str. 347 . 1992. 60.štednja diskvalificira. Pokušajmo objasniti cijeli proces.15. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. A. BANKE I STVARANJE NOVCA . Međutim. “near” novca. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju.

Prema Parkinu96. 1992. tipična američka banka.4 na jedinicu depozita.. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. Banka B će 95 Ali.5 dolara. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa.. u obliku rezerve. Šokman.rezervu likvidnosti. banku B. minimalne likvidnosti ili tzv. A. 39. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. u svakom trenutku.. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. 1990. New York. drži. str. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. posjedovati određenu rezervu . M. Informator. manje od 2. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. po sili zakona. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. Iznos ovih sredstava je neophodna. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. određeni. Addison-Wesley Publishing Company. nadalje. Zagreb.: Monetarno-kreditna politika. 717. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A.97 Prema tomu. 348 . obliku rezerve likvidnosti.: Economics. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. na svakih 100 dolara depozita. I. str. No.15. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. 96 Parkin. 97 Perišin. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. Pretpostavimo. Ovaj će depozit.

4 8.. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. itd.6 12. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. možda pregledniji.4 na jedinicu depozita).15.4 250 Novi krediti 60 36 21.44 150 Nove rezerve 40 24 14. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.6 novčanih jedinica. itd.64 12.96 100 349 . način: Tablica 48.96 19.6 32.

Naime. 350 . Karatjas. 249..: Basic Economics.A. kako ga još zovu. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. New York.5 98 Prema: Dyal.15. 4 = 2. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. Macmillan Publishing Company. potencijalni) novčani multiplikator.5. za 150 novčanih jedinica. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. N. str. Zašto? Zato što (jednostavni ili. 1985. iznosi 2. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. u našem primjeru. J. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. dakle.

5 = 250). 351 . odnosno količinu novca.15. Oni mogu biti zadržani.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. Proces. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). dakako. kao u našem primjeru.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. u obliku gotovine. izvan računa banaka. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog.4). maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. novčani multiplikator iznosi 2. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Istina. u obliku depozita.5 ⋅ ( − 60) = −150] .5. može teći i u suprotnom smjeru. Dakle. u banke stvarajući novi višak rezerve. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.

Zagreb. str. Dow Jones-Irwin. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. 1992. M. utvrđuje količinu novca u optjecaju..: Monetarno-kreditna politika. 101 Vidjeti: Stigum.5. 26. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. broj 35. svojim djelovanjem. izdaje novčanice i kovani novac. Šokman. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. itd. I. kontrolira banke. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. Illinois.: The Money Market. u svezi toga. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. svibnja 1995. te odgovara za realizaciju monetarne politike. A.. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. utvrđuje opću likvidnost banaka. te je sada Hrvatska narodna banka. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske.15. Ona. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. 178. 99 352 . Informator. Homewood.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. Konkretnije. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. 1983. Narodne novine.. 100 Perišin.

Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.1. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 102 353 . Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.5.15. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.1. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.1.5. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. 15. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

vrijednosne papire kao što su. Kupovat će.monetaristi . dakle. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i.15. i agregatnu potražnju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. pri kamatnoj stopi (k’0). do rasta investicija i agregatne potražnje.M1) veća što je kamatna stopa manja. obveznice. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. Neki ekonomisti . primjerice. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). kao što već rekosmo. a potom. 361 . Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. posredno. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. Međutim. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . dakako. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. naplatiti kamatu. angažirati na način da zarađuje kamatu.

kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). str. 337. SouthWestern Publishing Co. uz pretpostavku da se v ne mijenja. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). primjera radi. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma.. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. A. Cincinnati 1988.. Kao što znamo. M poraste za 5% tada će. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP .15. porasti za 5%. 104 Vidjeti: McEachern. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. također. W.: Economics -A Contemporary Introduction. Milton Friedman. nominalni GNP. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. Ukoliko. Prema tomu. 362 . ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.

Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. a te je promjene moguće anticipirati. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. količina novca mora. Ili. ako se v mijenja. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. pratiti promjene realnog GNP-a. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Ključno monetarističko pravilo. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. nakon potrebitih prilagodbi. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Njezin je. naime. 363 . utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena.15. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom.

Rast je državne potrošnje (G). Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. padom privatnih investicija. po agregatnu potražnju i realni GNP. Učinci rasta državne potrošnje. u pravilu.15. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. Svakako. 364 . i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. učinak istiskivanja. Naime. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. prema njihovomu dictumu. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. stoga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. pak. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. pad privatnih investicija. Ukoliko je. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. u velikoj mjeri.

Clarendon Press.Irwin.: Ekonomski leksikon. BPI. A. Zagreb. N. Coase.: Macroeconomics. 1991. 1985. 3. J. vol. Daniel. Dragičević. 1991. Split.: Basic Economics. 5. Buchanon. 1996..: Tržište.P.: Kapitalistička revolucija. R. Baban. Bilić. Zagreb. "Naprijed".3. W.. Irwin. Sichel. Baily. Inc. Houghton Mifflin Company.. 9. New York.. 365 . Oxford. T. 2. Financial Markets. Dyal. Black. and the International Sector. N.. 4. 7.. Boston. 1987.. M.: Macroeconomics. October 1960.. 1988. Lj. Školska knjiga. and the Market.: Money and Banking.A. Informator. Berger. Macmillan Publishing Company. Efficiency. Friedman. 10. Bronfenbrenner. Karatjas. A.: Politička ekonomija.: The Problem of Social Cost. 6. Zagreb. I. L. Pravni fakultet u Splitu. 8. Homewood.LITERATURA LITERATURA 1. 1985. Gardner.d. P. 1995.. Homewood. 1991. Richard D. D. d.. M. W.: Ethics. Journal of Law and Economics.

o.: The Economic Way of Thinking.. Zagreb. 22. 1988. 16. Stvarnost.. New York. The Dryden Press. 17. Friedman.: Macroeconomics . 12.C.LITERATURA 11. H. J. Macmillan Publishing Company. M. Poole. R. London.. D. Macmillan and Co. 1981.: Doba neizvjesnosti. Harrod. "Mate" d. 1958. J..: The Life of John Maynard Keynes. T.. Henderson. 18. Heyne.. 1986. 20. Taylor. R. P. 21.. Leftwich. 1987. R. Eckert. 1951. 13.. 19. 1984... Dornbusch.. Heath and Company. Schmalensee. Zagreb. L. Friedman. Macmillan Publishing Company.B. Inc.Theory. E. Heilbroner.. New York. M. S. 1988.: Almost Everyones Guide to Economics. Galbraith. Thurow. New York. Harmondsworth.: Anatomija moći.: The Price System and Resource Allocation. Avon.. Norton & Company. Friedman. R. 1995. F..Školska knjiga. Fischer. Stvarnost. K. Lexington. 1991. 366 .. Galbraith.: Financijski capital. C. Galbraith. 23. L. 15.: Principles of Macroeconomics.. Hilferding. 24. Globus . Zagreb. New York.. R. V. J..: Kapitalizam i sloboda.o. R. 1981. Hall. R. Performance and Policy.. Beograd.. 1983. W. 14.: Introduction to Macroeconomics. 1986. Zagreb.: Free to Choose.: Ekonomija za svakoga. D. W. Kultura. Mc Graw-Hill Book Company.. K.K. Froyen. R. R.: Macroeconomics-Theories and Policies.W.. Penguin Books Ltd. R. 1992. New York. J.. J.

H. Addison-Wesley Publishing Company. B.: Economics. 1987. Inc. MED.: Principles of Economics. W. 26.Analysis and Applications. A. Marshall. 36. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.o. 1989.. Boston. Keynes. 1989. . 28. 33.G. Centar za kulturnu djelatnost.W.: Načela ekonomike. Irwin. The Dryden Press.: Economics. Informator. N... Prosveta. 30. South-Western Publishing Co. 1988. 32.: Modern Microeconomics ... "Mikrorad" d. McEachern. Inc... Zagreb. Parkin.: Počela političke ekonomije.o. Mc Graw -Hill Book Company. B. H.: Microeonomics. 1990. Norton & Company. 29. N. W. Ulbrich. 35. Mabry.: Opća teorija zaposlenosti. A. 31. Zagreb. 1991. New York.: Economics . Mansfield. Marx. Beograd. 1979. 37.Ekonomski fakultet Zagreb. Irwin. Cincinnati. Hyman. 27. Centar za kulturnu djelatnost. J. H. Šokman. Mankiw. 34. tom 19. 367 . A...o. 1989. 1992.. Hyman. kamate i novca. I. D. Boston. 1993. K. Perišin. M.: Introduction to Economic Principles.: Uvod u ekonomiju. 1987. D.: Osnovi kritike političke ekonomije I.LITERATURA 25. 1994.A Contemporary Introduction.. New York. Kovačević. (reprint). Zagreb.: Monetarno-kreditna politika. New York. New York. R.. N. Inc. M. 1998.. E. Lorković.o. Zagreb.. Zagreb.

W. 368 Poslovni rječnik.: Ekonomija. 1983.. "Mate". Times Mirrox/ Mosby College Publishing.05. 1992. 45. D. New York 1960.: Microeconomics.. Narodne novine. 48. 26. Smith. 1970. broj 35. Zakon o trgovačkim društvima. P. 42. R.: The Political Economy of Prosperity. Wonnacott. 40. T. 1993. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. Beograd 1970. B. Zagreb.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. 1990. Schiller. Zagreb. Zagreb.: Treći put. New York. Zagreb. Truett. 39. 1983. 43. St. Zagreb. Okun. Kultura. 50.: Načela političke ekonomije. Dow Jones-Irwin. 41. Zagreb. Louis 1987.: Essentials of Economics. Schelling. 1947. A..B.A. A.. M. Ricardo. P. Socialism and Democracy. McGraw-Hill.: The Money Market. Sammuelson. O. 49.: Capitalism. 1983. Masmedia. New York. J. Stigum.. 46.: Economics. Washington. New York. 51. D. Oxford University Press. Truett. John Wiley & Sons. Informator. 2000. The Brookings Institution. .: The Strategy of Conflict. Globus.LITERATURA 38. Nordhaus. R.1995.... Schumpeter. D. L. M. Homewood. 44. Wonnacott. Šik. 1996.C. Centar za kulturnu djelatnost. 47. J.

187. 187-188 D Darwin. 46 miješana. 202 troškova i koristi. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 244 depresija. 6-7 decentralizirana. 347 Bentham. 228-231 amortizacija. 244. 256 deflacija. 232 dominantna strategija. 256 realni. 264 raspoloživi. 258 komplementarna. 222 normalna. 263 osobni. 309 disekonomija razmjera. 67 relativna cijena inputa. 51 bruto nacionalni proizvod. 58 čišćenja tržišta. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 203 output.223. finalna. 258. 235 Böhm-Bawerk. 307. 266 dobra. 189 Coase. 63-64 alokacijska efikasnost. 221-222 pareto suboptimalna.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 45 privatna. 27 dionice. 257-261 nominalni. agregatni. 94-101 ravnotežna. 303 analiza. 260 nacionalni. 6 centralizirana. 255-257 mjerenje. 232 Coaseov teorem. input. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 45 intermedijarna. 120 dohodak. 9. Charles. 347 centralna. 7-8 pareto optimalna. 10 bogatstvo. 117-118 crta proračuna. 264 realni. Eugen. 222 slična. 244 potencijalni. 259. Jeremy.226. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 114 diskriminacija cijena. 222 crta izotroška. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 348 sekundarna emisija novca. 11 darvinizam (socijalni). 181 dominantna strategijska ravnoteža. 181 369 . 222 kapitalna. 173 C cijena. 255 inferiorna. Ronald. 255 javna. 265-266 devalvacija. 153. 223 B banka. 166-169 dno.

338 Friedman. 16. 213 granična korisnost. 5 Hume. 17 keynesijanska. ponude.187-188 investicije. 274 funkcija. 258-259 bruto privatne domaće. 246 F fiskalna politika. 229. 56 granična društvena korist. 295. 259 funkcija. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 143-144 prosječni. Thomas. 116. funkcije. 9. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 223 granična porezna stopa. 8. 124 granični društveni trošak. 230 granična korist. 304-305 370 . 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 362 I indeks potrošačkih cijena. 60. 194 gubitak. 9 ciljevi. 301. 7-8. Milton. 13 definicija. David. 33-34 ekonomija razmjera. 190-191 ekspanzija. 47-49 potražnje. 228. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 241-242 inflacija. 51 Gossenovi zakoni. 9 socijalistička. 171. 181 E ekonomija. 265 eksternalije. 6. 229 pozitivne. 6-7. 16 Hobbes. 228 granični proizvod. 53. Friedrich. 33-34 oskudica i. 331 granična sklonost trošenju. 9 kapitalistička. 6-7 tržišna. 357 H Hayek. 9. 143-144 elastičnost. 233 ekonomika. 16 ekonomska renta. 289 laissez faire.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 154. 243 G Gossen. 114. 227 negativne. 305-306 duopol. 228-229 granični prihod. minimalni. Hermann Heinrich. 294. 241 godišnja stopa. 221 državna potrošnja. 227. 328 granična sklonost štednji. 103-104 granični trošak. 224 granična efikasnost kapitala. 37-47 eskontna stopa. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 316-317 granična sklonost uvozu. 326 granična sklonost potrošnji. 193-194 granični privatni trošak.

347 makroekonomika. 302 korist. 154 prirodni. 214. 241 monetarizam. 318 agregatno trošenje i. 246 J javna dobra. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 346-347 M2. 64-65 Jevons. funkcija. 51 mikroekonomika. 358 instrumenti. 201 371 . 308 odrednice. 352 ekspanzivna. granična. 12-14 Marx. 241 makroekonomska ravnoteža. 285-286 recesijski. Karl. Karl. 60-223 ukupna. 216 kamatna stopa. 289 nezaposlenost i. 318 keynesijansko objašnjenje. 154 monopolistička konkurencija. 154. 53 ukupna. 15. 118-119 jednadžba prometa. 275 kontrakcija. 60 izvoz. 303 kapacitet. 353 restriktivna. 217. 272. 247 različite interpretacije. 187 financijski. 256. 275 realna. 362 monetarna politika. 275 korisnost. 180 Menger. 51. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 263 potražnja. 51-52 Malthus. 285 jednadžba izotroška. 286-287 M M1. 287 klasično objašnjenje. 222 čista. John Maynard. 266 inflacijski. 121-122 karta preferencija. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 187 realni. 307 kvantitativna teorija novca. 360 monopol. 265. 276 kapital. 248 jednadžba proračuna. 222 miješana. 10 Marshall. 222 L Lorenzova krivulja. 173 monopson. 283. 215. 287 koeficijent koncentracije. William Stanley. 198 monopsonistička konkurencija. granična.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 286 puna zaposlenost i. 233 zakonski. 51 K kamata. 11 matrica isplata. 187 karta izokvanti. 246. 153. 347 M3. Alfred. 70-72 Keynes. 125-126 karta izotroškova. 14. Thomas Robert. 183 količina novca u optjecaju.

263 neto izvoz. 264 N nacionalni dohodak. 346. 9 osobni dohodak. 37-47 individualna. 173 neto investicijski dohodak. 250 ciklička. 60. 251 prirodna stopa. 201 potrošački probitak. 176 diferencirani. 343 oblici. 188 suzdržavanja. 339 inducirani. Arthur. 205 neto korist. 260. 253-255 plaća. 326-327. 337 granična porezna stopa i. funkcije. 23 zakon ponude. 330 Phillipsova krivulja. 23 agregatna. 23 kratkoročna agregatna. 47-48 individualna. 24 agregatna. 176 čisti. 321. 265 potopljeni trošak. 300-301 novčana baza. 252 sezonska. 259. 309-310 P paradoks štednje. 344 porezi. 263 Nashova ravnoteža. 181 nesavršena konkurencija. 75 372 . 263 neto. 176 potražnja. 266-267 oligopol. 58 potrošačeva ravnoteža. 342 izravni (osobni). 266 Okunov zakon. 19 zakon potražnje. 53.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 339 poslovni ciklus. 23 ponuđena količina. 19-20 oligopson. 269 elastičnost. 306 funkcija. 187-188 ponuda. 261. 341 otvoreno gospodarstvo. 19 tržišna. 20 agregatna. 87 poduzetništvo. autonomni. 251 stopa. 251 poduzeće. 276 dugoročna agregatna. 250 strukturna. 350 porezni multiplikator. 146 potraživana količina. 251 frikcijska. 269-270 O Okun. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 264 neizravni. 276-277 elastičnost. 354 novčani multiplikator. 277-278 tržišna. 61. 334 autarkično gospodarstvo. 7-8 nezaposlenost. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 263 "nevidljiva ruka". 353 oskudica. 276 novac. 226 neto nacionalni proizvod. 19 agregatna. 264 faze.

222-223 profit. 183 strategijska interakcija. 307. 294. 116 rastući. 258. dominantna strategijska. 114. 318 Nashova. 114. 295. 103-104 prosječni. 76-77 suradnička. 133-134 prosječni. 238-239 tržišna. 142. 235-237 373 . 221-222 država i. 114 opadajući. granični. 309 rezerva likvidnosti. 294. 101 slampflacija. 37. 356 Ricardo. Paul Anthony. 298 granična sklonost. 144 u dugom razdoblju. 295 radna snaga. Adam. 187 ponuda. 328 inducirana. 331 prosječna sklonost. 264 ravnoteža. 265 renta. 209. 246 problem slobodnog jahača. 177 subvencija. 295 funkcija. 9 Stagflacija. 133 realokacija resursa. 295. 316 prosječna sklonost. 181 makroekonomska. 132 sindikat. 300-301 funkcija. prekidanje. granični. 210 siromaštvo. 235-237 dohotka. 283. 101-102 proizvodnja. 136. 116 recesija. 53. 315 agregatna. 183 tržišna. 293-301 autonomna. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. "milo za drago". 104-105 ukupni. 116 stalni. 17 savršena konkurencija. 294 nakon poreza i transfera. 101 u kratkom razdoblju. 188 revalvacija. 298 granična sklonost. 88 ekonomski. 238 granica. 238 raspoloživi dohodak. 221-222 prijelomna točka. 56. 238 proizvod.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 150-151 maksimalni. 131-133 savršeni konkurent. 46 R rad. 181 potrošačeva. 88 monopolski. 114. 153. 230 supstituti. 140-141 S Samuelson. 134 ukupni. 250 raspodjela. 152 prosječni. 162 normalni. 61. 205 Š štednja. bogatstva. 267 strategija. 267 Smith. David. 10. 163 prinosi razmjera. 301.

26-27 zatvorenikova dilema. 206 vanjske trgovine. 89 realne kamatne stope. 108 ukupni proizvod. 313-315 granična sklonost. funkcija. 206 istiskivanja. granični. 63 traganje za rentom. 314-315 autonomno. 232 vodstvo u cijenama. 177 vrh. dohotka. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 151 fiksni. 259 transferna zarada. 23 zakon potražnje. 179 zemlja. 316-317 inducirano. 250 uvoz. 115 eksplicitni. 151-152 prosječni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 308 V "vidljiva ruka". 318-319 Z zajam.53 zakon opadajućih prinosa. 190 trošak. 230.209. 108 granični. 345-346 U učinak. 232 ukupni. 151 varijabilni. 345 oblici. 250 puna. 79. 272 teorija granične korisnosti. 106-107 zakon ponude. 89. 179 teorija krivulje indiferencije. 177-178 tehnika proizvodnje. 19 zaposlenost. 187 dobara i usluga. 51 teorija igara. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 177 tržište. 316 odrednice. 315 funkcija. 364 X x neefikasnost. 284-285 tržišna moć. 194 prosječni. 89 ekonomski efikasna. 179. dugoročni. 309 granična sklonost. 315-316 ravnotežno. 171 transferna plaćanja. 265 vrijednost. 171 374 . 107. 272 realnog bogatstva. agregatno. čimbenika proizvodnje. 155. 151-152 oportunitetni. 7-8 višak rezerve. 252. 271 supstitucije. 187 zlatni standard. 126 tehnološki efikasna. 89. 354 vlasnička prava. 110-111 transakcije. 132. 67. 109-110 implicitni. 131 ravnoteža. 194-195 trošenje. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 351.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful