Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

...2...1........1.1...94 VIII .........6..4........................ Dioničko društvo .................. Crta proračuna i realni dohodak .............. Crta proračuna i relativna cijena......3..................1.. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI...... Učinak dohotka i učinak supstitucije ...........2.....65 4...2.1...........................1................ Zaključno o teoriji granične korisnosti .....1..2.......2................................67 4................91 5.......... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ................2..90 5.... PROIZVOĐAČEV IZBOR ......1.... Promjena potrošačeve ravnoteže ................................ Oblici poduzeća .................4.....1.. Krivulja indiferencije.......2..5......5............................62 4................... Potrošačeva ravnoteža ..............75 4... Vrste dionica ............... Potrošačeva ravnoteža ... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE....69 4..58 4................................2..................1................1.1.............SADRŽAJ 4....57 4.....87 5...2....................51 4...........................2.....1..........87 5.... Cijena dionice ...........................60 4........3..1...............2.....usporedba ...............77 4........2...................1....2................ PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI............ Korist i potrošačeva ravnoteža .....63 4....... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije .........1.......2..............................93 5..5.2.....2....1........80 4................51 4..83 5.......... Potrošački probitak ...............1....................................53 4............3..............1................79 4.........................72 4.......................................... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje...2.................... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor .. POTROŠAČEV IZBOR.........................

..........1......2........1......................1....... Prosječni trošak.................... Ukupni proizvod ..106 .......... IZOKVANTA .....1..................121 6............... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ......3............... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ..109 5........2.113 5....2.........2. Granični trošak ..107 5.................................2.....2......4.......................................2...2...........4.......... Karta izokvanti ............1........3..........................120 6......4.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .............2......3.......................... Prinosi razmjera.........1.... 5...... 5...........104 Zakon opadajućih prinosa...........2........ 5....1.101 5.......2...... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ... Prosječni ukupni trošak ..............118 6....................122 6...2................. Granična stopa supstitucije kapitala radom ... 97 5.......2...............1.2...124 6..1.. CRTA IZOTROŠKA ..........................3............115 6......114 5.....................101 Granični proizvod ......3....... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ......117 6........... Jednadžba izotroška.1........................................2..1..... Relativna cijena inputa i crta izotroška.......3.................................................2...3...............107 5........125 6...............110 5...3................ Karta izotroškova. TROŠKOVI 5............................................. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ...126 IX ..............1........................... Ukupni trošak .............2...........SADRŽAJ 5..........................................................2........................117 6....................94 5.........................4.....................103 Prosječni proizvod .......

...............146 7................... Prekidanje proizvodnje .. MONOPOL .....169 X .7....... Maksimaliziranje profita. Krivulja ponude savršenog konkurenta ....133 7.........2......2.... granični i prosječni prihod monopola.............. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta . Maksimaliziranje profita...2...SADRŽAJ 7.148 7.................2.................. ukupni trošak i profit ....160 7.............6.2........2........................................1....................2... granični trošak i profit ......144 7..1.....131 7. ukupni trošak i profit ...1................................. Savršena diskriminacija cijena ..8...154 7..............................166 7.......2.149 7.......... Ukupni prihod....................... Granični prihod...... 159 7..............7..143 7.......... Ukupni prihod..136 7......3...................................1...2......................1.............................1.................... 137 7........163 7........................... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ..6........ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka..3......... Potopljeni trošak ..1.............155 7..1... Usporedba monopola i savršene konkurencije ..1.....2.... granični trošak i profit ...146 7.135 7...154 7......164 7...2........165 7....1.. Pojam i oblici.... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .............................2...............2..1.. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka......1... Ukupni..141 7......8.......... SAVRŠENA KONKURENCIJA ...... TRŽIŠTE DOBARA.............1............................. Prijelomna točka u uvjetima monopola .....2............1......1..........................4........4.......2.......5.. Monopol i diskriminacija cijena .........5.....1.2.........7...... Granični prihod.............3...159 7.......................2............. Ukupni...................2....9.1....131 7...........167 7.......3...... Pitanje izlaska sa tržišta........... Monopol i krivulja ponude ..

.........4........203 XI .................................. monopolistička konkurencija........ PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA........2............4...........1..187 8............................................. Oligopol ....4...........3.............3.................187 8...............179 7.........2...............2.....................188 8............. Dugo vremensko razdoblje.................... Monopson .............1..2....3.....1....192 8............... Monopolistička konkurencija ..................195 8...... Input analiza ...3.................3.........202 8......................2.....4......174 7..........1.........183 7............177 7.......... monopol)....................................1.. PODJELA ČIMBENIKA .........2...3........3.2.............176 7.....3.............2........ Output analiza............ FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE .................175 7. oligopol........181 7.......184 8... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ......179 7...2..202 8...............................1.....2......3.................3. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE......................... Zatvorenikova dilema.........1....... NESAVRŠENA KONKURENCIJA.. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .2... Igra u duopolu ........ Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ........ Profitno maksimilizirajući input .................................. Teorija igara ..SADRŽAJ 7.....2....3..............4.........2.........173 7........... Kratko vremensko razdoblje ................3.......1.............173 7.............4... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE......198 8..........1.183 7................2........1.

............233 XII ............1.....................2..............1...............................................221 10.. Ponuda rada ..........................1............ Država i (prirodni) monopol............2.222 10.....1................3.3. Ravnoteža na tržištu zemlje..1......................2...... TRŽIŠTE RADA .....1...................1...........211 Potražnja za zajmovima.......215 Ponuda zajmova..1.... Necjenovne odrednice ponude.........228 10............ 224 10.2........227 10......3...........................223 10...........207 9..........218 9.................1....219 9........... Ponuda zemlje.4...........................2..1.........2.................................2............. 9.........2..3....... DRŽAVA I TRŽIŠTE .................. Subvencije i alokacijska efikasnost ......2.....217 9........................SADRŽAJ 9.... Država i eksternalije ....... Ravnoteža na tržištu rada.............. 230 10....3.....................3.................1.221 10.... Porezi i alokacijska efikasnost ...............1................1....2....1........ 9...................2.2.......................... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA................ 209 9...208 9...... Javna dobra ..........2..2.210 9..1....................205 9.211 9.........1..205 9..................................205 PROZVODNJE 9....................... Ukupna i granična korist javnog dobra ....... Necjenovne odrednice potražnje .....216 Ravnoteža na tržištu zajmova ....1....................1......1............. TRŽIŠTE ZEMLJE ..1..........1........... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ..2...........1........ Potražnja za kapitalom... Analiza troškova i koristi ...............3...................2.internalizacija eksternalija....................1... 9..219 10............ Zaključno o eksternalijama ..1............................................. Uloga sindikata ................. 231 10...............2................ TRŽIŠTE KAPITALA ..............................................................

......... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ... Poslovni ciklus i inflacija .. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ....... Jednakost pristupa...... Kvantitativna teorija novca..................... AGREGATNA POTRAŽNJA .......................3.. NEZAPOSLENOST.................................3...........235 10.1.........2..1.. Raspodjela nakon poreza i transfera ..1.................................1...............................1.. POSLOVNI CIKLUS ..................1...........3......3.269 12..269 12..... 258 11....... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ................ Promjene agregatne potražnje ...........257 11....1.............................264 11......SADRŽAJ 10.........2.....2.... 261 11....................269 12.. Poslovni ciklus i nezaposlenost ...............................1.......1............2...... Phillipsova krivulja..250 11......2........................267 12................................................255 11..........1............250 11....238 11...3.....241 11................1............1.......... Različita tumačenja jednadžbe prometa ..........................4......... INFLACIJA ...........273 XIII .241 11.......... Pristup dohotka ..............2........... Lorenzova krivulja............................. Krivulja agregatne potražnje .......2........ AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ......246 11.. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.....1............ Pristup trošenja ............235 10....1......266 11.........................1.2.......2..............4..................262 11...1.2.........4........2..1........... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..........................3.......................2.3.1.... 260 11... Stopa i oblici nezaposlenosti .........253 11............248 11.........

......................293 13....286 12........................1.284 12.......1....................287 12...SADRŽAJ 12...... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti....3......1................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..............5....4............................2....3............................... Odrednice izvoza ....3.. Funkcija neto izvoza.......................2.funkcija agregatne potrošnje ............. AGREGATNA PONUDA.......294 13.......2........2.2........................300 13........... Funkcija potrošnje i funkcija štednje............ Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ....................................276 12.............................4.281 12. Učinak povećanja agregatne potražnje ........... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ............289 12.....................2.....................308 13..1............3..4..........290 12........... Učinak smanjenja agregatne potražnje ...........2.....279 12........2......276 12.... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA...............................3..............5....... POTROŠNJA . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže.........................................4.................309 XIV ......................................3..307 13..2................................1.. NETO IZVOZ ........3....................3.......3....1.....3.......305 13.293 13....................... INVESTICIJE .....................302 13.................... Potrošnja i realni GNP .. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ...3...... DRŽAVNA POTROŠNJA ..... Promjene kratkoročne agregatne ponude ..291 13......................................................5.........1......4... Odrednice uvoza ..3.........................2.................... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže.......285 12.............................1.....306 13.......283 12....................

5............................2...............2...5........3........1....343 15..334 14.338 14.......324 14..........................3...........1.......5........................... FISKALNA POLITIKA ......6.......344 15............................... Multiplikator i granična porezna stopa ............337 14.. BANKE I STVARANJE NOVCA .1........................................318 14....321 14....................2.........2...346 15...4... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ................ PARADOKS ŠTEDNJE.319 14....4....1..................... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA................ OBLICI NOVCA..................................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE . FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ...........313 RAVNOTEŽA 14......... Porezni multiplikator ..................313 14........343 15..2.....330 14...........................6.................. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ............................................347 XV ...........341 15.................. NOVAC .3..........................................326 14........................ NOVČANA MASA....324 14.2....337 14...........6............. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.3....... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA...................339 14. Agregatno trošenje i autonomno trošenje.....2..1......... FUNKCIJE NOVCA ...... Multiplikator otvorenog gospodarstva.....1............ PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a..2.neplanirana promjena zaliha.. Makroekonomska ravnoteža ..SADRŽAJ 14...............................................

......................353 15.............. Eskontna stopa ..........3.1....5.....1..1..........360 LITERATURA ........ Monetarizam ....................5............2.................... Rezerva likvidnosti ...........1...... Instrumenti monetarne politike............352 15.5..353 15.....SADRŽAJ 15..5................................ CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ..................................5............. Operacije na otvorenom tržištu .......... 356 15...........................................2......... Ekspanzivna monetarna politika..358 15......... 357 15.........365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO.360 15..1.4.5.5.369 XVI ..... Restriktivna monetarna politika...............3......................................5........

mikroekonomskoj ulozi države. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. i može izazvati. ali koje će i provocirati njihov interes. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. jest izuzetno delikatna zadaća. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. Udžbenik udovoljava ovakvoj. pri tome. nezaposlenost. podjeli ekonomike. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. te fiskalne i monetarne politike. koncepcija udžbenika izaziva. sve dobronamjerne kritike i 1 . te vrijednih doprinosa domaćih autora. makroekonomske ravnoteže. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Dakako. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. neuravnotežena (ne i neuobičajena). Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Autor. i ekonomije. itd. Sastoji se od petnaest poglavlja. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. određene kontroverze. "novijoj". Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. bruto nacionalni proizvod). znanosti o ekonomiji.PREDGOVOR I. tzv. On nastoji studentu. Prvi su koraci uvijek najteži. Moguće ovakva. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine.

Marijan Karić. On. Ekonomika.sc. Držim. sc. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. prije svega. dakako. međutim. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. dr. Velika je moja zahvalnost. Prema tomu. dr. prije svega. ma koliko skromna ona bila.primjedbe bit će pozorno razmotrene.dr. Autor mora priznati izvjesno.sc. Dr. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. te prof. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Naime. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. sc. svu makroekonomsku problematiku. mojim studentima. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Ivan Mandić. nego i sveobuhvatnijih znanja. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. za pruženu svekoliku potporu. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. Ivan Bilić. Prof. prof. nezaslužnim komplimentom. da će pomoć i ove vrste. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. dobro doći. dakako. sc. Branko Kovačević. ne i neveliko. doc. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. makar bila riječ i o njenim osnovama. U Osijeku svibanj 1998. Ivan Ferenčak 2 . Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige.dr. ne može pobjeći od svog sadržaja. naime.

dakako i prije svega. dr. Branko Kovačević. Ivan Ferenčak 3 . sc. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. dr. godine. Povećan je. moguće. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Prof.PREDGOVOR II. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Ali. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. nadam se. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. sc. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. U Osijeku veljača 2003. dakako. Ovime je. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. broj stranica. ali one. tržišne ravnoteže. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. od strane studenata. Dr. odnosno prvog izdanja ove knjige. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. sc. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Marijan Karić.

.

P.: The Economic Way of Thinking. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. ipak. opasnost od nasilne smrti. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). O EKONOMIJI. na složen način povezanih i isprepletenih. nema mjesta za industriju. blagodatima civilizacije. 3. pismo. zajednica i najgore od svega. naravno.: Leviathan. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. postojao bi stalni strah.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. ne postoji umjetnost. teško da bismo uživali u. nema računanja vremena. 1987. str. kako veli Thomas Hobbes. O EKONOMIJI..1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. T. Dapače. navedeno prema Heyne. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak.1. kratak. Macmillan Publishing Company. New York. EKONOMIJA . Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. 5 .PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. a čovjekov bi život bio usamljenički. međusobno. siromašan i. or the Matter. Bez takvog mehanizma.

Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. grubo rečeno. manje ili više. proizvođača i preferencijama svih potrošača. u kratkom vremenu. Model centralizirane alokacije resursa . kooperacije i. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. Drugo. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije.1.. dakle. Drugi način. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila).ekonomija. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". O EKONOMIJI.socijalističkoj ekonomiji. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . dakle.. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. Globus-Školska knjiga. manje ili više eksplicitnu.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. 1992. država ili neki njen organ mora biti u stanju. alokacije resursa pretpostavlja. ali doista svih. Dva su. kako ekonomisti vole reći. M. prisilu. Naime.2 Što je to što. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. 6 . pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka.: Kapitalizam i sloboda. interesa. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. investicija i potrošnje.metodi tržišta. s tim u svezi. Zagreb. potreba itd. načina. između ostalog. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. ljude različitih navika. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . druga ekonomija. 24.

I ne samo to. uostalom. u uvjetima kronične oskudice koju. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. osobni.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Ali.kapitalistička ekonomija . nego centralno planiranje. Komandna . potrebito je još nešto. i tržište. opet. dakle.1. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. nije moguće. O EKONOMIJI. Ukratko. kao motiv.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". kolektivizam ili altruizam. Ne vlastita inicijativa. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku.3 Model decentralizirane alokacije resursa . vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. 7 . Naime. On je izuzetno zahtjevan. nastoje realizirati. Ovdje se. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Tržište pruža sve informacije. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . Međutim. Potrošači. jednostavno. ne poduzetništvo već poslušnost. poteškoće ovdje ne prestaju. preko mehanizma cijena. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. kao mehanizam koordinacije.tržišta. Međutim. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje.

na sve kvalitetniji način. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. dakle. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. Globus. Zagreb.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. itd. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. No. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. O. javnih dobara. 1983. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. idealna. Ali.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. neprekidno uvećava. Nažalost. 4 Vidjeti: Šik. Ni kapitalistička ekonomija nije. da se proizvodnjom.4 1.1. Ono poznaje monopole. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". stvarno tržište nije savršeno konkurentno. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. 8 .. O EKONOMIJI. osobni interes jest i može biti u službi općeg . str. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. imali smo prilike vidjeti. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način.: Treći put. da se proizvodnja. 174. kojima altruizam nije stran.

a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. Ona. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda."5 Naravno.1. čak i za zabavu i razonodu. Kultura. O EKONOMIJI. Ali. 1970. Zamjetna je."6 Eksplozija dobara i bogatstva. njegova odbojnost prema monopolu. 6 Isto. 1776. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . Beograd. "Bogatstvo i moć svake zemlje. dakle. poduzetništvo) bili neograničeni.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. sasvim 5 Smith. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. kapital. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. A. str. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. Kada tako ne bi bilo. kada bi resursi (rad. 516.. 210. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. naime. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. znanost o ekonomiji. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. str. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. sebični interes stavi u službu općeg. ukoliko moć zavisi od bogatstva. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. 9 . zemlja. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. Ali. Ekonomika. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. Dakako. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena.

" "Rezultati možda nisu bili najbolji. Ekonomisti tu činjenicu . Zagreb. kad ga ima obilno. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. H. ekonomski su teoretičari nudili i druga. str. D. Benthamom.11 7 Ricardo. ni tada. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. 8 Isto.1. 110 11 Vidjeti: Spencer. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod.: Anatomija moći. str. da ih sebi pribave. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ".K. O EKONOMIJI. 1983. 118.: The Study of Sociology."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. ali su bili najbolje što se moglo postići. a ni sada. i s tim u svezi siromaštva. New York. Appletonand Co. 10 Galbraith. 1891. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. str. vide u pretjeranom množenju radnika. 121. 121. 9 Isto. Centar za kulturnu djelatnost. 1983. D.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije .nisu mogli ne uočiti.. tvrdili su utilitaristi. na čelu s J. a jeftin.. "Rad je skup.. Implicitna. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. str.: Načela političke ekonomije. kad je rijedak. J. H. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. Spencer. Ali. vele ekonomisti utilitaristi. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. Ako stvari stoje kako stoje onda. 10 . Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. 438. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. Stvarnost. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. dakle.. Zagreb."9 Jasno se. učiniti sve zadovoljnima i bogatima.

borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. Riječ je o neumoljivom procesu. Uostalom. na ovaj ili onaj način. Ukratko. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). u oskudici. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. drugi mehanizam alokacije. I naglasimo. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. tako da "altruiste" čeka izumiranje. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. neprekidno "sve revolucionira. Predani egoisti. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. u stanju su zadržati sve što proizvedu. Npr. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). tvrdi marksistička politička ekonomija. rušeći 11 . kapitalističku ekonomiju. na čemu bi inzistirali? Marx je. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. razloge isticanja vlastitog.1. O EKONOMIJI. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. druga ekonomija. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. koja će se obavljati u uvjetima društvene . zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. i oni u prirodi i oni na tržištu. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). Dakle. Riječ je o alokaciji. No.

str. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. 25. 1987. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija.1. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. str. K. pak. sve do svoje smrti 1924. Beograd. nasilnom kraju. Ugrađuje u nju. 1979. 19.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Dakle. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. razvitak proizvodnih snaga. tom. prema vlastitim riječima. 63. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. vjeruje Marx. K. Oduzmite stvari tu društvenu moć."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. Prosveta. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje.. 1890. Centar za kulturnu djelatnost. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. str. Povijest ga je demantirala. 261.: Isto. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". O EKONOMIJI.12 proširenje potreba. godine. Zagreb."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije ..nap. 14 Marx. 13 Marx. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. MED."15 12 Ali. godina) koji oko četrdeset godina. 15 Marshall. eksploatacija. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. 12 . A.: Načela ekonomike.

autora) koji . više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. 16 17 Isto. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. 47-48. a zbog pravednosti i opće sreće. a ne znanost i umijeće. I tako sada. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. Isto. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. kada su veće iskustvo. O EKONOMIJI. str."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Međutim. čista i primijenjena. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. 13 .1. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva.nap. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . te je ona "znanost.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. njenih istraživanja. str. ekonomika se kloni političkih problema. 31. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima.

U tim. međutim. Nećemo je prepričati. naime. 358. 14 . dakle. Rodbertus i drugi . a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. koja ne bi bila kapitalistička. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. riječ dobija John Maynard Keynes. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. Isto.nap. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. Nezaposlenost. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. Velika će ekonomska kriza. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. O EKONOMIJI. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. taj stari problem. 18 19 Isto.1. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Valjalo je. u slučaju Marxa. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. je problem koji Keynes pokušava riješiti. str. "Tvrdili su (Marx. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. doista teškim. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. str. proizvod onih koji njima rukuju. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. za nagradu za čekanje." 18 Prema tomu. 357.socijalističku ekonomiju). a ne rada i čekanja."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju.

smanjuje se broj zaposlenih. Osim toga. str. kamate i novca. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći.. kamate i novca. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice.F. 1987.20 On smatra. smanjuje se proizvodnja. Terapija se nameće sama po sebi. Zagreb. 1951. 213. naravno na razini nepotpune zaposlenosti."22 20 Vidjeti: Keynes. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 1987. O EKONOMIJI.M. kamate i novca. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti.. Centar za kulturnu djelatnost. 22 Keynes. 21 Harrod.: Opća teorija zaposlenosti.: Opća teorija zaposlenosti. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 1936. J. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 121.M. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. J. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. Macmillan and Co. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. London. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.: The Life of John Maynard Keynes.1. 213.. Centar za kulturnu djelatnost. 15 . str.. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. Zagreb. str. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima."21 Naime. R.

bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti.: Kapitalizam i sloboda. djelokrug vlasti mora biti ograničen. pohvalu slobodnom tržištu. Globus . kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. 214. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. 16 . ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi.."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. str. 14. Naime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države.spomenimo F. O EKONOMIJI. Hayeka i M."25 No. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. niti ovo široko polje."23 No. 25 Isto. "Prvo. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. Friedman. tvrdi Keynes. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti.1. vjeroispovijesti i mišljenja. str. 21. str. vrlo važnu. 1992. Friedmana. M.Školska knjiga. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. Zagreb." 23 24 Isto. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma.

str. Zagreb. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača.: Ekonomija.1. A. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. P.. O EKONOMIJI. 17 . 3. 26 Samuelson. P. 1992. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država)."26 Ovdje se. MATE. dakako. Nordhaus. Samuelson. W.

.

Usredotočimo se. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. POTRAŽNJA 2. Dakako. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). dakle.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. u najvećoj mjeri.2. POTRAŽNJA I PONUDA 2. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. obrnuto razmjerni.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Međutim. 19 . veća njegova potraživana količina.1. Naravno. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. vrijedi i obrnuto.1.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. 20 . Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. necjenovnih determinanti potražnje. Vrijedit će i obrnuto. o cijenama drugih dobara.1. pak. Pitanje supstituta. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Veće stanovništvo. Dohodak. POTRAŽNJA I PONUDA 2. veličini stanovništva. Neke su. mogu izazvati promjenu potražnje. također od bitnog utjecaja na potražnju. odnosno njegova veličina. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Stanovništvo je. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati.2. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. dakle. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. tzv. 21 .2. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. ceteris paribus. Naime. jesu ukusi ili preferencije potrošača. njegovo povećanje ili smanjenje. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. odnosno njihova promjena. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. ulijevo krivulju potražnje. prije svega. Riječ je. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. dohotku. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. Cijene drugih dobara. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. naravno.

manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. uz ostale neizmijenjene uvjete. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. niže buduće cijene. Prema tomu. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. 22 . dok promjena cijene nekog dobra znači.2. Obrnuto. Slika 2. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice.

upravno razmjerni. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. Vrijedi i obrnuto. veća ponuđena količina istog dobra. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. Dakle. 23 . sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni.1. PONUDA 2. Dakako. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra).2.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.2.

niža cijena znači pad ponuđene količine i. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Krivulja ponude je. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Obrnuto. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Međutim. manja ponuđena 24 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2.2. stoga. kretanje niz krivulju ponude. a zbog djelovanja zakona ponude. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena.

tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. s punim pravom.2. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje.2. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. očekivane promjene cijene dobra. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. Dakle. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. dakako. znači veću ponudu. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Naglasimo. uz ostale neizmijenjene uvjete. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. pak. Međutim. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. ovaj put u proizvodnji. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. POTRAŽNJA I PONUDA količina). Ako cijena nekog dobra miruje. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. 25 . njeno povećanje ili smanjenje. cijene čimbenika proizvodnje. Također. 2. broj ponuđača. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. dakle.2.

TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. 2. stoga. Međutim. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. 26 . u svakom slučaju. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. Pad cijene izazvat će obrnuta. dakle. s druge strane. rast ponuđene količine. jedina ima prilike potrajati duže vremena. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete.2.3.

Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. dovesti do 27 . naime. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.2. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Tržišni će višak dobra. Ravnotežna cijena. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište.

cijenu prema gore. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. posredstvom nadmetanja kupaca. poput plime. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Slično tomu. U svakom slučaju. dakako. pak. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. racionirajuće funkcije cijena. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). potiskuje. 28 . U tome je bit tzv. neće doći u njegov posjed. Evidentni će tržišni manjak dobra. "gura". aktualna cijena niža od ravnotežne. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. svaki onaj koji je spreman. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. Riječ je o tzv. i u mogućnosti. nasilja i kronične oskudice. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. slobodnom dobru. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Oni koji to nisu u stanju. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. Ako je. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Dakle. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra.2.

Rast potražnje. ceteris paribus.2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo.3. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra.1. ukratko. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. 29 . Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.

Slika 8. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Cijena C C1 K1 K Količina 30 .2. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Na djelu je.

izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Naime.2. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. Rast tržišne ponude. promjene tržišne potražnje. u ovom slučaju. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Slika 9. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. 31 . Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. ceteris paribus. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. rast ili pad cijene. Naime.2. 32 . Dakako. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. pak. krajnji će rezultat. tržišna potražnja. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. naravno. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. To će povećanje. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. u ovom slučaju.

Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Naime. U ovom. glede promjene cijene. dakako. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). naravno. međutim. I ovdje su. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Ona će se.2. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). glede ravnotežne cijene. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Konačni rezultat.3. učinci suprotstavljeni. 33 . Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Vrijedi i obrnuto. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Međutim. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. cijena će porasti. 2. u svakom slučaju. istom cilju – smanjenju cijene. smanjiti.2. Vrijedi i obrnuto. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. ravnotežna će se količina dobra povećati.

L. Kao što je netko jednom primjetio. Naime. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje.2. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. 59. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. uistinu."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. P. tržište je. tržišnih sila. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. učinkovitijih tehnika proizvodnje. posredstvom sustava cijena. str. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Dobra. Obrnuto. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. 34 . poduzetništva i motiva profita što. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. Zašto? Stoga. kasnije.d. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. stvaranje i upotreba novih. d. 1995. po naravi stvari. O njemu. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. 29 Berger. Na ovaj način. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Zagreb. "Naprijed". sa svojim signalima putem cijena. Ali.. a time i volju proizvođača da ga proizvode. postaju dostupna širem krugu ljudi.: Kapitalistička revolucija... Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. ljepota je tržišne ekonomije. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. nešto detaljnije. zahvaljujući tomu. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita.

67. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Nadalje. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. reći ćemo. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. 35 . savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. 1947. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Postojanje eksternalija.: Capitalism. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. surov mehanizam. međutim. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Racionalno je biti slobodni jahač. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. New York. Tržište je.3.2. J. koristi javno dobro. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice.2.1. Socialism and Democracy. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Osim javnih dobara. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra.. dakako. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Naime. sustav cijena nije. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. društveno poželjna ona nije profitabilna. savršen. str. Otkazivanje sustava cijena No. koristimo. platili ili ne."30 2. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. javna dobra. Riječ je o dobrima koja svi. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra.

Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. poglavlja "Država i tržište". Ne čudi. inherentna razdoblja neravnoteže. O ovome detaljnije u okviru 10. 36 . stoga. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. Tržištu su. poboljšati performancije tržišta. Njena je namjera.2. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. dakle. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme).

1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.1. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.3. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Prema tomu. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). 37 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. između ostalog. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra.1. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju.

Dakle. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. riječ je o jediničnoj. 38 . stabilnoj elastičnosti potražnje. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. Prema tomu. UP1 = 1 · 800 = 800.3. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. a UP2 = 3 · 400 = 1200. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda.

Ali. neizmijenjeni ukupni prihod. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. i rast cijene dobra značit će. Zamjećujete. pad cijene ne tangira ukupni prihod. 39 .3. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda.

Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Naime. Obratimo. 40 .3. Dakle. dakle. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. međutim. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. neosjetljivu na promjene cijene. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. kreće između 0 i ∞.

snažne reakcije potraživane količine. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. I obrnuto. tek teorijski moguću. Poraste li. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. 41 . vrlo mala. Dakle.3. Ovakvu. primjerice. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu.

izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi.3. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. staru cijenu ili količinu. Nadalje. pozitivni broj. a drugi puta na novu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. 42 .

K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 .Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . To će. dakako. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Neka poraste cijena dobra A. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. izazvati promjenu potraživane količine dobra A.3. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .

Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje.1.3. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. sljedeći slučajevi: 44 . Provjerimo: UP1 = 42 . dakako. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Potražnja. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti.2. Stoga su karakteristični. 21 = 798 3. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Dakle. 19 = 798 UP2 = 38 .

Zaključujemo. 45 . Ukratko.. ukoliko dohodak raste. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima.1). potražnja će za dobrom A porasti 2. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Inferiornim u tom smislu da ih. ukoliko dohodak raste. potražnja također raste. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. Npr. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1.2. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. zamjenjuju superiorniji.2% godišnje (naravno. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Obrnuto.3. međutim. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Zanimljivo je. ali raste brže od dohotka. ali i skuplji supstituti.1 = 2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje.

46 . Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Ek > 0. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. O komplementima. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Obrnuto. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. kada je Ek < 0. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. supstituirati. Sada. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Vrijedit će i obrnuto. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima.1. Primjerice. dakle. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente.3. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. ili pak komplementarni karakter dobara. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara.3. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. Supstitucijski. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Primjerice.

ponuda je jedinično.2. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene.3. a mali je rast cijene izuzetno povećava. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a 0 < Ep < 1. odnosno rast ponuđene količine. ponuda je elastična. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Vrijedi i obrnuto. U tom će slučaju pad. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . Vrijedi. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. a Ep = 1. i obrnuto. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Naime. dakako. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. 47 . Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. stabilno elastična. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. ponuda je neelastična. a Ep > 1.

48 .3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. a njena je krivulja okomiti pravac. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16.

Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. 49 .

.

POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . E.4. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. ali raste sve sporije. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. Jevonsa. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. potrošačev izbor. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Evidentno. 51 . Granična (dodatna. A. Ovaj zakon. Prema tomu. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra.H. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Mengera. Gossena. marginalna) korisnost.Marshalla i drugih. S. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. K. POTROŠAČEV IZBOR 4. Böhm-Bawerka. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. F.Wiesera.1. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača.

31 52 . npr. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Granične korisnosti. jedinična promjena potrošnje .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti.s.4. Dakle. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. kao uostalom sve granične veličine. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.

Gossenov zakon. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. Naime. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. 4. 53 .4. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada.1. odnosno potrošačevu ravnotežu. granična korisnost može biti i negativna. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Slika 19.1. Naravno.

prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. No. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. Ove će kombinacije prikazati tablica 6.4. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . maksimalnu ukupnu korisnost.

Tablica 7. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. potrošačevu ravnotežu. Ali. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno.4. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. 55 .

omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Gossenovog zakona koji kaže da. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. dakle. 210. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. A. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . maksimaliziranje ukupne korisnosti. međutim.32 Drugim riječima. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene.. Zagreb. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. Informator. 32 Dragičević. 1991. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.: Ekonomski leksikon.4. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. str. II. 56 . Na tragu smo II. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu".

57 .33 5. Cijena dobra B 6.67 6. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.korisnost po novčanoj jedinici 8.50 4. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.1. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. pad cijene dobra A. Ukoliko.33 = = Granična korisnost dobra B . Međutim. primjerice. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. uz ostale neizmijenjene uvjete.1.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.1.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.33 6.33 4. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.4.83 4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.

događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). i ovdje su. na višoj razini potrošnje. u pravilu. u slučaju obaju dobara. 4. kupac je. u duhu teorije granične korisnosti. pozitivan broj. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed).2. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. kupujući.4. Naime. treće 7. moguće različite kombinacije. četvrte 6 i pete. 58 . baš kao i kod promjena cijena.1. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. posljednje koju namjeravamo kupiti. Potrošački probitak. Često se. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. Dakako. dakle. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. 5 novčanih jedinica. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Ukoliko bismo. druge jedinice 8. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. Nova.

Njegov je probitak. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. u ovome slučaju.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. 10 novčanih jedinica. 59 . stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica.4. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. Međutim. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .

podsjećamo.3. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. 60 . POTROŠAČEV IZBOR 4. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Riječ je. sa fiksnim dohotkom. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Ukupna korist mjeri spremnost. o subjektivnom konceptu. Pitanje je. naravno.1. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. .4. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Zamjećujete. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra.

Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. glasi: Cijena = Granična korist . Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. prema tomu. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže.4. 61 . POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist.

odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. pokušava objasniti potrošačev izbor.4. Prema tomu. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. potrošač je u stanju povećati neto korist. Doista. Teorija granične korisnosti. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. 62 .1. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. Kupujući. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. 4. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. međutim. složit ćemo se s time.4.

Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. Drugim riječima. Tablica 9. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. nedostupne potrošnje. uz dani dohodak i cijene dobara.4. kao i u prethodnom slučaju. Crta proračuna. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica.2. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Pretpostavit ćemo. POTROŠAČEV IZBOR 4. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. naime. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna.

neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. pri tome. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . ali ne i na crti proračuna. Limite potrošačevog izbora.4. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. 64 .

Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . 0 = 10 Kb = 10 . naravno. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A .2 .. 65 . rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje.4.nezavisna varijabla). odnosno koje se nalaze na crti proračuna. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Npr.2 . Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Pomoću nje smo.2. Vrijedi. Kb = 10 . Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. ponovimo to. 5 = 0 i 4. međutim.1.

. 66 . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice.2 Ka . 6 = 0 Slika 24. Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 2 = 8 itd. 1 = 10 Kb = 12 -2 . 0 = 12 Kb = 12 -2 .4.

Utvrdimo. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. 4.2. ceteris paribus.2. 67 . b = = . da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. a i pokazati. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . naravno. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. Prema tomu. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. pomoću jednadžbe proračuna. To je. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati.1 Ka.4. U obrnutom slučaju. omogućava osvajanje novog. prije nedostupnog. Vrijedi i vice versa. a vrijedit će. uz ostale neizmjenjene uvjete. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. nove granice potrošnje. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). i obrnuto. područja potrošnje. a dohodak 60. Ustvrdit ćemo.

Doista. 68 . vrijedi i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .10 = 0 Slika 25. Kb = 10 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna. budući da je oportunitetni trošak upola manji.3 = 7 Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 .4 = 6 itd.0 = 10 Kb = 10 .4.2 = 8 Kb = 10 . Kao što rekosmo.

postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.2.3. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. POTROŠAČEV IZBOR 4. Dakako. Prema tomu. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Slika 26. Dakle. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost.4. 69 .

krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. 70 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.4. Slika 28.

POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi.4. U ovom će. ekstremnom. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. Ukoliko su. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. 71 . navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. dakle. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. I obrnuto.

3. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . odnosno tri i tako dalje para cipela. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. 4.1. vrijedit će i obrnuto.4. Naravno. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.2.

Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A .4. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. 73 . međutim. Naime. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Kako. određuje kut krivulje indiferencije. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Slika 31.

a vrijedi i obrnuto.4. granična stopa supstitucije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. I drugo. krećemo li se niz krivulju indiferencije. 74 . Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). pokazuje tendenciju pada. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. Logično je to budući da potrošač. kreće li se niz krivulju indiferencije. Dvije stvari valja uočiti.5 1  = =  . Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).

Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .2.4.optimalni izbor potrošača. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 33. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4. 75 . Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).

pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. pak. Prema tomu. odnosno oportunitetni trošak. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Prema tomu. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Niže. međutim. Kako. Poželjnije.

Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže.2. Pretpostavit ćemo da je. 6 4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . njegovog optimalnog izbora. ceteris paribus. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 .5. Slika 35. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.4. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. povećan dohodak potrošača. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.

a sa njom i kut nove crte proračuna. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra.4. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Povećat će se relativna cijena. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. a time i potrošačevu ravnotežu. Slika 36. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Ovo je najčešća situacija. 78 .

Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.2.1.4. Slika 37. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. POTROŠAČEV IZBOR 4. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. nižu krivulju indiferencije.5. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. pak.

Krivulja potražnje. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Ona je. a na osnovu prethodnog primjera.5. Improvizirajmo. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. Naime. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. kada je u pitanju potrošnja dobra B. 80 . Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Nasuprot tomu. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova.2.4. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. podsjećamo. 4. R1 (Ravnoteža 1). kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije.2. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. pokazuje zakoniti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Ona je. Zamjećujete da. pak. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Kada je.

POTROŠAČEV IZBOR recimo. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. 40 jedinica dobra B. 81 . značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. pretpostavimo. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na.4.

ceteris paribus. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. ceteris paribus. 82 . Te su iznimke od pravila da. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Na djelu je zakon potražnje. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. znači njegovu veću potraživanu količinu. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva.4. a niža cijena dobra.

te da daju identične rezultate.2. dakle. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. primjerice. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 .6. ∆ Ka . ostaje ista. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B .Granična korisnost dobra B . povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .4. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. Dakle. Ukupna korisnost. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. POTROŠAČEV IZBOR 4. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan.

uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. POTROŠAČEV IZBOR . Potrebito je. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara.4. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 .Granična korisnost dobra B . U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. postoji čvrsta veza između ovih teorija. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . dokazati da će teorija granične korisnosti i. nešto mlađa. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. Prema tomu. Negativni predznak (Očigledno. međutim.

odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Gossenovog zakona. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. 85 . Dapače.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B .

.

B. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.. Parkin. M. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.: Počela političke ekonomije. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu.1.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute).. Netko ili neki to moraju učiniti. Addison-Wesley Publishing Company.o. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. Bez. 98.5. 1993. (reprint). 34 87 . Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. 1990. 33 Lorković. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. Istovremeno. godine naš ekonomist Blaž Lorković. Zagreb.: Economics. str. 207.33 Ovako poduzeće definira 1889. dakle. stotinu i više godina. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. str. New York. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".o. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. netko ili neki snose rizik poslovanja.

ukoliko ste monopsonist. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Ali. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge.5. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. i tržišna moć (bilo monopolska. dakle. u oba slučaja. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Naime. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. dvije prepreke. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Riječ je o tzv. dakle. Često se. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Ili. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. bilo monopsonska) poznaje granice. Stopa je nataliteta. Naravno. grubo rečeno. 88 . najveći mogući u datim uvjetima. Na drugoj strani. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Valja. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. ali i stopa mortaliteta. Cilj je. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Nimalo laka zadaća. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. profit. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Naše je poduzeće. Život poduzeća nije nimalo lak. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. naime.

Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. 223-224. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. cijene čimbenika proizvodnje. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. New York. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. 1990. u pravilu. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. str. Standardni. Tehnološki neefikasna. 35 Vidjeti: Parkin. ali ne i uvijek dostatna. ali ne i vice versa.35 Ponajprije. Addison-Wesley Publishing Company. Zaključimo. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Ali.5. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. naravno. ekonomske efikasnosti. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. 89 . unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Nekoliko je razloga tomu. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera.: Economics. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. naime. M. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje..

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.2. 5  500  Dividenda sada iznosi 25..   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.2. 5 Dividenda sada iznosi 50.1. One su al pari. dakako. Pojavio se ažio (agio).5% cijena dionice jest 500.2. zamjećujete. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. Ako je d' 2. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . Evidentno.5 = 500 .5. Ovo je. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Ukoliko. 5. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). a disažio 50%  ⋅100  . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.

Budući iznos = 1000 .21 (1 + r ) 2 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.5.21 = 1210. 1.12 = 1000 . (1 + r ) 1. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. (1+r). 1 +  = 1000 1. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.  100  Obrnemo li stvari. 1. (1+r)2 = 1000 . Dakle. 1. 100 10   . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Priznat ćete. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. gdje r = k' .12 98 .1 = 1100 .

nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.. Cijena dionice 45 99 .1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. New York.5...1) (1..: Economics.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . Dakako. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1.. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. Addison-Wesley Publishing Company. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.. 1990.. Međutim. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.1 2 3 n 1. M. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. 216. Neka ta dividenda iznosi 10. dakle.1) (1. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. a kamatna stopa 10%.. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. Ali. str.1 = 1000 .1) (1. + + / : 1.1 (1. godinu dana po kupovini dionice. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.. (1 + r ) n Ali. dakle.

5.1 1.1 (1. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1) (1... CD CD 10 = /⋅ 1.1 Prema tomu.. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. Naravno...1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe.1 1. Dakle.1 1. Dakle. k' r k' 100 Evidentno..1 CD – CD = 10 0. No. 2 3 4 1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . + .1) (1. formula vam je poznata. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta..1) (1..1 CD = 10 10 = 100 CD = 0..1) jest r. a nazivnik (0. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.

5.1. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. 5. a raste veličina rada. Promjene ukupnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). 5. granični proizvod i prosječni proizvod. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. Neprijeporno. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. kapital). Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad.2. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati.2. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. zemlja) promjenljivog karaktera. kapital. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). Niski. pak. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. dat će ukupni proizvod. Dakle.

Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Prema tomu. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. granicu između. također. Tablica 10. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda.5. te promjenljivu veličinu rada. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . moguće i nemoguće proizvodnje.

Ili. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. to je promjena. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Tehnološka efikasnost znači. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost.2. 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Međutim. dakle. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. Ukoliko se.5. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. a raste input zemlje). naime. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje.2. Granični proizvod Granični (dodatni. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu.

104 . Tablica 11.5.3.2. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. te izračunajmo granični proizvod rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.

biva sve sporiji i sporiji. Možda će sljedeća slika. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). s tim u svezi.5. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). 105 . Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Uzrok je tomu početni rast. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. nakon početnog ubrzavanja (progresije). taj rast. uspješno dopuniti prethodni komentar.25 3.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Međutim. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Kada granični proizvod raste raste i prosječni.

Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. Uopće. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . Naime. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. granični proizvod rada raste. 5. a vrijedi i vice versa. Istovremeno. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne.5. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Upravo stoga. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41.2. ova posljednja raste.4. kao i u našem primjeru.

međutim. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Dakle. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. granični trošak i prosječni trošak. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. 5. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. Kao što ranije.3. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. analizirajući potrošačev izbor. 107 . 5. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. Što se. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje.zakonom opadajućih prinosa. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. Daljnji. sve sporiji i sporiji. međutim. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. ali je taj rast. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. ceteris paribus. prije ili kasnije. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem.5. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom .1. uz fiksne veličine ostalih inputa.3.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

2. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. međutim. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. također. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Prema tomu. Naime. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. ako hoćete. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. dakle. postaje varijabilan. Usredotočimo se.5. Slika 44.4. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . Vrijedi. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi.

Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Slika 45. 116 . Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukoliko. prosječni će ukupni trošak opadati.5. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. Ukoliko je riječ o stalnim. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. konstantnim prinosima razmjera. dakle. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu.

6. 117 . Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. Optimalni izbor proizvođača. prikazat ćemo na grafički način. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje.1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. slika 46).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.

uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.1. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . 6.1.

Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g.2 R .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. 119 . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Ukoliko input rada iznosi šest.2 ⋅ 6 = 0. Ukoliko je input rada jednak nuli. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . input će kapitala biti jednak nuli. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Provjerimo: K = 12 .6. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.

Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . sukladno našoj tvrdnji. u novim uvjetima.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. Kut crte izotroška. Odredimo. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . iznosi 20 novčanih jedinica. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . dakle. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .6. kao i cijena rada.2. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . Neka ona. mora biti razmjerno. a vrijedi i obrnuto. jest relativna Ck cijena inputa. upola manji. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2).1. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak.

6. Karta izotroškova. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška.1. naravno. Prema tomu. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. i vice versa. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Ck=10) izgledati ovako: 121 . doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . nepotpuna.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.3. a vrijedi. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. 6. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. kako rekosmo. Prema tomu. u našem će slučaju (Cr=20.

KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.6. 6. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. IZOKVANTA .2. odnosno tehnika proizvodnje. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 122 . Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.

6. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Slika 49.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Dakle. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). s tim u svezi. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . eventualno smanjenje inputa kapitala i.

2. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. 2. npr. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. 6.1. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.6. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. 124 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R.. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50.6. Dakle. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. Ponajprije. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. 6. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .2. Drugo. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. a vrijedi i obrnuto. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.

veći ukupni proizvod. budući da znači veći angažman inputa. 6. Slika 51. dakako. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . Tablica 18. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. a veća. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod.3.

Prema  ∆R  tomu. međutim.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Slika 52. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. međutim. Naime. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Što je. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Isti će. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 .6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom.6. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. npr. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. Prema tomu.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. Zanemarimo li negativni predznak. 128 .

= Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. 130 . dakle. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. proizvodnoj. pak. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. uz neizmijenjene veličine ostalih. Minimaliziranje ukupnog troška. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. vladaju potrošnjom. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. a na drugoj. Zamjetna je. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. nužno obara njegov granični proizvod). odnosno proizvodnjom. Proizvođač.

Naime. jednostavnosti radi. TRŽIŠTE DOBARA 7. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni).7. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. b) postojanje velikog broja kupaca. 7. monopol.1. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. tj. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. 50 Pojam dobra. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. monopolističku konkurenciju i oligopol. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća.

cijeni. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki.7. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Naime. Naime. Drugo. nemajući drugog izbora. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. sasvim sigurno. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Ponajprije. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. prikazati na sljedeći način: 132 . Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Kada je cijena zadana veličina. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. prihvaćaju. Horizont savršenog konkurenta moguće je. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. a savršeni konkurenti je. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. tržišnoj. dakle. preuzimaju. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. tržišnu cijenu. Naime. "od šume ne vidite drvo".

granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. dakle. Ukupni. To je. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. Moguće ga je. podsjećamo. Ukupni prihod.1. prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53.7. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. dakle. promjena. Umnožak je to. 7. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara.1. utržene količine dobra i njegove cijene.

u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena.7. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. 134 . Dakle. jednak cijeni dobra. cijenu određuje i nameće tržište). Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. i to u svim tržišnim strukturama. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena .

135 . pa i savršenog konkurenta. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit.2. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7.1. maksimalizirati profit . TRŽIŠTE DOBARA Slike 54.7. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. postoji druga opcija. Međutim. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.

bio zamijenjen gubitkom. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. ali ni gubitak.1. ukupni trošak i profit Tablica 19. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. nakon druge prijelomne točke. dakako. Gubitak se. Prijelomna točka (break even point). očigledno.7.1. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. 136 .2. 40 jedinica dobra. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Ukupni prihod.

2. Dodatni je prihod. Granični prihod. veća od graničnog troška.2. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra.1. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. naime.7. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. 7. Naime. 137 .granični prihod. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. savršeni će konkurent smanjiti svoj output.

Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Dakle. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). dakle. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Dakako da ne. Tablica 20. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku.7. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Naime. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. odnos 138 .

omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita.7. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. Slika 56. 139 . istovremeno. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika.

TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 9. 140 .5 9. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.64 Slika 57.7.75 9.92 13.5 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.625 10.

TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. Prosječni profit = Prosječni prihod . omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka.375 ⋅ 40 = 95 7. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.5).7.375. prosječni profit je. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. prag rentabilnosti). u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. Optimalna razina proizvodnje.1. 141 .3. iznosi 9. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. prosječni profit jednak je 2.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.625. kao što gornja slika pokazuje. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.

veći ili manji od optimalnog. 142 . Optimalni output sada iznosi 30. Ne postoji profit ali. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. na sreću. Zamjećujete. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. niti gubitak. svaki output.7. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. vodi poduzeće u gubitak.

Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Slika 59. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. pri svim veličinama svog outputa. realizirati gubitak. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. savršeni će konkurent.4. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8.1.5.

makar i privremenog. Naime.5.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. iz navedenog primjera.7.75 . U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.25 ⋅ 20 = 25 7. međutim. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.8. nije moguće izbjeći.5). Fiksni trošak. Moguće je da čudno zvuči. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. dakle. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. prekidanja proizvodnje.1. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . TRŽIŠTE DOBARA Međutim.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. prosječni je gubitak. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . Naime. proizvodili ili ne. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. Našemu je poduzeću.5 = 1. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. a to pokazuje i gornja slika. savršenom konkurentu.

28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.7.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.4 8. To će se. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.5 = 8. 25 145 . Prema tomu. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5* 8.5 13. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. 25 = 25 Tablica 22.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . naravno.67 9 10 11.

poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. imate li sreće. Stoga.6. Dakako. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom.1. u kratkom vremenskom razdoblju. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Naime.1. 146 . i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. 7. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost).7. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. može smatrati potopljenim troškom. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). 7. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Fiksni trošak se.7. Ništa drugo vam i ne preostaje. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. veseliti se pobjedi svoga kluba.

u ovoj situaciji. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu.7. 147 . Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. proizvodio ili ne. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. dakle. Nije. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. točka a na krivulji graničnog troška može. Naime.

Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .1. dakle. 7.8. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška.7. U tome će slučaju prosječni prihod. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Izlazak slijedi. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61.

TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. Slika 62. Cijena Ponuda. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.9.7.1. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .

TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Drugim riječima. Naime. profit (pozitivna razlika 150 . dakle. Međutim. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu.7. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Njihova će pojava. u dugom vremenskom razdoblju.

Odgovor je jednostavan: normalni profit. dakle.7. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Normalni profit postoji. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Slike 64. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Dakako. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. dakle.

a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Konačno. Vi ste. pretpostavimo nadalje. novčana ste sredstva. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Ponajprije. TRŽIŠTE DOBARA trošak. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. Vi vodite vaše poduzeće. realizirati odgovarajuću plaću. dakako. kao diplomirani ekonomist. propuštena plaća. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. umjesto u vlastito poduzeće. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Prema tomu.7. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. Nadalje. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. mogli ste se zaposliti i. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. U svakodnevnom životu. Dakle.

PUT). Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. 153 . Na kraju. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Kada je. te postoji alokacijska efikasnost. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Dugoročno. Potrebito je. postoji alokacijska efikasnost. vrjednijeg dobra. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. naime. dakle. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Koristiti kapacitet znači. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. društveni interes to nalaže. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak.7. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Resurse nije potrebito realocirati. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška.

2.7. dakle. na ovaj ili onaj način. u takvom slučaju. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. patenti). Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. MONOPOL 7. licence. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Ono je.2. TRŽIŠTE DOBARA 7. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. vode itd. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Međutim. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Povećavanje outputa. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. 154 . potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta.1. električne energije. sposobno. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. Druga je monopol. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera.

povlaštenom položaju. potraživana će količina dobara biti veća.7. Zbog toga se granični prihod monopola . Naime. TRŽIŠTE DOBARA 7. Pri tome. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. posjeduje tržišnu moć. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Ukupni.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. određivati cijenu dobra. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Monopol je "price maker". Vrijedi. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. i obrnuto. odnosno cijene dobra. On je u stanju. postoje neka ograničenja. njome upravlja zakon potražnje. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. odnosno njegovom veličinom. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. "pravi" cijenu. dakle. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. zahvaljujući svom posebnom. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. Naime.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Za razliku od savršenog konkurenta . naravno.2.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Dakako. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. ipak. 155 . Zbog čega je to tako? Monopol. manipulirajući vlastitim outputom.2. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom.

on je maksimalan. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 .7. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. odnosno 0 < Ec < 1. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. Tablica 23. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. a Ec = 1.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7. 157 .

dakle. koji. Ukoliko. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. kojim slučajem.7. 158 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output.

7.1. Tablica 24. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.2. Neprijeporno.3. Ukupni prihod. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. TRŽIŠTE DOBARA 7.3. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Maksimaliziranje profita 7. 159 .2.

osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. 160 .3. Naime. analizirajući savršenu konkurenciju. u danim uvjetima. Pravilo koje smo otkrili. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda.7. vrijedi i u uvjetima monopola. Granični prihod. Monopol će. Ukupni prihod. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. granični trošak i profit Output koji.2. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.2.

5 7 7. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Tablica 25. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Tablica 26. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.67 161 . 3 jedinice dobra. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. naravno. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).7. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice.33 6.

Prosječni profit (prosječni prihod . a maksimalni (ekonomski) profit (2. outputu cijena dobra iznosi 9. tri jedinice dobra. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. 162 . Međutim. Naime.33.7. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. već spomenute. a mogu ga gurnuti i u gubitak.prosječni ukupni trošak) iznosi 2.67 ⋅ 3) iznosi 8.67. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. a prosječni ukupni trošak 6. Pri tom. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. To su. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. povlašteni. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.

odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. pri optimalnom outputu. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. 163 . Ali.7. Lošoj reputaciji monopola. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. TRŽIŠTE DOBARA 7. za razliku od savršene konkurencije.2. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Slika 69. vodi monopol u gubitak. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška.4. između ostalog. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. veći ili manji od optimalnog K. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška.

5. makar i privremeno. prekinuti proizvodnju. ukoliko je. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. Slika 70. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). dakle. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.2. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. 164 . baš kao i savršeni konkurent.

. pri tome. 165 . nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Vrijedi i obrnuto.: Microeconomics.6. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. ceteris paribus. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Podsjetimo. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. u različitim tržišnim situacijama. Viša cijena. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. krivulja ponude (bilo individualne. Monopol. Međutim. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. granični trošak. Norton & Company. Dakako. Slika 71. New York 1991. Monopolova krivulja ponude ne postoji. E. znači veću ponuđenu količinu. str.55 Cijena . TRŽIŠTE DOBARA 7. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. 266.W. W.7. Inc. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield.2.

2. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. međutim. međutim. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima.7. 166 . mada to posebno ne naglasismo. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. naravno. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. može prakticirati diskriminaciju cijena. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. 7. 2. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu.7. jedna te ista cijena može. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. biti u uvjetima savršene konkurencije. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. odnosno tržišnu moć. značiti najrazličitije ponuđene količine. On. kada je riječ o monopolu. Dakako. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. Monopol. Proizvođač. dakle. mora posjedovati monopolsku. Naime. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji.

U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. odnosno usluge. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. 7. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Prema tomu. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.2.7.7. Ali. Slika 72. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača.1. prosječni prihod Granični prihod K 167 . monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .

zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. proizvodi output K. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Stoga. 168 . prosječni prihod. Slika 73.7. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Na taj. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. način maksimalizira svoj profit. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Ali. poznati nam. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Monopol. a ne i na sve prethodne jedinice. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda.

7. 7. b) Moguće ironično.2. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Ali. Pretpostavit ćemo da je. znači proizvodnju većeg. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.8. prije svega. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. odnosno savršena konkurencija. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Sada svi kupci. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". ali i većim. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. ponajprije. Ne zaboravimo. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. osim posljednjeg. ali povećanje profita. te outpute koje odbacuje monopol. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. alokacijski efikasnim outputom. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom.

TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Slika 74. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. Nije teško zaključiti da: 1.7. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Međutim. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2.

monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. učiniti većim od onog konkurencijskog. većeg outputa jest X neefikasnost. izaziva dodatne troškove. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Doista. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Ekonomije cilja se. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. pak. evidentno. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Razlozi za to vjerojatno postoje. to nije sve. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. u određenim slučajevima. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. poznata nam ekonomija razmjera. Monopol. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". dakako. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. 171 . odnosno proširenju asortimana proizvodnje. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Zaštićeno od konkurencije. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. Međutim. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. aktivnosti koja. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. "rent seeking behavior". zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Riječ je o traganju za rentom. a zbog zaštićenosti od konkurencije. Naime. mogu monopolski output. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu.7. Ali. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi.

TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. itd. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. proizvodnja bijele tehnike.) obara prosječni ukupni trošak. Slika 75. Sve to. Ali. Prema tomu. a monopolski output veći od konkurencijskog.7. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. zamjećujete. u nekim slučajevima. monopol igra pozitivnu ulogu. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. 172 . a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja.

ponajprije. baš kao savršena konkurencija. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. Novi se. dakle. dakle. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. konkurenti. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra.1. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Stvarna su tržišta. U prvom. Monopolistički konkurenti proizvode slično. U drugom slučaju. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. baš kao i monopol. s opadajućom krivuljom potražnje. monopolistička konkurencija. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Nesavršena. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola.3. 7. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. 173 . Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. bez ikakvih ograničenja.3. radi se o oligopolu. ne identično dobro. Valja dodati. dakako. Drugo.

3. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit.1. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. 174 .7. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. Slika 76. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. dakle. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. On.1. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. 7.

Ekonomski profit se smanjuje.7. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. 7. međutim. sasvim sigurno. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Ova je idilična situacija.1. Nova će poduzeća privući dio kupaca. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Budući da je prosječni prihod. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit.3. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli.2. Naime. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. nove konkurente. Slika 77. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Prema tomu.

Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Kapacitet je. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. 7.7. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Monopol i monopolistička konkurencija.3. Brojni su uzroci formiranja oligopola. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Najčešće je to ekonomija razmjera. Nadalje. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak.2. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. dakle. neiskorištenog kapaciteta. Ali. međutim. znači pojavu suvišnog. naime. razlike ipak postoje. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Drugim riječima.minimalni prosječni ukupni trošak. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Nadalje. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. i dobrim supstitutima. Uopće. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . istovremeno.

Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Međutim. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. preuzme vodstvo u cijenama. Problem međusobne ovisnosti. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. određuje cijenu. vodstvo u cijenama. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. a ostali ga u tome slijede. Očigledno.2. Monopol "pravi". s tim u svezi.1. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Manja poduzeća. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu.3. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. također. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. itd. 7. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama.7. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. On je "price searcher". najčešće ono najveće. patenata. ali i za suradnju. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Ovdje ima mjesta i za sukob. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Ovakvi su 177 . On je "price maker". Ono određuje i mijenja cijenu. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Prvi je tzv. dominantno poduzeće.

TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Slika 78. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. prestanak sporazuma. Ne samo zbog toga što ih. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. veličina outputa. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti.7. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. najčešće. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. povećavajući output iznad dogovorene kvote. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. 178 . a sve u cilju povećanja vlastitog profita. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije.

budući da je odbio priznati. i B. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. vjerojatno. a partnera. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola.B. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.3.3. i B. zbog nedostatka dokaza. odvija u prilično neugodnom ambijentu. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale.1.A. 179 .2. dakako. Čvrstih dokaza. osuđeni samo za posljednju provalu. ne mogu komunicirati i. čeka zatvorska kazna od osam godina.2. A.B. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. Svaka igra. 7. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.A. Prilično složena situacija budući da A. dakle.B. i B. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.B. TRŽIŠTE DOBARA 7. U tom smislu svaki igrač. nema. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. međutim. a tvoj partner to odbije učiniti.2. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes." Zatvorenici.A. Zatvorenikova dilema Igra se. poštujući pravila igre. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine.A. i B. Tijekom istrage ustanovi se da su A. Istražitelj stoga smjesti A. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci.2.7. pretpostavljate. Teorija igara može se. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti.

Dakle. A.A.A. A. A. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. prizna.B. B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. A.7. 4 god. matematičar.A. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B. ne prizna 4. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. B. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. konačni rezultat. 1 god. odnosno strategije. Prema tomu. Ukoliko. meni se isplati priznati.A.B. vodeći računa isključivo o 56 John F.B.B.A. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre.B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.B. pak. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. B. 2 god. strategije Priznati Priznati A. s punih osam godina.B. Nash. ne prizna.A.B.A. prizna tada. 8 god. neprijeporno. B.. I njemu se isplati priznati.B. 8 god. 1 god. strategije Ne priznati Ne priznati B.A. A. Oba zatvorenika priznaju 2. 180 . a B. Svaki je od igrača odigrao igru. u svakom slučaju. ne prizna. 2 god.B. B. i B. prizna. A. Na koji način razmišlja zatvorenik A.? Ukoliko B. B. 4 god. B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.B.A. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1.

baš kao u zatvorenikovoj dilemi.. Addison-Wesley Publishing Company. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati.2.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme.3. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. Moguće su . ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). I ovdje su.. poduzeće B vara. ne varati. Poduzeće A ne vara. sljedeće četiri situacije: 1. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. 181 .2. str. 357. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. kao i u zatvorenikovoj dilemi.: Economics. u pitanju dva igrača koji.2. Inc. na račun konkurenta. poduzeća B ne vara 4. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. Ali. dakle. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. mogu birati između dvije moguće strategije. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. dakle. M. Oba poduzeća varaju 3. New York 1990. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. varati) i pridržavati se sporazuma. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Naime. veći ekonomski profit. Oba poduzeća ne varaju 2. 7. Poduzeće A vara. Ali. grubo rečeno.7.

Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. poduzeću B gubitak od dva milijuna. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. I opet. dakako. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. 182 . tu doista nema dileme. istovremeno. naime. Pokušajmo je otkriti. pak. varati. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. ukoliko poduzeće B ne vara. vremena da bi se profilirao. Poduzeću A se isplati. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. I njegova najbolja strategija je varati. na sreću ili nesreću. mora varati. A naša ga poduzeća. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom.7. Dominantna strategijska. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Svaki "niski udarac". I konačno. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Zajedničkom interesu treba. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Izigravaju li. imaju dovoljno.

Prema tomu. Uopće. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. New York.58 Ukoliko. Od vas se. dakle. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. 7. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. Oxford University Press. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji.1. 183 . vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. primjerice. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. T. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza.: The Strategy of Conflict. 1960.4. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža.7. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica.4. međutim. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Jedna je od njih.

Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. PUT Cijena>Gran.PUT Cijena>Gran. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. trošak Ekonomski profit Cijena >min. 90% npr. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. Tablica 27.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.4. oligopol. trošak Normalni profit Cijena> min. na koncizan način. PUT Cijena=Gran.. Sljedeća će tablica pokušati. trošak Monopolski profit Cijena>min. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. pružiti potrebitu informaciju.2. 7. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. monopolistička konkurencija. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .7.PUT Cijena>Gran.) vrijednosti ukupne prodaje. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.

Ili. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. istoga kroja i iste boje.7. Ali. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. najniži trošak i cijenu. iste zapremine motora i iste boje. konkurencije jest idealan. Ali. a potrošači će. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. Kada je prirodni monopol u pitanju. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Prema tomu. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. oligopol ili monopolistička konkurencija. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje.

.

poluproizvoda i sirovina čine kapital.1. alati. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Valja. dakle. novčana sredstva. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). ne znači novac. dakle. Dakle. naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Poduzetnik. Kapital. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala.8. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. najrazličitiji uređaji i oprema. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. zgrade. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. odnosno čimbenika proizvodnje. ali i zalihe gotovih proizvoda. rudna bogatstva. vode itd. To su rad. strojevi. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. zemlja i poduzetništvo. preuzima rizik 187 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. kapital. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode.

odnosno proces njihove proizvodnje. a vlasnik zemlje rentu. naravno. a poduzeća ih kupuju. dakle. dakle. naravno. Tržište. Poduzetnik. odlučnim. 8. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje.2. Ali. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. u prvi mah. Poduzetnici su. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. prije svega. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. nije za bojažljive i nesklone riziku. 188 . Renta. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. Riječ je o samosvojnim. Vlasnik rada ostvaruje plaću. vlasnik kapitala kamatu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. pak. onaj ekonomski. naravno. Domaćinstva. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. Vrijedi. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje.8.

Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. 189 . Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom.8. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Dohodak = C ⋅ K. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Prema tomu. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Slika 79. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična.

8. Ili. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. U pravilu. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. Slika 80. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. 190 . Ekonomska je renta. za razliku od transferne zarade. "kruh nad pogačom". izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. kako se to zna reći. To je onaj dio dohotka koji. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična.

Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. a vrijedi i obrnuto. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Slika 81. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. kada je. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. dakle.8. 191 . njegova ponuda savršeno neelastična. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude.

Zapitajmo se. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. 8. međutim.3. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. Poduzeća.8. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. derivirana potražnja. naime. 192 . kapital ili zemlja) izvedena. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. potražuju čimbenike proizvodnje.

∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. a ostali su inputi fiksnog karaktera. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Prema tomu. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno.8. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. Naime. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. jednostavno. ∆ Čimbenik Ili. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. 193 . Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . Ukoliko povećavate inpute rada. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa.

194 . po logici stvari. jednak cijeni inputa. jednostavno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika.8. Prosječni je trošak inputa.

Optimalna. Količina zaposlenog inputa će se.8.1. pak.3. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.

Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Prema tomu. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6).8. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28.

U ovim naročitim uvjetima.savršeni konkurent. uvjetima savršene konkurencije. Međutim. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Tržište je outputa savršeno konkurentno. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Naime.8. Podsjećamo. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada.

Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. 8. Monopson Razmotrimo.2. Ukoliko poduzeće . Poduzeće. 198 . prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.3.kupac inputa . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće .u stanju utjecati na cijenu inputa. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.kupac inputa . Slika 83. međutim. međutim.ima određenu tržišnu moć. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.8.

krivulja ponude rada jest 199 . Tablica 29. iste veličine. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica).8. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa.monopsonist. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Međutim. Granični se trošak rada. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Uostalom. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Prema tomu. a cijena rada 15. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. međutim. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. naravno.

a pri onom inputu koji maksimalizira profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. 200 .8. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Slika 84.

monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. dakle. Dakle.8. postojanje krivulje potražnje. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. međutim. ne znači. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Naime. 201 . Ovakvo ponašanje ne znači. I konačno. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom.

4. Ne postoji krivulja potražnje za radom. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.1. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .4.8. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. 8. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Prema tomu. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.

budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada.8.4. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. Dakle.2. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. = Granični trošak. Ukoliko je dotični input rad. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. 203 . granični prihod proizvoda rada se. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.

.

Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. a one se tiču.. kada je u pitanju ponuđena količina rada. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. Daljnji rast cijene rada može. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 1990. rast ponuđene količine rada.1. 60 Vidjeti: Parkin. str. Dakle. 9. dva. ponude rada. kako ranije rekosmo.9. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. u pravilu i u prvi mah. Rast cijene rada izaziva. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. M.1. 205 . Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu.. New York. međutim.1. Addison-Wesley Publishing Company. Međutim. ponuda rada ne postoji. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. suprotna. Inc. 391. Vrijedi i obrnuto. i na tržištu čimbenika proizvodnje. izazvati pad ponuđene količine rada. prije svega. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika.: Economics.

Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.prodajom rada. rast dohotka potrošača. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Uporni rast cijene rada. Prisjetimo se. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Upravo stoga. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. rekreacija.9. obrazovanje). Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena.jest normalno dobro. 206 . Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. pri relativno visokim cijenama rada. ponuđena količina rada opada. ceteris paribus. Ali. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Iz tih razloga. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. povećava potražnju za normalnim dobrima. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Ponuđena količina rada raste. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . To je bit učinka supstitucije. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada.

9. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.9. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. 207 . koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Pojedina se poduzeća .1. međutim. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada.kupci rada -.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. utjecati na cijenu rada.

9. Vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. dakako.savršena konkurencija 9. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Raste.1. i granični prihod poduzeća. Podsjećamo. raste. Vrijedi i obrnuto. ceteris paribus. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.1. u tom slučaju. Raste li cijena dobra ili usluge.savršeni konkurent b) Tržište rada . i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. 208 .2. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. a s njim i granični prihod proizvoda rada. granični prihod proizvoda rada. a) Poduzeće kupac . a sa njime. Ukoliko se.

Krivulja ponude rada pomiče se udesno. raste li radna snaga. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. 209 . Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. raste i ponuda rada.2. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Vrijedi i obrnuto. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Ponuda se rada smanjuje. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. Dakle.9.1. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. 9.2.

210 .. 203. New York.1.H.. str. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. Ulbrich. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika.: Introduction to Economic Principles. te nastojeći povećati cijenu rada.. Sindikati.“62 Jednostavno rečeno. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. te stoga i manji broj članova sindikata. Smanjenje će ponude rada izazvati. ceteris paribus. R.. povećanje cijene rada. s tim u svezi.. 62 Mabry. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. Primjerice.3. McGraw-Hill Book Company.9. H. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada.. M. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. 1989. 9. Međutim.

63 211 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. podizanje radnog morala. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. TRŽIŠTE KAPITALA 9. To ukratko. godinu dana) i. drugih troškova. 9.2. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. postoji i druga opcija . pretpostavimo. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd.2. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.. osim troškova leasinga.9.1. itd. nemate.

Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Neprijeporno. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti.

donose kamatu od 10% godišnje. Što. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. u ovoj novoj situaciji. Kako. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. međutim. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Investirate 213 . Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. životni vijek svakog od njih neograničen. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. budući da ste ih uložili u banku. jednostavnosti radi.9.

3%.7% 20% 13.9.  1200  U oba slučaja. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. kada je u pitanju kupovina kapitala. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.3% 6. Tablica 31. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.3% 26. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .

2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). te ste ih prisiljeni posuditi. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.2. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Posuditi 215 . Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. 9. Slika 91. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos.9.

3. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. Kamata je nagrada za čekanje. u pravilu. koji čekaju.2. granična efikasnost kapitala > k'. 216 . Upravo stoga. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Kada. Ponuda zajmova Potrošači. štede. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. a ne odgođena zadovoljstva. 9. u tom slučaju. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. Uopće. dakle. Prema tomu. Međutim. cijene više sadašnju potrošnju od buduće.9. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. dakle. za odgođenu potrošnju. Slika 92. posrednu proizvodnju. Posuditi više znači opet. koji. zaobilaznu. odnosno štednja omogućuje tzv. upravo ovo čekanje. moraju biti nagrađeni. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja.

dakako. 9.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova.9. pretpostavimo. kamatna stopa. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Proizvedeni kapital omogućuje. očekivani dohodak. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. na ovaj posredni način. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak.4. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu .2. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. Ukoliko. veću proizvodnju potrošnih dobara. životna dob i. snažnoj savršenoj konkurenciji. Slika 93. ceteris paribus. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. 217 .

itd.. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. potencijalni dužnik. drugo. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. ona je imobilna i. 218 . njezina je količina ograničena. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. Slike 94.9. dakako. Kao što svaka općina.3. zaliha nafte. Ponajprije. ugljena itd.

Zakupac se. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.9. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. tržištem određenu rentu.) ostaje ista. 219 .1. željenu količinu zemlje uz postojeću.će. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.3. npr. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .2. Slika 95. moći zakupiti potrebitu. 9.potencijalni zakupac .3. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. dakle..

9. određuje visinu rente. zbog istog razloga. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. ekonomska renta.

aktualno tržište je Pareto suboptimalno. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Stvarno. 2. Usredotočimo se. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. 1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država.10. Država obavlja preraspodjelu dohotka. 221 . ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 10. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. 3. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. u ovom trenutku. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. Država realocira resurse. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju.1. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 4.

10. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. parkovi i slično.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. parkirališta. pojava monopola. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. pojava eksternalija 3. Nasuprot tomu.1. Ukratko.problem slobodnog jahača. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. proizvodnji.10. sustav nacionalne obrane. 222 . jednom proizvedeno. "free rider" problem . nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. miješana ili polujavna dobra. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj.1. Primjer takvih dobara su ceste. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. posredstvom tržišta izvedenoj. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. isključivo pravo njegove potrošnje. ceteris paribus. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. svjetionici itd. na raspolaganju svima. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. čisto javno dobro (npr. konačno.

alokacijsku efikasnost.10. Prema tomu. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. 10. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. Zapravo. i novčana sredstva. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. besplatno koristiti javna dobra. Isplati se.1. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. prema tomu. u boljem slučaju. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. da je broj onih koji će se angažirati. Tržište. dakle.1. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. te pokušava osigurati. pa. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. Ili. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Dogodi li se suprotno. Zbog toga država igra ulogu realokatora.1. ∆ Količina 223 . Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. pak. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. "free rider" je osoba koja besplatno. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. koristi javno dobro. Graničnu korist moguće je. dakle.

1. Tablica 32.10.B Granična korist . Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .1. Zamjećujete.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.A Granična korist . Količina javnog dobra Ukupna korist . Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.A Ukupna korist .2.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.osoba A i osoba B. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. 10. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .

10. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 3 3.5 1 1.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 2 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 4 4.

U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti.10. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. Međutim. 226 . To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Tablica 33. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška.

Primjeri eksternog troška. 10. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. prosuti trošak. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. 227 . maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.2. dakle. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv.1. Eksterni trošak.10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

dakle. realizirat ćete i relevantni dohodak.2. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. Nažalost. 10.1. 10. između ostalog. ovise o količini inputa kojima raspolažu. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. Država. dohodak je ono što zaradite. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. te cijenama čimbenika proizvodnje. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. proizvedena količina je KR. u još većoj mjeri. Ovakvo rješenje. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. Bogatstvo. 235 . predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. Ukratko. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. preuzima. kao kompromisno rješenje. To. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. na primjeru zamišljene ekonomije. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. vrijedi i obrnuto.2.10. vrijedi za raspodjelu bogatstva. dakako. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. nejednaka je i raspodjela dohotka. bogatstvo ono što posjedujete. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. Ukoliko. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). osim visokokvalificiranog rada.

10. 40% obitelji realizira 15% dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. 236 . 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Kumulativno. Druga petina. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. dakle. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Prva petina obitelji. a to su one s najnižim dohocima. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. dakle. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa.

u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu.10. također. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. 40% obitelji 40% dohotka itd. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Ljudi 237 . Obrazovanje. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Dakle.

Dyal. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja.. Macmillan Publishing Company. W. 71 72 Samuelson. Karatjas. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini.A. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.. 10.A.. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. str. raspravlja o raspodjeli dohotka.10. 362. Oporezujući visoke dohotke. makar i na sažeti način. nije moguće zaobići problem siromaštva. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. 343. 238 . New York. Ukoliko se. Tako je..: Basic Economics.D. pa čak i sreća. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. Nordhaus. godini. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. J. N.. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. Zagreb. P. granica siromaštva. npr. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka.2. str. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.2.: Ekonomija.. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. 1985. "Mate". Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. 2000..

Slika 103.10. Dakle. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. 239 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).

.

određivanje veličine outputa pojedinih dobara.naduti. međutim. stopa nezaposlenosti.potrošača i poduzeća.. 1985. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama.ekonomiju u cjelini. J. razina cijena miruje. 11. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. 176. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. N.11. proučava posebni ekonomski entitet . Makroekonomika. određivanje cijena inputa.. 241 . Macmillan Publishing Company. jednostavno. inflare . kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena.: Basic Economics. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. INFLACIJA Inflacija (lat.. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". Naime. str. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . New York. A. odnosno stopa ekonomskog rasta. Karatjas. itd. 73 Dyal. stopa inflacije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije.

Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.. 242 . posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100.H. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. a 0 baznu godinu...b. R. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index ..... odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. Ulbrich... a a. McGrawHill.: Introduction to Economic Principles. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice..11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.CPI)..+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. 74 Vidjeti: Mabry.H.. n označavaju pojedine artikle košare dobara. H.. 293.. str. Inc. New York. 1989. Dakako..

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. stopa inflacije jest postotna promjena. Godina 1. 4.11.9 137. treća je godina bazna godina. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. 2. u petoj 22. povećanje prosječne ili opće razine cijena. Kako.5 122.9% a u šestoj godini 37.5 Zamjećujete. U četvrtoj godini. 3. u odnosu na baznu godinu. 6. međutim. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.5%.87%. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.3 100 112. 243 . iznositi 11. u odnosu na petu godinu. 5. Prema tomu.5%.

Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. mjera inflacije. Pretpostavit ćemo. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100.87% 122 . jednostavnosti radi. dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . Naime. još jedna. međutim. jedne godine. Ukratko. sveobuhvatnija. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod.11.5 − 122 .9 · 100 = 11. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. Nasuprot tomu. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. 244 . bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. novčana.9 Postoji. u pravilu.

5 1500 1900 7600 900 18000 0.24%. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.24 29600 U tekućoj je godini.11. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. Gornja formula upućuje na to da je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24.24%. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. upotrebom GNP-deflatora. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. odnosno stopa inflacije iznosi 18. GNP . a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. u odnosu na baznu godinu.deflator 245 .

246 . monetarni fenomen. Poznati su stariji zagovornici ove teorije.1. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. prije svega. Mnogi će. stoljeća. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. svakako. te psihološkim teorijama inflacije. najvažniji. dakako. nije jedini uzrok inflacije ali je.11. David Hume i David Ricardo. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. reći će oni. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Novac. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. odnosno količina novca u optjecaju. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. međutim. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Međutim. primjerice. Inflacija može. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest.1. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv.

povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. U tom je slučaju. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . uz ostale neizmijenjene uvjete. fiksne veličine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Vrijedi. dakako. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v.11. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. udvostručit ćete i razinu cijena. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v .prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . i obrnuto. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Q Udvostručite li količinu novca. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Možda će to jasnije predočiti tzv.

M = 50. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. M·v 200.1. Ovo povećava brzinu novca. v=4. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine.000. Ukratko. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope.000 = P·Q 200. te kompromisne. posredstvom jednostavnog primjera. te će rast nominalnog bruto 248 . viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca.000 . predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). 11. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. Prema tomu. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa.000.1. u pravilu. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. a time i manju brzinu novca.11. te brzina novca opada. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca).1. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. Naime. znači i nižu kamatnu stopu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. Kakve će posljedice.

kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. dakle.000 I konačno. Postoji.000 · 2 P·Q 200. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Doći će do izvjesnog. Međutim. M·v = 100.000 249 . M·v = 100. M·v = 100. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 3 P·Q 300.11.000 · 4 P·Q 400. ne i razmjernog povećanju količine novca.

NEZAPOSLENOST 11. sezonsku nezaposlenost.2.2. niti kao dio radne snage. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. valja spomenuti kategoriju tzv. međutim. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. s tim u svezi. ne smatraju nezaposlenima a. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. pak. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. žele raditi. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. Međutim. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. budući da su prestali aktivno tražiti posao. koje. te je. misli na nezaposlenost rada. obeshrabrenih radnika. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Različiti su uzroci nezaposlenosti. ali i nezaposlenih radnika. Nezaposlenost. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća.11. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. S tim u svezi. 250 . prije svega.1. stoga. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.

pad agregatne potražnje i. međutim. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Potražnja postoji. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama.) čine sezonsku nezaposlenost. turističkih radnika. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. Ovaj tip nezaposlenosti. ne treba posebice zabrinjavati. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. frikcijska. a povećati potražnju za drugima. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Naime. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. Dok frikcijska. građevinskih radnika itd. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. s tim u svezi. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. tzv. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. 251 . ali ne i odgovarajuća ponuda. Sve osobe koje. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. ciklička nezaposlenost. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. dakle. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. nažalost. koji. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem.

a stopa nezaposlenosti se. New York.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. kriminala. Vidjeti: Parkin. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Osim one neposredne .). 252 . nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. pri datoj kamatnoj stopi. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. M. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. riječ je o punoj zaposlenosti.: Economics. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. ljudskog kapitala 76. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. međutim.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost.11. AddisonWesley Publishing Company. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. itd. Ukratko. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. u tom slučaju. smanjivanje vrijednosti tzv. 1990. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost.

ustvrditi kako izravni. Obrnuto. 253 . Dakako. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. naime. Suvremena će ekonomska pozicija. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.2. Slika 104. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A.W. međutim. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos.11. Proizlazi. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju.2. vrijedi i obrnuto.

stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. Ponovimo. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). prirodnoj stopi 254 . te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. jednaka očekivanoj. stopa inflacije manja od očekivane (2%).11. u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom vremenskom razdoblju. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Nasuprot tomu. Ukoliko je. a vrijedi i obrnuto. Ukoliko je stopa inflacije. odnosno postoji puna zaposlenost. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. pak. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc).

Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. dakle. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga.11. najčešće tijekom jedne godine. kao inputi. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. koje se. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Slika 106.3. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . 11. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. dvostrukog računanja. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106).

izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. znači ekonomski rast. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. Realna stopa rasta u 1996.+ Kn · Cn Dakako. koje. Upravo stoga. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena.Realni GNP u 1995. Realni bruto nacionalni proizvod. Bruto nacionalni proizvod se. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. kao što znamo. 256 . Ona. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. unatoč većim ili manjim oscilacijama.11. dakle. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.. dakle. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. . dakle.

11. Oba će pristupa. 257 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali.3.1. dakako. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. izabrali smo pristup dohotka. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Odlučimo li se za donji kružni tok. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. značiti isti rezultat. 11. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. nažalost. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Slika 107.

Dakle. olovaka itd. najrazličitijih uređaja i opreme. ceteris paribus.1. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. 258 . finalnih dobara i usluga. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. Pristup trošenja Ovaj pristup. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. za razliku od uobičajenog poimanja. tako i outputa. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. mlijeka. Ova. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. poluproizvoda. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. ponovimo.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. alata. i investicije. automobili itd. međutim. Smanje li se.11. pak. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. ekonomist. i promjene zaliha i to kako inputa. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica.3. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. hladnjaci. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha.1.

11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. transferna plaćanja. neto izvoz može biti i negativan. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. naime. Dakako. 259 . stoga. provedbu zakona. Isključena su. Transferna plaćanja nisu. dobit ćete neto privatne domaće investicije. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. funkcioniranje obrazovanja itd. Zamjećujete. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Riječ je i o privatnim investicijama. Neto izvoz (Ex . manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. državne su investicije dio državne potrošnje. radi se o domaćim investicijama. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. amortiziranog dijela realnog kapitala. istrošenog. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. I konačno. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Naime.

na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. prema tomu.2. dakako.1.11. renti. dohodak države. naime. 260 . a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. bit će oporezovan. dijelom biti potrošen (C). kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze.3. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Tri su moguća načina njegova korištenja. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Neizravni porezi predstavljaju. Zapitajmo se. Stoga ih. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. svakako. Agregatni dohodak će. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.

C + I + G + EX .11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. prihode. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.3. imovinu) poreznih obveznika. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. 11. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. 261 .bruto nacionalnog proizvoda.Im = S + T.1. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.3. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.Transferna plaćanja). Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Prema tomu. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.Im = GNP = C + S + T.

3.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Stabilnu razinu vode. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. rast će njena razina. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. na drugoj ističe. Boston . Pri tome. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. str.11. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. 548. 262 .GDP)."79 11. istovremeno. Inc. neto porezima i uvozom.. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. N.: Economics. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman.2. Valja izjednačiti aktualne investicije. Irwin. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.1989... D.

amortizirane elemente realnog kapitala.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. On. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. 263 .11. Prema tomu. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . dakle. Nasuprot tomu. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). o bruto privatnim domaćim investicijama.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Riječ je. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Dakle. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. GNP .

u pravilu. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. Istovremeno. kao što mu i ime kaže. valja oduzeti osobne poreze. ali ne i primljene dohotke. Riječ je. mirovine.PI). PI . ali su primljeni. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. ali primljene dohotke. primjerice. Događa se to. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. 11. kamate na javni dug.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI).4. o doprinosima za socijalno osiguranje. te dodate nezarađene. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. u obliku dividende. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. Od osobnog dohotka (PI). 264 .11. o korporacijskim profitima koji nisu. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.DI) preostaje samo jedan korak. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. NI -Zarađeni. posredstvom transfera. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. ali ne i primljen. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . raspodijeljeni dioničarima itd. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . itd).

kontrakcija i dno. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste.. Slika 108. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. naravno. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". ali ih je lako uočiti. 265 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje.11. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh..razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. To su ekspanzija. vrh. nije lako predvidjeti. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.

Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza.: The Political Economy of Prosperity. Okunov zakon. 11. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. 1985. 192. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. međutim. 81 Okun. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. A. New York.. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Spomenimo. A.4. str.. jest nezaposlenost. Washington. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija..11. Nazvan prema prezimenu autora. Macmillan Publishing Company. govorimo o dnu. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. M. čije nas promjene zanimaju. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. s tim u svezi. te postoji puna zaposlenost. kada vi. The Brookings Institution.. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. Ponovimo.1. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). D. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. izgubite zaposlenje tada je to depresija". Jedna od važnijih. 266 . Karatjas. 1970. N. u kontrakcijskoj fazi. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. J.: Basic Economics.80 Kada.C.

pak. Riječ je. iznimno. a kontrakcija nižu.2. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. stopu inflacije. Međutim. ne tako rijetke. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. eventualno i negativnu. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. izuzetke. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. Niske. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda.11. u odnosu na potencijalni. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. pa čak i nulte. tijekom vremena. s visokim stopama inflacije. Naime. ruku pod ruku. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. prati inflacija. 11. dakle o kontrakciji koju.4. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. 267 .

.

država. GNP = C + I + G + (EX .Im) pri danoj razini cijena. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . agregatna potraživana količina 269 . Ili. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža.1. poduzeća. 12. nezaposlenosti i inflacije. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. kontrakcije. Model.1. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. između ostalog. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.12.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Slika 109. uslijed promjene razine cijena. mjerene GNP-deflatorom. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Kao i krivulja individualne ili. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. pak. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. Naime. izražen kao realni GNP. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.12. Višoj razini cijena.

Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Ukoliko razina cijena raste. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. ceteris paribus. Obrnuto. pad razine cijena znači. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. Dodatna će kupovna moć. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Pad kupovne moći. Dakle. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP.12. što gotovog. za 25%. što depozitnog novca. smanjivanje količine realnog novca. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Ukoliko razina cijena poraste. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 .

"Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Potrošači. te investicijsko trošenje. Vrijedi. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. i obrnuto. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. jeftinijim inozemnim dobrima. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. naime. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. Ovakva situacija znači pad izvoza. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. ceteris paribus. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda.zajmovnih fondova . Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita .i njihovu veću potražnju. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. dakako. Rezultat su niže realne kamatne stope. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. 3. Rast cijena. s tim u svezi. te se povećava agregatna potraživana količina. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima.12. obara kupovnu moć stanovništva. smanjuje količinu realnog novca i. te rast uvoza. Obrnuto. dakako. 272 . "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Pad cijena. ceteris paribus.

te učinkom vanjske trgovine. Slike 110. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . izazivaju promjene agregatne potraživane količine. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. međutim. Brojni su. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena.12. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje.2.1.

znači i rast agregatne potražnje. Rast poreza. Pad poreza. znači i povećanje agregatne potražnje. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. pad agregatne potražnje.12. ceteris paribus. te brojnim drugim dobrima i uslugama. vrijedi i obrnuto. 4. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Pesimistička će. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. izaziva pad raspoloživog dohotka. pak. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. znači i veću potražnju za hranom. ceteris paribus. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. 2. Porezi Rast poreza će. uz ostale neizmjenjene uvjete. Dakako. 3. Naime. naime. a time i agregatne potražnje. očekivanja izazvati. vrijedi i obrnuto. Veći broj ljudi. Dodajmo. izazvati pad agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. vrijedi i vice versa. praćen rastom raspoloživog dohotka. Naravno. odjećom. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. 274 . ceteris paribus. stanovima i kućama. ceteris paribus. 5. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje.

povećati agregatnu potražnju. Vrijedi i obrnuto. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. uz ostale neizmijenjene uvjete. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. izazvan padom državnih transfera. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. uz ostale neizmjenjene uvjete. Pad raspoloživog dohotka. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. 275 . Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. ceteris paribus. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. 7. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. stoga. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Rast transfernih plaćanja. dodatni. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. međutim. S druge strane. kamatne stope zabilježe rast. Promjene količine novca izazivaju. Pad će kamatnih stopa.12. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. koje su posljedica promjene razine cijena. 8. a time i na agregatnu potražnju. na novčanu masu. znači i manju agregatnu potražnju. Međutim.

2. s druge strane.12. 276 . jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. isključuje cikličku nezaposlenost. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. pod utjecajem promjena razine cijena. postoji i samo jedna. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Puna zaposlenost.1.2. AGREGATNA PONUDA 12. predstavljene GNP-deflatorom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. s tim u svezi izazvane. mjerenog realnim GNP-om. 12. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena.

Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Dakle. 277 . Naime. konstantne veličine.12. a posebice cijene rada (plaće). AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. njegov output ostaje neizmijenjen. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. Primjerice. Očigledno.

Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. sirovina) gotovo fiksnog karaktera.12. 278 . Pri tome se angažiraju i suvišni. do tada neiskorišteni kapaciteti. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. uz neizmijenjene cijene inputa. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. Rast cijena finalnih dobara i usluga.

Važna je. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti.12. dakako. 2. zbog razumljivih razloga. Riječ je. strojevi. a s njime i agregatna ponuda. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. i agregatna ponuda. ceteris paribus. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. i kvaliteta radne snage. 3. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. 1. Više kompetentnih.2. o "pregrijanoj ekonomiji". 12. oprema. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope .2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a.

Rastu agregatne ponude pogoduje. Naravno. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. tj. 6. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. u pravilu. 5. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. ceteris paribus. dakle.12. 280 . povećanje agregatnog outputa. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.

12.2. 1. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.12. ceteris paribus. Rast plaća. 281 . povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena.3. Vrijedi i vice versa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu.

smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. ceteris paribus.12. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. promjene cijena inputa. Pad cijena sirovina. Slika 114. znači pad kratkoročne agregatne ponude. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. pak. Dakle. Zamjećujete. u dugom 282 . Rast cijena sirovina. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2.

Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Slika 115. 12. Međutim. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. 283 . Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output.12. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine.3.

Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. 284 . U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. podiže razinu cijena. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. 12.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. između ostalog. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje.3. Agregatni manjak dobara i usluga.1. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. poput plime. Neplanirano smanjenje zaliha. i rast nezaposlenosti. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.

odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa.2.12. 12. dakle. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. 285 . odnosno potencijalnog GNP-a. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.3.

3. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.12. 286 . dakle. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.3. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a.

12.M. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. dakle. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. 12. Isti uzrok. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. Interest. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike.4. prekomjerne nezaposlenosti. godine 287 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. kamate i novca (The General Theory of Employment. plaće rigidne. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa.3. nefleksibilne. and Money) objavljeno 1936. prije svega. Najznačajnije životno djelo J.

Državna intervencija.12. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.potrošnje (C) i investicija (I). može biti neposredna i posredna. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. 288 . Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. pada agregatne potražnje. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). Slika 119. Posredna. pak. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. prije svega. u smislu povećanja agregatne potražnje. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje.

te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. Spomenimo. Macmilann and Co. London. 121. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama .5. kao što ranije naznačismo.3. Saya i drugih. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. s tim u svezi.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji.F. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. Prema tomu. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. 85 Harrod. Ricarda. Ova. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod.12.. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći".. R. Poznat i kao "francuski Adam Smith". jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . str. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. 1951.: The Life of John Maynard Keynes. 289 . 12. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije..85 zovu ekonomika potražnje. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti.

omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. 2. 290 . Richard D.Irwin. Nova. Slika 120. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje.1. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.5.. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.: Economics. 623. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. uslijed pojave nezaposlenosti.3. pad cijena inputa. MA 1989.. D.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Boston. str. s tim u svezi.12. 87 Vidjeti: Hyman. Inc. N.

Slika 121. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. u uvjetima pune zaposlenosti. s tim u svezi.2. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. N..Irwin. Boston. MA 1989. 624. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. uspostavlja u točki R 2.12.javlja se. i ciklička nezaposlenost. te se ravnoteža. D.5. rast cijena inputa. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 4.3. Rast nezaposlenosti . vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Richard D. naime. 12. Inc. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. str.. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3.88 88 Vidjeti: Hyman. 291 .: Economics.

Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.12. 292 . privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. 3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 4. Nova.

zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže .1. Našu ćemo pozornost. odluka o tome koliko štedjeti. Ona.Im). 13. držeći razinu cijena stalnom veličinom. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. kao što rekosmo ranije. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.13. istovremeno. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . investicije (I). dakle. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). odnosno bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu.istraživat ćemo.model agregatnog trošenja . odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. životna dob članova domaćinstava. očekivani (budući) dohodak. Naime. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. 293 . Međutim. Naša je. itd. na sljedećim stranicama. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva.

Ili.1. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. upravno razmjerni odnos. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.1. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste.13. 294 . Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. granična sklonost potrošnji jest promjena. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. u pravilu i u prosjeku. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.

štednja je negativna. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena.13. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Ili. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.

Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.13. a granična sklonost štednji 0. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.40 -0.13 0.87 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. U tom je slučaju štednja negativna.05 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .93 0.7.3. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.05 0.84 Prosječna sklonost štednji -0. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.40 1.07 0.

7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. ušteđena.Granična sklonost potrošnji .13. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Podsjećamo. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. 297 . vrijedi i obrnuto. Upravo stoga. Dakako. Trećega nema. Naime. pak. Prema tomu.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Granična sklonost potrošnji = 1 . Granična je sklonost štednji (0. odnosno Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost štednji. stoga.

povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). naime.13. 298 . a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. U slici 122. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. Taj pravac.

b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. 299 . Ovaj dio potrošnje. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.7 + 0.3 DI . jest autonomna potrošnja (Ca).C. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. korespondirajuća funkcija štednje.7 ⋅ DI). vrijedi i obrnuto. dakle. glasi: Štednja (S) = DI . Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.7 DI S = .7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. dakako.7 .0. budući da je S = DI . Na slici 122. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.13. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.

funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda.ukupnog raspoloživog dohotka. Potrošnja i realni GNP . Dakle. Istovremeno. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.2. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T).1. također. 300 . 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. GNP = C + S + T. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. rast dohotka. Vrijedi. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. i obrnuto. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo.13. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Dakako. međutim. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. dakako.8 raspoloživog dohotka. Naime. Može li se.

8 realnog raspoloživog dohotka.4 0. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.13.2 1.5 1 1. Slika 123.4 novčane jedinice.5 2 2.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.8 1. 301 .4 = = 0. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. odnosno 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.

strojeva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. poluproizvoda i sirovina).2. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. najrazličitijih uređaja i opreme). 302 . Podsjećamo. alata. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. Slika 124.graničnu efikasnost kapitala. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. odnosno investicija. kada.13. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . dakle. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. Kupovina.

dakako.profitabilan. Obrnuto. poduzeća očekuju. očekivani pad profita. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. općenito. Vrijedit će. Međutim. veličina amortizacije. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. Prema tomu. 303 . Međutim. Ukoliko. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. ceteris paribus. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. Prema tomu. neki su čimbenici (očekivani profit. krivulja potražnje se pomiče udesno. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. i obrnuto. ceteris paribus. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope.). primjerice. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . U tom slučaju raste potražnja za investicijama. veličina amortizacije.13. dakle. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. npr. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. i obrnuto. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. Vrijedi.

da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Budući da je. 304 . Upravo stoga. međutim. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. dakle. dakle. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” .očekivanom profitu. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Činjenica je. baš kao i potrošnja. Možda očekujete da će investicije. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Investicije ćemo. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja.13. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. suvišnih kapaciteta. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. Državnu potrošnju. zdravstva.3.13. provedbu zakona. dakle. 13. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. 305 . itd. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. funkcioniranje školstva. određuju političke odluke nadležnih skupština. pa. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica.

Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. 13.4.13. 306 . I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Njemačkoj itd. i obrnuto. veći izvoz. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. rastu i primjerice. 307 . Izvoz nije funkcija domaćeg. Vrijedi.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Tečajevi. Suprotno tomu. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. revalvacija . izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. izvoz će biti veći. izvozne mogućnosti Hrvatske. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Austriji. ceteris paribus. Obrnuto. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda.1. naime. Veći inozemni realni GNP značit će.13. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. naravno.smanjuje izvoz. Devalvacija.

Prema tomu. 13. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. veći uvoz. Uvoz će. veći uvoz. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete.13.2. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Tečajevi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. međutim.4. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Veći domaći realni GNP znači. 308 . ima za posljedicu rast uvoza. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. ceteris paribus. Rast domaćeg agregatnog dohotka.

On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. naime. međutim. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. da je i neto 309 . Uvoz. Obrnuto. 13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. Pretpostavimo li da se povećava. uz ostale neizmijenjene uvjete. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Zaključujemo.13.3. Revalvacijom se. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod.4. dakle.

310 . Slike 130.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. neto je izvoz pozitivan. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. ceteris paribus.. uz ostale neizmijenjene uvjete. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Nasuprot tomu. 311 . sve ono što povećava uvoz (revalvacija. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. Obrnuto. Slika 131. rast će uvoza. te neto izvoz postaje negativan. rast će izvoza. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. Kao što je već rečeno.13. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. nadolje i ulijevo. ceteris paribus. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. pak. npr. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. devalvacija.

.

14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. Sada smo. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja.1. međutim. 313 . a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. 14. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. pri datoj razini cijena. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

te su predstavljene kao fiksne veličine. dakako. U pretposljednjoj koloni tablice 39. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. pa. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. dobit ćete agregatno trošenje. stoga i neto izvoz. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica.14. potrošnja su i uvoz. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. 314 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39.

Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Izvjesna. pri svim razinama realnog GNP-a. izvoz. samosvojna trošenja. To je. u našem primjeru. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. ali i (autonomni) dio potrošnje. naravno. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. Ovdje valja ubrojiti investicije. 315 .14. naime. državnu potrošnju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Autonomna potrošnja. iznosi 200 novčanih jedinica. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Prvu skupinu čine autonomna.

po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. pak. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Ili. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.7 novčanih jedinica.2.2 novčane jedinice. 316 . Ili. granična sklonost potrošnji iznosi 0. određuje kut C+I+G+EX krivulje. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. Prema tomu. ponavljamo. Uvoz. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.7 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Razlika.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.2 = 0. iznosi 0. to je promjena. upozoravamo na to.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0.7. Dakle.14. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. Oduzmete li. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .5.

90 91 Ubuduće. odnosno agregatnog trošenja. Ne zaboravimo. odnosno krivulje agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. dakle. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. Graničnu sklonost trošenju moguće je. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja.5. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. skraćeno. Dakle. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.14. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . međutim. 317 .5 kuna porasta induciranog. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. granična sklonost trošenju. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. naime. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. 14. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. 318 .2. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . Tablica 39. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. Taj pravac.14.

1. 319 . Podsjećamo. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija.2.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Prije presjecišta. zalihe se. Makroekonomska ravnoteža . Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. 14. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. Ove će disproporcije. osim u točki ravnoteže.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i.14. stoga. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. povećanje realnog GNP-a. niti padaju kada je agregatno 320 . poluproizvoda i sirovina). niti rastu. Zalihe (gotovih proizvoda. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem.

i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. ravnotežni realni GNP. Makroekonomska ravnoteža . te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. 321 .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. dakle. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . pa. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.tzv. moguće je objasniti i pomoću. 14. paušalni porezi (lump sum taxes).I + G + EX = S + T + Im. Koristeći podatke iz tablice 39. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). Obrnuto.2. Stabilni.14. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im).2. Tablica 41. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a.

322 . Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). ravnotežni realni GNP iznosi 400. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. stoga. Slika 136.14.

14. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.NX = S .40 .I . zbroj investicija.(G .Im) + ( G . Deficitarna trgovačka bilanca = S . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.I . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. Dakle. kada je.30 Dakako.30 = 70 . neto poreza i uvoza. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. Kada je realni GNP veći od 400. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje.T) . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . Posljedica je rast zaliha. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).30 = .(Proračunski deficit) . investicije. neto poreza i uvoza. 323 . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. dakle. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.I . te proračunskog deficita.T) = S .60 . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca.

Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. ali koje ne mijenjaju njen kut. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. povećaju za 100 novčanih jedinica. Neka se planirane investicije.1.14. Tablica 43. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.3. 14. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. a zbog očekivanja viših profita.3. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. Promjene autonomnog trošenja (investicija. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. državne potrošnje.

naravno. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. Vrijedit će. Također. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.14. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. i obrnuto. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. 325 . u obama slučajevima. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a.5.

Raste li. znači manji raspoloživi dohodak. pa. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači pad granične sklonosti trošenju. Vrijedi i obrnuto. pad granične sklonosti potrošnji. granična sklonost potrošnji 2. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. obrnuto razmjeran. 326 . uz ostale neizmijenjene uvjete.3. manju graničnu sklonost potrošnji i. uz ostale neizmijenjene uvjete. Ovo. granična sklonost uvozu 3. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. granična porezna stopa.granična sklonost uvozu. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Naime. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Rast granične sklonosti uvozu. ceteris paribus. ceteris paribus. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Vrijedi i obrnuto. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara.2. dakako. Obrnuto. manju graničnu sklonost trošenju. dakle.14. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. izaziva pad granične sklonosti trošenju.

Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.2.875  .   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. Tablica 44.14. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. Granična 5 20 = 0. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Ravnotežno agregatno trošenje.875 raspoloživog dohotka.7  . istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Međutim. te graničnu sklonost potrošnji.

15 548. Ili. udio poreza u realnom GNP-u.42 60.43 182.58 640.00 91. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.875 ⋅ (1-0.7-0.71 34.t)] = 0. Potrebito je.14 25.5).t) ⋅ Realni GNP.86 274. 8. dakle. Tablica 45.9143 = 0.57 17.875 (1 .875 ⋅ 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.5. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).7.875 ⋅ 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.0857. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . graničnu poreznu stopu i.2) = 0.8 328 . Granična porezna stopa neka iznosi 0.0. međutim.0857) = 0.t)] ⋅ Realni GNP. Neto porezi su. stoga. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.29 365.57% realnog GNP-a.85 51. možda. Budući da je DI = (1 .8 = 0. [ GSP ⋅ (1 .14.5. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.28 42.72 457.2=0.

Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. ravnotežni realni GNP iznosi 500.6. s . a zbog rasta potrošnje.875 raspoloživog dohotka. u obama slučajevima.6 [ GSP (0. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. ravnotežno agregatno trošenje. stalna veličina (0. kut krivulje agregatnog trošenja. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. odnosno ravnotežni realni GNP.dakle.8.5 ona skače na 0. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.6.2) ].8 realnog GNP-a. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0.7 realnog GNP-a.GSU (0.14. međutim. granična sklonost potrošnji iznosi 0. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. Ili. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.8 ⋅ Realni GNP. 329 . Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. stoga.8.8) . ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. 0. S prvobitnih 0. u prvom slučaju. bilježi rast i iznosi 0. Raste. Uočili ste. ∆ Potrošnja 80 = = 0. Budući da granična sklonost uvozu jest. C = 30 + 0.

PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. 14.14. međutim. smanjili potrošnju i povećali štednju. Granična je sklonost štednji iznosila 0. uloživši je u banku.4. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. Pretpostavimo da ste. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0.875 raspoloživog dohotka. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . Što će se. naplatiti odgovarajuću kamatu.1143 realnog GNP-a.

a funkcija štednje S = .0857)] ⋅ Realni GNP.43 = 0.72 457.29 15. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .2344⋅ (1 0.57 17.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.85 51. Prema tomu.00 110 190 270 350 430 510 590 -18. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.14 4.58 640.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. ceteris paribus.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .0857) ] ⋅ Realni GNP. ∆ Štednja 11. odnosno 0.29 365.0.125  . dogoditi ukoliko se.15 38.2344 raspoloživog dohotka. poveća granična sklonost štednji i. 331 .0.0.14 25.7656 ⋅ (1 . međutim.9143 = 0.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.14.30 + [ 0.125 ⋅ 0.15 548.57 -7. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.1143.86 274.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . = = 0.43 Naime.0857) = 0. Predstavimo novu situaciju.43 182.0857) ] ⋅ Realni GNP. Tablica 46. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.0.42 60. Provjerimo navedene tvrdnje.0857)] ⋅ Realni GNP. Što će se.00 91.72 27.125 ⋅ (1 . stoga.30 + [ 0.875 ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.71 34.125 ⋅ (1 .28 42.

ceteris paribus.15 98.9143 = 0.14. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. 332 .15 548.72 77.85 51.86 274.7 ili 0.72 457.7656 ⋅ (1 − 0.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. iznosi 0.58 640.29 365.57 12. Rast štednje ima. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.42 60.14 25.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.5.7656 raspoloživog dohotka.57 17. a ravnotežni realni GNP 400.71 34.86 34.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je. kao što ranije rekosmo.7 . Granična sklonost trošenju iznosi 0.0857) = 0. uz ostale neizmijenjene uvjete. Granična sklonost potrošnji.28 42.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.29 55. odnosno 0. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.43 182.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.7656 ⋅ 0.

Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. povećanja štednje. 333 . Do paradoksa. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. kada je o pojedincu riječ. znači rast njegovog dohotka. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. ceteris paribus. međutim. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja.14. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. naziva se paradoks štednje.

14. Pogled će nas na sliku 140. Slika 140. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. jednostavno. dakako. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi. Multiplikator autonomnog trošenja ili.5. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. multiplikator. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. 334 .

∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . 1 . Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).14.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . multiplikatorski učinak. Prema tomu. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Naime. međutim.

67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.67.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). 1 − 0 .2). Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.14.7. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Multiplikator = 1 − 0 . multiplikator će biti: 1 = 1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. a granična sklonost uvozu 0. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.

budući da je riječ o zatvorenom. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. autarkičnom gospodarstvu.5. .5.2. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. Međutim. 14. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. U tom će slučaju. Pretpostavimo nadalje da je.1. granična sklonost uvozu = 0. 1 . kao što zamjetismo ranije.14. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. 337 . o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.

dakle.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. Država može 338 .6. Dakle.14. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. 14. 1 Multiplikator = 1 . Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. Koristeći sljedeće formule. Granična sklonost štednji = 1 . primjerice. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.Granična sklonost trošenju. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. .Granična sklonost trošenju . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.

i obrnuto. o graničnoj sklonosti potrošnji. 339 . raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. efikasnost državne potrošnje.9.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. U praksi je. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. naime. Vrijedi. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. Promjena autonomne potrošnje ovisi.6. Međutim.9). država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza.1. Međutim. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. nažalost. posredstvom državne potrošnje. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Upravo stoga. autonomnim porezima. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. dakako. Obrnuto. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP.

Valja zaključiti da država jest u stanju. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. u cijelosti u potrošnju. a granična sklonost uvozu 0.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . a porezni multiplikator 3.9.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. dotle dodatna kuna. dakle.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.33.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . autonomnim porezima. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . Naime. varirajući veličinu paušalnih 340 .7 0 . postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3.9 = − ⋅ 0 .realnog GNP-a.2. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Kao što zamjećujete. ne ide. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.

U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. kao u prethodnom primjeru.9].6.2. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.33 1 − [0.5) − 0.25 0. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.9 (1 .2] 1 − [0.2] 1 − 0. (GSU = 0.2.2). s tim u svezi. dakle. država može. iznosi 0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.45 341 .0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. Međutim.5 = 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.45 − 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.9(1 − 0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5 (t=0. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. i veličinu induciranih poreza.5) = 0. Granična sklonost uvozu.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . odgovarajuću graničnu poreznu stopu.9 ⋅ 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. 14.14.5).t) = 0.

5 + 0 .75 Međutim. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .75 Pojava je granične porezne stope.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.2 = 0. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. što su.14. Što je veća granična porezna stopa.0. postoji još jedna mogućnost. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .45 . Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.GSU = 0. 342 .Granična sklonost trošenju Prema tomu.05 + 0 .9 tada je GSŠ(DI) = 0.33 0 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . Stoga je i multiplikatorski učinak. Multiplikator = 1 1 = = 1.2 0 .t) = 0.1. dakle. veći inducirani porezi.1 ⋅ 0. Ako je GSP(DI) = 0.25 0 .5 = 0.33 1 − GST 1 − 0 .05.Granična sklonost trošenju . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.

Funkcije novca su: sredstvo razmjene. Novac je. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. međutim. budućih transakcija. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Kao što rekosmo. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. bez obzira kako nastali. Novac kao obračunska jedinica. podmirite u 343 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Zahvaljujući tomu. odgođenih. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama.1. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. obračunska jedinica. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. dvostruko podudaranje želja. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. On olakšava i ubrzava razmjenu. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji.15.

prije svega. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Štednja je.2. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. itd. Sredstvo razmjene. Dakako. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. kao novca. Razlog držanja novca. 15. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali .). poput stoke. Najrazličitije su stvari. istovjetnost kvalitete. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. Prednosti su plemenitih metala. pšenice. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. trajnost. duhana. služi i kao zaliha vrijednosti . u najgorem slučaju. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. npr. krzna. unutarnju vrijednost. a potom i kao obračunska jedinica.konzervator vrijednosti. Prema tomu. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Kao i prethodna.zlato i srebro. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. U vremenima inflacije. Međutim.15. 344 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom.. kao sredstvo razmjene. pri tome će. novac je ono što funkcionira. bile očigledne: laka prenosivost. djeljivost. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje.

Metalistička teorija. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. U Engleskoj je. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga.44 kg. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. funta). moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. imala je zlatnu podlogu. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”.15. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. Trajao je sve do I. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. rezervne valute (dolar. taj prvi oblik papirnog novca. godine. naime. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Banknota. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). težina jedne zlatne poluge iznosila 12. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. svjetskog rata. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). Papirni novac. svjetskog rata. koja glasi na donositelja. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. ipak ograničavali. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. etablirani nakon I. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. u početku bijaše konvertibilan. taj drugi oblik novca. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. 345 . a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato).

Ili. Unatoč nekim lošim iskustvima. a nalazi se na računima banaka. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. 346 . Depozitni novac (knjižni.15. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. depozitni novac. Riječ je. ovisi o količini novca u optjecaju.nevidljivi. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. jednostavnije. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933).3. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. ceteris paribus. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. ne posjeduje materijalni oblik. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. spomenimo posljednji oblik novca . fiduciapovjerenje) ili fiat novac. dakle. 15. I konačno. dakle. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. zlatni se standard napušta. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. za razliku od papirnog i kovanog novca.

: Monetarno-kreditna politika. 347 .4. Informator. Međutim. 60. Šokman. A. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. Zagreb. njihova ih namjena . smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. Pokušajmo objasniti cijeli proces. I.štednja diskvalificira. Novčani je agregat M2 šira mjera novca.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. namijenjena štednji. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. BANKE I STVARANJE NOVCA . Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. 94 Perišin. Naime. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. “near” novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. kao komponente novčane mase (M1). Ovdje.. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su.15. prije svega. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. str.. međutim. a vista). 1992.”94 15. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata.

Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. u obliku rezerve. str.. 96 Parkin.: Economics. 717. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. 1990. obliku rezerve likvidnosti. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. 1992. tipična američka banka.15.. u svakom trenutku. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. određeni.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza.5 dolara. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. New York. 39. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. minimalne likvidnosti ili tzv. Pretpostavimo. banku B. Prema Parkinu96. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Banka B će 95 Ali.: Monetarno-kreditna politika. manje od 2. Addison-Wesley Publishing Company. A. Iznos ovih sredstava je neophodna. 348 . Zagreb. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. I. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. Informator. 97 Perišin.4 na jedinicu depozita. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. drži. M. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Ovaj će depozit. na svakih 100 dolara depozita. Šokman.rezervu likvidnosti.97 Prema tomu. nadalje. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. posjedovati određenu rezervu . po sili zakona. No. str.

način: Tablica 48. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.96 19.6 novčanih jedinica. itd.4 8..4 na jedinicu depozita).44 150 Nove rezerve 40 24 14.15.96 100 349 . Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. itd. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.6 12.6 32.64 12. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. možda pregledniji.4 250 Novi krediti 60 36 21. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.

dakle. u našem primjeru. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. iznosi 2. za 150 novčanih jedinica. 4 = 2. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. Naime. Macmillan Publishing Company. New York. Zašto? Zato što (jednostavni ili.15.5 98 Prema: Dyal. J. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita.5. 350 . a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica.A. Karatjas. N. kako ga još zovu. 1985. 249. potencijalni) novčani multiplikator. str..98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica.: Basic Economics.

doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. u banke stvarajući novi višak rezerve. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. odnosno količinu novca. dakako.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. 351 . kao u našem primjeru. Oni mogu biti zadržani.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. novčani multiplikator iznosi 2. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. u obliku gotovine.5 ⋅ ( − 60) = −150] . ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . u obliku depozita. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica.4). Proces. može teći i u suprotnom smjeru. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Dakle.5 = 250).15. Istina. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. izvan računa banaka.5. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita.

15. 178. te je sada Hrvatska narodna banka.: The Money Market. izdaje novčanice i kovani novac. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. str. svibnja 1995. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. A. Narodne novine. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru.5. Konkretnije.. Ona. u svezi toga. utvrđuje količinu novca u optjecaju. svojim djelovanjem. te odgovara za realizaciju monetarne politike. 26. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici.. Homewood. I. utvrđuje opću likvidnost banaka.. itd. Informator. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Zagreb. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. 100 Perišin. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. 101 Vidjeti: Stigum. Illinois.: Monetarno-kreditna politika. 99 352 . broj 35. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Šokman. Dow Jones-Irwin. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. 1992. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. 1983. kontrolira banke. M.

Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.1.5. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.5. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.1. 15.1. 102 353 . Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

dakle.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope.monetaristi . pri kamatnoj stopi (k’0). i agregatnu potražnju. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . posredno.15. 361 . Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Kupovat će. obveznice. dakako. Neki ekonomisti .M1) veća što je kamatna stopa manja. kao što već rekosmo. primjerice. angažirati na način da zarađuje kamatu. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. a potom. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. vrijednosne papire kao što su. Međutim. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). do rasta investicija i agregatne potražnje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. naplatiti kamatu. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i.

M poraste za 5% tada će. Milton Friedman. SouthWestern Publishing Co. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. primjera radi.. nominalni GNP. str. Kao što znamo.15. 337. uz pretpostavku da se v ne mijenja. A. 104 Vidjeti: McEachern. Ukoliko. porasti za 5%.. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. Prema tomu. Cincinnati 1988. W. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.: Economics -A Contemporary Introduction. 362 . također. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q).

Ključno monetarističko pravilo. nakon potrebitih prilagodbi. ako se v mijenja. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. pratiti promjene realnog GNP-a. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. Ili. količina novca mora. 363 . U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. a te je promjene moguće anticipirati.15. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Njezin je. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. naime. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom.

Naime. padom privatnih investicija. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Rast je državne potrošnje (G). pad privatnih investicija. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Ukoliko je. po agregatnu potražnju i realni GNP. pak. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu.15. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Svakako. u velikoj mjeri. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. 364 . Učinci rasta državne potrošnje. u pravilu. prema njihovomu dictumu. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. stoga. učinak istiskivanja.

Karatjas. 10.. Homewood. 1991. Inc. Boston.: Tržište. 1985. Bronfenbrenner. Homewood. Daniel. Houghton Mifflin Company. M. d. 6. 1996.3.: Money and Banking. Zagreb.: Politička ekonomija. Berger.: Ethics. "Naprijed". Split. 1991. 4. Macmillan Publishing Company. Gardner. Oxford. 365 . A. 1991. Dyal.. N. T. N. L. Efficiency. Friedman.. and the International Sector. Irwin. W. New York.: Macroeconomics. Black. M. I. 1987. 5.LITERATURA LITERATURA 1.: Ekonomski leksikon. Buchanon.. October 1960.Irwin. Journal of Law and Economics. 2. Clarendon Press. P.P. Školska knjiga.. J.: Macroeconomics.. Lj.d. and the Market. Bilić. Dragičević. 1985.. Zagreb. D. Pravni fakultet u Splitu. 8. Baban. R.: Basic Economics. vol. A. BPI. Sichel..A.. Informator.: The Problem of Social Cost. Zagreb. Coase. 1988. Baily. W.. Financial Markets. 1995. 3. 9. Richard D.: Kapitalistička revolucija. 7.

: Introduction to Macroeconomics. 1983. Beograd. Poole. New York. Friedman.. 1958... Friedman.. 16. L.: Kapitalizam i sloboda. Friedman. R. Performance and Policy. New York. J. Mc Graw-Hill Book Company. 1987. Hall. 13. 12.W.. F.LITERATURA 11.. 21. 20. Norton & Company.: Almost Everyones Guide to Economics. Galbraith...Theory. K.o. Macmillan and Co. J. K. Eckert.B.. P. D. R. Hilferding. Fischer. 1986. New York. Schmalensee.: Ekonomija za svakoga. V. Heyne. Zagreb. 1995.: The Life of John Maynard Keynes. W. 1988. Harmondsworth.. Kultura. M. 1988. New York. 24. 1984. Zagreb. 23. 1951. Avon. R. Inc. 366 . R. Henderson. Penguin Books Ltd. 1992.: Macroeconomics-Theories and Policies.. 1981.. J.C.: Macroeconomics . 15.: Principles of Macroeconomics. New York. R. Globus . Zagreb. 14. J. 17.o. 22. Lexington. Heilbroner.. 1991.. J..: The Price System and Resource Allocation. Thurow. R... S. H. Macmillan Publishing Company. C. Harrod.: Financijski capital. Heath and Company. Dornbusch.. R. Froyen.. R. T. 18. R. Stvarnost. The Dryden Press. 1986. E.: Free to Choose..: Doba neizvjesnosti. London. W. "Mate" d. M..K. Zagreb..: The Economic Way of Thinking. 1981. D. 19. Stvarnost.. Leftwich. R. Macmillan Publishing Company. Taylor. Galbraith.: Anatomija moći.Školska knjiga. Galbraith. L.

Norton & Company. 26. H. 32. (reprint). The Dryden Press.: Microeonomics..A Contemporary Introduction. N. New York. Zagreb.: Počela političke ekonomije.. Keynes.: Introduction to Economic Principles. 1989. W.o. 35. 1979. D.. 27. kamate i novca. N. Prosveta. 1987. Boston.Analysis and Applications. 29. Zagreb.Ekonomski fakultet Zagreb.: Economics. 1994. Mabry. 1998.o.. K. 33. Irwin. Inc.o. Centar za kulturnu djelatnost. Marshall.. 1993. "Mikrorad" d. Lorković. 367 . A. Hyman.: Principles of Economics. South-Western Publishing Co.: Načela ekonomike.. 30. A. 1989.LITERATURA 25. E..G.. Centar za kulturnu djelatnost. 1987. Kovačević. Boston. Parkin.o.: Economics . tom 19... 1988. 36.W. B.. Ulbrich. . Zagreb. M.. 37. New York. D. 31. R. Zagreb.. Beograd. Addison-Wesley Publishing Company. J.: Opća teorija zaposlenosti. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. Mansfield. 28. B. Perišin. Šokman. New York. M. Irwin. Mc Graw -Hill Book Company. Cincinnati.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Inc. 1992. 1990. McEachern. Inc.: Monetarno-kreditna politika. I.: Uvod u ekonomiju. 1991. Informator. Marx. New York. A. Zagreb. Hyman. W. 34.H. MED. 1989. H. N.: Modern Microeconomics ..: Economics. Mankiw.

Homewood. L.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. Truett. P. . 49. Dow Jones-Irwin. Zagreb. Schiller. Zagreb. Zakon o trgovačkim društvima.05. New York 1960. 45. New York. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. 50.. 44..: Capitalism. Oxford University Press.: Microeconomics. Narodne novine... Schumpeter. Smith. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. Schelling. M. Centar za kulturnu djelatnost.: Treći put. T.: Essentials of Economics. 1983.1995. New York. Wonnacott. Truett. Washington. 47.. D. New York. D. Masmedia. 1992. Louis 1987. McGraw-Hill.. 1990. 40. Stigum. Zagreb. Zagreb.LITERATURA 38.. D. P. 43. 48. J. Nordhaus. Šik. 46.: The Political Economy of Prosperity. Wonnacott. 1983. 1970. St. 42. J. W. Informator. 41. B. 1993.A. Socialism and Democracy..: The Money Market. 51. 1983. John Wiley & Sons. 1996.: Ekonomija. M. R. A. Sammuelson. Globus. Okun. The Brookings Institution.B. Kultura. O. Ricardo. Zagreb.: Economics.: Načela političke ekonomije. 39. 368 Poslovni rječnik.: The Strategy of Conflict. broj 35. 1947. Beograd 1970. Zagreb. "Mate". R. A. 26.C. 2000.

181 dominantna strategijska ravnoteža. 257-261 nominalni. 266 dobra. 307. 166-169 dno. 347 Bentham. 45 intermedijarna. finalna. 255-257 mjerenje. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 6-7 decentralizirana.223. 223 B banka. 203 output. 94-101 ravnotežna. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 120 dohodak. 256 realni.226. 235 Böhm-Bawerk. 67 relativna cijena inputa. 189 Coase. 256 deflacija. input. 309 disekonomija razmjera. 114 diskriminacija cijena. 232 Coaseov teorem. agregatni. 63-64 alokacijska efikasnost. 232 dominantna strategija. 348 sekundarna emisija novca. 6 centralizirana. 46 miješana. 7-8 pareto optimalna. Eugen. 264 realni. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 258 komplementarna. Charles. 347 centralna. 258. 10 bogatstvo. 117-118 crta proračuna. Jeremy. 222 slična. 222 normalna. 260 nacionalni. 265-266 devalvacija. 187. 27 dionice. 255 inferiorna. 222 crta izotroška. 51 bruto nacionalni proizvod. 181 369 . 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 244. 58 čišćenja tržišta. 173 C cijena. 153. Ronald. 303 analiza. 264 raspoloživi. 9. 45 privatna. 244 potencijalni. 228-231 amortizacija. 263 osobni. 11 darvinizam (socijalni).POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 221-222 pareto suboptimalna. 255 javna. 259. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 202 troškova i koristi. 187-188 D Darwin. 222 kapitalna. 244 depresija.

246 F fiskalna politika. 221 državna potrošnja. 190-191 ekspanzija.187-188 investicije. 116. 241-242 inflacija. 9 kapitalistička. 228 granični proizvod. 295. 243 G Gossen. 6-7. 227. 338 Friedman. 16 Hobbes. 228-229 granični prihod. 9. 230 granična korist. 6. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 60. 224 granična efikasnost kapitala. 13 definicija. 5 Hume. 9. 331 granična sklonost trošenju. 229. 229 pozitivne. 316-317 granična sklonost uvozu.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 154. 171. 103-104 granični trošak. 194 gubitak. 17 keynesijanska. 37-47 eskontna stopa. 289 laissez faire. 305-306 duopol. 362 I indeks potrošačkih cijena. 265 eksternalije. funkcije. 33-34 ekonomija razmjera. 9 ciljevi. 258-259 bruto privatne domaće. 233 ekonomika. 193-194 granični privatni trošak. 181 E ekonomija. 274 funkcija. 53. 294. Hermann Heinrich. 326 granična sklonost potrošnji. Thomas. 213 granična korisnost. 304-305 370 . 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 7-8. 143-144 prosječni. 16. 9 socijalistička. 241 godišnja stopa. 124 granični društveni trošak. 357 H Hayek. 47-49 potražnje. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 259 funkcija. 51 Gossenovi zakoni. 16 ekonomska renta. Friedrich. David. 328 granična sklonost štednji. 223 granična porezna stopa. 33-34 oskudica i. 6-7 tržišna. 143-144 elastičnost. minimalni. 8. ponude. 114. 56 granična društvena korist. 227 negativne. Milton. 228. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 301.

11 matrica isplata. 15. 173 monopson. Alfred. 272. 263 potražnja. 246. 53 ukupna. 246 J javna dobra. 51-52 Malthus. 10 Marshall. 183 količina novca u optjecaju. 346-347 M2. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 241 makroekonomska ravnoteža. 276 kapital. 256. 347 M3. 302 korist. 289 nezaposlenost i. granična. 12-14 Marx. 187 karta izokvanti. John Maynard. 275 korisnost. 60-223 ukupna. 70-72 Keynes. 241 monetarizam. 60 izvoz. Karl. 217. 214. 51. 222 miješana. 201 371 . 275 realna. 154. 307 kvantitativna teorija novca. 362 monetarna politika. 287 koeficijent koncentracije. 51 K kamata. 360 monopol. 265. 308 odrednice. 286 puna zaposlenost i. Karl. 318 keynesijansko objašnjenje. 303 kapacitet. 154 prirodni. William Stanley. 121-122 karta preferencija. 153. 233 zakonski. 187 financijski. 358 instrumenti. 118-119 jednadžba prometa. 215. 352 ekspanzivna. 283. 222 čista. 51 mikroekonomika. 154 monopolistička konkurencija. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 247 različite interpretacije. 222 L Lorenzova krivulja. 125-126 karta izotroškova. Thomas Robert. 14. 286-287 M M1. 285-286 recesijski. 318 agregatno trošenje i.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. granična. 187 realni. 285 jednadžba izotroška. 287 klasično objašnjenje. 347 makroekonomika. 180 Menger. 275 kontrakcija. 64-65 Jevons. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 266 inflacijski. 248 jednadžba proračuna. funkcija. 353 restriktivna. 198 monopsonistička konkurencija. 216 kamatna stopa.

265 potopljeni trošak. 339 poslovni ciklus. 176 čisti. 309-310 P paradoks štednje. 337 granična porezna stopa i. 350 porezni multiplikator. 277-278 tržišna. 259. 23 kratkoročna agregatna. 334 autarkično gospodarstvo. 188 suzdržavanja. 251 prirodna stopa. 23 zakon ponude. 276 novac. 346. 60. 251 frikcijska. Arthur. 263 Nashova ravnoteža. 354 novčani multiplikator. 61. 176 diferencirani. autonomni. 47-48 individualna. 326-327. 19 zakon potražnje. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 341 otvoreno gospodarstvo. 58 potrošačeva ravnoteža. 37-47 individualna. 253-255 plaća. 251 poduzeće. 266 Okunov zakon. 353 oskudica. 201 potrošački probitak. 264 neizravni. 75 372 . 261. 266-267 oligopol.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 263 "nevidljiva ruka". 339 inducirani. 205 neto korist. 263 neto izvoz. 250 strukturna. 87 poduzetništvo. 321. funkcije. 9 osobni dohodak. 344 porezi. 20 agregatna. 276 dugoročna agregatna. 269-270 O Okun. 251 stopa. 19 tržišna. 269 elastičnost. 19-20 oligopson. 300-301 novčana baza. 264 faze. 24 agregatna. 330 Phillipsova krivulja. 181 nesavršena konkurencija. 264 N nacionalni dohodak. 173 neto investicijski dohodak. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 250 ciklička. 260. 276-277 elastičnost. 263 neto. 187-188 ponuda. 343 oblici. 19 agregatna. 53. 342 izravni (osobni). 176 potražnja. 23 agregatna. 252 sezonska. 146 potraživana količina. 7-8 nezaposlenost. 23 ponuđena količina. 306 funkcija. 226 neto nacionalni proizvod.

264 ravnoteža. Paul Anthony. 300-301 funkcija. 267 strategija. Adam. 181 potrošačeva. 144 u dugom razdoblju. 183 strategijska interakcija. 162 normalni. 61. 136. 295. 17 savršena konkurencija. 134 ukupni. 140-141 S Samuelson. 101 slampflacija. 163 prinosi razmjera. 183 tržišna. 298 granična sklonost. 209. 133 realokacija resursa. 181 makroekonomska.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. prekidanje. 46 R rad. 37. 133-134 prosječni. 177 subvencija. 258. 356 Ricardo. 230 supstituti. 294. bogatstva. David. 88 monopolski. 153. 238-239 tržišna. 222-223 profit. 309 rezerva likvidnosti. 267 Smith. 132 sindikat. 238 raspoloživi dohodak. 150-151 maksimalni. 238 granica. 235-237 dohotka. 116 stalni. granični. 283. 101-102 proizvodnja. 114. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 238 proizvod. 315 agregatna. 293-301 autonomna. 56. 53. dominantna strategijska. 318 Nashova. 187 ponuda. 295 funkcija. 294 nakon poreza i transfera. 221-222 država i. 142. 265 renta. 88 ekonomski. 131-133 savršeni konkurent. 331 prosječna sklonost. 235-237 373 . 316 prosječna sklonost. 205 Š štednja. 9 Stagflacija. 221-222 prijelomna točka. 210 siromaštvo. 301. 295. 101 u kratkom razdoblju. 152 prosječni. 114 opadajući. 328 inducirana. 188 revalvacija. 250 raspodjela. 116 recesija. 294. 10. 114. 104-105 ukupni. 103-104 prosječni. granični. 307. 76-77 suradnička. 114. "milo za drago". 298 granična sklonost. 246 problem slobodnog jahača. 116 rastući. 295 radna snaga.

271 supstitucije. 171 374 . 354 vlasnička prava. 7-8 višak rezerve. 252. 23 zakon potražnje. 89. 108 ukupni proizvod. 265 vrijednost. granični. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 194-195 trošenje. 110-111 transakcije. 190 trošak. 314-315 autonomno. 206 istiskivanja. 318-319 Z zajam. 177 tržište. agregatno. 316 odrednice. 63 traganje za rentom. 151 fiksni. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 250 puna. 187 zlatni standard. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 106-107 zakon ponude. 345-346 U učinak. 194 prosječni. 250 uvoz. 108 granični. 316-317 inducirano. 272 realnog bogatstva. 19 zaposlenost. 131 ravnoteža. 107. 151 varijabilni. 364 X x neefikasnost. 151-152 prosječni. 308 V "vidljiva ruka". 272 teorija granične korisnosti. 232 ukupni. 259 transferna zarada. 171 transferna plaćanja. 179 teorija krivulje indiferencije. 284-285 tržišna moć. 345 oblici.53 zakon opadajućih prinosa. 132. funkcija. 89 realne kamatne stope. dohotka. 67.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 230. 187 dobara i usluga. 206 vanjske trgovine. 177 vrh. 315-316 ravnotežno. dugoročni. 151-152 oportunitetni. 51 teorija igara. 79. 351.209. 232 vodstvo u cijenama. 177-178 tehnika proizvodnje. 126 tehnološki efikasna. 89. čimbenika proizvodnje. 179. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 313-315 granična sklonost. 115 eksplicitni. 309 granična sklonost. 89 ekonomski efikasna. 155. 109-110 implicitni. 315 funkcija. 179 zemlja. 26-27 zatvorenikova dilema.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful