Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

......62 4........2..............................77 4............3.....................69 4.................2....................................94 VIII .... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .............60 4. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.........usporedba ..... Potrošačeva ravnoteža ................................................................. Crta proračuna i relativna cijena......80 4....1.................2...........2..2..........................5..1...1..................1.............51 4.....1..........1.......................1... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ............ POTROŠAČEV IZBOR...................3.............1...........2........................51 4...........6........ Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje...63 4..1......1................2.........57 4..... Potrošački probitak ..... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI............. Vrste dionica ..........90 5.... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.....2...1...........2....1...................2......................72 4..........................................2........58 4.............................1...65 4..............87 5..2.....2....... Cijena dionice . Dioničko društvo ...2.........................................1................ Potrošačeva ravnoteža ............................ Učinak dohotka i učinak supstitucije ..............3.. Korist i potrošačeva ravnoteža ..................2. Crta proračuna i realni dohodak ......53 4. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ...1.................5.......................83 5.......SADRŽAJ 4.....67 4.1.79 4..............75 4............................1.....2..................... Krivulja indiferencije... Zaključno o teoriji granične korisnosti .2.........5.87 5..... PROIZVOĐAČEV IZBOR ..1...... Promjena potrošačeve ravnoteže .....4..91 5..........93 5..4...........1.............. Oblici poduzeća ......

..110 5...114 5........... 97 5..............2.....3......................................1..126 IX .......... TROŠKOVI 5...2....... 5.....4.........SADRŽAJ 5.......................124 6...............................2............................................ CRTA IZOTROŠKA ....4.................115 6...........122 6.......................3.......................1..........121 6........................ IZOKVANTA .....................107 5.....KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .....................................................1........1.......................... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ............................2...............104 Zakon opadajućih prinosa....2.. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ..............2.118 6....................................................... 5..............3..... Prosječni trošak.........125 6......... 5.....................2.. Granični trošak .............. Granična stopa supstitucije kapitala radom .....3. Ukupni proizvod ..................117 6.......1. Karta izokvanti ...1..... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .......94 5..... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE .........3........... Jednadžba izotroška.......3...1..101 5................ Relativna cijena inputa i crta izotroška.................1............1... Prinosi razmjera.........109 5........1................2......1.4.............3.120 6.......2..........................117 6............................ Cijena dionice kao eskontirana dividenda .4.........113 5........106 .2...........2.2......2......................................................101 Granični proizvod ................ DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ......2. Prosječni ukupni trošak ...............1............. Ukupni trošak . Karta izotroškova....107 5..............2..2....2.....3.....2..........103 Prosječni proizvod ....

.....1....................... Pojam i oblici.......1...................166 7. Ukupni prihod..............................9........4....159 7..................8...3........2...1.........................160 7. granični trošak i profit ...2.. 159 7.1..7........154 7.......2....... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ....6.2....2....163 7...... ukupni trošak i profit .............146 7.. 137 7.............1...2.... Prekidanje proizvodnje ....................148 7...........1.......144 7..... Potopljeni trošak .. ukupni trošak i profit .................165 7... Prijelomna točka u uvjetima monopola .............5...... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka. Usporedba monopola i savršene konkurencije .....................2................. Savršena diskriminacija cijena .......1......1.............133 7............................ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka..1........169 X .......3.135 7.........4..1........2.......1..146 7....2..... Granični prihod..2.1..........1... Monopol i krivulja ponude .........164 7........2..............167 7.........................131 7..3......131 7......... granični i prosječni prihod monopola..........149 7......2...SADRŽAJ 7.....136 7.... granični trošak i profit .............1.........155 7....6........................2......................1.. Ukupni prihod.................2.....2.........................154 7.......2...................2........ Krivulja ponude savršenog konkurenta ..141 7..... Pitanje izlaska sa tržišta..5..1....... Maksimaliziranje profita..... Ukupni....7....2........... SAVRŠENA KONKURENCIJA ... TRŽIŠTE DOBARA. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ........ Ukupni.... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .143 7..............................7.... Maksimaliziranje profita.................... MONOPOL ...............................3.......................................... Monopol i diskriminacija cijena ... Granični prihod..............8...........1.

.4........ oligopol.......2.......... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ..3...2. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.......176 7............2.........1.................3..........4.... NESAVRŠENA KONKURENCIJA.......188 8..183 7............................. Igra u duopolu .... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA...4...........2...... PODJELA ČIMBENIKA ................3........2. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija...........3......................................... monopolistička konkurencija......195 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE......2.........3....................1....2......3.....3...3..........................177 7.. Zatvorenikova dilema.......1.183 7...........3...........181 7. Input analiza ...............203 XI ..............................3. Monopson ..3...................................... Oligopol .179 7.....1............... monopol)........................2................202 8........... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ..... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ..184 8... Output analiza. Profitno maksimilizirajući input ................174 7..............1.......................3..4........1......... Dugo vremensko razdoblje.........1..202 8..187 8...198 8.........2....173 7.......................................2..........................173 7......2......................2... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .........1..............1.. Monopolistička konkurencija .................192 8......2.................175 7.......1...................SADRŽAJ 7...179 7............... Teorija igara ........................................... Kratko vremensko razdoblje ......4.2.........187 8............4................

1.. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA......... TRŽIŠTE KAPITALA .................................2....... 231 10........................................205 9....... Uloga sindikata .....205 PROZVODNJE 9.........221 10. Ponuda rada ... Zaključno o eksternalijama .......2...............2...............................3.......... Ravnoteža na tržištu zemlje...1....3......218 9...........3............3...............3.........228 10................1..2.................1....208 9...1.1.......1.. Država i (prirodni) monopol........219 10.................1...................... TRŽIŠTE RADA ...............................2............ Država i eksternalije .......................223 10...........227 10...........1.............. 9.............. 9..... 209 9..............3.........internalizacija eksternalija.........217 9.1..........1..................211 Potražnja za zajmovima....2..........205 9..............233 XII ........2.................................1....... Ponuda zemlje...................................210 9........................................................2.................2..............2..................... Subvencije i alokacijska efikasnost ..............2...... Ukupna i granična korist javnog dobra .....................2...........1.... 230 10..1.207 9...... DRŽAVA I TRŽIŠTE ..... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ..... Javna dobra . TRŽIŠTE ZEMLJE .......................2....... Necjenovne odrednice ponude.. Ravnoteža na tržištu rada......................222 10............219 9.....1.................. 224 10...1.......2..........SADRŽAJ 9.......1............... Analiza troškova i koristi ...216 Ravnoteža na tržištu zajmova ................. Necjenovne odrednice potražnje ...3...................221 10...2..1.1...1..................... 9.......1....................211 9..........1........1.....2.....1.....4.......................2... Potražnja za kapitalom.215 Ponuda zajmova........................................... Porezi i alokacijska efikasnost .........

.................................. Lorenzova krivulja................................... AGREGATNA POTRAŽNJA ...1...................................235 10................. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .238 11............................2..4........................... Krivulja agregatne potražnje ..253 11..1.....................3....269 12....241 11......1..........1........3... Poslovni ciklus i inflacija ............250 11......2............... Pristup trošenja ....1.............................2..... Pristup dohotka ... Phillipsova krivulja...2.............273 XIII ........1....262 11.........3..1..................1...1. Stopa i oblici nezaposlenosti ....1............1.... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ..... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ..... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda..........................264 11.......... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ......269 12.........1....... Različita tumačenja jednadžbe prometa .............3.2............257 11.................................................1.........3............. NEZAPOSLENOST.............................2..... 261 11............ Raspodjela nakon poreza i transfera .. Promjene agregatne potražnje ........4..1.. POSLOVNI CIKLUS ...............3.... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ............ Poslovni ciklus i nezaposlenost .2....2...................1.... INFLACIJA ...267 12.................2............235 10.1....241 11...... Jednakost pristupa...........2....2.......269 12....248 11......4................................3.....SADRŽAJ 10...246 11..255 11......266 11.......................250 11...........1............................................. 260 11...........2.. 258 11...1..... Kvantitativna teorija novca...................

...........................1.....291 13............................................. Odrednice izvoza ........................... DRŽAVNA POTROŠNJA . NETO IZVOZ ........294 13..........................................308 13.276 12.......290 12......3....3.. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže..........2.4......................300 13...........287 12...........................289 12............................................... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA.........2.......................1..... Potrošnja i realni GNP ...........4.............1.........2......... Funkcija neto izvoza......286 12..........3.........................1.......306 13........ Funkcija potrošnje i funkcija štednje.........3. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .........1....................3......................2... Učinak povećanja agregatne potražnje ... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ......... POTROŠNJA ......... Učinak smanjenja agregatne potražnje ......................309 XIV ...........SADRŽAJ 12............ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ...1.......................5.307 13... Odrednice uvoza ...5.............302 13..4...................................................2.....3.......284 12.....3...3...................279 12..................3............................3... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže.....285 12.........................................2........1......5.....281 12..........................funkcija agregatne potrošnje .....2...............293 13....305 13............ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti........2.2...... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .............................. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti............... AGREGATNA PONUDA.......1.4...............276 12..............3..283 12..... INVESTICIJE ..................293 13.......2..3... Promjene kratkoročne agregatne ponude .........4..........

............. Multiplikator i granična porezna stopa ....4...... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ........ FISKALNA POLITIKA ...1....2..326 14.......2. PARADOKS ŠTEDNJE.....313 RAVNOTEŽA 14........318 14...1.............................2..330 14......................................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ........................................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA...........324 14...........346 15....................... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju................. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .......5........................6..319 14........................... NOVAC ...................... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA....6.....................2.......347 XV ...3............ PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a......... BANKE I STVARANJE NOVCA .....................321 14.........343 15.......5....6........2.........337 14..338 14............SADRŽAJ 14......313 14............... Multiplikator otvorenog gospodarstva.................5........1... Porezni multiplikator ...........3......2................ AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA .... NOVČANA MASA............324 14.........341 15... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.....................2.............................. FUNKCIJE NOVCA ..........1.... OBLICI NOVCA...........................4........344 15......3..........neplanirana promjena zaliha.........................339 14........................3.........334 14.................1............................337 14........ Makroekonomska ravnoteža ..1.343 15....2..

......1................. 356 15............................1.....1....5...360 15............. 357 15.............................3............352 15...5.......... Monetarizam .........358 15.........2........ Eskontna stopa .....5...360 LITERATURA .......353 15..........1.....................3.. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .5................... Operacije na otvorenom tržištu .365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO......... Ekspanzivna monetarna politika................. Rezerva likvidnosti ....353 15..5..............4.......................5... Restriktivna monetarna politika.......369 XVI .........5..........1............ Instrumenti monetarne politike...........................5...........................SADRŽAJ 15........2....

jest izuzetno delikatna zadaća. Moguće ovakva. sve dobronamjerne kritike i 1 . znanosti o ekonomiji. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. pri tome. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. makroekonomske ravnoteže. tzv. ali koje će i provocirati njihov interes.PREDGOVOR I. Sastoji se od petnaest poglavlja. i može izazvati. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. i ekonomije. te vrijednih doprinosa domaćih autora. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Prvi su koraci uvijek najteži. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. određene kontroverze. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. itd. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Dakako. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Udžbenik udovoljava ovakvoj. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". "novijoj". On nastoji studentu. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. podjeli ekonomike. koncepcija udžbenika izaziva. te fiskalne i monetarne politike. neuravnotežena (ne i neuobičajena). bruto nacionalni proizvod). mikroekonomskoj ulozi države. Autor. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. nezaposlenost.

On. ma koliko skromna ona bila. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. ne može pobjeći od svog sadržaja. mojim studentima. svu makroekonomsku problematiku. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. naime. Naime. dakako. prof. prije svega. nego i sveobuhvatnijih znanja. Prema tomu. Ivan Mandić. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji.dr. dobro doći. Branko Kovačević. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. sc. doc. Njihov će sud biti od velike vrijednosti.sc.sc. te prof. Dr. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Ivan Ferenčak 2 . ne i neveliko. makar bila riječ i o njenim osnovama. međutim. Autor mora priznati izvjesno. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. za pruženu svekoliku potporu. prije svega. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih.primjedbe bit će pozorno razmotrene. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. Marijan Karić. Ekonomika. U Osijeku svibanj 1998.dr. Držim. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. Velika je moja zahvalnost. Ivan Bilić. sc. nezaslužnim komplimentom. da će pomoć i ove vrste. dakako. dr. sc. dr. Prof.

Ali. U Osijeku veljača 2003. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. broj stranica. Ovime je. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. dakako. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Prof. moguće. Branko Kovačević. sc. Povećan je. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. godine. odnosno prvog izdanja ove knjige. sc. tržišne ravnoteže. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. Dr. Marijan Karić. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku.PREDGOVOR II. od strane studenata. dr. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. dakako i prije svega. ali one. Ivan Ferenčak 3 . nadam se. sc. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. dr.

.

nema mjesta za industriju. postojao bi stalni strah. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.1. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. O EKONOMIJI.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. P. Bez takvog mehanizma. EKONOMIJA . 3. siromašan i. blagodatima civilizacije. New York.. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. Macmillan Publishing Company. na složen način povezanih i isprepletenih. pismo. opasnost od nasilne smrti. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. ipak. str. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). 5 . navedeno prema Heyne. teško da bismo uživali u.: The Economic Way of Thinking. kako veli Thomas Hobbes. or the Matter. nema računanja vremena. zajednica i najgore od svega. T. naravno.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. O EKONOMIJI. međusobno. Dapače.: Leviathan. kratak. a čovjekov bi život bio usamljenički. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.1. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. 1987. ne postoji umjetnost.

država ili neki njen organ mora biti u stanju.ekonomija. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. načina. kooperacije i. manje ili više eksplicitnu. Globus-Školska knjiga. 1992. kako ekonomisti vole reći.. interesa. dakle. O EKONOMIJI. 24. ali doista svih. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije.metodi tržišta. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . grubo rečeno.: Kapitalizam i sloboda. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. ljude različitih navika. u kratkom vremenu. Naime. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". dakle.socijalističkoj ekonomiji. Dva su. str. proizvođača i preferencijama svih potrošača. manje ili više. Drugi način. alokacije resursa pretpostavlja. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila).2 Što je to što. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . s tim u svezi. između ostalog.. Model centralizirane alokacije resursa . druga ekonomija. potreba itd. prisilu. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. 6 .1. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. investicija i potrošnje.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. M. Zagreb. Drugo. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji .

procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača.tržišta. i tržište.kapitalistička ekonomija . te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . nije moguće. Potrošači. ne poduzetništvo već poslušnost. potrebito je još nešto. osobni. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. 7 . EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. u uvjetima kronične oskudice koju. kao mehanizam koordinacije. uostalom. Ali. Međutim. kolektivizam ili altruizam. kao motiv. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. Naime. poteškoće ovdje ne prestaju. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan.1. Tržište pruža sve informacije. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. nastoje realizirati. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. nego centralno planiranje. Ne vlastita inicijativa. jednostavno.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. I ne samo to.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Ukratko.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". Ovdje se. opet. dakle. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. preko mehanizma cijena. Međutim. O EKONOMIJI. Komandna . On je izuzetno zahtjevan.

174. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. idealna. osobni interes jest i može biti u službi općeg . Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. kojima altruizam nije stran. Ali. da se proizvodnja. Zagreb. dakle.2. 1983.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. Nažalost.. Globus. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). O. Ono poznaje monopole. da se proizvodnjom. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. Ni kapitalistička ekonomija nije.4 1. O EKONOMIJI. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne.1. javnih dobara. neprekidno uvećava. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. 4 Vidjeti: Šik. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. 8 . itd.: Treći put. imali smo prilike vidjeti. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. str. na sve kvalitetniji način. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. No. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice.

mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. 516. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. Ona. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. znanost o ekonomiji. sebični interes stavi u službu općeg. Ali. "Bogatstvo i moć svake zemlje. kada bi resursi (rad. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. A.1. ukoliko moć zavisi od bogatstva. dakle. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. 9 . a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. kapital. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje."5 Naravno. Ali."6 Eksplozija dobara i bogatstva. sasvim 5 Smith.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. O EKONOMIJI. Dakako. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. čak i za zabavu i razonodu. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . Beograd. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. str.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. poduzetništvo) bili neograničeni. 1970. Kultura. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. zemlja. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. 1776. Kada tako ne bi bilo. Ekonomika. njegova odbojnost prema monopolu. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. 210. naime. Zamjetna je.. str. 6 Isto.

Ako stvari stoje kako stoje onda. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. J."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu.K. na čelu s J. ni tada." "Rezultati možda nisu bili najbolji. Zagreb. str. Appletonand Co. 1983. H.: Anatomija moći. kad je rijedak. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". Centar za kulturnu djelatnost. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. str. vele ekonomisti utilitaristi. 110 11 Vidjeti: Spencer."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. 121. 118. 438. Stvarnost.: Načela političke ekonomije.. kad ga ima obilno. vide u pretjeranom množenju radnika. 10 Galbraith."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. D. 9 Isto.."9 Jasno se. Benthamom. 1891. 1983. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.: The Study of Sociology. ali su bili najbolje što se moglo postići. Ali. str. str. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. 8 Isto. i s tim u svezi siromaštva. Spencer.. Implicitna. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. 121. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. dakle. a ni sada.. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. H.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . O EKONOMIJI. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. tvrdili su utilitaristi. Zagreb. ekonomski su teoretičari nudili i druga. a jeftin. da ih sebi pribave. "Rad je skup. str.1.11 7 Ricardo.nisu mogli ne uočiti. 10 . New York. D. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. Ekonomisti tu činjenicu .

I naglasimo. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. i oni u prirodi i oni na tržištu. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju.1. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. na ovaj ili onaj način. Dakle. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. Riječ je o alokaciji. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. Ukratko. u stanju su zadržati sve što proizvedu. Predani egoisti. Npr. koja će se obavljati u uvjetima društvene . O EKONOMIJI. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. druga ekonomija. u oskudici. na čemu bi inzistirali? Marx je. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. tvrdi marksistička politička ekonomija. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. naslijedivši teoriju radne vrijednosti.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. tako da "altruiste" čeka izumiranje. No. Riječ je o neumoljivom procesu. razloge isticanja vlastitog. kapitalističku ekonomiju. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. Uostalom. drugi mehanizam alokacije. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. neprekidno "sve revolucionira. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. rušeći 11 .

nasilnom kraju. godine. 1890. Centar za kulturnu djelatnost. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. 15 Marshall. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. 19. 13 Marx. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. str. K. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". 12 .nap. pak.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika..: Načela ekonomike. str. 1979. K. sve do svoje smrti 1924. eksploatacija. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. razvitak proizvodnih snaga. A. Ugrađuje u nju. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. MED. O EKONOMIJI.. Dakle."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. 25. tom. 14 Marx. 63. str.: Isto. godina) koji oko četrdeset godina."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . pa ćete je morati dati osobama nad osobama."15 12 Ali. vjeruje Marx. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija.12 proširenje potreba. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. prema vlastitim riječima.: Osnovi kritike političke ekonomije I. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. Zagreb. Povijest ga je demantirala. Beograd. 261. 1987. Oduzmite stvari tu društvenu moć. Prosveta.

ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Međutim. a zbog pravednosti i opće sreće. I tako sada. str. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. autora) koji .unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor.nap. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava ."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. te je ona "znanost. Isto. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. 31. str. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu.1. 16 17 Isto. 47-48. njenih istraživanja. čista i primijenjena. a ne znanost i umijeće. O EKONOMIJI. 13 . da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. ekonomika se kloni političkih problema. kada su veće iskustvo. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva.

dakle. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. taj stari problem. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . U tim. proizvod onih koji njima rukuju. Velika će ekonomska kriza. Valjalo je." 18 Prema tomu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. O EKONOMIJI. jer je zaključak sadržan u pretpostavci.socijalističku ekonomiju). vremenima kapitalističke ekonomije (koja. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. koja ne bi bila kapitalistička. 18 19 Isto. str. a ne rada i čekanja.1. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. za nagradu za čekanje. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. naime. Nezaposlenost. Nećemo je prepričati. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. 358."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. str. 357. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. međutim. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. riječ dobija John Maynard Keynes. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja.nap. je problem koji Keynes pokušava riješiti. 14 . doista teškim. "Tvrdili su (Marx. u slučaju Marxa. Rodbertus i drugi . Isto.

. smanjuje se proizvodnja. Macmillan and Co. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 1987.1. R.M.. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost."22 20 Vidjeti: Keynes. Zagreb. 15 . potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. kamate i novca."21 Naime. 121. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. str. kamate i novca. 21 Harrod. London. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.20 On smatra.F. O EKONOMIJI. 213.: Opća teorija zaposlenosti. J. Zagreb.M. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. smanjuje se broj zaposlenih. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. Osim toga. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. 1951. 1936. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. Centar za kulturnu djelatnost.. str.. 1987. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. str. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. J.: Opća teorija zaposlenosti. 213. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. 22 Keynes. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice.: The Life of John Maynard Keynes. Terapija se nameće sama po sebi.

vrlo važnu. Naime. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. str. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. str. Hayeka i M. tvrdi Keynes. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. Friedman.1. Friedmana. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. Zagreb. djelokrug vlasti mora biti ograničen. "Prvo. Globus .. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. O EKONOMIJI. 214. 14. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti.spomenimo F. niti ovo široko polje. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. 1992."25 No. 25 Isto. vjeroispovijesti i mišljenja. 21." 23 24 Isto."23 No. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. 16 . M. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima .Školska knjiga.: Kapitalizam i sloboda. str. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. pohvalu slobodnom tržištu. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta.

3. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. 26 Samuelson.. P. MATE. Nordhaus. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. Samuelson. str."26 Ovdje se. 1992. 17 .1. P. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). O EKONOMIJI.. A. W.: Ekonomija. dakako. Zagreb. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača.

.

Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge.1. Dakako. veća njegova potraživana količina. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. u najvećoj mjeri. POTRAŽNJA I PONUDA 2. POTRAŽNJA 2. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. Naravno.1. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Međutim. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom).1.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. 19 . odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra.2. Usredotočimo se. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. obrnuto razmjerni. POTRAŽNJA I PONUDA 2. vrijedi i obrnuto. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu.

20 . Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1.2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.

Neke su. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. Riječ je. Cijene drugih dobara. Stanovništvo je. POTRAŽNJA I PONUDA 2. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. odnosno njegova veličina. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. mogu izazvati promjenu potražnje. jesu ukusi ili preferencije potrošača. 21 . Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. veličini stanovništva. dohotku. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. dakle. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. pak. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Vrijedit će i obrnuto. Naime. također od bitnog utjecaja na potražnju. o cijenama drugih dobara. ceteris paribus.2. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. njegovo povećanje ili smanjenje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. prije svega. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. odnosno njihova promjena.1. naravno. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. ulijevo krivulju potražnje. Veće stanovništvo. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. tzv. Dohodak. Pitanje supstituta.2. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. necjenovnih determinanti potražnje.

22 . manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. niže buduće cijene. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. dok promjena cijene nekog dobra znači. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. uz ostale neizmijenjene uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Prema tomu.2. Obrnuto. Slika 2. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom.

2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). POTRAŽNJA I PONUDA 2.2.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Vrijedi i obrnuto. upravno razmjerni. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. PONUDA 2. 23 . i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. veća ponuđena količina istog dobra.2.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. Dakako. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. Dakle.

a zbog djelovanja zakona ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika.2. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Obrnuto. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Krivulja ponude je. kretanje niz krivulju ponude. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. stoga. manja ponuđena 24 . veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Međutim. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude.

Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. 25 . promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. pak. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Međutim. Također. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Dakle. dakle. s punim pravom. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Naglasimo. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. 2. cijene čimbenika proizvodnje. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija.2. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. POTRAŽNJA I PONUDA količina). udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Ako cijena nekog dobra miruje. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. očekivane promjene cijene dobra.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači veću ponudu. ovaj put u proizvodnji.2. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. njeno povećanje ili smanjenje. broj ponuđača. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. dakako. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive.

cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. 2. jedina ima prilike potrajati duže vremena. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. u svakom slučaju. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. Pad cijene izazvat će obrnuta. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. 26 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. rast ponuđene količine. stoga. dakle.2. s druge strane. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. Međutim. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete.3.

naime. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ravnotežna cijena. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.2. dovesti do 27 . Tržišni će višak dobra. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje.

dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. U svakom slučaju. posredstvom nadmetanja kupaca. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Oni koji to nisu u stanju. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Dakle. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene).2. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. racionirajuće funkcije cijena. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. dakako. svaki onaj koji je spreman. potiskuje. Evidentni će tržišni manjak dobra. Riječ je o tzv. slobodnom dobru. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. cijenu prema gore. poput plime. U tome je bit tzv. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. pak. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. neće doći u njegov posjed. Slično tomu. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. aktualna cijena niža od ravnotežne. nasilja i kronične oskudice. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. 28 . Ako je. i u mogućnosti. "gura".

29 . Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. Rast potražnje.2.3. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine.1. ukratko. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. ceteris paribus. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.

2. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. dakle. Na djelu je. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Slika 8.

učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine.2. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Slika 9. Na djelu je. 31 . Rast tržišne ponude. promjene tržišne potražnje. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. u ovom slučaju. Naime. ceteris paribus. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine.

tržišna potražnja. Dakako. rast ili pad cijene. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. 32 . naravno. krajnji će rezultat. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. To će povećanje. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. u ovom slučaju. Naime. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.2. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. pak.

dakako. glede promjene cijene. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. naravno. međutim. Vrijedi i obrnuto. učinci suprotstavljeni.3. 33 . Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude).2. istom cilju – smanjenju cijene. U ovom. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. 2. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. glede ravnotežne cijene. smanjiti. cijena će porasti. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Naime. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. Ona će se. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Konačni rezultat. ravnotežna će se količina dobra povećati. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. u svakom slučaju. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude).2. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. I ovdje su. Međutim. Vrijedi i obrnuto.

širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. 1995. P. kasnije. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Dobra. a time i volju proizvođača da ga proizvode. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. Zašto? Stoga. postaju dostupna širem krugu ljudi."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. po naravi stvari. Ali. ljepota je tržišne ekonomije. O njemu. poduzetništva i motiva profita što. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. tržišnih sila.. Kao što je netko jednom primjetio.: Kapitalistička revolucija. učinkovitijih tehnika proizvodnje. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. 29 Berger.. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. d. nešto detaljnije. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. posredstvom sustava cijena. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. tržište je. uistinu. str. 59. zahvaljujući tomu.d. Obrnuto. stvaranje i upotreba novih. sa svojim signalima putem cijena.2. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. L. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. Naime. Na ovaj način. 34 . Zagreb.. "Naprijed".

međutim. Otkazivanje sustava cijena No.1. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Naime. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. društveno poželjna ona nije profitabilna. Slobodni je jahač osoba koja besplatno.: Capitalism. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. javna dobra. New York. dakako. Nadalje. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Riječ je o dobrima koja svi. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa.. Postojanje eksternalija.2. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. reći ćemo. Osim javnih dobara. koristimo. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. str. 1947. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara."30 2. Tržište je. surov mehanizam. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. savršen. koristi javno dobro. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. 35 . budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Racionalno je biti slobodni jahač. 67. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. platili ili ne.3. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Socialism and Democracy. J. sustav cijena nije.2.

36 . Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. Tržištu su. poboljšati performancije tržišta. stoga. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. Njena je namjera.2. poglavlja "Država i tržište". POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. dakle. inherentna razdoblja neravnoteže. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). dakle. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. O ovome detaljnije u okviru 10. Ne čudi.

i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. između ostalog. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. 37 . Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju.1. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje.3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Prema tomu.1.

a UP2 = 3 · 400 = 1200. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. riječ je o jediničnoj. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. 38 . UP1 = 1 · 800 = 800. Prema tomu. stabilnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1).3. Dakle.

pad cijene ne tangira ukupni prihod. i rast cijene dobra značit će. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. Zamjećujete.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). neizmijenjeni ukupni prihod. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. 39 . Ali.

Dakle. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. neosjetljivu na promjene cijene. Naime. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. 40 . zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800).3. pozornost i na one ekstremne slučajeve. međutim. kreće između 0 i ∞. dakle. Obratimo.

primjerice. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. Ovakvu. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. I obrnuto. snažne reakcije potraživane količine. Dakle. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu.3. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. Poraste li. 41 . potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. tek teorijski moguću. vrlo mala.

Nadalje. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. staru cijenu ili količinu. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. a drugi puta na novu. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  .3. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. 42 . pozitivni broj.

3. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. dakako. Neka poraste cijena dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . To će. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu.

sljedeći slučajevi: 44 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Dakle. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. dakako. 19 = 798 UP2 = 38 .2. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . 21 = 798 3. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. Provjerimo: UP1 = 42 . Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.3. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 .1. Stoga su karakteristični. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Potražnja. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti.

Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ali raste brže od dohotka. ukoliko dohodak raste. Ukratko.1 = 2. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje.2% godišnje (naravno. međutim.3. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje.. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti.2. Zaključujemo. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. zamjenjuju superiorniji. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. potražnja će za dobrom A porasti 2. ukoliko dohodak raste. Zanimljivo je. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. ali i skuplji supstituti. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. 45 . da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima.1). b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Obrnuto. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Inferiornim u tom smislu da ih. potražnja također raste. Npr. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom.

Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Sada. Obrnuto. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra.3. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Vrijedit će i obrnuto. kada je Ek < 0. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). ± Postotna promjena potražnje dobra A . ili pak komplementarni karakter dobara. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. dakle. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca.1. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Primjerice. O komplementima. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. Ek > 0. supstituirati. Supstitucijski. Primjerice. 46 .3. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti.

3. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. ponuda je elastična. i obrnuto. a Ep = 1. a Ep > 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. a 0 < Ep < 1. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Naime. stabilno elastična. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene.2. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ponuda je neelastična. ponuda je jedinično. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. dakako. odnosno rast ponuđene količine. Vrijedi. 47 . ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Vrijedi i obrnuto. U tom će slučaju pad.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. 48 .3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. a njena je krivulja okomiti pravac.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 .

.

S. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. 51 .Marshalla i drugih. ali raste sve sporije. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Evidentno.H. Jevonsa. Mengera. F. A. potrošačev izbor.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Ovaj zakon. Gossena. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. K. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4. E. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Prema tomu.1. marginalna) korisnost. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Granična (dodatna. Böhm-Bawerka.Wiesera. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje.

Granične korisnosti. jedinična promjena potrošnje . Dakle.s.4. npr. kao uostalom sve granične veličine. 31 52 .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.

u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Gossenov zakon. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. odnosno potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. 53 . Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. 4. Slika 19. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost.1. Naravno. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I.4. granična korisnost može biti i negativna.1. Naime.

prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. maksimalnu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. No. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . Ove će kombinacije prikazati tablica 6.4.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. 55 . Ali. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor.4. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. Tablica 7. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. potrošačevu ravnotežu.

u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja.32 Drugim riječima. Na tragu smo II. 1991. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. međutim. II. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. 56 . Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B .4. Informator. dakle. A. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Gossenovog zakona koji kaže da. Zagreb. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara.: Ekonomski leksikon. str. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu".. maksimaliziranje ukupne korisnosti. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. 210. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. 32 Dragičević.

te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.33 6.korisnost po novčanoj jedinici 5 5. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.83 4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.4. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.50 4. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. Ukoliko. uz ostale neizmijenjene uvjete. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.korisnost po novčanoj jedinici 8. Cijena dobra B 6.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.1.33 5.33 4. Međutim.1. pad cijene dobra A. 57 .17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.1.33 = = Granična korisnost dobra B .67 6. primjerice.

dakle. 4.2. baš kao i kod promjena cijena. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. u duhu teorije granične korisnosti. kupac je. treće 7. u slučaju obaju dobara.1. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka.4. kupujući. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Dakako. Ukoliko bismo. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. Potrošački probitak. Naime. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. na višoj razini potrošnje. druge jedinice 8. 5 novčanih jedinica. u pravilu. Nova. Često se. i ovdje su. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). pozitivan broj. posljednje koju namjeravamo kupiti. 58 . moguće različite kombinacije. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. četvrte 6 i pete. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra).

Međutim.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .4. 10 novčanih jedinica. 59 . stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. u ovome slučaju. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Njegov je probitak.

sa fiksnim dohotkom. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti.4. o subjektivnom konceptu. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. podsjećamo. Riječ je. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti.3. POTROŠAČEV IZBOR 4. . Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. naravno. Pitanje je. Ukupna korist mjeri spremnost.1. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. 60 . Zamjećujete. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos.

Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. glasi: Cijena = Granična korist . Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. prema tomu. 61 . POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra.4.

U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Kupujući. međutim. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. složit ćemo se s time. 4. Teorija granične korisnosti.4. Prema tomu. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. potrošač je u stanju povećati neto korist. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. pokušava objasniti potrošačev izbor. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. Doista. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi.1. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu.4. 62 .

Drugim riječima.4. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . Pretpostavit ćemo. Crta proračuna. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. nedostupne potrošnje.2. uz dani dohodak i cijene dobara. Tablica 9. POTROŠAČEV IZBOR 4. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. naime. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. kao i u prethodnom slučaju. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B.

pri tome. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 .4. 64 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. ali ne i na crti proračuna. Limite potrošačevog izbora. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu.

Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna.2 . međutim. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak.4. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava.2. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f.1. i obrnuto. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. Pomoću nje smo. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. ponovimo to. 0 = 10 Kb = 10 . Npr. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. naravno. 65 . pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina.. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a .nezavisna varijabla). 5 = 0 i 4.2 . Kb = 10 . Vrijedi. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. odnosno koje se nalaze na crti proračuna.

2 = 8 itd.4. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. 66 . 6 = 0 Slika 24. 0 = 12 Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 .2 Ka . Kb = 12 -2 . . 1 = 10 Kb = 12 -2 .

Vrijedi i vice versa. To je. Ustvrdit ćemo. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . Utvrdimo. 67 .1 Ka. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.2. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. uz ostale neizmjenjene uvjete. 4. omogućava osvajanje novog. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. pomoću jednadžbe proračuna. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. ceteris paribus. prije nedostupnog. a vrijedit će. a i pokazati. područja potrošnje. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . U obrnutom slučaju.4. a dohodak 60. naravno. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. Prema tomu.2. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. nove granice potrošnje. b = = .

1 = 9 Kb = 10 .4 = 6 itd. Kb = 10 . Doista.10 = 0 Slika 25. vrijedi i obrnuto. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.4. 68 .0 = 10 Kb = 10 . Kao što rekosmo.3 = 7 Kb = 10 .2 = 8 Kb = 10 .

Slika 26.3. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Dakle. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Prema tomu. Dakako. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.2. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. 69 .

Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. 70 . Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja.4. Slika 28.

4. Ukoliko su. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. U ovom će. 71 . konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. dakle. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. I obrnuto. ekstremnom. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni.

vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra.3. 4.4.1.2. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. Naravno. odnosno tri i tako dalje para cipela. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. vrijedit će i obrnuto. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.

Slika 31. međutim. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj.4. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. određuje kut krivulje indiferencije. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . 73 . budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. Kako. Naime. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka.

Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. Logično je to budući da potrošač. krećemo li se niz krivulju indiferencije. 74 . granična stopa supstitucije. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 .4. I drugo.5 1  = =  .5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). pokazuje tendenciju pada. a vrijedi i obrnuto. Dvije stvari valja uočiti. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). kreće li se niz krivulju indiferencije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32.

POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 33.4. 75 . Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).2.optimalni izbor potrošača.4.

Niže. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. Kako. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . odnosno oportunitetni trošak. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. Poželjnije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Prema tomu. međutim. pak. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Prema tomu.4. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A.

5. ceteris paribus. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. povećan dohodak potrošača. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.4.2. Slika 35. 6 4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. njegovog optimalnog izbora. Pretpostavit ćemo da je.

Slika 36. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Ovo je najčešća situacija. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. a sa njom i kut nove crte proračuna. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. 78 . Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Povećat će se relativna cijena.4. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . a time i potrošačevu ravnotežu.

5. nižu krivulju indiferencije. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.4.1. Slika 37. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. POTROŠAČEV IZBOR 4. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. pak. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.2.

Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Zamjećujete da. Nasuprot tomu. Kada je. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije.2. pokazuje zakoniti. R1 (Ravnoteža 1). podsjećamo. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. Ona je.4. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. Krivulja potražnje. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. 4. Naime. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Ona je. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova.2. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. Improvizirajmo. pak. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B.5. a na osnovu prethodnog primjera. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. kada je u pitanju potrošnja dobra B. 80 .

Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.4. pretpostavimo. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. POTROŠAČEV IZBOR recimo. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. 40 jedinica dobra B. 81 . Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38.

veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. ceteris paribus. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. 82 . Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. a niža cijena dobra. ceteris paribus. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. znači njegovu veću potraživanu količinu. Na djelu je zakon potražnje. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39.4. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Te su iznimke od pravila da. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način.

∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0.Granična korisnost dobra B .4. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Ukupna korisnost. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. Dakle. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .2. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ostaje ista. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Ka . dakle. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A.6. primjerice. te da daju identične rezultate. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . POTROŠAČEV IZBOR 4. Valja se prisjetiti da je granična korisnost.

Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . Negativni predznak (Očigledno. međutim. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti.4. Potrebito je. postoji čvrsta veza između ovih teorija. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. POTROŠAČEV IZBOR . Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .Granična korisnost dobra B . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . nešto mlađa. Prema tomu. dokazati da će teorija granične korisnosti i. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate.

Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Dapače. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. 85 . Gossenovog zakona.

.

Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. 34 87 .34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). Bez. 207. 1990.: Počela političke ekonomije. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Netko ili neki to moraju učiniti. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".1. str. Istovremeno. stotinu i više godina. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.o. Addison-Wesley Publishing Company.. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. New York. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. str. 98.o.5. M. 33 Lorković.. godine naš ekonomist Blaž Lorković. netko ili neki snose rizik poslovanja. Zagreb. 1993. Parkin..33 Ovako poduzeće definira 1889.: Economics. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. B. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. (reprint). dakle. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".

dakle. Riječ je o tzv. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. profit. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. ukoliko ste monopsonist. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. bilo monopsonska) poznaje granice. naime. Naravno. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. u oba slučaja. Stopa je nataliteta. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Život poduzeća nije nimalo lak. najveći mogući u datim uvjetima.5. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Naime. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Valja. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Nimalo laka zadaća. Naše je poduzeće. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. dvije prepreke. Na drugoj strani. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. grubo rečeno. Ali. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. 88 . Ili. dakle. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Često se. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Cilj je. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. i tržišna moć (bilo monopolska. ali i stopa mortaliteta.

. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. naime. ali ne i vice versa. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. naravno. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. u pravilu. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Zaključimo. Standardni. Ali. 35 Vidjeti: Parkin. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. 89 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. cijene čimbenika proizvodnje. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. ekonomske efikasnosti. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. New York.: Economics. Tehnološki neefikasna. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. Addison-Wesley Publishing Company. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju.35 Ponajprije. ali ne i uvijek dostatna. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. 1990. str. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. M.5. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Nekoliko je razloga tomu. 223-224.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

Ovo je. 5. 5 Dividenda sada iznosi 50. Ako je d' 2. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. zamjećujete.2. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 .5 = 500 .5% cijena dionice jest 500. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 ..5. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. One su al pari. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. Pojavio se ažio (agio). U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.1. 5  500  Dividenda sada iznosi 25.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. Evidentno.2. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. a disažio 50%  ⋅100  .2. dakako. Ukoliko.

1 +  = 1000 1. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 .21 = 1210. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. (1 + r ) 1.5. (1+r)2 = 1000 . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. 1. Budući iznos = 1000 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .12 = 1000 . Priznat ćete.21 (1 + r ) 2 1.  100  Obrnemo li stvari. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 1.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje.1 = 1100 .12 98 . Dakle. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. 100 10   . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. (1+r). gdje r = k' .

New York. Dakako.. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .: Economics. Addison-Wesley Publishing Company.. Cijena dionice 45 99 . Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice..5.1) (1. M. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.1 2 3 n 1. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.1) (1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća.. a kamatna stopa 10%. (1 + r ) n Ali.1) (1. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. + + / : 1. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj... Međutim.. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate.1 = 1000 . Ali. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. godinu dana po kupovini dionice. 216.. dakle. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1.. str. dakle. Neka ta dividenda iznosi 10.1 (1. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. 1990.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.

sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. Dakle.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe...1) (1. Naravno. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. No.1 CD – CD = 10 0.. a nazivnik (0. formula vam je poznata.5. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .1 1.1 Prema tomu. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . + .1) (1.. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1 1. 2 3 4 1. k' r k' 100 Evidentno. CD CD 10 = /⋅ 1. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi..1 (1..1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. Dakle...1) (1.1) jest r.1 1.

zemlja) promjenljivog karaktera. Niski. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). pak.5. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika.1. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja.2. kapital. 5.2. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. Neprijeporno. Dakle. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. Promjene ukupnog proizvoda. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . dat će ukupni proizvod. kapital). Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. granični proizvod i prosječni proizvod. 5. a raste veličina rada.

također. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Tablica 10.5. granicu između. Prema tomu. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. te promjenljivu veličinu rada. moguće i nemoguće proizvodnje. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda.

proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. a raste input zemlje). odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Granični proizvod Granični (dodatni. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. to je promjena. Međutim.2. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Ukoliko se. 5. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. naime.5. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. dakle. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Ili. Tehnološka efikasnost znači. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika.2.

104 .5. Tablica 11. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.2. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. te izračunajmo granični proizvod rada. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.3. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.

s tim u svezi. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. biva sve sporiji i sporiji.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Uzrok je tomu početni rast. uspješno dopuniti prethodni komentar. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). taj rast. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. a zatim pad graničnog proizvoda (rada).5. Međutim.25 3. Možda će sljedeća slika. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. nakon početnog ubrzavanja (progresije). Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. 105 .

4. Uopće. granični proizvod rada raste. a vrijedi i vice versa.2. kao i u našem primjeru. Istovremeno. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. 5. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. Upravo stoga.5. Naime. ova posljednja raste. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi.

uz fiksne veličine ostalih inputa. granični trošak i prosječni trošak. Što se. ali je taj rast. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. međutim. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje.3. Dakle. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. 5. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. međutim. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika.3. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I.zakonom opadajućih prinosa. analizirajući potrošačev izbor. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako.5. Daljnji. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak.1. ceteris paribus. sve sporiji i sporiji. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. 5. prije ili kasnije. Kao što ranije. 107 . Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

2. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. također. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Naime. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Vrijedi. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Usredotočimo se. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. ako hoćete. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Slika 44. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Prema tomu.5. dakle. postaje varijabilan.4. međutim.

PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera.5. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. Ukoliko je riječ o stalnim. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukoliko. prosječni će ukupni trošak opadati. dakle. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. konstantnim prinosima razmjera. 116 . Slika 45. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. slika 46). prikazat ćemo na grafički način. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. Optimalni izbor proizvođača.6. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. Cijena jedinice rada neka iznosi 20.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. 117 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .1.

poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.1. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. 6.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Ukoliko input rada iznosi šest. input će kapitala biti jednak nuli. Ukoliko je input rada jednak nuli.6. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 ⋅ 6 = 0. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Provjerimo: K = 12 . UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.2 R . 119 . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Na taj način odredismo točku a crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.

Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . Odredimo.6. jest relativna Ck cijena inputa. kao i cijena rada. sukladno našoj tvrdnji. upola manji. u novim uvjetima.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Kut crte izotroška. Neka ona. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .1. dakle. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). iznosi 20 novčanih jedinica. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a vrijedi i obrnuto. mora biti razmjerno. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut.2.

1. i vice versa.6. Karta izotroškova. nepotpuna. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. u našem će slučaju (Cr=20. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Prema tomu. a vrijedi. naravno. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. kako rekosmo. 6. Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake.3.

Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine. 6. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. odnosno tehnika proizvodnje.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. IZOKVANTA . 122 .6.

smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . eventualno smanjenje inputa kapitala i. s tim u svezi.6. Dakle. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Slika 49. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu.

a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.6. 2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda.1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. 6. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom.. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. npr. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki.2. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. 124 .

Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .6. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Ponajprije. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. a vrijedi i obrnuto.2. Dakle. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output.2. 6. Drugo. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.

3. Slika 51. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. 6. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . Tablica 18. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a veća. dakako.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. veći ukupni proizvod.6. budući da znači veći angažman inputa.

dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). međutim. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   .6. Naime. međutim.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Što je. Slika 52. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Isti će. Prema  ∆R  tomu.

Zanemarimo li negativni predznak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. 128 .6.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. npr. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Prema tomu.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.6. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.

vladaju potrošnjom.6. dakle. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. proizvodnoj. nužno obara njegov granični proizvod). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. a na drugoj. 130 . pak. Proizvođač. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. Zamjetna je. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Minimaliziranje ukupnog troška. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). uz neizmijenjene veličine ostalih. odnosno proizvodnjom.

TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. monopolističku konkurenciju i oligopol. 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. b) postojanje velikog broja kupaca. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. monopol.7. Naime. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja.1. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. 50 Pojam dobra. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. jednostavnosti radi. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. tj. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora.

U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. preuzimaju. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. cijeni. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Ponajprije. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. a savršeni konkurenti je. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. "od šume ne vidite drvo". Drugo. Horizont savršenog konkurenta moguće je. dakle. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. nemajući drugog izbora. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. prikazati na sljedeći način: 132 . kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću.7. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. tržišnoj. Kada je cijena zadana veličina. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). sasvim sigurno. tržišnu cijenu. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. prihvaćaju. Naime. Naime. Naime. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična.

Ukupni prihod. To je. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . Ukupni. utržene količine dobra i njegove cijene. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta.7. 7. prema tomu. Umnožak je to.1. podsjećamo. dakle. dakle. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. Moguće ga je. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. promjena. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.1.

i to u svim tržišnim strukturama. jednak cijeni dobra.7. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. 134 . Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. cijenu određuje i nameće tržište). Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. Dakle. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati.

7. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa.2. 135 . a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. Međutim. maksimalizirati profit . postoji druga opcija.1. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. pa i savršenog konkurenta.

40 jedinica dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. nakon druge prijelomne točke. ali ni gubitak.2. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. Gubitak se. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda.7. 136 . očigledno. ukupni trošak i profit Tablica 19. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli.1. Ukupni prihod. dakako. bio zamijenjen gubitkom. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest.1. Prijelomna točka (break even point).

Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Granični prihod. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. veća od graničnog troška. Dodatni je prihod. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra.2. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra.2.7. 137 . veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. naime.1. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Naime. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. 7. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output.granični prihod.

Naime. Tablica 20. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Dakle. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . odnos 138 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50.7. Dakako da ne. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. dakle. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška.

prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. istovremeno. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. Slika 56. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. 139 . TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40.7.

5 9.5 9. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.75 9.64 Slika 57.625 10. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.5 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.92 13. 140 .7.

Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka.375.3.375 ⋅ 40 = 95 7.625. prag rentabilnosti). TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. prosječni profit jednak je 2. 141 . Prosječni profit = Prosječni prihod .1.5). Optimalna razina proizvodnje. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.7. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). kao što gornja slika pokazuje. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. iznosi 9. prosječni profit je. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.

u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Optimalni output sada iznosi 30. Zamjećujete. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. Ne postoji profit ali. niti gubitak. veći ili manji od optimalnog. vodi poduzeće u gubitak. na sreću. svaki output. 142 .7. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.

Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. savršeni će konkurent. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .7. TRŽIŠTE DOBARA 7. pri svim veličinama svog outputa.1.5. realizirati gubitak.4. Slika 59. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8.

doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. Moguće je da čudno zvuči. Naime.1.25 ⋅ 20 = 25 7. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.75 . Naime. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.8. savršenom konkurentu.5 = 1. nije moguće izbjeći. Našemu je poduzeću. iz navedenog primjera. međutim.5). koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. a to pokazuje i gornja slika. Fiksni trošak. prekidanja proizvodnje.7. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. prosječni je gubitak. makar i privremenog. proizvodili ili ne. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. dakle.5.

U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . naravno. To će se. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.67 9 10 11. 25 145 .4 8. Prema tomu. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.7. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. 25 = 25 Tablica 22.5 = 8.5* 8.5 13.

Stoga.7. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. 7. Dakako. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). veseliti se pobjedi svoga kluba. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. može smatrati potopljenim troškom. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Ništa drugo vam i ne preostaje. Naime.6. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. imate li sreće.7. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. 7. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Fiksni trošak se.1. u kratkom vremenskom razdoblju. 146 . fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi.1.

147 . Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. ali i ne mora značiti početak ponude budući da.7. Nije. dakle. Naime. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. u ovoj situaciji. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. proizvodio ili ne. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. točka a na krivulji graničnog troška može.

Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. dakle. Izlazak slijedi. U tome će slučaju prosječni prihod. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .1. 7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška.8.7.

Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Slika 62. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.9. Cijena Ponuda. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.1.

Drugim riječima. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. profit (pozitivna razlika 150 . povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita.7. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Naime. Njihova će pojava. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. u dugom vremenskom razdoblju. Međutim. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka.

nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Slike 64. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. dakle.7. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . dakle. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Odgovor je jednostavan: normalni profit. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Normalni profit postoji. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Dakako.

mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Vi vodite vaše poduzeće. Konačno. Ponajprije. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. propuštena plaća. pretpostavimo nadalje. realizirati odgovarajuću plaću.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. dakako. Dakle. mogli ste se zaposliti i. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. U svakodnevnom životu. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. Vi ste. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Nadalje. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. umjesto u vlastito poduzeće. Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA trošak. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. kao diplomirani ekonomist. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način.7. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. novčana ste sredstva.

postoji alokacijska efikasnost. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Kada je. Dugoročno. Na kraju. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. naime. 153 . te postoji alokacijska efikasnost.7. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. društveni interes to nalaže. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Resurse nije potrebito realocirati.PUT). U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Potrebito je. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. vrjednijeg dobra. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. dakle. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Koristiti kapacitet znači.

53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. licence. električne energije. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška.2. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina.1.7. vode itd. na ovaj ili onaj način. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Druga je monopol. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. Ono je. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. dakle. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Međutim. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. MONOPOL 7. u takvom slučaju. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Povećavanje outputa. TRŽIŠTE DOBARA 7. sposobno. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. 154 . patenti).2.

odnosno njegovom veličinom. Dakako.2. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Naime. "pravi" cijenu. Zbog toga se granični prihod monopola . određivati cijenu dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. 155 . potraživana će količina dobara biti veća. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. posjeduje tržišnu moć.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . naravno. Naime. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. Zbog čega je to tako? Monopol. manipulirajući vlastitim outputom.7. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). ipak. zahvaljujući svom posebnom. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. i obrnuto. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Za razliku od savršenog konkurenta .2. dakle. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. Vrijedi.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. On je u stanju. Pri tome. Ukupni. povlaštenom položaju. Monopol je "price maker". njome upravlja zakon potražnje. postoje neka ograničenja. odnosno cijene dobra.

Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. Tablica 23. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. ukupni prihod monopola niti raste niti pada.7. on je maksimalan. odnosno 0 < Ec < 1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. a Ec = 1. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0.

157 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7.

monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. koji. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. 158 . Ukoliko. dakle. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. kojim slučajem.7.

3. Ukupni prihod.2.1. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Tablica 24. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. TRŽIŠTE DOBARA 7. 159 . Maksimaliziranje profita 7. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Neprijeporno.7. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.3.2.

u danim uvjetima.7. granični trošak i profit Output koji.2. Granični prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. 160 . analizirajući savršenu konkurenciju. vrijedi i u uvjetima monopola. Ukupni prihod. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7.2. Monopol će. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.3. Pravilo koje smo otkrili. Naime.

Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Tablica 25. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. 3 jedinice dobra.33 6.5 7 7. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Tablica 26. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. naravno.67 161 . Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).7.

Naime. 162 . već spomenute. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Prosječni profit (prosječni prihod . Pri tom. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output.prosječni ukupni trošak) iznosi 2.33. To su. tri jedinice dobra. Međutim. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.67 ⋅ 3) iznosi 8. a prosječni ukupni trošak 6.67. outputu cijena dobra iznosi 9. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita.7. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. povlašteni. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. a maksimalni (ekonomski) profit (2. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68.

vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA 7. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. za razliku od savršene konkurencije. Ali. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. 163 .7. Lošoj reputaciji monopola. pri optimalnom outputu. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. veći ili manji od optimalnog K.4. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. između ostalog.2. Slika 69. vodi monopol u gubitak. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku.

Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. makar i privremeno. baš kao i savršeni konkurent. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. 164 .5. ukoliko je. TRŽIŠTE DOBARA 7. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak.7. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. prekinuti proizvodnju. dakle. Slika 70.2.

ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Viša cijena. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja.55 Cijena . Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. u različitim tržišnim situacijama.: Microeconomics. pri tome. E. 266. Monopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. Vrijedi i obrnuto. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. str. znači veću ponuđenu količinu. Međutim.7. ceteris paribus. Inc. granični trošak. Norton & Company. New York 1991.2..6. Podsjetimo. Monopolova krivulja ponude ne postoji. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. Slika 71. 165 .W. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. krivulja ponude (bilo individualne. Dakako. W.

7. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. naravno. jedna te ista cijena može. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Proizvođač. 7. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. mora posjedovati monopolsku. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. odnosno tržišnu moć. Monopol. On. 2. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. mada to posebno ne naglasismo. može prakticirati diskriminaciju cijena. kada je riječ o monopolu.2. biti u uvjetima savršene konkurencije. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. međutim. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa.7. međutim. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Naime. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. 166 . značiti najrazličitije ponuđene količine. Dakako. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra.

U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. 7.2. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .7. prosječni prihod Granični prihod K 167 . Slika 72. Prema tomu. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. odnosno usluge.7.1. Ali. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena.

svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. a ne i na sve prethodne jedinice. 168 . Stoga. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. proizvodi output K. način maksimalizira svoj profit. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. poznati nam. Na taj. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Monopol. Slika 73. Ali. prosječni prihod. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB.7.

osim posljednjeg. Ne zaboravimo. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 .7. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. ali i većim. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. alokacijski efikasnim outputom. Pretpostavit ćemo da je. b) Moguće ironično. ponajprije. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Ali. te outpute koje odbacuje monopol. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama.2. ali povećanje profita. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude.8. Sada svi kupci. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. odnosno savršena konkurencija. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. 7. prije svega. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. znači proizvodnju većeg.

monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Međutim. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Nije teško zaključiti da: 1. Slika 74.7.

U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. poznata nam ekonomija razmjera. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. većeg outputa jest X neefikasnost. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Riječ je o traganju za rentom. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. u određenim slučajevima. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Međutim. mogu monopolski output. izaziva dodatne troškove. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. "rent seeking behavior". dakako. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. Razlozi za to vjerojatno postoje. ali i ekonomije cilja (economies of scope). evidentno. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. to nije sve. Ekonomije cilja se. Ali. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Zaštićeno od konkurencije. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Monopol. učiniti većim od onog konkurencijskog.7. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. aktivnosti koja. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Doista. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. 171 . pak. a zbog zaštićenosti od konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Naime.

monopol igra pozitivnu ulogu.) obara prosječni ukupni trošak. Slika 75. a monopolski output veći od konkurencijskog. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. Sve to. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Ali. 172 . pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. u nekim slučajevima. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. proizvodnja bijele tehnike. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. itd. zamjećujete. Prema tomu. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja.7. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška.

7. 173 . Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. baš kao i monopol. baš kao savršena konkurencija.7. U drugom slučaju. s opadajućom krivuljom potražnje. bez ikakvih ograničenja. dakle. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali.3. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. Nesavršena.1. dakle. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. Drugo. ne identično dobro. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije.3. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. TRŽIŠTE DOBARA 7. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. ponajprije. Valja dodati. monopolistička konkurencija. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. radi se o oligopolu. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. konkurenti. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. U prvom. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. dakako. Novi se. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. Stvarna su tržišta. Monopolistički konkurenti proizvode slično.

dakle.1. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Slika 76. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol.3. 7. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. On. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.1.7. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. 174 .

7. Nova će poduzeća privući dio kupaca. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Slika 77. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju.1. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Naime. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Prema tomu. Ekonomski profit se smanjuje. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Ova je idilična situacija.3. međutim. sasvim sigurno. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. Budući da je prosječni prihod. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno.2. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. nove konkurente. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K.7. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.

mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Kapacitet je. dakle. Drugim riječima. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Najčešće je to ekonomija razmjera. Monopol i monopolistička konkurencija. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak.7. razlike ipak postoje.3.minimalni prosječni ukupni trošak. istovremeno. Uopće. znači pojavu suvišnog. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. neiskorištenog kapaciteta. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Nadalje. naime. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. međutim. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra.2. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Ali. Nadalje. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. 7. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. i dobrim supstitutima. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol.

On je "price maker". određuje cijenu. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. preuzme vodstvo u cijenama. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova.2. 7. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Monopol "pravi".1. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Ovdje ima mjesta i za sukob. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Prvi je tzv. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Problem međusobne ovisnosti. Ovakvi su 177 . Ono određuje i mijenja cijenu. Manja poduzeća. dominantno poduzeće. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. itd. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija.3. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. vodstvo u cijenama. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Očigledno. On je "price searcher".7. ali i za suradnju. a ostali ga u tome slijede. Međutim. s tim u svezi. patenata. također. najčešće ono najveće. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i.

veličina outputa. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. prestanak sporazuma. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. povećavajući output iznad dogovorene kvote. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Slika 78. 178 . povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Ne samo zbog toga što ih.7. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. najčešće.

2. a tvoj partner to odbije učiniti. 7.3. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. i B.B. Tijekom istrage ustanovi se da su A. A. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.7. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale.2. budući da je odbio priznati. U tom smislu svaki igrač. Istražitelj stoga smjesti A.A. nema. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. TRŽIŠTE DOBARA 7. čeka zatvorska kazna od osam godina.A. ne mogu komunicirati i. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. Zatvorenikova dilema Igra se.1. i B. Teorija igara može se. a partnera.2. Svaka igra.B. poštujući pravila igre. dakako.B. pretpostavljate. odvija u prilično neugodnom ambijentu. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. Čvrstih dokaza. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.A.B. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. Prilično složena situacija budući da A. dakle. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. 179 . osuđeni samo za posljednju provalu. i B. i B. međutim.A.2. zbog nedostatka dokaza." Zatvorenici.3. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. vjerojatno. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti.

B. 8 god. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. prizna. A.A. ne prizna. 8 god. prizna. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1.B.A. 1 god. a B. u svakom slučaju.7. B. A. A.. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. B. B. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A.B. Svaki je od igrača odigrao igru.A. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre.A. prizna tada. A. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.B. B. B. Ukoliko. odnosno strategije. 4 god. 2 god. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.B.? Ukoliko B. B.A. ne prizna 4. B. i B.B.B. strategije Ne priznati Ne priznati B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. vodeći računa isključivo o 56 John F.B.B.A. A.B.A.A. Prema tomu. Oba zatvorenika priznaju 2. konačni rezultat.B. 1 god. 4 god. s punih osam godina. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. ne prizna. neprijeporno. I njemu se isplati priznati. pak.B. strategije Priznati Priznati A. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. Dakle. Na koji način razmišlja zatvorenik A. Nash. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. 180 . matematičar. 2 god. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.A. A. meni se isplati priznati.

Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". str. 357. Moguće su . poduzeće B vara. grubo rečeno. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). Inc. mogu birati između dvije moguće strategije. Oba poduzeća varaju 3. Addison-Wesley Publishing Company. kao i u zatvorenikovoj dilemi.2. dakle. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. I ovdje su..2. veći ekonomski profit. u pitanju dva igrača koji. ne varati.2. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. poduzeća B ne vara 4. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Poduzeće A vara. New York 1990.3. Poduzeće A ne vara. Naime. Oba poduzeća ne varaju 2. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. M.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. dakle. 7. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat.7. Ali. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. na račun konkurenta. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. sljedeće četiri situacije: 1. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. Ali. varati) i pridržavati se sporazuma.: Economics. 181 . TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu.

Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. I konačno. mora varati. ukoliko poduzeće B ne vara. I opet. varati. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. istovremeno. dakako. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. tu doista nema dileme. pak. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Svaki "niski udarac". Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Zajedničkom interesu treba. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. naime. vremena da bi se profilirao. Dominantna strategijska.7. 182 . sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. imaju dovoljno. A naša ga poduzeća. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. na sreću ili nesreću. Poduzeću A se isplati. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. I njegova najbolja strategija je varati. Pokušajmo je otkriti. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Izigravaju li.

primjerice.7.1. T. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Uopće. Jedna je od njih. Oxford University Press. 183 . Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Od vas se. 1960. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.: The Strategy of Conflict. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. New York. 7.4. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.4. međutim. Prema tomu.58 Ukoliko. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. dakle. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv.

ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Sljedeća će tablica pokušati. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. monopolistička konkurencija. trošak Monopolski profit Cijena>min. 90% npr. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .PUT Cijena>Gran. na koncizan način.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. pružiti potrebitu informaciju.7. PUT Cijena>Gran. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. Tablica 27. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. trošak Normalni profit Cijena> min. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.2.PUT Cijena>Gran. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. PUT Cijena=Gran.. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak.4.) vrijednosti ukupne prodaje. 7. trošak Ekonomski profit Cijena >min. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. oligopol.

oligopol ili monopolistička konkurencija. najniži trošak i cijenu. Naime. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Ili. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. iste zapremine motora i iste boje.7. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. Kada je prirodni monopol u pitanju. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Prema tomu. a potrošači će. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Ali. Ali. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. konkurencije jest idealan. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . istoga kroja i iste boje.

.

naime. dakle. odnosno čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. alati. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni.8. Poduzetnik. poluproizvoda i sirovina čine kapital. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. preuzima rizik 187 . Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. dakle. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). vode itd. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Valja. najrazličitiji uređaji i oprema. kapital. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. novčana sredstva. ne znači novac.1. zemlja i poduzetništvo. zgrade. rudna bogatstva. Dakle. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. To su rad. strojevi. ali i zalihe gotovih proizvoda. Kapital. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik.

a poduzeća ih kupuju. prije svega. Tržište. Vrijedi. odlučnim.2. Poduzetnik. dakle. 188 . FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. a vlasnik zemlje rentu. Riječ je o samosvojnim. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Domaćinstva. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza.8. Vlasnik rada ostvaruje plaću. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. naravno. onaj ekonomski. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. naravno. u prvi mah. vlasnik kapitala kamatu. Ali. Renta. 8. naravno. pak. dakle. nije za bojažljive i nesklone riziku. odnosno proces njihove proizvodnje. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. Poduzetnici su. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha.

tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Prema tomu. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Slika 79. Vrijedi i obrnuto. Dohodak = C ⋅ K. Vrijedi i obrnuto. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). 189 . tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto.8.

izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. za razliku od transferne zarade. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Ili. "kruh nad pogačom". Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. kako se to zna reći.8. 190 . U pravilu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Vrijedi i obrnuto. Slika 80. Ekonomska je renta. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. To je onaj dio dohotka koji.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude.8. dakle. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. njegova ponuda savršeno neelastična. kada je. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. Slika 81. 191 . a vrijedi i obrnuto.

kapital ili zemlja) izvedena. međutim. naime.3. 192 . Poduzeća. Zapitajmo se. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. derivirana potražnja. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit.8. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. 8. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. potražuju čimbenike proizvodnje.

∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda.8. jednostavno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Čimbenik Ili. a ostali su inputi fiksnog karaktera. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. 193 . o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. Naime. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. Prema tomu. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . Ukoliko povećavate inpute rada. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo.

∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika.8. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. Prosječni je trošak inputa. jednak cijeni inputa. 194 . jednostavno. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. po logici stvari.

Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Optimalna. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .3. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.1. Količina zaposlenog inputa će se. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. pak.8.

Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Prema tomu. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6).8. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika.

U ovim naročitim uvjetima. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Tržište je outputa savršeno konkurentno.savršeni konkurent. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 .8. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Podsjećamo. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Međutim. Međutim. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Naime. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . uvjetima savršene konkurencije. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru.

Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.kupac inputa . 198 . Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Monopson Razmotrimo.3. 8. Slika 83. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.2.8. Poduzeće.ima određenu tržišnu moć. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. međutim. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa.u stanju utjecati na cijenu inputa. Ukoliko poduzeće . međutim. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada.kupac inputa .

Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Tablica 29. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. a cijena rada 15. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Granični se trošak rada. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Međutim. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. iste veličine.monopsonist. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Uostalom. krivulja ponude rada jest 199 . naravno. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. međutim.8. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Prema tomu.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit.8. Slika 84. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. 200 . a pri onom inputu koji maksimalizira profit.

Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. dakle. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson.8. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Dakle. postojanje krivulje potražnje. ne znači. 201 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. međutim. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Naime. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Ovakvo ponašanje ne znači. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. I konačno. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška.

Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. 8.4. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.8. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Prema tomu.4. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.1.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Ne postoji krivulja potražnje za radom. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .

granični prihod proizvoda rada se.4.8.2. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. Ukoliko je dotični input rad. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Dakle. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. 203 . Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. = Granični trošak. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.

.

60 Vidjeti: Parkin..: Economics. Rast cijene rada izaziva. izazvati pad ponuđene količine rada.1. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. međutim. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. Addison-Wesley Publishing Company. u pravilu i u prvi mah. dva. prije svega. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. ponude rada. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. 205 .9. suprotna. kada je u pitanju ponuđena količina rada. M. rast ponuđene količine rada. Daljnji rast cijene rada može. Vrijedi i obrnuto.1. Međutim. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. 1990.1. ponuda rada ne postoji. a one se tiču. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. 391. Dakle. 9. i na tržištu čimbenika proizvodnje. Inc. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. kako ranije rekosmo. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu.. New York. str. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu.

To je bit učinka supstitucije. 206 . Iz tih razloga. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Upravo stoga.jest normalno dobro. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.9. Prisjetimo se. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Uporni rast cijene rada. pri relativno visokim cijenama rada. rast dohotka potrošača. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. ceteris paribus. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće.prodajom rada. Ponuđena količina rada raste. ponuđena količina rada opada. Ali. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. rekreacija. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. obrazovanje). 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. povećava potražnju za normalnim dobrima.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. međutim.kupci rada -. 9.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. 207 . koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. utjecati na cijenu rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. Pojedina se poduzeća .9.1. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu.

Ukoliko se. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Raste li cijena dobra ili usluge. Vrijedi i obrnuto. ceteris paribus. a) Poduzeće kupac .savršena konkurencija 9. Podsjećamo.9. dakako. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. a s njim i granični prihod proizvoda rada.2. i granični prihod poduzeća. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). u tom slučaju. granični prihod proizvoda rada. Raste. raste. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Vrijedi i obrnuto.1.1. 208 . Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.savršeni konkurent b) Tržište rada . uz ostale neizmijenjene uvjete. a sa njime.

raste li radna snaga. raste i ponuda rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo.2. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage.1.9. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. 209 . povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. uz ostale neizmijenjene uvjete. Dakle. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. 9. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada.2. Ponuda se rada smanjuje.

“62 Jednostavno rečeno. McGraw-Hill Book Company.1. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. 1989.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.3.: Introduction to Economic Principles. M. str. Ulbrich.. Sindikati. H.H. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova.. 9.. Međutim. New York. Primjerice. 62 Mabry. 210 . te nastojeći povećati cijenu rada.. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. povećanje cijene rada. s tim u svezi. R.9. te stoga i manji broj članova sindikata.. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. 203. ceteris paribus. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. Smanjenje će ponude rada izazvati.

lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. pretpostavimo. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). drugih troškova. itd. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom.. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. 9. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. nemate. podizanje radnog morala. TRŽIŠTE KAPITALA 9. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom.1.2. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. godinu dana) i. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. osim troškova leasinga.9.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. 63 211 . Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. To ukratko.2. postoji i druga opcija .

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Neprijeporno. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje.9.

međutim. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. Što. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. budući da ste ih uložili u banku. u ovoj novoj situaciji. životni vijek svakog od njih neograničen. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada.9. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Kako. donose kamatu od 10% godišnje. Investirate 213 . jednostavnosti radi. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona.

7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . kada je u pitanju kupovina kapitala. Tablica 31. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.9.  1200  U oba slučaja.3%. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.7% 20% 13. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.3% 26. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.3% 6. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.

Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.2.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Slika 91. te ste ih prisiljeni posuditi.9.2. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Posuditi 215 . 9.

aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. granična efikasnost kapitala > k'. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. zaobilaznu. Posuditi više znači opet. Upravo stoga. za odgođenu potrošnju. u pravilu. Prema tomu. moraju biti nagrađeni.3. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. koji čekaju. 216 . Kamata je nagrada za čekanje. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. Ponuda zajmova Potrošači.9.2. u tom slučaju. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. a ne odgođena zadovoljstva. Slika 92. Međutim. 9. štede. Uopće. odnosno štednja omogućuje tzv. upravo ovo čekanje. dakle. posrednu proizvodnju. dakle. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. Kada. koji.

9. kamatna stopa. Ukoliko. životna dob i. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. veću proizvodnju potrošnih dobara. očekivani dohodak. pretpostavimo. dakako. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . Slika 93.4.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova.2. 9. snažnoj savršenoj konkurenciji. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. ceteris paribus. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. 217 . Proizvedeni kapital omogućuje. na ovaj posredni način.

u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. dakako. zaliha nafte. njezina je količina ograničena. Slike 94. ona je imobilna i.3.. Kao što svaka općina. potencijalni dužnik. drugo.9. itd. 9. 218 . Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. Ponajprije. ugljena itd.

) ostaje ista. Slika 95. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. npr. dakle.3.9. Zakupac se. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje.potencijalni zakupac . Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.1. željenu količinu zemlje uz postojeću. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 9.. moći zakupiti potrebitu. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.će.2.3. 219 . tržištem određenu rentu.

Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 .9. zbog istog razloga. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. određuje visinu rente. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. ekonomska renta.

Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 1. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. 4. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Usredotočimo se. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. u ovom trenutku. 3. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 2. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 221 . O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. Stvarno. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog.1. Država realocira resurse. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Država obavlja preraspodjelu dohotka. 10.10.

Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. Primjer takvih dobara su ceste.1.1.problem slobodnog jahača. konačno. 222 . dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. miješana ili polujavna dobra. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. jednom proizvedeno. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. "free rider" problem . omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. pojava monopola. Ukratko. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. pojava eksternalija 3. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. sustav nacionalne obrane. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. proizvodnji.10. posredstvom tržišta izvedenoj. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. isključivo pravo njegove potrošnje. čisto javno dobro (npr. ceteris paribus. na raspolaganju svima. Nasuprot tomu. 10. parkirališta. svjetionici itd. parkovi i slično.

besplatno koristiti javna dobra. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. "free rider" je osoba koja besplatno. da je broj onih koji će se angažirati. Ili. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. i novčana sredstva. 10. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Zbog toga država igra ulogu realokatora. prema tomu. te pokušava osigurati. Zapravo. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. pak. Graničnu korist moguće je. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. pa. alokacijsku efikasnost. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili.1. u boljem slučaju. Isplati se. dakle. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta.1. ∆ Količina 223 . dakle.1. Prema tomu. Tržište.10. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. Dogodi li se suprotno. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. koristi javno dobro.

Tablica 32.1. 10. Zamjećujete. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Količina javnog dobra Ukupna korist .2.10. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.1.A Ukupna korist .A Granična korist .osoba A i osoba B.B Granična korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .

5 2 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 3 3.5 1 1.5 4 4.5 5 Količina javnog dobra 225 .10.

c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. 226 . Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Međutim. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Tablica 33. na ovu optimalnu razinu proizvodnje.10.

Primjeri eksternog troška. 10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte.1.10. prosuti trošak. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. dakle. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. Eksterni trošak. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”.2. 227 .

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

dohodak je ono što zaradite.2. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. proizvedena količina je KR. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. nejednaka je i raspodjela dohotka. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. dakle. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. Država. osim visokokvalificiranog rada. 10. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. realizirat ćete i relevantni dohodak.2. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. vrijedi i obrnuto.1. vrijedi za raspodjelu bogatstva. To. 10. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). na primjeru zamišljene ekonomije. te cijenama čimbenika proizvodnje. bogatstvo ono što posjedujete. ovise o količini inputa kojima raspolažu. Ukratko. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. dakako. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. kao kompromisno rješenje. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. Ukoliko. preuzima. Nažalost. Bogatstvo. u još većoj mjeri. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka.10. između ostalog. Ovakvo rješenje. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. 235 .

Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. dakle. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. 40% obitelji realizira 15% dohotka. Prva petina obitelji. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. Druga petina. Kumulativno. 236 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva.10. dakle. a to su one s najnižim dohocima. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka.

Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Dakle. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. 20% obitelji realizira 20% dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Ljudi 237 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. također. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti.10. Obrazovanje. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka.

npr. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. New York.A. str. Tako je. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. N.2.: Basic Economics. makar i na sažeti način. pa čak i sreća. 362. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka.. P. raspravlja o raspodjeli dohotka. 10. nije moguće zaobići problem siromaštva..10. Dyal. Macmillan Publishing Company.D. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. 343. Nordhaus.. "Mate".. str. Ukoliko se. Zagreb. 71 72 Samuelson. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera.. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. J. godini. Karatjas.: Ekonomija. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. 2000. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.A.. 1985. W. 238 . Oporezujući visoke dohotke. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.2.. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. granica siromaštva.

Dakle. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. 239 .10.

.

formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Macmillan Publishing Company. Naime. N. razina cijena miruje. stopa inflacije. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda... vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". Karatjas. odnosno stopa ekonomskog rasta. 176. proučava posebni ekonomski entitet . 1985. 11.ekonomiju u cjelini. str. međutim. J. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. New York. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . A.. jednostavno. te veličina bruto nacionalnog proizvoda.potrošača i poduzeća. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. INFLACIJA Inflacija (lat. itd. inflare . stopa nezaposlenosti.: Basic Economics. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. 241 . Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. 73 Dyal. Makroekonomika. određivanje cijena inputa. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu.11.naduti. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija.1.

Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice..b. 293.. a 0 baznu godinu.H.. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100.CPI)... n označavaju pojedine artikle košare dobara. 1989. Inc. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. str. 74 Vidjeti: Mabry. R..: Introduction to Economic Principles. Ulbrich... New York. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.11.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.. a a.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. Dakako. 242 ..H.. H. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.. McGrawHill. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju..

U četvrtoj godini. Godina 1. 3. 5.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .9% a u šestoj godini 37.5 122. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83.3 100 112.5 Zamjećujete. povećanje prosječne ili opće razine cijena. stopa inflacije jest postotna promjena. 6.5%. međutim. Kako. 2.5%. u odnosu na petu godinu. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. 243 . Prema tomu. u odnosu na baznu godinu. iznositi 11. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.11. u petoj 22. 4.87%.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. treća je godina bazna godina. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini .9 137.

reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. 244 . Pretpostavit ćemo. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih.5 − 122 . realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. Naime. međutim. mjera inflacije. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. Nasuprot tomu. Ukratko. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra.9 Postoji. sveobuhvatnija. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine.11.87% 122 . jednostavnosti radi. novčana. u pravilu. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . jedne godine. još jedna.9 · 100 = 11.

24 29600 U tekućoj je godini. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . Gornja formula upućuje na to da je.deflator 245 .24%. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.5 1500 1900 7600 900 18000 0. GNP . obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .11. u odnosu na baznu godinu. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.24%. upotrebom GNP-deflatora.24. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. odnosno stopa inflacije iznosi 18.

Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Poznati su stariji zagovornici ove teorije. Novac. primjerice. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. David Hume i David Ricardo. reći će oni.1. nije jedini uzrok inflacije ali je. Mnogi će.1. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Inflacija može. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. Međutim. prije svega. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. 246 . najvažniji. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest.11. svakako. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. monetarni fenomen. dakako. te psihološkim teorijama inflacije. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. međutim. stoljeća. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. odnosno količina novca u optjecaju.

Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Vrijedi. Q Udvostručite li količinu novca. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v .u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Možda će to jasnije predočiti tzv. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . fiksne veličine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. i obrnuto. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. udvostručit ćete i razinu cijena. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. U tom je slučaju.11. uz ostale neizmijenjene uvjete.

v=4. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. Ukratko. te kompromisne.1. te brzina novca opada. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca.1. u pravilu. Ovo povećava brzinu novca.1. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200.000 = P·Q 200. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. a time i manju brzinu novca. M·v 200. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. M = 50.11. te će rast nominalnog bruto 248 . ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. 11. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Naime. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno.000.000 . predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). posredstvom jednostavnog primjera.000. znači i nižu kamatnu stopu. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Kakve će posljedice.

taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 2 P·Q 200. M·v = 100. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. ne i razmjernog povećanju količine novca.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. Međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. Postoji. M·v = 100.11. Doći će do izvjesnog.000 · 4 P·Q 400.000 249 . neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 3 P·Q 300.000 I konačno.

sezonsku nezaposlenost. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. pak.2.1. međutim. koje. ne smatraju nezaposlenima a. Međutim. niti kao dio radne snage. te je. žele raditi. NEZAPOSLENOST 11. valja spomenuti kategoriju tzv. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. Nezaposlenost. budući da su prestali aktivno tražiti posao. misli na nezaposlenost rada. ali i nezaposlenih radnika. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. 250 . Različiti su uzroci nezaposlenosti. obeshrabrenih radnika. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. S tim u svezi. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. stoga. s tim u svezi. prije svega. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje.2. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost.

Naime. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. pad agregatne potražnje i. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. nažalost. tzv. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. frikcijska. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Dok frikcijska. Sve osobe koje. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. turističkih radnika. Ovaj tip nezaposlenosti.) čine sezonsku nezaposlenost. ciklička nezaposlenost. građevinskih radnika itd. a povećati potražnju za drugima. dakle. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. ne treba posebice zabrinjavati. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. međutim. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. Potražnja postoji. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. ali ne i odgovarajuća ponuda. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. s tim u svezi. 251 . koji. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju.11.

pri datoj kamatnoj stopi. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. u tom slučaju. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. smanjivanje vrijednosti tzv. 252 . New York. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. M. Osim one neposredne .pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. kriminala. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina.11. itd. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. a stopa nezaposlenosti se. riječ je o punoj zaposlenosti. ljudskog kapitala 76.). Ukratko. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. Vidjeti: Parkin.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. AddisonWesley Publishing Company. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji.: Economics. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. 1990. međutim.

Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti.W. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Obrnuto. naime. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. ustvrditi kako izravni.2. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće.11. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. 253 .2. Dakako. Slika 104. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Suvremena će ekonomska pozicija. vrijedi i obrnuto. Proizlazi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. međutim.

(4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). pak. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. u kratkom vremenskom razdoblju. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). prirodnoj stopi 254 .11. a vrijedi i obrnuto. stopa inflacije manja od očekivane (2%). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. odnosno postoji puna zaposlenost. Ukoliko je stopa inflacije. Ponovimo. jednaka očekivanoj. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. Ukoliko je. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. Nasuprot tomu. U dugom vremenskom razdoblju.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106).3. dvostrukog računanja. kao inputi. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. 11.11. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. najčešće tijekom jedne godine. koje se. dakle. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Slika 106. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa.

godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995.. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. . dakako. bilježi tendenciju rasta. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. dakle. Realni bruto nacionalni proizvod. Realni bruto nacionalni proizvod. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. Realna stopa rasta u 1996. kao što znamo.+ Kn · Cn Dakako.. Ona. unatoč većim ili manjim oscilacijama. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. Upravo stoga. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. koje. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. znači ekonomski rast. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. 256 . dakle.11. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod.Realni GNP u 1995. Bruto nacionalni proizvod se. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost.

izabrali smo pristup dohotka. Slika 107. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz.1. 11. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. dakako. 257 .3. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. Oba će pristupa. Odlučimo li se za donji kružni tok.11. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. značiti isti rezultat. nažalost.

Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda.1. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. Dakle.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. međutim. i promjene zaliha i to kako inputa. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. za razliku od uobičajenog poimanja. olovaka itd. automobili itd. Ova. ekonomist. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. mlijeka. tako i outputa. Pristup trošenja Ovaj pristup. finalnih dobara i usluga. alata.3. poluproizvoda. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. najrazličitijih uređaja i opreme. hladnjaci. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija.1. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. pak. međutim. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. 258 . mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. ceteris paribus. i investicije.11. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. ponovimo. Smanje li se.

Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). stoga. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. dobit ćete neto privatne domaće investicije. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Zamjećujete. neto izvoz može biti i negativan. međutim. Naime. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. transferna plaćanja. radi se o domaćim investicijama. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Isključena su. naime. I konačno. Transferna plaćanja nisu. 259 . Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. državne su investicije dio državne potrošnje. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. kao dio bruto nacionalnog proizvoda.11. Neto izvoz (Ex . Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. istrošenog. provedbu zakona. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Riječ je i o privatnim investicijama. funkcioniranje obrazovanja itd. amortiziranog dijela realnog kapitala.

Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Zapitajmo se. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. prema tomu. 260 . Neizravni porezi predstavljaju.2. Stoga ih. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije.1. dohodak države. svakako. bit će oporezovan. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. naime. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. renti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu.11. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Agregatni dohodak će.3. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. dijelom biti potrošen (C). GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Tri su moguća načina njegova korištenja. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. dakako.

Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.Im = GNP = C + S + T. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.1. 11. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .Im = S + T. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. prihode.11. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.Transferna plaćanja).bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. 261 . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju.3. imovinu) poreznih obveznika. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . C + I + G + EX .3. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX .

D. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Irwin.1989. Valja izjednačiti aktualne investicije.. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. Inc. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. istovremeno. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom."79 11. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product .11. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. 548.. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. Pri tome.. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Stabilnu razinu vode.2. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. 262 .GDP). na drugoj ističe.: Economics. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. neto porezima i uvozom. Boston .3. str. N. rast će njena razina.

razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima).11. Dakle.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. GNP . Nasuprot tomu. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. On. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Prema tomu. dakle. amortizirane elemente realnog kapitala. Riječ je. 263 . Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. o bruto privatnim domaćim investicijama.

PI). Do raspoloživog dohotka (Disposable income . POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. kamate na javni dug. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. u pravilu. te dodate nezarađene. ali su primljeni. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. Riječ je. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. u obliku dividende. Događa se to. ali ne i primljen. 264 . pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. Istovremeno.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). itd). valja oduzeti osobne poreze. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. Od osobnog dohotka (PI). raspodijeljeni dioničarima itd. mirovine.4.DI) preostaje samo jedan korak. o doprinosima za socijalno osiguranje. kao što mu i ime kaže. 11. o korporacijskim profitima koji nisu. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. NI -Zarađeni. posredstvom transfera. ali primljene dohotke. PI . osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji.11. ali ne i primljene dohotke. primjerice.

. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". 265 . Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. vrh. To su ekspanzija. nije lako predvidjeti. ali ih je lako uočiti. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. kontrakcija i dno. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Slika 108. naravno. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje.11.. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija.

U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza.4. 11. D. Spomenimo. međutim.. čije nas promjene zanimaju. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). Washington. 192. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. str. The Brookings Institution. 81 Okun.: Basic Economics. te postoji puna zaposlenost. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. Okunov zakon. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa.80 Kada. kada vi. govorimo o dnu. M. u kontrakcijskoj fazi. Macmillan Publishing Company. izgubite zaposlenje tada je to depresija". realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. Jedna od važnijih. 1985. jest nezaposlenost. Karatjas. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda.C. A. 1970. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. New York. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Ponovimo.1.: The Political Economy of Prosperity. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.11. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. s tim u svezi. Nazvan prema prezimenu autora. N. J. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope... A. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija.. 266 .

4. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. iznimno. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Riječ je.11. Naime. dakle o kontrakciji koju. ruku pod ruku. 11. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. u odnosu na potencijalni. pa čak i nulte. ne tako rijetke. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. stopu inflacije. prati inflacija.2. pak. 267 . tijekom vremena. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. izuzetke. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. Niske. eventualno i negativnu. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. Međutim. a kontrakcija nižu. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. s visokim stopama inflacije. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. Ekspanzija znači višu stopu inflacije.

.

1. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. nezaposlenosti i inflacije. agregatna potraživana količina 269 . inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. poduzeća. AGREGATNA POTRAŽNJA 12.Im) pri danoj razini cijena. Model. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. kontrakcije.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. između ostalog. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo.1.12. Ili. država. 12.1. GNP = C + I + G + (EX . agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX .

uslijed promjene razine cijena. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. pak. mjerene GNP-deflatorom. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. izražen kao realni GNP. Kao i krivulja individualne ili. Višoj razini cijena. Naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Slika 109.12.

povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Dodatna će kupovna moć. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Pad kupovne moći. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Ukoliko razina cijena raste. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Ukoliko razina cijena poraste. Obrnuto. pad razine cijena znači. Dakle. što gotovog. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. što depozitnog novca. ceteris paribus. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. smanjivanje količine realnog novca. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 .12. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. za 25%.

ceteris paribus. Potrošači. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. obara kupovnu moć stanovništva. Rast cijena. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu.i njihovu veću potražnju. 3. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. naime. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. jeftinijim inozemnim dobrima. Vrijedi. te se povećava agregatna potraživana količina. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i.12. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. dakako. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza.zajmovnih fondova . povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. Rezultat su niže realne kamatne stope. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. smanjuje količinu realnog novca i. 272 . Obrnuto. Pad cijena. Ovakva situacija znači pad izvoza. te investicijsko trošenje. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . te rast uvoza. dakako. i obrnuto. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. s tim u svezi. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa.

međutim.2. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. te učinkom vanjske trgovine.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Brojni su.12. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. Slike 110.

znači i rast agregatne potražnje. 2.12. odjećom. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Dodajmo. ceteris paribus. očekivanja izazvati. vrijedi i vice versa. Rast poreza. 5. izaziva pad raspoloživog dohotka. pad agregatne potražnje. 274 . praćen rastom raspoloživog dohotka. ceteris paribus. Naime. vrijedi i obrnuto. 4. uz ostale neizmjenjene uvjete. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. a time i agregatne potražnje. znači i povećanje agregatne potražnje. ceteris paribus. Dakako. Pesimistička će. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. te brojnim drugim dobrima i uslugama. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. znači i veću potražnju za hranom. Veći broj ljudi. Porezi Rast poreza će. naime. ceteris paribus. pak. izazvati pad agregatne potražnje. Pad poreza. vrijedi i obrnuto. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. Naravno. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. stanovima i kućama. 3.

8. Pad će kamatnih stopa. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. kamatne stope zabilježe rast. 275 . Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. 7. Promjene količine novca izazivaju. uz ostale neizmjenjene uvjete. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. S druge strane. Vrijedi i obrnuto. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. koje su posljedica promjene razine cijena. znači i manju agregatnu potražnju. na novčanu masu. dodatni. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka.12. izazvan padom državnih transfera. a time i na agregatnu potražnju. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. povećati agregatnu potražnju. Međutim. stoga. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. Pad raspoloživog dohotka. Rast transfernih plaćanja. međutim.

12. isključuje cikličku nezaposlenost. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. s tim u svezi izazvane. 276 . Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. s druge strane. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti.1. predstavljene GNP-deflatorom. AGREGATNA PONUDA 12. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. postoji i samo jedna. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. mjerenog realnim GNP-om. Puna zaposlenost.2.2.12. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. pod utjecajem promjena razine cijena. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa.

Očigledno. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111.12. Naime. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Dakle. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Primjerice. njegov output ostaje neizmijenjen. konstantne veličine. 277 . a posebice cijene rada (plaće). dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena.

Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator).12. Rast cijena finalnih dobara i usluga. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. do tada neiskorišteni kapaciteti. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. Pri tome se angažiraju i suvišni. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. 278 . U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. uz neizmijenjene cijene inputa. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112.

strojevi. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Riječ je. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. zbog razumljivih razloga. oprema. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. 1. o "pregrijanoj ekonomiji". Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . dakako. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . i agregatna ponuda.12. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. a s njime i agregatna ponuda. Više kompetentnih. i kvaliteta radne snage.2. 12.2. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Važna je. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. ceteris paribus. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. 2. 3. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti.

ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. ceteris paribus. Naravno. 5. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. 280 . Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. u pravilu.12. dakle. povećanje agregatnog outputa. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Rastu agregatne ponude pogoduje. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. tj. 6.

Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. ceteris paribus.12.3. 1. Rast plaća.2. 12. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Vrijedi i vice versa. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. 281 .

12. Zamjećujete. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Rast cijena sirovina. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. znači pad kratkoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. promjene cijena inputa. pak. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. u dugom 282 . Pad cijena sirovina. Dakle. ceteris paribus. Slika 114.

Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana.3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Međutim. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Slika 115.12. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. 283 . Rezultat je neizmijenjeni agregatni output.

Neplanirano smanjenje zaliha.3. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. između ostalog. podiže razinu cijena. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. i rast nezaposlenosti. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 12.12. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. 284 .1. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. poput plime. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Agregatni manjak dobara i usluga. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116.3. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. 12. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. 285 . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.2.12. odnosno potencijalnog GNP-a. dakle.

Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. dakle.3.12. 12. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. 286 . znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.3. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.

M. nefleksibilne. plaće rigidne. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. prekomjerne nezaposlenosti.12. Interest. dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118.4. 12. kamate i novca (The General Theory of Employment. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. godine 287 . kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa.3. Isti uzrok. and Money) objavljeno 1936. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. prije svega. Najznačajnije životno djelo J.

Državna intervencija.potrošnje (C) i investicija (I). Posredna. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. pada agregatne potražnje. u smislu povećanja agregatne potražnje. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). pak. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. 288 . Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice.12. prije svega. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. može biti neposredna i posredna. Slika 119. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje.

Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. Macmilann and Co. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.5. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju.. 289 . 121. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. s tim u svezi. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". kao što ranije naznačismo. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama ..: The Life of John Maynard Keynes. London. Ova.. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći .12. 12. Saya i drugih. 85 Harrod. Ricarda. Spomenimo. Poznat i kao "francuski Adam Smith". te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost.F.85 zovu ekonomika potražnje. Prema tomu. R.3. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. 1951. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. str.

87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. Inc. 87 Vidjeti: Hyman. 290 . privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.1.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. pad cijena inputa. 2.: Economics. 623. Richard D. MA 1989. uslijed pojave nezaposlenosti.5.Irwin. s tim u svezi. N. str.3. D. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Nova.. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.. Slika 120. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. Boston.

i ciklička nezaposlenost.88 88 Vidjeti: Hyman. te se ravnoteža. N. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. s tim u svezi.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. Boston. str. rast cijena inputa. Inc. 624. 4.Irwin. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.5.. Richard D. 291 . naime. Slika 121. MA 1989.12. D. u uvjetima pune zaposlenosti. Rast nezaposlenosti .: Economics. 12. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će.. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog.2.javlja se. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. uspostavlja u točki R 2.

proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. 292 .12. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Nova. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. 4.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. itd. Naša je. 293 . Međutim. Našu ćemo pozornost. kao što rekosmo ranije. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. 13. životna dob članova domaćinstava. očekivani (budući) dohodak. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. Ona. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. na sljedećim stranicama. Prema tomu.13. dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. istovremeno. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak.Im).1. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Naime. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C).model agregatnog trošenja . investicije (I). POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. odluka o tome koliko štedjeti. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. držeći razinu cijena stalnom veličinom.istraživat ćemo. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže .

odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. granična sklonost potrošnji jest promjena.1. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. 294 . Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka.1. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. u pravilu i u prosjeku. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi.13. upravno razmjerni odnos. Ili.

Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje.13. Ili. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. štednja je negativna. granična sklonost štednji jest promjena.

U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.93 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.05 0.07 0.3.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.40 -0.84 Prosječna sklonost štednji -0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .40 1. a granična sklonost štednji 0. U tom je slučaju štednja negativna.7.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.87 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.13 0. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.05 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .

297 . vrijedi i obrnuto.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. pak. Naime.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. ušteđena. Trećega nema. odnosno Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost štednji.13. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. Upravo stoga. Granična sklonost potrošnji = 1 . dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Granična je sklonost štednji (0. Dakako. stoga. Podsjećamo. Prema tomu. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost potrošnji . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste.

a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.13. 298 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. naime. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). Taj pravac. U slici 122.

Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. dakle.7 DI S = . Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Ovaj dio potrošnje.7 ⋅ DI). jest autonomna potrošnja (Ca).7 + 0. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. 299 . Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0.C. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. vrijedi i obrnuto. budući da je S = DI .0. Na slici 122. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. korespondirajuća funkcija štednje. glasi: Štednja (S) = DI .3 DI . dakako.13.7 .

2. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T).odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. i obrnuto. rast dohotka. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. 300 . odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja.1. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S).ukupnog raspoloživog dohotka. Istovremeno. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. dakako. Dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Naime. međutim.13. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Dakako. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Može li se. Potrošnja i realni GNP . moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . odnosno bruto nacionalni proizvod raste.8 raspoloživog dohotka. Vrijedi. također. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. GNP = C + S + T. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.

Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.4 = = 0. Slika 123. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.5 1 1. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.5 2 2. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.4 0.8 1.4 novčane jedinice.8 realnog raspoloživog dohotka. odnosno 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. 301 .13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.2 1.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.

poluproizvoda i sirovina). Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. dakle. kada. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. alata. strojeva.2. Podsjećamo. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro.graničnu efikasnost kapitala. najrazličitijih uređaja i opreme). Slika 124. Kupovina. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. 302 . odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . odnosno investicija.13. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.

pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. 303 . Obrnuto. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. dakle.13. općenito. Vrijedit će. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. dakako. ceteris paribus. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. i obrnuto. Prema tomu. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Vrijedi. npr. primjerice. ceteris paribus. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. i obrnuto. očekivani pad profita. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. neki su čimbenici (očekivani profit. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. poduzeća očekuju. Međutim. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. veličina amortizacije. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran.). Međutim. Prema tomu. krivulja potražnje se pomiče udesno. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Ukoliko. veličina amortizacije. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje.profitabilan. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital.

ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Budući da je. međutim. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija.očekivanom profitu. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Činjenica je. dakle. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Možda očekujete da će investicije. dakle. baš kao i potrošnja. Upravo stoga. Investicije ćemo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. 304 . suvišnih kapaciteta. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” .13. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih.

Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. 13. Državnu potrošnju. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. itd. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. određuju političke odluke nadležnih skupština. pa.3. zdravstva. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. provedbu zakona.13. dakle. 305 . Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. funkcioniranje školstva.

13. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.4. 306 . NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

4. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3.smanjuje izvoz. naime. Obrnuto. 307 . izvoz će biti veći.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . veći izvoz. i obrnuto. Austriji. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. rastu i primjerice. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. izvozne mogućnosti Hrvatske. Veći inozemni realni GNP značit će. ceteris paribus. naravno. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2.13. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Tečajevi.1. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Izvoz nije funkcija domaćeg. revalvacija . Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Njemačkoj itd. Vrijedi. Suprotno tomu. Devalvacija. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz.

Prema tomu. veći uvoz. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. 13. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. Tečajevi. Uvoz će. veći uvoz. ima za posljedicu rast uvoza. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. 308 .13.2. Rast domaćeg agregatnog dohotka. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. međutim. uz ostale neizmijenjene uvjete. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. ceteris paribus.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Veći domaći realni GNP znači. ceteris paribus.

naime.4. Zaključujemo.3. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Revalvacijom se. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. da je i neto 309 . reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Uvoz. Obrnuto. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.13. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. 13. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Pretpostavimo li da se povećava. uz ostale neizmijenjene uvjete. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz.

13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slike 130. 310 .

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. nadolje i ulijevo. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. Nasuprot tomu. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Slika 131. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. 311 . npr. pak. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. ceteris paribus. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. Obrnuto.13. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. rast će izvoza. neto je izvoz pozitivan. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. te neto izvoz postaje negativan.. Kao što je već rečeno. rast će uvoza. devalvacija.

.

313 . Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. nazivamo funkcija agregatnog trošenja.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. 14. međutim. Sada smo. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično.14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. pri datoj razini cijena. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). 314 . nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. stoga i neto izvoz. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. pa. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. te su predstavljene kao fiksne veličine. dobit ćete agregatno trošenje. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. potrošnja su i uvoz. U pretposljednjoj koloni tablice 39.

iznosi 200 novčanih jedinica. u našem primjeru.14. naravno. To je. ali i (autonomni) dio potrošnje. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Autonomna potrošnja. Izvjesna. samosvojna trošenja. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. državnu potrošnju. Ovdje valja ubrojiti investicije. 315 . Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. pri svim razinama realnog GNP-a. izvoz. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Prvu skupinu čine autonomna. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. naime. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine.

Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. Ili. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Razlika. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. pak.2 novčane jedinice. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. upozoravamo na to. određuje kut C+I+G+EX krivulje. 316 . Uvoz. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Oduzmete li. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX).2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . ponavljamo. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.2 = 0. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica.2.7 0. Ili. to je promjena.7 novčanih jedinica.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.14. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. Dakle. iznosi 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. Prema tomu.7.5.

sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. međutim. Ne zaboravimo.14. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0.5 kuna porasta induciranog. granična sklonost trošenju. 90 91 Ubuduće. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . 317 . dakle. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. Graničnu sklonost trošenju moguće je. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja.5. skraćeno. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. Dakle. odnosno krivulje agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. odnosno agregatnog trošenja.

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . Taj pravac. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.2. 318 .RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. 14. naime.14. Tablica 39.

2. zalihe se. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. Makroekonomska ravnoteža . Prije presjecišta. Podsjećamo.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 14. Ove će disproporcije.14. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134.1. osim u točki ravnoteže. 319 . U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.

stoga. niti padaju kada je agregatno 320 . niti rastu. Zalihe (gotovih proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. poluproizvoda i sirovina). povećanje realnog GNP-a. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40.

dakle. Makroekonomska ravnoteža . moguće je objasniti i pomoću. 14.2. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. Tablica 41. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . paušalni porezi (lump sum taxes).14. Koristeći podatke iz tablice 39.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini.tzv. pa. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. ravnotežni realni GNP. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju.2. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.I + G + EX = S + T + Im. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . 321 . Obrnuto. Stabilni.

14. Slika 136. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. stoga. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). 322 .

kada je. Posljedica je rast zaliha.60 .30 Dakako. 323 . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. neto poreza i uvoza.I . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .30 = . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. zbroj investicija. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.40 . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.NX = S . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. Kada je realni GNP veći od 400.(G . dakle.T) . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. neto poreza i uvoza.I .Im) + ( G .I .30 = 70 . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. investicije. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. Dakle. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .T) = S .(Proračunski deficit) . te proračunskog deficita. Deficitarna trgovačka bilanca = S . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).14.

povećaju za 100 novčanih jedinica.3. Promjene autonomnog trošenja (investicija. ali koje ne mijenjaju njen kut.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. državne potrošnje. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.1. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. 14. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.3. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Neka se planirane investicije. Tablica 43. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. a zbog očekivanja viših profita.

pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Također. u obama slučajevima. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. naravno. Vrijedit će. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600.14. 325 . Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). i obrnuto. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0.5. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.

granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Vrijedi i obrnuto. granična sklonost potrošnji 2. Ovo. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.14. ceteris paribus. pad granične sklonosti potrošnji. uz ostale neizmijenjene uvjete. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.granična sklonost uvozu.3. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. obrnuto razmjeran. granična porezna stopa. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Raste li. Naime. znači manji raspoloživi dohodak. Rast granične sklonosti uvozu. 326 . dakako. dakle. manju graničnu sklonost potrošnji i.2. pa. granična sklonost uvozu 3. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači pad granične sklonosti trošenju. manju graničnu sklonost trošenju. Obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. izaziva pad granične sklonosti trošenju. ceteris paribus.

Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 .    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.2.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.7  .875 raspoloživog dohotka.14. Granična 5 20 = 0. te graničnu sklonost potrošnji. Ravnotežno agregatno trošenje. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.875  . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. Tablica 44. Međutim.

8 328 .875 ⋅ (1-0.875 ⋅ 0.57 17.t)] ⋅ Realni GNP.5. udio poreza u realnom GNP-u. Potrebito je. možda. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.42 60.14 25. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.t) ⋅ Realni GNP. Granična porezna stopa neka iznosi 0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.72 457. Budući da je DI = (1 .43 182.7-0.t)] = 0.29 365. dakle. Neto porezi su. 8.0.2=0.28 42.5.15 548.85 51.875 ⋅ 0.2) = 0.0857) = 0.71 34. graničnu poreznu stopu i.14. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0. Tablica 45. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. [ GSP ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.86 274.0857. Ili. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).875 (1 .58 640.7.00 91. stoga. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .8 = 0.57% realnog GNP-a. međutim. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.5).9143 = 0.

7 realnog GNP-a. s . Budući da granična sklonost uvozu jest. odnosno ravnotežni realni GNP. C = 30 + 0. kut krivulje agregatnog trošenja. stalna veličina (0. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.8) .8 realnog GNP-a. Ili.8. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.875 raspoloživog dohotka. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. ∆ Potrošnja 80 = = 0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. u prvom slučaju. 0. u obama slučajevima. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.2) ]. 329 .dakle. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.GSU (0. Uočili ste. bilježi rast i iznosi 0. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. S prvobitnih 0.5 ona skače na 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.8 ⋅ Realni GNP. ravnotežni realni GNP iznosi 500. ravnotežno agregatno trošenje.6.6.14. a zbog rasta potrošnje.6 [ GSP (0.8.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. međutim. stoga. Raste.

14.4. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Što će se.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . naplatiti odgovarajuću kamatu.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.1143 realnog GNP-a. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. Pretpostavimo da ste. Granična je sklonost štednji iznosila 0. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. međutim. smanjili potrošnju i povećali štednju.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .14. uloživši je u banku. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.875 raspoloživog dohotka. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.

2344⋅ (1 0.125  . Predstavimo novu situaciju. odnosno 0. = = 0.125 ⋅ (1 .125 ⋅ (1 . štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. Provjerimo navedene tvrdnje.30 + [ 0.57 17. Prema tomu.29 365.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. ∆ Štednja 11.0. 331 .43 = 0.0.85 51.15 548. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.0857) ] ⋅ Realni GNP.0857)] ⋅ Realni GNP.42 60.1143.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.72 457.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .15 38.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.2344 raspoloživog dohotka.7656 ⋅ (1 . Tablica 46. poveća granična sklonost štednji i. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0. međutim.86 274.14.875 ⋅ (1 .0857) = 0. dogoditi ukoliko se. stoga.57 -7. ceteris paribus.58 640.43 Naime.125 ⋅ 0.29 15.0.0857) ] ⋅ Realni GNP. a funkcija štednje S = .72 27.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.14 25.71 34.14 4.9143 = 0.28 42.30 + [ 0.0857)] ⋅ Realni GNP.0. Što će se. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.00 91.43 182.

72 457.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.72 77.7656 ⋅ 0. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Granična sklonost potrošnji.43 182. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8. Rast štednje ima.58 640.15 548.15 98.7 .14 25. iznosi 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.57 12.9143 = 0. odnosno 0.29 55.86 274.14.85 51. ceteris paribus. a ravnotežni realni GNP 400.0857) = 0.28 42. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.42 60. uz ostale neizmijenjene uvjete. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.71 34. 332 . kao što ranije rekosmo.5.7656 raspoloživog dohotka.86 34.57 17.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost trošenju iznosi 0.29 365.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.7 ili 0.7656 ⋅ (1 − 0.

14. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. kada je o pojedincu riječ. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. međutim. 333 . znači rast njegovog dohotka. Do paradoksa. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. povećanja štednje. naziva se paradoks štednje. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. ceteris paribus.

da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Vrijedi. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. multiplikator. Multiplikator autonomnog trošenja ili. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. 334 . Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. jednostavno. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slika 140. dakako.14. Pogled će nas na sliku 140.5. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a.

međutim. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu.14. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . multiplikatorski učinak. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. Naime. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). Prema tomu. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP .GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . 1 . U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.2). Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .7. 1 − 0 . Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.67. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). a granična sklonost uvozu 0.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. multiplikator će biti: 1 = 1.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Multiplikator = 1 − 0 .14. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.

kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. . granična sklonost uvozu = 0. 337 .1. U tom će slučaju.5. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. Međutim. 1 . o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. budući da je riječ o zatvorenom.14. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. 14.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. kao što zamjetismo ranije. autarkičnom gospodarstvu. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.2. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a.5. Pretpostavimo nadalje da je.

multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. . multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. dakle. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Dakle. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju . primjerice. Granična sklonost štednji = 1 . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. Koristeći sljedeće formule. 1 Multiplikator = 1 .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . Država može 338 .6.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.14. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. naime. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Upravo stoga. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. 339 . bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. dakako. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Međutim. efikasnost državne potrošnje.9). raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. nažalost.1. Obrnuto. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Međutim. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. autonomnim porezima. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja.14. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. Vrijedi. i obrnuto. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. o graničnoj sklonosti potrošnji. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. U praksi je.6. posredstvom državne potrošnje.9.

dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Valja zaključiti da država jest u stanju. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. Naime. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.2.9 = − ⋅ 0 .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . u cijelosti u potrošnju.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. Kao što zamjećujete. varirajući veličinu paušalnih 340 . autonomnim porezima. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. a granična sklonost uvozu 0. a porezni multiplikator 3.7 0 . već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . dakle. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. ne ide.14. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. dotle dodatna kuna. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.9 = −3 1 − GST 1 − 0 .realnog GNP-a.9.33. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.

0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. (GSU = 0.2] 1 − [0. dakle. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.9(1 − 0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. iznosi 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. kao u prethodnom primjeru. i veličinu induciranih poreza.5 (t=0.2.14. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.45 341 .5). s tim u svezi. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.2).5) = 0.9 ⋅ 0.9].t) = 0.45 − 0.2.25 0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Granična sklonost uvozu.5) − 0. država može. Međutim.33 1 − [0.9 (1 . Novi je element granična porezna stopa veličine 0.2] 1 − 0.6. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . 14.5 = 0.

25 0 . 342 .75 Međutim.2 0 .2 = 0.14. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.1 ⋅ 0.9 tada je GSŠ(DI) = 0. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . što su. veći inducirani porezi.1.5 = 0.45 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .05. Ako je GSP(DI) = 0.0. Stoga je i multiplikatorski učinak. dakle.Granična sklonost trošenju Prema tomu.75 Pojava je granične porezne stope.5 + 0 . Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .GSU = 0.33 1 − GST 1 − 0 .t) = 0.05 + 0 .33 0 . postoji još jedna mogućnost. Multiplikator = 1 1 = = 1.Granična sklonost trošenju . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. Što je veća granična porezna stopa.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.

Funkcije novca su: sredstvo razmjene. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. On olakšava i ubrzava razmjenu. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. dvostruko podudaranje želja. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Novac kao obračunska jedinica. bez obzira kako nastali. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. budućih transakcija. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. podmirite u 343 . Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. odgođenih. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa.15. međutim. Zahvaljujući tomu. Kao što rekosmo. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. obračunska jedinica. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Novac je. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije.

Sredstvo razmjene. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. itd. U vremenima inflacije. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Kao i prethodna. 15. trajnost. pri tome će. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali .2. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. Najrazličitije su stvari. pšenice. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. duhana. a potom i kao obračunska jedinica. Prema tomu. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. Prednosti su plemenitih metala. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom.). istovjetnost kvalitete. Štednja je. poput stoke. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. služi i kao zaliha vrijednosti .konzervator vrijednosti.15. unutarnju vrijednost. novac je ono što funkcionira. krzna. npr. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. djeljivost. u najgorem slučaju. kao sredstvo razmjene.. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Razlog držanja novca. kao novca. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Dakako. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom.zlato i srebro. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. 344 . Međutim. bile očigledne: laka prenosivost. prije svega.

Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. naime. rezervne valute (dolar. u početku bijaše konvertibilan. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. Trajao je sve do I. 345 . godine. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. svjetskog rata. etablirani nakon I. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca.44 kg. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. imala je zlatnu podlogu. svjetskog rata. Banknota. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. ipak ograničavali. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. taj prvi oblik papirnog novca. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. koja glasi na donositelja. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”.15. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. U Engleskoj je. Papirni novac. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. funta). odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). taj drugi oblik novca. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Metalistička teorija.

Depozitni novac (knjižni. ne posjeduje materijalni oblik. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive.3. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. depozitni novac. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. spomenimo posljednji oblik novca .nevidljivi. I konačno. dakle. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Riječ je. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. dakle. Unatoč nekim lošim iskustvima. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. 15. za razliku od papirnog i kovanog novca. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. 346 . žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. a nalazi se na računima banaka. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. Ili. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. zlatni se standard napušta. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. ovisi o količini novca u optjecaju. jednostavnije. ceteris paribus.15. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. fiduciapovjerenje) ili fiat novac.

4. namijenjena štednji. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove.: Monetarno-kreditna politika. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. Informator. A. Naime.štednja diskvalificira. Šokman. Pokušajmo objasniti cijeli proces. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su.. str. I. 94 Perišin. “near” novca. Zagreb. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. 347 . Ovdje. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. BANKE I STVARANJE NOVCA .SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. Međutim. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. kao komponente novčane mase (M1). međutim. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. 1992. njihova ih namjena . valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju.”94 15. a vista). te depozita s rokom kraćim od jedne godine. prije svega. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv.15. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. 60. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita..

minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. manje od 2. banku B. određeni. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. A. drži. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. New York. 1992. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. 39. 97 Perišin. str. 348 . 96 Parkin.: Economics. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.rezervu likvidnosti. minimalne likvidnosti ili tzv. I. No. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. Informator. Ovaj će depozit. Addison-Wesley Publishing Company. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. M. Banka B će 95 Ali.15. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. 1990. tipična američka banka.: Monetarno-kreditna politika. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. str.4 na jedinicu depozita. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. po sili zakona. Zagreb.. Pretpostavimo. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. nadalje. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. Šokman.. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita.. 717. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. Prema Parkinu96. obliku rezerve likvidnosti. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. na svakih 100 dolara depozita. u svakom trenutku. u obliku rezerve.5 dolara. Iznos ovih sredstava je neophodna.97 Prema tomu. posjedovati određenu rezervu .

6 novčanih jedinica. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.4 na jedinicu depozita). način: Tablica 48.6 32. možda pregledniji.6 12..96 19. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.96 100 349 . Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. itd.44 150 Nove rezerve 40 24 14. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).4 250 Novi krediti 60 36 21.15. itd.4 8.64 12.

5.: Basic Economics. str. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. 4 = 2. za 150 novčanih jedinica. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. u našem primjeru. iznosi 2. New York. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141.15.. N. J.5 98 Prema: Dyal. Zašto? Zato što (jednostavni ili.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. 249.A. kako ga još zovu. 350 . dakle. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. Naime. Karatjas. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. Macmillan Publishing Company. 1985. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. potencijalni) novčani multiplikator.

U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). u obliku gotovine. dakako. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.5. izvan računa banaka. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. Dakle. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. Istina. 351 . Proces.4).15. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2.5 ⋅ ( − 60) = −150] . odnosno količinu novca. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. u obliku depozita. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. kao u našem primjeru.5 = 250). novčani multiplikator iznosi 2. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. može teći i u suprotnom smjeru. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. u banke stvarajući novi višak rezerve. Oni mogu biti zadržani.

str. 101 Vidjeti: Stigum. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Illinois. u svezi toga. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. broj 35. Konkretnije. svibnja 1995. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. Šokman.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. 178. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. te odgovara za realizaciju monetarne politike.: Monetarno-kreditna politika. Dow Jones-Irwin. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.15. A. Zagreb. 99 352 . M. izdaje novčanice i kovani novac. Homewood.. 1992. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. utvrđuje opću likvidnost banaka. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Ona.: The Money Market. Informator. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime.. 100 Perišin. 1983.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. kontrolira banke. 26.. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje.5. te je sada Hrvatska narodna banka. I. svojim djelovanjem. Narodne novine. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. itd.

5. 102 353 . rezerva likvidnosti i eskontna stopa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.1. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.5.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.1.15. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. 15. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. primjerice. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144.monetaristi . Neki ekonomisti . obveznice. Međutim. naplatiti kamatu. dakle.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. vrijednosne papire kao što su. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. 361 . Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. dakako. Kupovat će.M1) veća što je kamatna stopa manja. kao što već rekosmo. angažirati na način da zarađuje kamatu. a potom.15. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. posredno. do rasta investicija i agregatne potražnje. pri kamatnoj stopi (k’0). ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. i agregatnu potražnju.

. M poraste za 5% tada će. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . također. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. porasti za 5%. Cincinnati 1988. A. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. primjera radi. uz pretpostavku da se v ne mijenja. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). Ukoliko. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q).15. 362 .. nominalni GNP. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. SouthWestern Publishing Co. 337. Milton Friedman. Prema tomu. str. Kao što znamo. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a.: Economics -A Contemporary Introduction. 104 Vidjeti: McEachern. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. W. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca.

utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. naime. 363 . pratiti promjene realnog GNP-a. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. a te je promjene moguće anticipirati. količina novca mora. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Ili. ako se v mijenja. Ključno monetarističko pravilo. Njezin je. nakon potrebitih prilagodbi.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145.

u pravilu. 364 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. Učinci rasta državne potrošnje. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. Naime. Rast je državne potrošnje (G). stoga. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. padom privatnih investicija. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. po agregatnu potražnju i realni GNP. pad privatnih investicija. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. u velikoj mjeri. Ukoliko je. Svakako.15. prema njihovomu dictumu. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. učinak istiskivanja. pak. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu.

Irwin. 1985.: Macroeconomics.: Macroeconomics. Karatjas. D.. Inc.. Daniel. A. 1985. Friedman. Boston. Homewood. Richard D. I. Black. Sichel. Efficiency.. N. Školska knjiga. 8. 3.3. 1991. Baban. W. 1991. T.LITERATURA LITERATURA 1. R. M. J. Dyal. Zagreb. October 1960.: Money and Banking. A.. "Naprijed". 5. Baily. Split.: The Problem of Social Cost.A. M. Dragičević. L.. 1987. New York..d. BPI. 6. Zagreb. vol. Informator. Zagreb. Lj..: Ethics.. 2. N. and the International Sector. W. d. 1991.: Basic Economics. and the Market. 10..: Politička ekonomija. P. Irwin. Clarendon Press. 1988. 4. Pravni fakultet u Splitu. 365 . 1996. Macmillan Publishing Company. Financial Markets. Gardner. Oxford. Coase.P. 7. 1995. Homewood.: Ekonomski leksikon. Bronfenbrenner. Journal of Law and Economics.: Tržište.. Bilić. 9. Berger.: Kapitalistička revolucija. Buchanon. Houghton Mifflin Company.

R. L.. 1991. Stvarnost. P.K. Galbraith. Hall. Galbraith.: Doba neizvjesnosti. Performance and Policy.. R. D. L.. Macmillan Publishing Company. Froyen. Lexington. Penguin Books Ltd. Mc Graw-Hill Book Company. Hilferding. Schmalensee. 14.LITERATURA 11.. 1987. V. Beograd. K.o. R. Thurow.o. 19. R. W.: Macroeconomics-Theories and Policies.. 1981. 1981. London. Inc. Macmillan and Co. Zagreb. Friedman. R. 1986. 1984. M. 1983.Školska knjiga. 23.. 17. New York. 366 .. K. Friedman. 1958.. R. Henderson..: Financijski capital.: The Economic Way of Thinking.. J. 1986.. Stvarnost. Heilbroner.: Introduction to Macroeconomics. Kultura.: Free to Choose.: Ekonomija za svakoga. Zagreb..: The Life of John Maynard Keynes. R. 1988. Dornbusch. Fischer. Poole. 16. Harrod. Zagreb. E. M. New York.: Almost Everyones Guide to Economics... R. Harmondsworth. D.. Avon. 13. New York. Friedman. J.. 21. C. Norton & Company. 12. 20. The Dryden Press. Taylor. J. Heyne. 1995.: Principles of Macroeconomics. Eckert. Macmillan Publishing Company. H. 24. 15. New York. 1992.: Macroeconomics .: Anatomija moći. "Mate" d. Globus . S.: The Price System and Resource Allocation. R.Theory.C. Leftwich.: Kapitalizam i sloboda. J. New York.... R.. Heath and Company. 1951. J. 18.. 22.B. Galbraith.. F. Zagreb. W.W. 1988. T..

(reprint).: Microeonomics. McEachern.: Opća teorija zaposlenosti. Inc.o. Zagreb. 28.LITERATURA 25. Prosveta. Centar za kulturnu djelatnost. H. J.. Marshall.o.: Economics . N.: Uvod u ekonomiju.W.A Contemporary Introduction. Cincinnati. kamate i novca.. The Dryden Press. D. R. E.. Inc. MED.o.: Modern Microeconomics . Keynes. 29. B. New York. Norton & Company.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Šokman. 35. Mansfield. 1989. Lorković.. Marx.. 37. 1998. 1994. A.. N.. Zagreb. 1987. 27. D. Hyman. Boston... "Mikrorad" d. K. N. 367 .. Addison-Wesley Publishing Company. Mabry.. Boston. 1989.: Principles of Economics. New York. Hyman. 1989. B. Mankiw.: Počela političke ekonomije. 30.G. Zagreb. Irwin.Ekonomski fakultet Zagreb. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.o. 36. Zagreb. Kovačević. 1993. New York. New York. 1991. Irwin. M.H. 26. tom 19. 31. 33. Perišin. Centar za kulturnu djelatnost. I.: Introduction to Economic Principles.: Monetarno-kreditna politika. Parkin.. W. M. 1987. 1990. South-Western Publishing Co.: Economics. Beograd. 1988. 34. Inc. A.. Informator. 32. Zagreb. H. . 1992. W. 1979.: Economics.: Načela ekonomike.. Mc Graw -Hill Book Company. Ulbrich. A.Analysis and Applications.

: Capitalism. 368 Poslovni rječnik.LITERATURA 38. Schiller. 45. Okun. New York 1960. New York. Globus.. New York. P.: Microeconomics. 47. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. 50. O. Schelling. Schumpeter. 1983. Smith. Wonnacott. P..1995. 44. Oxford University Press. M. Masmedia.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. J. Washington.C. Nordhaus. L. . Zakon o trgovačkim društvima. 39. Zagreb. 51.05. W. McGraw-Hill. 42. Stigum.: Essentials of Economics. 1996. New York. The Brookings Institution. 41. Socialism and Democracy. Beograd 1970. St. D. 1947. 43. 2000. D.. Zagreb. Wonnacott. A. Sammuelson. 1983.. Dow Jones-Irwin. M.: Economics. R. Informator. 49. Zagreb.B.. J. broj 35. Homewood. Louis 1987. Kultura. Ricardo. 40.. 1992. Zagreb.: The Strategy of Conflict. Zagreb. Truett.: Treći put. "Mate".: Ekonomija. R. John Wiley & Sons. 1993. 1990. D. 1970. 1983. B.. 46.: The Political Economy of Prosperity. 48. 26. Centar za kulturnu djelatnost.A. A. Zagreb.: Načela političke ekonomije. Narodne novine..: The Money Market. Truett. T. Šik. Zakon o narodnoj banci Hrvatske.

266 dobra. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 203 output. 258 komplementarna.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 244 potencijalni. 6-7 decentralizirana. 153. 256 deflacija. 10 bogatstvo. 117-118 crta proračuna. 187. 255 javna. 58 čišćenja tržišta. 244 depresija. 263 osobni. 309 disekonomija razmjera. 181 369 . 257-261 nominalni. Charles. 173 C cijena. 11 darvinizam (socijalni). 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 244. 258. agregatni. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 348 sekundarna emisija novca. 228-231 amortizacija. 222 kapitalna. 256 realni. input. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 255 inferiorna. 232 dominantna strategija. 235 Böhm-Bawerk. 7-8 pareto optimalna. 45 intermedijarna. 260 nacionalni. 6 centralizirana. 232 Coaseov teorem. Ronald. 46 miješana. 307. 303 analiza. 166-169 dno. 259.223. 255-257 mjerenje. 264 raspoloživi.226. 94-101 ravnotežna. Jeremy. 114 diskriminacija cijena. 187-188 D Darwin. 67 relativna cijena inputa. 51 bruto nacionalni proizvod. 222 slična. 347 centralna. 222 normalna. 63-64 alokacijska efikasnost. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 27 dionice. 9. Eugen. 221-222 pareto suboptimalna. 222 crta izotroška. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 265-266 devalvacija. 347 Bentham. 223 B banka. 189 Coase. finalna. 120 dohodak. 45 privatna. 264 realni. 202 troškova i koristi.

295. 51 Gossenovi zakoni. 265 eksternalije. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. David. 17 keynesijanska. 328 granična sklonost štednji. 362 I indeks potrošačkih cijena. 227 negativne. 124 granični društveni trošak. 5 Hume. Thomas. 53. 16 ekonomska renta. 6-7 tržišna. ponude. 301. 116. 154. 223 granična porezna stopa. 289 laissez faire. 243 G Gossen. 227. 60. 47-49 potražnje. 56 granična društvena korist. 33-34 ekonomija razmjera. 294. 193-194 granični privatni trošak. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. Hermann Heinrich. 6-7. 305-306 duopol. 304-305 370 . 258-259 bruto privatne domaće. 357 H Hayek. 181 E ekonomija. 338 Friedman. 274 funkcija. 241 godišnja stopa. 33-34 oskudica i. 228-229 granični prihod. 9. 9 kapitalistička. 190-191 ekspanzija. 6. Friedrich. 143-144 prosječni. 230 granična korist. 103-104 granični trošak. minimalni. 9 ciljevi. 316-317 granična sklonost uvozu. 9 socijalistička. 241-242 inflacija. 331 granična sklonost trošenju. 224 granična efikasnost kapitala. 228. 37-47 eskontna stopa. 246 F fiskalna politika. 9. 16 Hobbes. 8. 143-144 elastičnost. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 229 pozitivne. 229. Milton. 221 državna potrošnja. 259 funkcija. 13 definicija. 7-8.187-188 investicije. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 114. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). funkcije. 171. 228 granični proizvod. 233 ekonomika. 194 gubitak. 213 granična korisnost. 16. 326 granična sklonost potrošnji.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država.

Karl. 10 Marshall. 222 miješana. John Maynard. 275 korisnost. 285 jednadžba izotroška. 266 inflacijski. 276 kapital. 352 ekspanzivna. 347 M3. 222 L Lorenzova krivulja. Karl. 303 kapacitet. 289 nezaposlenost i. William Stanley. 187 realni. 307 kvantitativna teorija novca. granična. 318 agregatno trošenje i. funkcija. 358 instrumenti. 187 financijski. 198 monopsonistička konkurencija. 248 jednadžba proračuna. 353 restriktivna. 246. 247 različite interpretacije. 215. 308 odrednice. 51 K kamata. 275 realna. 121-122 karta preferencija. 118-119 jednadžba prometa. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 256. 265. 302 korist. 318 keynesijansko objašnjenje. 360 monopol. 154 monopolistička konkurencija. 217. granična. 154. 180 Menger. 154 prirodni. 285-286 recesijski. 222 čista. 11 matrica isplata. 201 371 . 241 makroekonomska ravnoteža. 187 karta izokvanti. 346-347 M2. 241 monetarizam. 272. 287 klasično objašnjenje. 15. 286-287 M M1. 233 zakonski. 283. 51 mikroekonomika. 286 puna zaposlenost i. 275 kontrakcija. 64-65 Jevons. 362 monetarna politika. 53 ukupna. 70-72 Keynes. 125-126 karta izotroškova. 173 monopson. 287 koeficijent koncentracije. 216 kamatna stopa. 51.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 183 količina novca u optjecaju. Thomas Robert. 263 potražnja. 60 izvoz. 12-14 Marx. 347 makroekonomika. 214. 60-223 ukupna. 14. 153. 246 J javna dobra. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. Alfred. 51-52 Malthus. 284-285 zaposlenost veća od pune i.

342 izravni (osobni). 276 novac. 276-277 elastičnost. 269 elastičnost. 75 372 . 334 autarkično gospodarstvo. 23 kratkoročna agregatna. 181 nesavršena konkurencija. 269-270 O Okun. Arthur. 19-20 oligopson. 266-267 oligopol. 23 zakon ponude. 344 porezi. 19 zakon potražnje. 251 poduzeće. 19 tržišna. 37-47 individualna. autonomni. 252 sezonska. 24 agregatna. 205 neto korist. 264 N nacionalni dohodak. 330 Phillipsova krivulja. 53. 226 neto nacionalni proizvod. 264 faze. 87 poduzetništvo. 250 strukturna. 309-310 P paradoks štednje. 350 porezni multiplikator. 176 diferencirani. 250 ciklička. 339 poslovni ciklus. 337 granična porezna stopa i. 346. 354 novčani multiplikator. 187-188 ponuda. 47-48 individualna. 260. 306 funkcija. 261. 265 potopljeni trošak. 276 dugoročna agregatna. 353 oskudica. 251 stopa. 263 Nashova ravnoteža. 341 otvoreno gospodarstvo. 321. 7-8 nezaposlenost. 23 ponuđena količina. 251 frikcijska. 201 potrošački probitak.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 9 osobni dohodak. 326-327. 188 suzdržavanja. 300-301 novčana baza. 58 potrošačeva ravnoteža. 263 neto izvoz. 146 potraživana količina. 60. 176 čisti. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 253-255 plaća. 23 agregatna. 251 prirodna stopa. 266 Okunov zakon. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 343 oblici. 339 inducirani. 264 neizravni. 259. 176 potražnja. 263 "nevidljiva ruka". 263 neto. 173 neto investicijski dohodak. 19 agregatna. funkcije. 61. 20 agregatna. 277-278 tržišna.

222-223 profit. 142. 183 strategijska interakcija. 264 ravnoteža. 294. 116 stalni. 295 radna snaga. 114. 235-237 373 . 238 proizvod. 209. 56. 46 R rad. 295. 116 rastući. 295. 318 Nashova. 230 supstituti. 267 strategija. 267 Smith. 101 slampflacija. granični. 88 ekonomski. 37. 116 recesija. Adam. 114. 136. 294. granični. 293-301 autonomna. 133 realokacija resursa. dominantna strategijska. 103-104 prosječni. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. "milo za drago". 153. 61. 356 Ricardo. 114. 10. 301. 265 renta. bogatstva. 9 Stagflacija. 152 prosječni. 283. 298 granična sklonost. 258. 133-134 prosječni. 235-237 dohotka. 131-133 savršeni konkurent. 331 prosječna sklonost. 181 makroekonomska. 163 prinosi razmjera. 144 u dugom razdoblju. 294 nakon poreza i transfera. 250 raspodjela. 309 rezerva likvidnosti. prekidanje. 162 normalni. 221-222 prijelomna točka. 295 funkcija. David. 114 opadajući. 101-102 proizvodnja. 238 granica. 316 prosječna sklonost. Paul Anthony. 188 revalvacija.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 76-77 suradnička. 238-239 tržišna. 17 savršena konkurencija. 315 agregatna. 140-141 S Samuelson. 104-105 ukupni. 132 sindikat. 300-301 funkcija. 221-222 država i. 150-151 maksimalni. 134 ukupni. 177 subvencija. 101 u kratkom razdoblju. 328 inducirana. 238 raspoloživi dohodak. 53. 298 granična sklonost. 205 Š štednja. 246 problem slobodnog jahača. 181 potrošačeva. 183 tržišna. 307. 187 ponuda. 88 monopolski. 210 siromaštvo.

351. 250 puna. 309 granična sklonost.209. 232 ukupni. 177-178 tehnika proizvodnje. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 364 X x neefikasnost. 187 dobara i usluga. 171 transferna plaćanja. funkcija. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 194 prosječni. 345 oblici. 284-285 tržišna moć. 89. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 179. agregatno. 67. 271 supstitucije. 187 zlatni standard. 252. 109-110 implicitni. 126 tehnološki efikasna. 308 V "vidljiva ruka". 315-316 ravnotežno. 177 tržište. 89. 314-315 autonomno. 63 traganje za rentom.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 151-152 prosječni. 232 vodstvo u cijenama. 7-8 višak rezerve. 206 istiskivanja. 51 teorija igara. 179 teorija krivulje indiferencije. 131 ravnoteža. 79. 19 zaposlenost. 179 zemlja. granični. 345-346 U učinak. 313-315 granična sklonost. 265 vrijednost. 318-319 Z zajam. 206 vanjske trgovine. 315 funkcija. 190 trošak. 107. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 110-111 transakcije. čimbenika proizvodnje.53 zakon opadajućih prinosa. 26-27 zatvorenikova dilema. 171 374 . 272 realnog bogatstva. 115 eksplicitni. dugoročni. 89 realne kamatne stope. 230. 132. 106-107 zakon ponude. 250 uvoz. 108 granični. 272 teorija granične korisnosti. 316 odrednice. 177 vrh. 259 transferna zarada. 89 ekonomski efikasna. 194-195 trošenje. 23 zakon potražnje. 151 varijabilni. 151 fiksni. 155. 151-152 oportunitetni. 316-317 inducirano. dohotka. 108 ukupni proizvod. 354 vlasnička prava.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful