Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

...........................2...........5........1........58 4..2..............51 4..72 4.......2..........67 4.80 4......1........................................2.......1..4..... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ..............................2............................ Zaključno o teoriji granične korisnosti ......... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.................1.2...... Krivulja indiferencije...65 4.................69 4........... PROIZVOĐAČEV IZBOR ..............2.. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije .......................usporedba ..3............................5.................1........................1....2...2...1.2... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje.... Korist i potrošačeva ravnoteža .... Crta proračuna i relativna cijena...................63 4.............................. Vrste dionica ...............1...........91 5............................51 4........1.....2...... Crta proračuna i realni dohodak ................ POTROŠAČEV IZBOR....................... Potrošački probitak ................2...................3.93 5........................83 5.......... Dioničko društvo ....2........... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI...94 VIII ...2..........3........1............87 5.........................77 4.62 4.......6..............5.......90 5.......1. Cijena dionice .....1...... Potrošačeva ravnoteža ..................4.....1.1.......... Promjena potrošačeve ravnoteže ......................60 4........53 4..............57 4.. Oblici poduzeća ...............................1..2....79 4.....1..............87 5................................. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI.... Potrošačeva ravnoteža ..........................2.1........... Učinak dohotka i učinak supstitucije ..........2............................................SADRŽAJ 4.... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ...1.1........75 4........

...94 5.... 5..............2.........2........2.........4....109 5. Granična stopa supstitucije kapitala radom ...........3..........2........ Karta izotroškova...120 6.......................4........................ PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU .............. Karta izokvanti .4........ Cijena dionice kao eskontirana dividenda ...3....................125 6..114 5.................................1.............118 6.....126 IX ..2.......................3.....................2..2....... Ukupni trošak ...........2...... Jednadžba izotroška...............115 6....113 5.............................3.......2.......... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ........3..................................1.................2..............2........................1.1.......3............................... Prosječni ukupni trošak .........................2.. Granični trošak ...... 5.....101 Granični proizvod ....117 6...4.................2..1..........1.117 6.................1........103 Prosječni proizvod ...107 5......SADRŽAJ 5..................1.........2.............104 Zakon opadajućih prinosa........3....................106 .1........... Ukupni proizvod .............. 97 5.. CRTA IZOTROŠKA .........2. 5..1................ TROŠKOVI 5...............121 6..........101 5...........2......KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ................... Prinosi razmjera.................................122 6........110 5..107 5..........1........... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE .............2................ Prosječni trošak............................................................ Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .............1.......... IZOKVANTA ...................................................... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .........2.......3.......... Relativna cijena inputa i crta izotroška....124 6......

.1. 137 7... Granični prihod.2... Savršena diskriminacija cijena ............................ Usporedba monopola i savršene konkurencije .1.........1........... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ....135 7.........1... TRŽIŠTE DOBARA........2...6.1. ukupni trošak i profit .....2....1.5.. Maksimaliziranje profita.7....... Pojam i oblici.......7..............154 7.......1.........164 7.......4................131 7....7......1......................2. 159 7. Granični prihod...................154 7...............169 X ........1....2......133 7....................2.146 7................163 7............159 7.148 7. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ............................................................. Krivulja ponude savršenog konkurenta .........2...... Ukupni prihod.1..........3............8..SADRŽAJ 7..2..... granični trošak i profit ...........................................2.....8........... SAVRŠENA KONKURENCIJA ... Ukupni............1..... ukupni trošak i profit ..167 7.3. Ukupni prihod................ Potopljeni trošak ............3.......165 7.....................................1.....6..1...................... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije .2..1......5..............2...144 7...............131 7......2...........1......... Monopol i diskriminacija cijena ..143 7...........160 7..........136 7.2............ MONOPOL ...........155 7.........9...2................ Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka.. Prijelomna točka u uvjetima monopola ...2..... granični i prosječni prihod monopola........4........1...149 7.141 7................. Monopol i krivulja ponude ............2.......... granični trošak i profit ..... Prekidanje proizvodnje ............... Pitanje izlaska sa tržišta...................2.. Ukupni.....3.... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.............................146 7.............166 7... Maksimaliziranje profita.....2................................1...................

.........................3.......181 7........1..2... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ......... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.......2.........2.3... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ................4................ Output analiza.........................2................... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ...4.3.4.........................2......1...................173 7.2......1................................ Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .2..3.........176 7........2..............1........202 8..................1.......187 8..........1........ monopolistička konkurencija............... Monopson ................. Igra u duopolu .179 7.....................1.. Profitno maksimilizirajući input .................... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.... NESAVRŠENA KONKURENCIJA.... Oligopol ...... oligopol..1....188 8.2..1........2............192 8............187 8.......183 7............2....................202 8.... Teorija igara .....3.. Zatvorenikova dilema...............2...........198 8.2.......173 7.... monopol)........ Dugo vremensko razdoblje.........3......................3.........177 7.......................................................3.......................... Input analiza .......................203 XI ........195 8...184 8......4...174 7................................................. PODJELA ČIMBENIKA ............... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.........4.......................179 7...3.....2....3...SADRŽAJ 7....4...175 7... Monopolistička konkurencija .................1..... Kratko vremensko razdoblje ......3......183 7...............3...................

...............2...............................2............................208 9....210 9................ Ravnoteža na tržištu zemlje............... Potražnja za kapitalom..........................................1..205 PROZVODNJE 9.....219 9................1...................2....................... Uloga sindikata .....2.......3......211 Potražnja za zajmovima.... Analiza troškova i koristi ...internalizacija eksternalija..............3........233 XII .1..................1.....1..................2......1.............. 231 10..........................223 10............ Ravnoteža na tržištu rada...................1..............3..................205 9...............3......... Javna dobra ................. Zaključno o eksternalijama .........2... 9.1....................... TRŽIŠTE ZEMLJE ...1..2.......4.....................222 10............................. 224 10..............1................. 230 10.............. TRŽIŠTE KAPITALA ........ Država i eksternalije .......................3.................................................................205 9............. TRŽIŠTE RADA .... DRŽAVA I TRŽIŠTE ...........2............. 9..........217 9............1....1.219 10.....227 10......SADRŽAJ 9..1...... Država i (prirodni) monopol...1.......................... Porezi i alokacijska efikasnost ...........211 9...... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .3....2.....1.....1...221 10.....2............ Ukupna i granična korist javnog dobra ....2....... Necjenovne odrednice potražnje ............3..1........1.......... 9.....2...228 10........................................218 9..207 9...1.....2............................................1..221 10.215 Ponuda zajmova...2.............. Subvencije i alokacijska efikasnost ......1...2........2............. Ponuda rada .. 209 9..216 Ravnoteža na tržištu zajmova ..................1....................... Ponuda zemlje......... Necjenovne odrednice ponude........................................1.. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.2..1.

............... Stopa i oblici nezaposlenosti ...269 12...........1.......4......3..................1........ Lorenzova krivulja...... POSLOVNI CIKLUS ...................257 11...................................... 261 11.....2..................1............ 260 11..2...241 11........1....262 11...2.2.................SADRŽAJ 10.........1...2.... Jednakost pristupa........................3.1. Phillipsova krivulja.1...267 12......... Poslovni ciklus i nezaposlenost ............1...1......4.......................... Kvantitativna teorija novca........ NEZAPOSLENOST........250 11............ BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ......... Promjene agregatne potražnje ..2..2......1................. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda........1.....248 11......1...........3.................. Pristup trošenja .............. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ..... Poslovni ciklus i inflacija .....235 10......... Pristup dohotka ..1................... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .2.....................1...................2.....269 12...2.......266 11....269 12...... Krivulja agregatne potražnje .................3......................................... 258 11.....4........1..............................235 10....250 11..273 XIII ...1.................1..........................253 11...........................3........ AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ..............246 11... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .............1.. Različita tumačenja jednadžbe prometa ............3............238 11.....255 11.....3....2.. AGREGATNA POTRAŽNJA .......264 11............241 11.. INFLACIJA ..........................................................................2.................. Raspodjela nakon poreza i transfera ............

................................. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti............5.........................................5...........308 13...... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ........3.309 XIV ......... Učinak smanjenja agregatne potražnje .....3..........SADRŽAJ 12..................... AGREGATNA PONUDA...... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ......funkcija agregatne potrošnje .......................3.........3...................1.......293 13.......................293 13.......2.................306 13...............276 12........................................ NETO IZVOZ ..........................300 13......2.............2.......................................... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže......2....286 12.........1......294 13..........3........... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ......................... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ...302 13............2.........................1........... INVESTICIJE .....289 12...............3..........4......284 12...5....1... POTROŠNJA ........279 12.....287 12..............2.....................307 13........305 13.................. Funkcija neto izvoza.... Funkcija potrošnje i funkcija štednje.................... Odrednice uvoza ...1....3.................................4...........3................281 12..3...............3............4... DRŽAVNA POTROŠNJA ..........................283 12.............. Promjene kratkoročne agregatne ponude ..........2......................4.............. Odrednice izvoza ..........1............... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA...290 12........................3......285 12.......2. Učinak povećanja agregatne potražnje ..................2...1...1.. Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže..291 13....276 12............................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.......3.......2.4...... Potrošnja i realni GNP ........

. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .......334 14................319 14.......... Multiplikator otvorenog gospodarstva......... NOVČANA MASA..................5.. BANKE I STVARANJE NOVCA ..................2.........................346 15...337 14....................343 15..................1..............318 14.....324 14......... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.......343 15...344 15.......... PARADOKS ŠTEDNJE......4......... Porezni multiplikator .....2.....338 14..............337 14..............................5...1.... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.341 15..................................................1.326 14.......................................2........330 14............... Makroekonomska ravnoteža ........... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA..... OBLICI NOVCA........1................................313 RAVNOTEŽA 14......... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.....1.............................................6....321 14...5...324 14............................ FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .........2.........4..................... Multiplikator i granična porezna stopa ..3.1.........339 14.......6.... NOVAC ............6...2...313 14.........................neplanirana promjena zaliha.2. FUNKCIJE NOVCA .........3...2. FISKALNA POLITIKA ....SADRŽAJ 14.... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ..................................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA........2......3..................................................3...........347 XV ............... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .. Multiplikator autarkičnog gospodarstva ....

...............................1... 356 15............................365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO. Eskontna stopa .3......... 357 15......5.......1..2....5..360 15...........3................5...........358 15..369 XVI ....5............... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .............4.... Instrumenti monetarne politike............ Rezerva likvidnosti ...............................5..........5....360 LITERATURA ..353 15.....2.1........... Monetarizam ..................5...........................5...........................1.................................... Restriktivna monetarna politika.SADRŽAJ 15.......352 15.............1.. Ekspanzivna monetarna politika........ Operacije na otvorenom tržištu ..353 15..............

Sastoji se od petnaest poglavlja. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. jest izuzetno delikatna zadaća. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. ali koje će i provocirati njihov interes. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. pri tome. mikroekonomskoj ulozi države. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". On nastoji studentu. podjeli ekonomike. znanosti o ekonomiji. Autor. neuravnotežena (ne i neuobičajena). bruto nacionalni proizvod). Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. određene kontroverze. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. nezaposlenost. "novijoj". i može izazvati. te vrijednih doprinosa domaćih autora. izdanju Prva je knjiga poseban izazov.PREDGOVOR I. i ekonomije. koncepcija udžbenika izaziva. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Prvi su koraci uvijek najteži. te fiskalne i monetarne politike. makroekonomske ravnoteže. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Moguće ovakva. Dakako. Udžbenik udovoljava ovakvoj. tzv. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. itd. sve dobronamjerne kritike i 1 .

mikroekonomska pitanja i probleme držimo. da će pomoć i ove vrste. Dr.primjedbe bit će pozorno razmotrene. prije svega. sc. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. dobro doći. za pruženu svekoliku potporu. Ivan Bilić.dr. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. dakako. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. prije svega. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. Marijan Karić. sc. dakako. Ivan Ferenčak 2 . naime. Velika je moja zahvalnost.dr. makar bila riječ i o njenim osnovama. nego i sveobuhvatnijih znanja. sc. Naime. ne može pobjeći od svog sadržaja. mojim studentima. dr. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. nezaslužnim komplimentom. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ivan Mandić.sc. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. prof. U Osijeku svibanj 1998. Držim. Prema tomu. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. doc. ma koliko skromna ona bila. Prof. Ekonomika. te prof. međutim. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Branko Kovačević.sc. Autor mora priznati izvjesno. dr. On. ne i neveliko. svu makroekonomsku problematiku.

PREDGOVOR II. dr. dakako i prije svega. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. odnosno prvog izdanja ove knjige. Branko Kovačević. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Povećan je. Ali. Ovime je. U Osijeku veljača 2003. sc. broj stranica. Prof. od strane studenata. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. dr. tržišne ravnoteže. ali one. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. godine. Dr. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. sc. nadam se. moguće. Ivan Ferenčak 3 . svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. sc. dakako. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Marijan Karić. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige.

.

or the Matter.1. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). nema mjesta za industriju. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. teško da bismo uživali u. O EKONOMIJI. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz.: Leviathan. postojao bi stalni strah.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja.. 1987. 3. opasnost od nasilne smrti. na složen način povezanih i isprepletenih. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes.: The Economic Way of Thinking. EKONOMIJA . Macmillan Publishing Company. kako veli Thomas Hobbes. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. naravno. T. zajednica i najgore od svega. O EKONOMIJI. navedeno prema Heyne. Bez takvog mehanizma. a čovjekov bi život bio usamljenički. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. međusobno. New York. siromašan i. P. Dapače.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. nema računanja vremena. kratak.1. pismo. ipak. 5 . ne postoji umjetnost. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. blagodatima civilizacije.

Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. interesa.socijalističkoj ekonomiji. načina.ekonomija. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. 24. M. 6 . učinkovito zadovoljiti potrebe društva. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". alokacije resursa pretpostavlja. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. dakle. grubo rečeno.. kako ekonomisti vole reći. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman.2 Što je to što. ljude različitih navika. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . Drugo. investicija i potrošnje. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje.: Kapitalizam i sloboda. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . druga ekonomija. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. O EKONOMIJI. 1992.metodi tržišta. manje ili više.1. prisilu.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. Dva su. kooperacije i. država ili neki njen organ mora biti u stanju. Naime. Zagreb. potreba itd. ali doista svih.. Globus-Školska knjiga. s tim u svezi. u kratkom vremenu. str. između ostalog. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. dakle. Drugi način. proizvođača i preferencijama svih potrošača. manje ili više eksplicitnu. Model centralizirane alokacije resursa . navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ .

u uvjetima kronične oskudice koju. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. poteškoće ovdje ne prestaju. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. I ne samo to. ne poduzetništvo već poslušnost. kao mehanizam koordinacije.kapitalistička ekonomija . Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Ovdje se.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. preko mehanizma cijena. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . kao motiv. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. Međutim. nije moguće. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. opet. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. Tržište pruža sve informacije. Ne vlastita inicijativa. potrebito je još nešto.3 Model decentralizirane alokacije resursa . i tržište. 7 .tržišta. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. Ukratko. Međutim. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. osobni. Potrošači. On je izuzetno zahtjevan. jednostavno.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). uostalom.1. Komandna . dakle. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. nastoje realizirati. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. nego centralno planiranje. Naime. O EKONOMIJI. Ali. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. kolektivizam ili altruizam.

imali smo prilike vidjeti. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. O. dakle. da se proizvodnjom.4 1. 8 . zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. 4 Vidjeti: Šik. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. No. neprekidno uvećava.: Treći put. Globus. 1983. idealna. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. 174. kojima altruizam nije stran. str. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. javnih dobara. O EKONOMIJI. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). Nažalost. Ni kapitalistička ekonomija nije. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke".2. na sve kvalitetniji način. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. da se proizvodnja. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. Ali. osobni interes jest i može biti u službi općeg .1. Ono poznaje monopole. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. itd. Zagreb.. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv.

6 Isto."6 Eksplozija dobara i bogatstva. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Ali. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. Ona. 9 . str. 210. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. A. Zamjetna je.1. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. Dakako. 1776. njegova odbojnost prema monopolu. čak i za zabavu i razonodu. ukoliko moć zavisi od bogatstva. kapital. naime. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. poduzetništvo) bili neograničeni. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . str. dakle. 1970. Kultura. Ekonomika."5 Naravno. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. Beograd. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. "Bogatstvo i moć svake zemlje. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. sasvim 5 Smith. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. O EKONOMIJI. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. znanost o ekonomiji. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. zemlja. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. sebični interes stavi u službu općeg.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. Kada tako ne bi bilo. Ali. kada bi resursi (rad.. 516. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda.

J. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. str. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu.11 7 Ricardo. 121. Implicitna. i s tim u svezi siromaštva. 1983. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. 10 Galbraith. Ali. ni tada. Zagreb.: Anatomija moći. "Rad je skup. a ni sada. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Spencer. 118."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. vide u pretjeranom množenju radnika. kad ga ima obilno. ali su bili najbolje što se moglo postići. D. kad je rijedak. 8 Isto. str. Ekonomisti tu činjenicu . da ih sebi pribave. H. a jeftin."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. 1983.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . Zagreb. str. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. 121."9 Jasno se. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti.. H. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna.. 438.: Načela političke ekonomije. 110 11 Vidjeti: Spencer. D. 1891. str.K. str. 9 Isto.1. New York.. Stvarnost. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. Appletonand Co."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. Centar za kulturnu djelatnost." "Rezultati možda nisu bili najbolji. ekonomski su teoretičari nudili i druga. tvrdili su utilitaristi. O EKONOMIJI. vele ekonomisti utilitaristi. Benthamom. 10 .. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. na čelu s J. dakle. Ako stvari stoje kako stoje onda. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ".nisu mogli ne uočiti.: The Study of Sociology.

borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. Predani egoisti.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. u stanju su zadržati sve što proizvedu. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). I naglasimo. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. No. rušeći 11 . Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). na čemu bi inzistirali? Marx je. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). Uostalom. kapitalističku ekonomiju. Npr. u oskudici. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. Ukratko. neprekidno "sve revolucionira. Riječ je o neumoljivom procesu. tvrdi marksistička politička ekonomija. i oni u prirodi i oni na tržištu. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". tako da "altruiste" čeka izumiranje. Riječ je o alokaciji. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. druga ekonomija.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. koja će se obavljati u uvjetima društvene . na ovaj ili onaj način. drugi mehanizam alokacije. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. Dakle. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. O EKONOMIJI. razloge isticanja vlastitog.

str. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. Dakle. nasilnom kraju.1. godina) koji oko četrdeset godina. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. 1979. razvitak proizvodnih snaga. K."15 12 Ali. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike.nap.. tom.: Načela ekonomike. 14 Marx. sve do svoje smrti 1924. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. Ugrađuje u nju. 15 Marshall.. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. K. 12 . Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 13 Marx. 19. Prosveta.: Isto.: Osnovi kritike političke ekonomije I. vjeruje Marx. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. A. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. str. O EKONOMIJI. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . pak. Oduzmite stvari tu društvenu moć.12 proširenje potreba. Zagreb. 25. prema vlastitim riječima. Beograd. eksploatacija. Centar za kulturnu djelatnost. 63. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. MED. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. godine. 1987. Povijest ga je demantirala. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. str. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci"."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. 1890. 261.

a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. 16 17 Isto. 31. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. Međutim. 13 . Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. ekonomika se kloni političkih problema. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. autora) koji . među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. str. njenih istraživanja. O EKONOMIJI. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . kada su veće iskustvo. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. Isto.1. čista i primijenjena.nap. I tako sada. 47-48. str. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. a ne znanost i umijeće. te je ona "znanost. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. a zbog pravednosti i opće sreće.

EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. taj stari problem. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. 358. za nagradu za čekanje.nap. doista teškim. u slučaju Marxa. riječ dobija John Maynard Keynes. koja ne bi bila kapitalistička. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. jer je zaključak sadržan u pretpostavci."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. naime. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . str. Isto. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. međutim. je problem koji Keynes pokušava riješiti.1. Nećemo je prepričati. proizvod onih koji njima rukuju.socijalističku ekonomiju). Velika će ekonomska kriza. Valjalo je." 18 Prema tomu. 18 19 Isto. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. Rodbertus i drugi . 14 . 357. dakle. a ne rada i čekanja. str. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. "Tvrdili su (Marx. O EKONOMIJI. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. Nezaposlenost. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. U tim. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala.

Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 1987. J. kamate i novca. Centar za kulturnu djelatnost. Terapija se nameće sama po sebi. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost..: Opća teorija zaposlenosti. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. Zagreb. str. kamate i novca. 1936."22 20 Vidjeti: Keynes.M. 1951."21 Naime. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. London. 213. O EKONOMIJI.. R. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. str.. str.M. smanjuje se broj zaposlenih. 121. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.1. 213.20 On smatra. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. J.: Opća teorija zaposlenosti. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. kamate i novca. 21 Harrod. 15 . Osim toga. 22 Keynes. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. smanjuje se proizvodnja. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. Macmillan and Co. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima.F. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. Zagreb. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. 1987. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. Centar za kulturnu djelatnost.: The Life of John Maynard Keynes.. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima.

Hayeka i M..Školska knjiga. str. pohvalu slobodnom tržištu. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. vrlo važnu.: Kapitalizam i sloboda. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. Naime. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. "Prvo. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. 1992. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. djelokrug vlasti mora biti ograničen. Globus . Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . 16 . str. M. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. vjeroispovijesti i mišljenja. 25 Isto. niti ovo široko polje. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. str. 21.1. O EKONOMIJI. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi.spomenimo F. tvrdi Keynes." 23 24 Isto. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. 214. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. 14. Friedmana. Friedman. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea."23 No. Zagreb."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu."25 No.

: Ekonomija.1. O EKONOMIJI.. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). 26 Samuelson. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. str. Zagreb. MATE."26 Ovdje se. 3. Nordhaus. A. P. 17 . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. Samuelson. 1992. P. W. dakako..

.

vrijedi i obrnuto. Naravno. POTRAŽNJA I PONUDA 2. 19 .1. Usredotočimo se.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. POTRAŽNJA I PONUDA 2. dakle. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). uz ostale neizmijenjene uvjete.1. obrnuto razmjerni. POTRAŽNJA 2. u najvećoj mjeri. Međutim. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu.2. Dakako.1. veća njegova potraživana količina. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni.

Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. 20 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. o cijenama drugih dobara. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. dohotku. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Naime. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. necjenovnih determinanti potražnje. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. veličini stanovništva. njegovo povećanje ili smanjenje. dakle. Dohodak. naravno.1. mogu izazvati promjenu potražnje. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. Stanovništvo je. ceteris paribus. odnosno njegova veličina. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. 21 . ulijevo krivulju potražnje. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. Neke su. prije svega. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. također od bitnog utjecaja na potražnju. Pitanje supstituta.2. jesu ukusi ili preferencije potrošača. POTRAŽNJA I PONUDA 2. odnosno njihova promjena. Riječ je. tzv. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra.2. Veće stanovništvo. Cijene drugih dobara. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. pak. Vrijedit će i obrnuto.

manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. 22 .2. niže buduće cijene. Slika 2. dok promjena cijene nekog dobra znači. Prema tomu. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. uz ostale neizmijenjene uvjete.

2. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. Dakle. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Dakako. PONUDA 2. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra).2. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. Vrijedi i obrnuto. 23 . upravno razmjerni.1.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. veća ponuđena količina istog dobra. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi.

2. niža cijena znači pad ponuđene količine i. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. kretanje niz krivulju ponude. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Krivulja ponude je. Međutim. stoga. Obrnuto. manja ponuđena 24 . Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. a zbog djelovanja zakona ponude. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2.

Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača.2. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. POTRAŽNJA I PONUDA količina). 2. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. očekivane promjene cijene dobra. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. cijene čimbenika proizvodnje. 25 . dakle. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima.2. s punim pravom. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Naglasimo. znači veću ponudu. Dakle. ovaj put u proizvodnji.2. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. njeno povećanje ili smanjenje. broj ponuđača. dakako. uz ostale neizmijenjene uvjete. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Međutim. Ako cijena nekog dobra miruje. pak. Također. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača.

stoga. rast ponuđene količine. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. 2.2. u svakom slučaju. 26 . Pad cijene izazvat će obrnuta. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i.3. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. jedina ima prilike potrajati duže vremena. dakle. Međutim. s druge strane. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.

Ravnotežna cijena. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. Tržišni će višak dobra. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. naime. dovesti do 27 . zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova.2. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje.

posredstvom nadmetanja kupaca. racionirajuće funkcije cijena. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. slobodnom dobru. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. nasilja i kronične oskudice. svaki onaj koji je spreman. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. U tome je bit tzv. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. cijenu prema gore. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Oni koji to nisu u stanju. neće doći u njegov posjed. Slično tomu. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. 28 . potiskuje. aktualna cijena niža od ravnotežne. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Ako je.2. i u mogućnosti. Riječ je o tzv. Evidentni će tržišni manjak dobra. poput plime. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Dakle. U svakom slučaju. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). dakako. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. pak. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. "gura".

ukratko. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.1. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.3. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. 29 . Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. ceteris paribus.2. Rast potražnje. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.

Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Na djelu je. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Slika 8. dakle.2.

ceteris paribus. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. u ovom slučaju. Slika 9. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Na djelu je. promjene tržišne potražnje. 31 . Rast tržišne ponude. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Naime.2.

biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. tržišna potražnja. pak. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. u ovom slučaju.2. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Naime. naravno. Dakako. 32 . To će povećanje. krajnji će rezultat. rast ili pad cijene. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili.

cijena će porasti. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju.2. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). naravno. smanjiti. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Vrijedi i obrnuto. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. dakako. ravnotežna će se količina dobra povećati. U ovom. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. učinci suprotstavljeni. glede ravnotežne cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. međutim. istom cilju – smanjenju cijene. Konačni rezultat. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Ona će se.2. Međutim. I ovdje su. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. u svakom slučaju. Vrijedi i obrnuto.3. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. 33 . Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). glede promjene cijene. 2. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Naime.

Zagreb. nešto detaljnije. 1995. d.2.. a time i volju proizvođača da ga proizvode. postaju dostupna širem krugu ljudi. sa svojim signalima putem cijena. L. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. tržište je. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. kasnije. uistinu. 29 Berger. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. zahvaljujući tomu. str. Dobra.. poduzetništva i motiva profita što. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. Zašto? Stoga. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Na ovaj način. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. Naime. Kao što je netko jednom primjetio. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. 59. P. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra.: Kapitalistička revolucija. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra.. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Obrnuto. posredstvom sustava cijena. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. po naravi stvari. ljepota je tržišne ekonomije. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. učinkovitijih tehnika proizvodnje. 34 . resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. "Naprijed".d."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. tržišnih sila. Ali. O njemu. stvaranje i upotreba novih.

platili ili ne. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra.2. društveno poželjna ona nije profitabilna. Riječ je o dobrima koja svi.1. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Tržište je. Otkazivanje sustava cijena No. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. javna dobra. surov mehanizam. Socialism and Democracy.: Capitalism. međutim. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Postojanje eksternalija.. koristimo. New York. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. koristi javno dobro. reći ćemo."30 2. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. Naime. Osim javnih dobara. J. 67. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Nadalje. sustav cijena nije. 1947. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa.2. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. savršen. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice.3. dakako. str. Racionalno je biti slobodni jahač. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. 35 .

kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. inherentna razdoblja neravnoteže. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. Tržištu su. dakle. O ovome detaljnije u okviru 10. poglavlja "Država i tržište". poboljšati performancije tržišta. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini.2. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. Ne čudi. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. 36 . stoga. Njena je namjera. dakle.

3. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena).1.1. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.1. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. između ostalog. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Prema tomu. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. 37 .

38 . stabilnoj elastičnosti potražnje. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. riječ je o jediničnoj. Prema tomu. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. Dakle. a UP2 = 3 · 400 = 1200. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). UP1 = 1 · 800 = 800.3.

Zamjećujete. neizmijenjeni ukupni prihod. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. Ali. pad cijene ne tangira ukupni prihod. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. 39 . i rast cijene dobra značit će. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12.3. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda.

koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. kreće između 0 i ∞. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi.3. međutim. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. dakle. neosjetljivu na promjene cijene. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Dakle. 40 . postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Obratimo. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Naime. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju.

U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. 41 . Poraste li. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu.3. primjerice. I obrnuto. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. snažne reakcije potraživane količine. vrlo mala. Dakle. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. tek teorijski moguću. Ovakvu.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. a drugi puta na novu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. 42 . pozitivni broj.3. Nadalje. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. staru cijenu ili količinu.

izazvati promjenu potraživane količine dobra A.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko .K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . To će. dakako. Neka poraste cijena dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.3.

Potražnja. Dakle.3. 21 = 798 3. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Stoga su karakteristični. dakako. 19 = 798 UP2 = 38 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Provjerimo: UP1 = 42 . što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje.1. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. sljedeći slučajevi: 44 . Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .2. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.

Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje.3. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ali i skuplji supstituti. Zaključujemo. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Ukratko. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. 45 . ukoliko dohodak raste. ukoliko dohodak raste.. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima.2% godišnje (naravno. Npr. potražnja će za dobrom A porasti 2. Inferiornim u tom smislu da ih. zamjenjuju superiorniji. potražnja također raste. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka.2.1). Zanimljivo je. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. ali raste brže od dohotka. Obrnuto. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. međutim. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti.1 = 2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje.

3. O komplementima. Primjerice. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Obrnuto. Primjerice. 46 .3. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. dakle. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Vrijedit će i obrnuto. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. supstituirati. Sada.1. Supstitucijski. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. ili pak komplementarni karakter dobara. kada je Ek < 0. Ek > 0.

odnosno rast ponuđene količine. a Ep = 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Vrijedi. U tom će slučaju pad. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene.2.3. ponuda je jedinično. stabilno elastična. ponuda je elastična. ponuda je neelastična. a mali je rast cijene izuzetno povećava. a Ep > 1. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. 47 . Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. dakako. Naime. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. a 0 < Ep < 1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. i obrnuto. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. Vrijedi i obrnuto. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞.

a njena je krivulja okomiti pravac. 48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.3.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3. 49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

marginalna) korisnost. Böhm-Bawerka. Ovaj zakon. 51 . Gossena. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.H. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. potrošačev izbor. ali raste sve sporije. Prema tomu. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. POTROŠAČEV IZBOR 4. S. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Granična (dodatna. A. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna.Wiesera. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Evidentno. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Jevonsa.Marshalla i drugih.1. K. POTROŠAČEV IZBOR 4. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. F. Mengera. E.4.

kao uostalom sve granične veličine. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. Granične korisnosti.s. jedinična promjena potrošnje . 31 52 .4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. Dakle.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. npr.

53 . Naime. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Naravno.potrošačeve ravnoteže. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .1. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 4. Slika 19. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.4. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I.1. odnosno potrošačevu ravnotežu. Gossenov zakon. granična korisnost može biti i negativna.

4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. maksimalnu ukupnu korisnost. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. No. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću.

Tablica 7. potrošačevu ravnotežu. 55 . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. Ali. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".4.

u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja.4. A. str. maksimaliziranje ukupne korisnosti. dakle. Gossenovog zakona koji kaže da.. 32 Dragičević. međutim. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . Informator.32 Drugim riječima. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. II. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. 1991. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. 56 .: Ekonomski leksikon. Na tragu smo II. Zagreb. 210.

4.83 4. pad cijene dobra A.korisnost po novčanoj jedinici 8. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.50 4. Međutim. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.1.1.33 6. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. Cijena dobra B 6.67 6. Ukoliko. primjerice.33 = = Granična korisnost dobra B .korisnost po novčanoj jedinici 5 5. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. uz ostale neizmijenjene uvjete. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. 57 .33 4.1.33 5.

treće 7. 58 . može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. moguće različite kombinacije. na višoj razini potrošnje. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. pozitivan broj. Dakako. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. 4.1. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. kupac je. Ukoliko bismo. i ovdje su. kupujući. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. u duhu teorije granične korisnosti.2. druge jedinice 8. dakle. Potrošački probitak. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Nova. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. 5 novčanih jedinica. Često se. baš kao i kod promjena cijena.4. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. Naime. u slučaju obaju dobara. posljednje koju namjeravamo kupiti. četvrte 6 i pete. u pravilu.

Njegov je probitak. 10 novčanih jedinica. Međutim. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. u ovome slučaju. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .4. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. 59 .25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica.

Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Pitanje je. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. . POTROŠAČEV IZBOR 4. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra.3. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. naravno. sa fiksnim dohotkom.1. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. podsjećamo. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti.4. Riječ je. 60 . Ukupna korist mjeri spremnost. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. o subjektivnom konceptu. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Zamjećujete.

prema tomu. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja.4. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. 61 . glasi: Cijena = Granična korist . Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist.

odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Prema tomu. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. 62 . Kupujući. Doista. 4. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi.4. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka.1. Teorija granične korisnosti. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. potrošač je u stanju povećati neto korist. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. složit ćemo se s time. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. međutim. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. pokušava objasniti potrošačev izbor. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici.4.

Drugim riječima. Tablica 9. Pretpostavit ćemo. POTROŠAČEV IZBOR 4. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora.2. nedostupne potrošnje. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. naime. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže.4. Crta proračuna. kao i u prethodnom slučaju. uz dani dohodak i cijene dobara. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 .

POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. pri tome. 64 . Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje.4. ali ne i na crti proračuna. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. Limite potrošačevog izbora. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 .

65 . Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . naravno. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb .2 . i obrnuto. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava.4. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. 0 = 10 Kb = 10 .1. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. 5 = 0 i 4. Vrijedi.nezavisna varijabla). Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje.2. Kb = 10 .. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. međutim. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Npr. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Pomoću nje smo. ponovimo to.2 .

. 66 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna.2 Ka . Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 .4. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 2 = 8 itd. 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . 0 = 12 Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24.

i obrnuto. a vrijedit će. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). nove granice potrošnje. Vrijedi i vice versa. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. 67 . pomoću jednadžbe proračuna. Ustvrdit ćemo. područja potrošnje. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. To je. prije nedostupnog. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B.2. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. a dohodak 60. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. Prema tomu.2. uz ostale neizmjenjene uvjete. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. a i pokazati.1 Ka. b = = . da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. ceteris paribus. U obrnutom slučaju. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . Utvrdimo.4. omogućava osvajanje novog. 4. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . naravno. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka.

2 = 8 Kb = 10 .10 = 0 Slika 25. 68 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .4. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.0 = 10 Kb = 10 . Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 .4 = 6 itd. budući da je oportunitetni trošak upola manji. Kao što rekosmo.3 = 7 Kb = 10 . vrijedi i obrnuto. Doista.

2. Dakako. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Prema tomu. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. 69 . Slika 26. POTROŠAČEV IZBOR 4. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Dakle. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.4.3. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. 70 . Slika 28. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.4. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja.

U ovom će.4. ekstremnom. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. 71 . Ukoliko su. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. dakle. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. I obrnuto. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi.

2.3. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. 4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.1. vrijedit će i obrnuto. Naravno. odnosno tri i tako dalje para cipela.4. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra.

POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. 73 . Kako. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Slika 31. međutim. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. određuje kut krivulje indiferencije.4. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Naime.

Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. granična stopa supstitucije. a vrijedi i obrnuto. pokazuje tendenciju pada. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. 74 . Dvije stvari valja uočiti. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 .4.5 1  = =  . I drugo. Logično je to budući da potrošač. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. kreće li se niz krivulju indiferencije. krećemo li se niz krivulju indiferencije.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). POTROŠAČEV IZBOR Slika 32.

Slika 33. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).4. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . 75 . Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.2.optimalni izbor potrošača.

4. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. pak. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Prema tomu. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. međutim. Prema tomu. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. odnosno oportunitetni trošak. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Niže. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. Poželjnije. Kako.

Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Pretpostavit ćemo da je. 6 4. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. njegovog optimalnog izbora. Slika 35. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. ceteris paribus.4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 .2. povećan dohodak potrošača.5. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.

Povećat će se relativna cijena. a sa njom i kut nove crte proračuna. Slika 36.4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. a time i potrošačevu ravnotežu. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Ovo je najčešća situacija. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. 78 .

2. Slika 37. pak. nižu krivulju indiferencije. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.5.1.

Ona je. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. 80 . Ona je. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. Naime. a na osnovu prethodnog primjera. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A.4. Zamjećujete da. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. Kada je. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. 4. pokazuje zakoniti. Krivulja potražnje.2. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. podsjećamo. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. kada je u pitanju potrošnja dobra B. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. pak. R1 (Ravnoteža 1). Nasuprot tomu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Improvizirajmo.2. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B.5. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B.

značila potrošnju 10 jedinica dobra B. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. pretpostavimo. 81 . POTROŠAČEV IZBOR recimo. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. 40 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38.4.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. ceteris paribus. 82 . inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Na djelu je zakon potražnje. a niža cijena dobra. ceteris paribus. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. znači njegovu veću potraživanu količinu. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Te su iznimke od pravila da. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv.4.

∆ Ka . Ukupna korisnost.2. ostaje ista. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . POTROŠAČEV IZBOR 4. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. te da daju identične rezultate. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna.Granična korisnost dobra B . Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Valja se prisjetiti da je granična korisnost.4. Dakle. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . dakle. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . primjerice. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .6. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .

- ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Potrebito je. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . Prema tomu.Granična korisnost dobra B . U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. međutim. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti).4. Negativni predznak (Očigledno. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . nešto mlađa. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. postoji čvrsta veza između ovih teorija. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. dokazati da će teorija granične korisnosti i. POTROŠAČEV IZBOR .

85 . riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Gossenovog zakona. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. Dapače.

.

mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. 207.. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. Zagreb.o. 1993. godine naš ekonomist Blaž Lorković. str. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. Parkin. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".1. Istovremeno. 33 Lorković. New York. netko ili neki snose rizik poslovanja. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. (reprint). 34 87 . Addison-Wesley Publishing Company. stotinu i više godina. B. 1990. Bez. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu.: Economics. 98. Netko ili neki to moraju učiniti. dakle.: Počela političke ekonomije. M. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.o. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.5.. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.. str.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute).33 Ovako poduzeće definira 1889.

događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. najveći mogući u datim uvjetima. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. dakle. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Na drugoj strani. dvije prepreke. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Stopa je nataliteta. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. dakle. Nimalo laka zadaća. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. profit. ali i stopa mortaliteta.5. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. 88 . Naravno. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Ali. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Cilj je. Ili. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. u oba slučaja. ukoliko ste monopsonist. grubo rečeno. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Valja. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Često se. Naše je poduzeće. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Naime. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. naime. Život poduzeća nije nimalo lak. bilo monopsonska) poznaje granice. i tržišna moć (bilo monopolska. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Riječ je o tzv.

M. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom.. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. ali ne i vice versa. Standardni. Tehnološki neefikasna.5. New York. u pravilu. cijene čimbenika proizvodnje. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. str. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. 89 . na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Ali. 1990. ekonomske efikasnosti. Zaključimo. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. naravno. ali ne i uvijek dostatna. 35 Vidjeti: Parkin. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Nekoliko je razloga tomu. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. 223-224. Addison-Wesley Publishing Company. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. naime.: Economics.35 Ponajprije.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . zamjećujete.1.. Ovo je.2. dakako. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. 5 Dividenda sada iznosi 50. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica.2. Pojavio se ažio (agio). a disažio 50%  ⋅100  .5% cijena dionice jest 500. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. One su al pari. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Ako je d' 2.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. Ukoliko.5 = 500 .2.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. Evidentno. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . 5.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).

Priznat ćete. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. Dakle. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.1 = 1100 . 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.12 98 .12 = 1000 . 1. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. (1+r). Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. 100 10   . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .5. gdje r = k' . (1 + r ) 1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .21 = 1210. (1+r)2 = 1000 . 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. 1 +  = 1000 1. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 .21 (1 + r ) 2 1.  100  Obrnemo li stvari. Budući iznos = 1000 .1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje.

vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. (1 + r ) n Ali. dakle.1 = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. Međutim... 216. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.1) (1.. + + / : 1. dakle. 1990. Ali. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.1) (1. Neka ta dividenda iznosi 10. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. godinu dana po kupovini dionice. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. Dakako.1 2 3 n 1.. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.5. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. Cijena dionice 45 99 .1) (1.. M.: Economics..1 (1.. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina .. New York. Addison-Wesley Publishing Company. a kamatna stopa 10%. str.

moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.1 CD – CD = 10 0. a nazivnik (0.1) (1. formula vam je poznata. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . Dakle..1) (1. Brojnik (10) jest očekivana dividenda. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi..1 1. Dakle. Naravno..1 1. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + ..5. + .1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. CD CD 10 = /⋅ 1.1 1. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1 Prema tomu. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. k' r k' 100 Evidentno.1) (1...1) jest r. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.. No. 2 3 4 1..1 (1.. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.

ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). a raste veličina rada. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. kapital). Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Neprijeporno. Niski. pak. zemlja) promjenljivog karaktera.2. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). Dakle. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. dat će ukupni proizvod. 5. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.1. kapital. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. 5. granični proizvod i prosječni proizvod. Promjene ukupnog proizvoda.2. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr.5.

Prema tomu. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Tablica 10. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. također.5. granicu između. moguće i nemoguće proizvodnje. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. te promjenljivu veličinu rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda.

Granični proizvod Granični (dodatni. Ukoliko se. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Ili. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. naime. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. dakle. Međutim. Tehnološka efikasnost znači. to je promjena. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. 5. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. a raste input zemlje).2. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan.5. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže.2. proizvodnje koju proizvođač može realizirati.

104 . te izračunajmo granični proizvod rada.3. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.5. Tablica 11. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5.2.

taj rast. uspješno dopuniti prethodni komentar. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Uzrok je tomu početni rast. s tim u svezi. nakon početnog ubrzavanja (progresije). Možda će sljedeća slika.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. 105 . a zatim pad graničnog proizvoda (rada).5. Međutim. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda.25 3. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. biva sve sporiji i sporiji. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4.

5. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. a vrijedi i vice versa. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . Istovremeno. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Naime. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Upravo stoga. ova posljednja raste.2. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne.4. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. kao i u našem primjeru. granični proizvod rada raste. Uopće. 5.

PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika.1. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje.5. uz fiksne veličine ostalih inputa. Kao što ranije. granični trošak i prosječni trošak. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. 5. prije ili kasnije.zakonom opadajućih prinosa.3. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje.3. Daljnji. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. Što se. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. 107 . izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. međutim. ali je taj rast. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. sve sporiji i sporiji. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . Dakle. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). 5. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. analizirajući potrošačev izbor. ceteris paribus. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. međutim.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

4. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Usredotočimo se.2. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . također. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi.5. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Slika 44. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Vrijedi. međutim. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. dakle. postaje varijabilan. Naime. ako hoćete. Prema tomu.

Slika 45. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. konstantnim prinosima razmjera. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. 116 . prosječni će ukupni trošak opadati. Ukoliko je riječ o stalnim. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. dakle. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje.5. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukoliko. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška.

prikazat ćemo na grafički način. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. 6. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. 117 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. slika 46).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Optimalni izbor proizvođača. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje.1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

1.1. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).6. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.

Ukoliko input rada iznosi šest. Ukoliko je input rada jednak nuli. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Provjerimo: K = 12 . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.2 R . Na taj način odredismo točku a crte izotroška.6. input će kapitala biti jednak nuli. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 ⋅ 6 = 0. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . 119 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck .

sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. upola manji. dakle. Kut crte izotroška.6. sukladno našoj tvrdnji. koji nalazimo u jednadžbi izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Odredimo. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2. mora biti razmjerno. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . kao i cijena rada. iznosi 20 novčanih jedinica. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). Neka ona.1. u novim uvjetima. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . a vrijedi i obrnuto. jest relativna Ck cijena inputa.

3.1. a vrijedi. Ck=10) izgledati ovako: 121 . i vice versa. 6. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. nepotpuna. kako rekosmo. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. Prema tomu. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. u našem će slučaju (Cr=20. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.6. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. naravno. Karta izotroškova. Prema tomu.

IZOKVANTA .2.6. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 122 . odnosno tehnika proizvodnje. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.

smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . s tim u svezi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Dakle. eventualno smanjenje inputa kapitala i.6. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Slika 49.

Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.6. 124 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda..2. 2. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.1. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. npr. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. 6. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.

smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Drugo. Ponajprije.6. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. a vrijedi i obrnuto. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Dakle.2. 6.2. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.

6. dakako.6.3. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. budući da znači veći angažman inputa. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . a veća. Tablica 18. veći ukupni proizvod. Slika 51.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod.

Isti će. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Prema  ∆R  tomu.6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Slika 52. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . Naime. međutim. međutim. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . Što je.

48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. 128 .) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Zanemarimo li negativni predznak. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. npr. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Prema tomu. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda.6.

6. Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .

Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.6. vladaju potrošnjom. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. uz neizmijenjene veličine ostalih. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. odnosno proizvodnjom. nužno obara njegov granični proizvod). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 130 . proizvodnoj. dakle. Proizvođač. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. pak. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. Minimaliziranje ukupnog troška. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Zamjetna je. a na drugoj.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.

Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. monopol. tj. Naime. 7. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora.1.7. TRŽIŠTE DOBARA 7. 50 Pojam dobra. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. jednostavnosti radi. monopolističku konkurenciju i oligopol. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. b) postojanje velikog broja kupaca.

Naime. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. preuzimaju. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Ponajprije. Naime. sasvim sigurno. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. tržišnoj. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Kada je cijena zadana veličina. tržišnu cijenu. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. cijeni. Horizont savršenog konkurenta moguće je. a savršeni konkurenti je. Naime. prihvaćaju. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. dakle. Drugo. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična.7. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. prikazati na sljedeći način: 132 . nemajući drugog izbora. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. "od šume ne vidite drvo".

7. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra.1. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. dakle. Ukupni prihod. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. dakle. Ukupni. prema tomu. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. Umnožak je to. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. utržene količine dobra i njegove cijene. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. promjena.1. podsjećamo. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . 7. Moguće ga je. To je.

Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Proizlazi da je prosječni prihod. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. jednak cijeni dobra. i to u svim tržišnim strukturama. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. 134 . Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. cijenu određuje i nameće tržište). ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena.7. Dakle.

Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. postoji druga opcija. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.7. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. maksimalizirati profit . te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. pa i savršenog konkurenta.2. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.1. Međutim. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. 135 .

2. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli.1. ukupni trošak i profit Tablica 19.7.1. očigledno. TRŽIŠTE DOBARA 7. bio zamijenjen gubitkom. 40 jedinica dobra. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. Prijelomna točka (break even point). dakako. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. 136 . To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. nakon druge prijelomne točke. Ukupni prihod. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. ali ni gubitak. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Gubitak se.

Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.2. 137 . Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Dodatni je prihod. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit.7. Naime. 7. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .granični prihod. veća od graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Granični prihod.2. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška.1. naime. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra.

postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40.7. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Dakako da ne. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . dakle. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Naime. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Dakle. Tablica 20. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. odnos 138 . Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9).

prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. Slika 56. 139 .7. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. istovremeno. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita.

5 9. 140 .64 Slika 57.7. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.92 13. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 9.625 10. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.5 11.75 9.

Prosječni profit = Prosječni prihod . ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.625.1. kao što gornja slika pokazuje. Optimalna razina proizvodnje. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.3. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. 141 . iznosi 9. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška.375 ⋅ 40 = 95 7. prag rentabilnosti). Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57).7. prosječni profit jednak je 2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.375. prosječni profit je. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.5).Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.

Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. svaki output. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. vodi poduzeće u gubitak. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. niti gubitak. veći ili manji od optimalnog. Zamjećujete. Optimalni output sada iznosi 30. na sreću. Ne postoji profit ali.7. 142 .

Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. savršeni će konkurent.7.1. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . pri svim veličinama svog outputa. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7.4. realizirati gubitak.5. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Slika 59.

doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.7.1.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. nije moguće izbjeći. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.5). Našemu je poduzeću. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. prosječni je gubitak. savršenom konkurentu.75 .8. Naime. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . a to pokazuje i gornja slika. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.5 = 1. Naime. prekidanja proizvodnje. Moguće je da čudno zvuči. makar i privremenog. međutim. Fiksni trošak. dakle. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. iz navedenog primjera. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.5. proizvodili ili ne.25 ⋅ 20 = 25 7.

pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.4 8. naravno.5 = 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. 25 = 25 Tablica 22.67 9 10 11. 25 145 .5 13.5* 8. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. To će se. Prema tomu.7.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .

može smatrati potopljenim troškom. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Naime. 7. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. veseliti se pobjedi svoga kluba.6. Ništa drugo vam i ne preostaje. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). imate li sreće. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili.1. Dakako. 146 .1. u kratkom vremenskom razdoblju. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Fiksni trošak se.7. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom.7. Stoga. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. 7. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i.

nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Nije. u ovoj situaciji. proizvodio ili ne. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Naime. dakle. 147 . točka a na krivulji graničnog troška može. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60.7. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška.

8. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. U tome će slučaju prosječni prihod. 7.1. Izlazak slijedi. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .7. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .

Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .7.9.1. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. Cijena Ponuda. Slika 62. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.

dakle. Drugim riječima. Naime. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Međutim. u dugom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Njihova će pojava. profit (pozitivna razlika 150 . te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju.7.

TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. dakle. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Dakako. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 .7. Normalni profit postoji. dakle. Odgovor je jednostavan: normalni profit. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. Slike 64.

novčana ste sredstva. realizirati odgovarajuću plaću. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Dakle. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Konačno. Ponajprije. dakako. mogli ste se zaposliti i. Prema tomu.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. TRŽIŠTE DOBARA trošak. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Vi ste. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". U svakodnevnom životu. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. pretpostavimo nadalje. Vi vodite vaše poduzeće. propuštena plaća. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . Nadalje. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. umjesto u vlastito poduzeće. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. kao diplomirani ekonomist.7.

Koristiti kapacitet znači. Resurse nije potrebito realocirati. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. društveni interes to nalaže. Potrebito je. Kada je. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. postoji alokacijska efikasnost. 153 .PUT). naime. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. dakle. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Dugoročno. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. vrjednijeg dobra. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min.7. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Na kraju. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. te postoji alokacijska efikasnost. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti.

vode itd. licence. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. Međutim. izaziva pad prosječnog ukupnog troška.2. na ovaj ili onaj način. MONOPOL 7.1. Ono je. dakle. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. sposobno. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. patenti).2. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. u takvom slučaju. Druga je monopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. električne energije.7. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Povećavanje outputa. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. 154 . zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je.

Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste.2. Vrijedi. ipak. Za razliku od savršenog konkurenta . zahvaljujući svom posebnom. naravno. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. potraživana će količina dobara biti veća.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Zbog čega je to tako? Monopol. postoje neka ograničenja.7. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. povlaštenom položaju. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. Naime. Zbog toga se granični prihod monopola . manipulirajući vlastitim outputom.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra.2. odnosno cijene dobra. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. određivati cijenu dobra. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Dakako. Ukupni. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. odnosno njegovom veličinom. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Naime. i obrnuto. dakle. TRŽIŠTE DOBARA 7.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Monopol je "price maker". posjeduje tržišnu moć. 155 . njome upravlja zakon potražnje. On je u stanju. "pravi" cijenu. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. Pri tome. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji).

a Ec = 1.7. Tablica 23. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. on je maksimalan. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. odnosno 0 < Ec < 1.

7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .

158 . kojim slučajem. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda.7. dakle. koji. Ukoliko. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju.

Maksimaliziranje profita 7. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. 159 .2. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.7.2.3. Neprijeporno. Tablica 24.1. Ukupni prihod. TRŽIŠTE DOBARA 7.3. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.

analizirajući savršenu konkurenciju. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Naime. Ukupni prihod. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. Monopol će. Pravilo koje smo otkrili.2.3. granični trošak i profit Output koji.7. 160 .2. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Granični prihod. u danim uvjetima. vrijedi i u uvjetima monopola.

67 161 .7. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.5 7 7. Tablica 25.33 6. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. 3 jedinice dobra. naravno. Tablica 26.

prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. Prosječni profit (prosječni prihod . već spomenute. To su. Naime.67 ⋅ 3) iznosi 8. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68.7. a maksimalni (ekonomski) profit (2. outputu cijena dobra iznosi 9. Međutim. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Pri tom. a prosječni ukupni trošak 6. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita.33. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. 162 . tri jedinice dobra. povlašteni.67.

7. veći ili manji od optimalnog K. TRŽIŠTE DOBARA 7. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. za razliku od savršene konkurencije.2. Ali. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. vodi monopol u gubitak. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. pri optimalnom outputu. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. između ostalog. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku.4. 163 . vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. Slika 69. Lošoj reputaciji monopola.

7. prekinuti proizvodnju. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. makar i privremeno.2. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak.5. dakle. ukoliko je. TRŽIŠTE DOBARA 7. 164 . baš kao i savršeni konkurent. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). Slika 70. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda.

granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. Norton & Company. W. Vrijedi i obrnuto. krivulja ponude (bilo individualne.55 Cijena . Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. Monopol.6. pri tome. Monopolova krivulja ponude ne postoji. Dakako. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. New York 1991.7. znači veću ponuđenu količinu.. 266. Viša cijena. E. u različitim tržišnim situacijama. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta.2. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Slika 71. TRŽIŠTE DOBARA 7. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Inc. Podsjetimo.: Microeconomics. granični trošak. ceteris paribus. Međutim.W. str. 165 .

mora posjedovati monopolsku. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. dakle.7. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Proizvođač. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. može prakticirati diskriminaciju cijena. mada to posebno ne naglasismo. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. On. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. međutim. 2.2. međutim. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. biti u uvjetima savršene konkurencije. Naime. 166 . Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. naravno. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je.7. jedna te ista cijena može. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. 7. značiti najrazličitije ponuđene količine. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Dakako. Monopol. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. kada je riječ o monopolu. odnosno tržišnu moć.

7. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Ali. odnosno usluge. Slika 72. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača.7. Prema tomu. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene.2. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. prosječni prihod Granični prihod K 167 . 7.1. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena.

7. Monopol. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. način maksimalizira svoj profit. poznati nam. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. Stoga. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Ali. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. 168 . svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. proizvodi output K. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Na taj. a ne i na sve prethodne jedinice. Slika 73.

ponajprije. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. znači proizvodnju većeg.8. Ne zaboravimo. ali i većim. Pretpostavit ćemo da je. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Ali. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Sada svi kupci. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. prije svega. odnosno savršena konkurencija. ali povećanje profita. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. 7. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. posredovano savršenom diskriminacijom cijena.7. osim posljednjeg. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. b) Moguće ironično. te outpute koje odbacuje monopol. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. alokacijski efikasnim outputom.2. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom.

Slika 74. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Nije teško zaključiti da: 1. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. Međutim. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom.7.

izaziva dodatne troškove. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. Naime. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. poznata nam ekonomija razmjera. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Riječ je o traganju za rentom. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. većeg outputa jest X neefikasnost. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. aktivnosti koja. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). Ekonomije cilja se. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. Međutim. dakako. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je.7. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. evidentno. Monopol. Razlozi za to vjerojatno postoje. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. "rent seeking behavior". Doista. a zbog zaštićenosti od konkurencije. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. mogu monopolski output. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. to nije sve. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. pak. u određenim slučajevima. učiniti većim od onog konkurencijskog. Ali. 171 . ali i ekonomije cilja (economies of scope). Zaštićeno od konkurencije.

TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Prema tomu. Slika 75. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. proizvodnja bijele tehnike. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. u nekim slučajevima. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. Sve to. 172 .) obara prosječni ukupni trošak. zamjećujete. monopol igra pozitivnu ulogu. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. itd.7. a monopolski output veći od konkurencijskog. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Ali.

Novi se. dakako. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. 7. baš kao i monopol. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. Drugo. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. Nesavršena. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda.3. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. bez ikakvih ograničenja. baš kao savršena konkurencija. konkurenti. U drugom slučaju. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. ponajprije.7. radi se o oligopolu. dakle. 173 . ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Valja dodati. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. dakle. Stvarna su tržišta.1. Monopolistički konkurenti proizvode slično.3. monopolistička konkurencija. TRŽIŠTE DOBARA 7. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. s opadajućom krivuljom potražnje. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. U prvom. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. ne identično dobro. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra.

3. Slika 76. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. 7. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.1. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. On. dakle. 174 . Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.1.7. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata.

ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Budući da je prosječni prihod. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Prema tomu. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. nove konkurente. sasvim sigurno. 7. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. međutim. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K.3. Ekonomski profit se smanjuje. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Naime.7. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Ova je idilična situacija.2. Slika 77.1.

razlike ipak postoje.minimalni prosječni ukupni trošak. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 .3. Kapacitet je. istovremeno. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. dakle. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Monopol i monopolistička konkurencija. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. 7. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Drugim riječima.2. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Ali. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. i dobrim supstitutima. Nadalje. Nadalje. Najčešće je to ekonomija razmjera. Uopće.7. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. znači pojavu suvišnog. neiskorištenog kapaciteta. međutim. naime. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Brojni su uzroci formiranja oligopola.

preuzme vodstvo u cijenama. Problem međusobne ovisnosti. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Ovakvi su 177 . dominantno poduzeće. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. određuje cijenu. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. s tim u svezi.2. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. a ostali ga u tome slijede. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. Očigledno.7. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. također. itd. Međutim. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Prvi je tzv.3. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Monopol "pravi". TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. Manja poduzeća. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. vodstvo u cijenama. On je "price searcher". najčešće ono najveće. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. 7. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. ali i za suradnju. patenata. On je "price maker". Ono određuje i mijenja cijenu. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Ovdje ima mjesta i za sukob.1.

178 . a sve u cilju povećanja vlastitog profita. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). povećavajući output iznad dogovorene kvote. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ne samo zbog toga što ih.7. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. najčešće. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. veličina outputa. prestanak sporazuma. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Slika 78. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena.

TRŽIŠTE DOBARA 7. 179 . a tvoj partner to odbije učiniti. međutim. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. Prilično složena situacija budući da A.3. U tom smislu svaki igrač. nema. Zatvorenikova dilema Igra se. Tijekom istrage ustanovi se da su A. i B. pretpostavljate. čeka zatvorska kazna od osam godina. Čvrstih dokaza. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine.2. i B.3.B. i B. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. Istražitelj stoga smjesti A. a partnera. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. vjerojatno.B. Teorija igara može se. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti." Zatvorenici. poštujući pravila igre. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. dakle. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora.B. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.A. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. i B. budući da je odbio priznati.B. ne mogu komunicirati i.A. dakako.2. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. Svaka igra.7.A. osuđeni samo za posljednju provalu. 7. A.2. zbog nedostatka dokaza. odvija u prilično neugodnom ambijentu. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.1.A.2.

strategije Priznati Priznati A. odnosno strategije. 1 god. B.B. 4 god. Nash. 180 .B. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. B. I njemu se isplati priznati.B. B. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.A. bez obzira što učinio drugi zatvorenik.B. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. B. Dakle. vodeći računa isključivo o 56 John F. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. i B. pak.B. 8 god.A. B.A.A. prizna.B. meni se isplati priznati. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. ne prizna 4.B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept.B. konačni rezultat. A. Prema tomu.A. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. matematičar. A. a B.B.? Ukoliko B. Ukoliko. strategije Ne priznati Ne priznati B.A. A. 4 god.A. B. s punih osam godina. A. prizna. B. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1.7. ne prizna. 1 god.A.B. prizna tada. Na koji način razmišlja zatvorenik A. 2 god. A.. 2 god.A. u svakom slučaju. A. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. ne prizna. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.B. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. 8 god. neprijeporno. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. Svaki je od igrača odigrao igru.B. Oba zatvorenika priznaju 2.

sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. str.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. Oba poduzeća varaju 3. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. M. na račun konkurenta. Poduzeće A vara. poduzeće B vara.. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. sljedeće četiri situacije: 1. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična.2. Oba poduzeća ne varaju 2. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.2. Ali. poduzeća B ne vara 4. u pitanju dva igrača koji. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga).2. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Moguće su . Inc. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. Poduzeće A ne vara. ne varati. dakle. Ali. dakle. Naime.: Economics. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. I ovdje su. kao i u zatvorenikovoj dilemi.. veći ekonomski profit. grubo rečeno. mogu birati između dvije moguće strategije.3. Addison-Wesley Publishing Company. 357. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. 7. varati) i pridržavati se sporazuma.7. 181 . New York 1990.

Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. I konačno. I njegova najbolja strategija je varati. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Dominantna strategijska. naime. Poduzeću A se isplati. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Izigravaju li. mora varati. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. varati. A naša ga poduzeća. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. ukoliko poduzeće B ne vara. tu doista nema dileme. pak. Svaki "niski udarac". 182 . Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Pokušajmo je otkriti. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. I opet. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. poduzeću B gubitak od dva milijuna. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. imaju dovoljno. vremena da bi se profilirao. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Zajedničkom interesu treba. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. na sreću ili nesreću. dakako.7. istovremeno. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši.

i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.: The Strategy of Conflict. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. New York. međutim. 183 . TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. Jedna je od njih. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. dakle. Uopće. Od vas se. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.58 Ukoliko. 7. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. Oxford University Press.7. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Prema tomu. primjerice.4. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7.1. T. 1960.4. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža.

2. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura.4. 7. Tablica 27. Sljedeća će tablica pokušati. trošak Monopolski profit Cijena>min. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. oligopol. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane..) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. PUT Cijena>Gran. trošak Normalni profit Cijena> min. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. monopolistička konkurencija. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .PUT Cijena>Gran. PUT Cijena=Gran.PUT Cijena>Gran. 90% npr.) vrijednosti ukupne prodaje. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. pružiti potrebitu informaciju.7. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. na koncizan način. trošak Ekonomski profit Cijena >min. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da.

platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . kada je u pitanju monopolistička konkurencija. najniži trošak i cijenu. Ali. istoga kroja i iste boje. konkurencije jest idealan. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. Ali. Naime. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. oligopol ili monopolistička konkurencija. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Kada je prirodni monopol u pitanju. iste zapremine motora i iste boje. a potrošači će. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Prema tomu. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol.7. Ili.

.

zemlja i poduzetništvo. dakle. ne znači novac. preuzima rizik 187 . ali i zalihe gotovih proizvoda. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. alati. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. odnosno čimbenika proizvodnje. naime. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. Dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. rudna bogatstva. zgrade. To su rad. Kapital. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala.8. Valja. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. najrazličitiji uređaji i oprema.1. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. kapital. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Poduzetnik. novčana sredstva. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. strojevi. poluproizvoda i sirovina čine kapital. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). dakle. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. vode itd.

nije za bojažljive i nesklone riziku. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. Riječ je o samosvojnim. 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. a poduzeća ih kupuju. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. 188 . Vlasnik rada ostvaruje plaću. vlasnik kapitala kamatu. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Poduzetnik. u prvi mah. naravno. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. odnosno proces njihove proizvodnje.2. naravno. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. odlučnim. prije svega. a vlasnik zemlje rentu. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Poduzetnici su. dakle. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. pak. Renta. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. naravno. Ali. dakle. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. Vrijedi. Domaćinstva. Tržište.8. onaj ekonomski.

8. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Vrijedi i obrnuto. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Dohodak = C ⋅ K. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Vrijedi i obrnuto. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Prema tomu. 189 . Slika 79. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom.

Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka.8. 190 . kako se to zna reći. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. U pravilu. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. "kruh nad pogačom". TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Slika 80. za razliku od transferne zarade. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Ili. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Vrijedi i obrnuto. Ekonomska je renta. To je onaj dio dohotka koji.

dakle. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Slika 81. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. 191 . a vrijedi i obrnuto. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. kada je. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. njegova ponuda savršeno neelastična. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe.

8. 192 . Zapitajmo se. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. derivirana potražnja. Poduzeća. kapital ili zemlja) izvedena. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. međutim. potražuju čimbenike proizvodnje.3. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad.8. naime.

∆ Čimbenik Ili. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. 193 . u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Naime. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. jednostavno. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . Prema tomu. Ukoliko povećavate inpute rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. a ostali su inputi fiksnog karaktera.8. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno.

po logici stvari. jednak cijeni inputa. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. Prosječni je trošak inputa. jednostavno. 194 .8. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. Količina zaposlenog inputa će se. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 .1. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. pak.8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.3. Optimalna.

Prema tomu. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.8. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika.

granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Podsjećamo. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Međutim. Tržište je outputa savršeno konkurentno. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra.savršeni konkurent. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . uvjetima savršene konkurencije. Naime. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa.8. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Međutim. U ovim naročitim uvjetima.

međutim. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće .kupac inputa . ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Slika 83. Poduzeće. međutim.8. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. Monopson Razmotrimo.kupac inputa .ima određenu tržišnu moć. 198 . 8.2. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Ukoliko poduzeće .u stanju utjecati na cijenu inputa. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.3.

Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. iste veličine. međutim. a cijena rada 15. Tablica 29. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. naravno. Uostalom. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Međutim.8. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada.monopsonist. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. krivulja ponude rada jest 199 . Granični se trošak rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Prema tomu.

8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. 200 . a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Slika 84. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica.

Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. dakle. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Naime. međutim. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. 201 . Dakle. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. I konačno. ne znači. postojanje krivulje potražnje. Ovakvo ponašanje ne znači. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška.8. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom.

OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Prema tomu. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.1. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Ne postoji krivulja potražnje za radom. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.4.8. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.4. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . 8. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.

Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. Dakle. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada.2. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. = Granični trošak.8.4. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. Ukoliko je dotični input rad. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. granični prihod proizvoda rada se. 203 .

.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. New York.. 1990. izazvati pad ponuđene količine rada. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke.1. Daljnji rast cijene rada može.9. Rast cijene rada izaziva.1. str. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. Međutim. ponuda rada ne postoji. 391. Addison-Wesley Publishing Company. M. 60 Vidjeti: Parkin. a one se tiču. rast ponuđene količine rada. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60.. Vrijedi i obrnuto. Inc. ponude rada. kako ranije rekosmo.1. suprotna. Dakle. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. dva. kada je u pitanju ponuđena količina rada. prije svega. u pravilu i u prvi mah. 205 . i na tržištu čimbenika proizvodnje. međutim. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje.: Economics.

rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću .prodajom rada. Iz tih razloga.jest normalno dobro. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Ponuđena količina rada raste. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. obrazovanje). Prisjetimo se. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. ceteris paribus. To je bit učinka supstitucije. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Uporni rast cijene rada. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. rast dohotka potrošača. rekreacija. 206 . Upravo stoga. Ali. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće.9. pri relativno visokim cijenama rada. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. ponuđena količina rada opada. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. povećava potražnju za normalnim dobrima. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno.

međutim.1. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. 207 . Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. utjecati na cijenu rada.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. Pojedina se poduzeća .9. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu.kupci rada -. 9. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.

granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada.1. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a sa njime. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). Vrijedi i obrnuto. Raste li cijena dobra ili usluge.9. u tom slučaju. Podsjećamo.2. granični prihod proizvoda rada. dakako. a s njim i granični prihod proizvoda rada.1. i granični prihod poduzeća. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. Raste.savršena konkurencija 9. raste. uz ostale neizmijenjene uvjete. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a) Poduzeće kupac . Ukoliko se. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. 208 . Vrijedi i obrnuto. ceteris paribus.savršeni konkurent b) Tržište rada .

1. Vrijedi i obrnuto. 9.9. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Ponuda se rada smanjuje. raste li radna snaga.2. raste i ponuda rada. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao.2. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. uz ostale neizmijenjene uvjete. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. Dakle. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. 209 . a krivulja ponude se pomiče ulijevo.

Sindikati.H.. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. H. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada... Smanjenje će ponude rada izazvati. str. McGraw-Hill Book Company. 1989. 9.. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. Primjerice. te nastojeći povećati cijenu rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. povećanje cijene rada..3.1. Međutim. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. 62 Mabry. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. M.: Introduction to Economic Principles.“62 Jednostavno rečeno.. 203. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. New York. s tim u svezi. 210 . te stoga i manji broj članova sindikata.9. R. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. Ulbrich. ceteris paribus.

opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). 9. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. To ukratko. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. 63 211 . Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. osim troškova leasinga. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. postoji i druga opcija . podizanje radnog morala. drugih troškova..2. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. pretpostavimo. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. itd. godinu dana) i.9. nemate.1.2. TRŽIŠTE KAPITALA 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom.

Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9. Neprijeporno. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje.

Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Investirate 213 . Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. jednostavnosti radi. donose kamatu od 10% godišnje. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. budući da ste ih uložili u banku. međutim. Što.9. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. životni vijek svakog od njih neograničen. u ovoj novoj situaciji. Kako.

3% 6. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . Tablica 31.3% 26.7% 20% 13. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.  1200  U oba slučaja. kada je u pitanju kupovina kapitala.3%. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.9.

te ste ih prisiljeni posuditi. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.2.9. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posuditi 215 . Slika 91. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. 9. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.2. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos.

posrednu proizvodnju. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. Upravo stoga.9. Kamata je nagrada za čekanje. zaobilaznu. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. dakle. Uopće. Posuditi više znači opet. Prema tomu. granična efikasnost kapitala > k'. štede. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. za odgođenu potrošnju. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala.2. dakle.3. a ne odgođena zadovoljstva. 9. moraju biti nagrađeni. upravo ovo čekanje. odnosno štednja omogućuje tzv. u pravilu. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. Kada. u tom slučaju. Međutim. 216 . aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Slika 92. koji. Ponuda zajmova Potrošači. koji čekaju.

Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova.2.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. 217 . 9. ceteris paribus. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. Ukoliko. Proizvedeni kapital omogućuje. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu .9. kamatna stopa. očekivani dohodak.4. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Slika 93. na ovaj posredni način. dakako. pretpostavimo. životna dob i. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. snažnoj savršenoj konkurenciji. veću proizvodnju potrošnih dobara.

županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. dakako. Ponajprije. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope.. Slike 94. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. ona je imobilna i. ugljena itd. itd. potencijalni dužnik. drugo.3.9. zaliha nafte. 218 . njezina je količina ograničena. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. 9. Kao što svaka općina.

3.) ostaje ista. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.1.9. željenu količinu zemlje uz postojeću.2. Zakupac se. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. npr. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. 9. moći zakupiti potrebitu. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba.potencijalni zakupac . dakle.će. tržištem određenu rentu. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.3. 219 . Slika 95..

određuje visinu rente.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . ekonomska renta. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. zbog istog razloga.

3. Stvarno. 10.1. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. u ovom trenutku. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu.10. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Usredotočimo se. 1. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Država realocira resurse. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. Država obavlja preraspodjelu dohotka. 4. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 221 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. 2. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže.

svjetionici itd. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. sustav nacionalne obrane. na raspolaganju svima. parkovi i slično. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. pojava eksternalija 3.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. čisto javno dobro (npr. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. S tim u vezi najpoznatiji je tzv.1. jednom proizvedeno. proizvodnji. konačno. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. "free rider" problem . 222 . isključivo pravo njegove potrošnje. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. ceteris paribus. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu.problem slobodnog jahača. Nasuprot tomu. posredstvom tržišta izvedenoj. miješana ili polujavna dobra. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je.10.1. Primjer takvih dobara su ceste. Ukratko. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. parkirališta. 10. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. pojava monopola.

"free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. dakle. i novčana sredstva. ∆ Količina 223 . Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Tržište. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . Graničnu korist moguće je. u boljem slučaju. prema tomu. Prema tomu. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. koristi javno dobro. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. pa.1. Zbog toga država igra ulogu realokatora. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. Zapravo.1. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. "free rider" je osoba koja besplatno. Isplati se.10. pak. Dogodi li se suprotno. dakle. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. da je broj onih koji će se angažirati. alokacijsku efikasnost. besplatno koristiti javna dobra. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. 10. te pokušava osigurati. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. Ili. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara.1.

benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.A Ukupna korist .2.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.B Granična korist . Zamjećujete. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. Tablica 32.1. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .10. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.A Granična korist . Količina javnog dobra Ukupna korist .1.osoba A i osoba B. 10. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .

a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 1 1.10.5 2 2.5 3 3.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 4 4.

Tablica 33.10. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. Međutim. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. 226 . na ovu optimalnu razinu proizvodnje. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97.

2. 10. dakle.1. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”.10. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. Primjeri eksternog troška. Eksterni trošak. 227 . prosuti trošak. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Nažalost. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. preuzima. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. osim visokokvalificiranog rada. bogatstvo ono što posjedujete.2. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). dakako. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. dakle. To. 10. Ovakvo rješenje. te cijenama čimbenika proizvodnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. na primjeru zamišljene ekonomije. Ukratko. dohodak je ono što zaradite. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. u još većoj mjeri. Država. realizirat ćete i relevantni dohodak. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. kao kompromisno rješenje. Ukoliko. ovise o količini inputa kojima raspolažu. vrijedi za raspodjelu bogatstva. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. Bogatstvo. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. 235 . Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. proizvedena količina je KR. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje.1. između ostalog. vrijedi i obrnuto. 10. nejednaka je i raspodjela dohotka.2.10.

10. 40% obitelji realizira 15% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Prva petina obitelji. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. dakle. a to su one s najnižim dohocima. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. 236 . Kumulativno. Druga petina. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. dakle. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva.

Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. 40% obitelji 40% dohotka itd. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti.10. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Dakle. Obrazovanje. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. također. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Ljudi 237 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti.

D. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. 343.. Karatjas.: Basic Economics.2..10. 71 72 Samuelson.. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. 362.. Oporezujući visoke dohotke. makar i na sažeti način. Zagreb.: Ekonomija. P. 238 . Nordhaus. 2000. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. Macmillan Publishing Company. Tako je. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. nije moguće zaobići problem siromaštva. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. godini. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. pa čak i sreća. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.. raspravlja o raspodjeli dohotka. N. 10. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. granica siromaštva.A.. npr.A. New York. J. Dyal. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.2. str. "Mate". W. str. 1985.. Ukoliko se.

239 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).10. Dakle. Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.

.

itd. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73..naduti. proučava posebni ekonomski entitet . 1985. J. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. inflare . Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. 11.. odnosno stopa ekonomskog rasta.11. jednostavno..potrošača i poduzeća.: Basic Economics. Karatjas. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". određivanje veličine outputa pojedinih dobara. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. A. New York. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. Makroekonomika.1. međutim. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. razina cijena miruje. N. Naime. Macmillan Publishing Company. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. stopa inflacije. 241 . 176. određivanje cijena inputa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. str. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. 73 Dyal. stopa nezaposlenosti.ekonomiju u cjelini. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. INFLACIJA Inflacija (lat.

+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.: Introduction to Economic Principles.. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. 242 . 74 Vidjeti: Mabry. n označavaju pojedine artikle košare dobara...11. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom...CPI). H. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. a 0 baznu godinu. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +... Inc.. McGrawHill. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. str. a a..b.. 1989.. R..H. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. New York.H. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . Dakako.. 293. Ulbrich...

u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.5 Zamjećujete. stopa inflacije jest postotna promjena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.9% a u šestoj godini 37.5 122. u odnosu na baznu godinu. međutim. 2. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. 243 . zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. Godina 1. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . U četvrtoj godini.9 137. 6. u odnosu na petu godinu. 3.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . treća je godina bazna godina.3 100 112. 5.5%. Kako. iznositi 11. 4.87%.11. Prema tomu. u petoj 22.5%. povećanje prosječne ili opće razine cijena. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83.

još jedna. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . novčana. Ukratko. u pravilu. Nasuprot tomu. jedne godine.9 Postoji. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost.9 · 100 = 11. jednostavnosti radi. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. dakako. sveobuhvatnija. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. mjera inflacije. Pretpostavit ćemo. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. Naime.87% 122 . međutim.5 − 122 . 244 . realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.11.

upotrebom GNP-deflatora. u odnosu na baznu godinu.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.24 29600 U tekućoj je godini. Gornja formula upućuje na to da je. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.deflator 245 .24%.24%.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.11. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1.5 1500 1900 7600 900 18000 0.24. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. GNP . Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . odnosno stopa inflacije iznosi 18. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .

prije svega. Međutim. 246 . Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. međutim. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja.1.11. David Hume i David Ricardo. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. odnosno količina novca u optjecaju. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. Novac. dakako.1. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. svakako. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. monetarni fenomen. stoljeća. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. nije jedini uzrok inflacije ali je. najvažniji. Mnogi će. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Inflacija može. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. reći će oni. primjerice. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. te psihološkim teorijama inflacije.

11.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) .u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. međutim. i obrnuto. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . udvostručit ćete i razinu cijena. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Možda će to jasnije predočiti tzv. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. dakako. Q Udvostručite li količinu novca. Vrijedi. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. U tom je slučaju. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. fiksne veličine.

Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Kakve će posljedice. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. M·v 200. Naime. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Ovo povećava brzinu novca. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. a time i manju brzinu novca. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. te će rast nominalnog bruto 248 . Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. M = 50.000. u pravilu. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope.11. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. Prema tomu.1. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.000 .1. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa.1. v=4. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. te brzina novca opada.000. posredstvom jednostavnog primjera. znači i nižu kamatnu stopu. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. 11. Ukratko.000 = P·Q 200. te kompromisne.

000 · 3 P·Q 300. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 · 2 P·Q 200.000 249 . dakle. M·v = 100. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 · 4 P·Q 400. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. ne i razmjernog povećanju količine novca. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.000 I konačno. Međutim. Doći će do izvjesnog.11. Postoji.

prije svega. budući da su prestali aktivno tražiti posao. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. Međutim. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. međutim.1. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. 250 . Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. Nezaposlenost. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća.11. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. misli na nezaposlenost rada. koje. obeshrabrenih radnika. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. Različiti su uzroci nezaposlenosti. s tim u svezi. te je. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. ali i nezaposlenih radnika. pak. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. žele raditi. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. stoga. sezonsku nezaposlenost.2. S tim u svezi. valja spomenuti kategoriju tzv. ne smatraju nezaposlenima a. NEZAPOSLENOST 11.2. niti kao dio radne snage.

ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. dakle. ali ne i odgovarajuća ponuda. Potražnja postoji. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. ne treba posebice zabrinjavati. pad agregatne potražnje i. Sve osobe koje. Ovaj tip nezaposlenosti. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. koji. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. građevinskih radnika itd. međutim. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. s tim u svezi. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. 251 . nažalost. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. Cikličku nezaposlenost uzrokuje.) čine sezonsku nezaposlenost. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. turističkih radnika. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. tzv. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Dok frikcijska. dakle. frikcijska.11. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. ciklička nezaposlenost. a povećati potražnju za drugima. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Naime.

M. a stopa nezaposlenosti se. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. Ukratko. itd. kriminala. riječ je o punoj zaposlenosti. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. pri datoj kamatnoj stopi. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost.). Osim one neposredne . međutim. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. Vidjeti: Parkin. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. ljudskog kapitala 76.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. AddisonWesley Publishing Company. 1990.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. 252 . Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost.: Economics. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti.11. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. u tom slučaju. New York. smanjivanje vrijednosti tzv.

Obrnuto. Proizlazi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Suvremena će ekonomska pozicija. ustvrditi kako izravni. Slika 104.W. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije.2. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. 253 . naime. međutim. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. vrijedi i obrnuto. Dakako. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije.2. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.11.

odnosno postoji puna zaposlenost. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. pak. prirodnoj stopi 254 . a vrijedi i obrnuto. u kratkom vremenskom razdoblju. jednaka očekivanoj. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Ukoliko je stopa inflacije. U dugom vremenskom razdoblju. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). Nasuprot tomu. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Ukoliko je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. stopa inflacije manja od očekivane (2%). (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). Ponovimo. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti.11.

3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). koje se. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. kao inputi. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. dakle. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. najčešće tijekom jedne godine. 11. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa.11. Slika 106. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. dvostrukog računanja. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo.

Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. bilježi tendenciju rasta. dakako. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. Realna stopa rasta u 1996. Ona. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.. Realni bruto nacionalni proizvod. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.Realni GNP u 1995. dakle. koje. Bruto nacionalni proizvod se. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. Realni bruto nacionalni proizvod.. znači ekonomski rast. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. dakle. . promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.+ Kn · Cn Dakako. unatoč većim ili manjim oscilacijama.11. 256 . Upravo stoga. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. dakle. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. kao što znamo. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod.

Oba će pristupa. značiti isti rezultat. dakako. 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. izabrali smo pristup dohotka. Odlučimo li se za donji kružni tok. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.11. Obratimo pozornost na gornji kružni tok.1. nažalost. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). 257 . Slika 107.3. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.

kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. Ova. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Smanje li se. 258 . ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. međutim. i promjene zaliha i to kako inputa. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha.11. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. olovaka itd. hladnjaci. za razliku od uobičajenog poimanja.3. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. poluproizvoda.1. finalnih dobara i usluga.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Dakle. najrazličitijih uređaja i opreme. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. ceteris paribus. ponovimo. alata. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. ekonomist. Pristup trošenja Ovaj pristup. međutim. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. i investicije. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. mlijeka. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . tako i outputa. automobili itd.1. pak. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica.

njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Isključena su. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. I konačno. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. radi se o domaćim investicijama. Riječ je i o privatnim investicijama. državne su investicije dio državne potrošnje. naime. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. istrošenog. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. transferna plaćanja. provedbu zakona. Transferna plaćanja nisu. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu.11. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. amortiziranog dijela realnog kapitala. 259 . međutim. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Dakako. funkcioniranje obrazovanja itd. neto izvoz može biti i negativan. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. dobit ćete neto privatne domaće investicije. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Naime.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Zamjećujete. stoga. Neto izvoz (Ex .

kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Zapitajmo se. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu.3. dohodak države. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Stoga ih. dakako. renti. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Neizravni porezi predstavljaju. svakako.11. bit će oporezovan. dijelom biti potrošen (C). valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. Agregatni dohodak će.2. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Tri su moguća načina njegova korištenja. 260 . Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. prema tomu. naime. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.1.

prihode.Im = GNP = C + S + T. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.1. C + I + G + EX .3. 261 . Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. imovinu) poreznih obveznika. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.Transferna plaćanja).bruto nacionalnog proizvoda.11. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.Im = S + T. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.3. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . 11. Prema tomu. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze.

. Boston . Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. N. Stabilnu razinu vode. 262 . a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.3. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama.: Economics. Pri tome. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. neto porezima i uvozom. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Valja izjednačiti aktualne investicije. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod..1989. Inc. str. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.2.11. D."79 11.. Irwin. 548. rast će njena razina. na drugoj ističe. istovremeno. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.GDP). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.

amortizirane elemente realnog kapitala. dakle.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Dakle. o bruto privatnim domaćim investicijama. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje.11. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. GNP . Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. Riječ je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Nasuprot tomu. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Prema tomu. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . On. 263 . GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. dakle.

ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. u pravilu. ali ne i primljen. Istovremeno. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. ali ne i primljene dohotke. mirovine. posredstvom transfera. kao što mu i ime kaže. Događa se to. kamate na javni dug. PI . ali primljene dohotke. Od osobnog dohotka (PI). Do raspoloživog dohotka (Disposable income .Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). Riječ je. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. primjerice. ali su primljeni. raspodijeljeni dioničarima itd. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. o doprinosima za socijalno osiguranje. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . valja oduzeti osobne poreze. te dodate nezarađene. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. u obliku dividende.11. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. NI -Zarađeni. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. 11. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva.PI).4.DI) preostaje samo jedan korak. itd). 264 . o korporacijskim profitima koji nisu. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti.

nije lako predvidjeti.11. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. kontrakcija i dno. Slika 108. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. ali ih je lako uočiti. To su ekspanzija.. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. vrh. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. naravno. 265 .razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad.

kada vi. Spomenimo. u kontrakcijskoj fazi.. jest nezaposlenost. Nazvan prema prezimenu autora. te postoji puna zaposlenost. 266 . D. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. Karatjas. Ponovimo. međutim. 192. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija.: Basic Economics. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope.1. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. A. The Brookings Institution. A. Washington. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti.: The Political Economy of Prosperity.. s tim u svezi.. 1970. str. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad.4. izgubite zaposlenje tada je to depresija". 81 Okun. 1985. J. New York. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. M. N.80 Kada. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). Okunov zakon. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. 11. govorimo o dnu.11. Jedna od važnijih.. Macmillan Publishing Company. čije nas promjene zanimaju.C. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.

u odnosu na potencijalni. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Naime. s visokim stopama inflacije. stopu inflacije. ruku pod ruku.4. pak. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. iznimno. a kontrakcija nižu. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. eventualno i negativnu. prati inflacija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. tijekom vremena. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. pa čak i nulte. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. 267 . Niske. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. dakle o kontrakciji koju. izuzetke.2.11. 11. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. Riječ je. ne tako rijetke. Međutim.

.

između ostalog. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža.1. država. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. nezaposlenosti i inflacije.1. kontrakcije. agregatna potraživana količina 269 .Im) pri danoj razini cijena. GNP = C + I + G + (EX . inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.1. Ili. Model. 12. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. poduzeća. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo.

Višoj razini cijena. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. izražen kao realni GNP. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. Slika 109. pak. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Naime. mjerene GNP-deflatorom. uslijed promjene razine cijena.12.

Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Dodatna će kupovna moć. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. za 25%. pad razine cijena znači. Dakle. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Ukoliko razina cijena raste. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine.12. smanjivanje količine realnog novca. Pad kupovne moći. Ukoliko razina cijena poraste. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. što depozitnog novca. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Obrnuto. što gotovog.

Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. dakako. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. ceteris paribus. ceteris paribus. Rast cijena. smanjiti agregatnu potraživanu količinu.12.i njihovu veću potražnju. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. 3. 272 . "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. s tim u svezi. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. i obrnuto. Pad cijena. Rezultat su niže realne kamatne stope. jeftinijim inozemnim dobrima.zajmovnih fondova . Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. te investicijsko trošenje. Obrnuto. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Vrijedi. Ovakva situacija znači pad izvoza. obara kupovnu moć stanovništva. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. naime. te se povećava agregatna potraživana količina. te rast uvoza. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Potrošači. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. dakako. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. smanjuje količinu realnog novca i.

Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.2.1. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. te učinkom vanjske trgovine. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Brojni su. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. međutim.12. Slike 110.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. naime. pak. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. 4. izaziva pad raspoloživog dohotka. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. vrijedi i vice versa. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. uz ostale neizmjenjene uvjete. ceteris paribus. Naime. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. vrijedi i obrnuto. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Veći broj ljudi. te brojnim drugim dobrima i uslugama. stanovima i kućama. znači i veću potražnju za hranom. znači i rast agregatne potražnje.12. ceteris paribus. pad agregatne potražnje. znači i povećanje agregatne potražnje. očekivanja izazvati. Porezi Rast poreza će. 3. Pesimistička će. praćen rastom raspoloživog dohotka. odjećom. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. 274 . Rast poreza. ceteris paribus. Naravno. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Dakako. izazvati pad agregatne potražnje. 5. ceteris paribus. a time i agregatne potražnje. Dodajmo. 2. Pad poreza.

pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. 7. znači i manju agregatnu potražnju. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. S druge strane. 275 . izazvan padom državnih transfera. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. uz ostale neizmijenjene uvjete. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. ceteris paribus. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. a time i na agregatnu potražnju. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. Pad raspoloživog dohotka. 8. koje su posljedica promjene razine cijena. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. na novčanu masu. dodatni. Vrijedi i obrnuto. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Pad će kamatnih stopa. povećati agregatnu potražnju. uz ostale neizmjenjene uvjete. Međutim. Promjene količine novca izazivaju. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Rast transfernih plaćanja.12. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. stoga. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. kamatne stope zabilježe rast. međutim. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju.

jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA PONUDA 12. mjerenog realnim GNP-om. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.2. predstavljene GNP-deflatorom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. postoji i samo jedna. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti.2. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Puna zaposlenost. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje.12. s tim u svezi izazvane.1. pod utjecajem promjena razine cijena. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. s druge strane. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. 12. isključuje cikličku nezaposlenost. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. 276 .

Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Očigledno. Primjerice. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena.12. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. Naime. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. 277 . Dakle. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. a posebice cijene rada (plaće). njegov output ostaje neizmijenjen. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. konstantne veličine.

Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. Pri tome se angažiraju i suvišni. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. 278 .12. do tada neiskorišteni kapaciteti. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. uz neizmijenjene cijene inputa. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Rast cijena finalnih dobara i usluga. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.

o "pregrijanoj ekonomiji". dakako. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . Više kompetentnih.2. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. 2. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Riječ je. 1. 3. 12. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. strojevi. zbog razumljivih razloga.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. i agregatna ponuda. Važna je. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade.12. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . ceteris paribus. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. oprema. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. a s njime i agregatna ponuda. i kvaliteta radne snage. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a.2.

12. 280 . ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. dakle. 5. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. povećanje agregatnog outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. 6. u pravilu. ceteris paribus. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. Rastu agregatne ponude pogoduje. Naravno. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. tj. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak.

Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Vrijedi i vice versa.12. 281 . 1. ceteris paribus. Rast plaća. 12. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.3.2.

Slika 114. ceteris paribus. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. pak. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Zamjećujete. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. promjene cijena inputa. znači pad kratkoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Pad cijena sirovina. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. u dugom 282 . Dakle.12. Rast cijena sirovina.

12. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.3. 283 . Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. 12. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Međutim. Slika 115. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima.

3. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. poput plime. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. Neplanirano smanjenje zaliha. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. i rast nezaposlenosti. između ostalog.1. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne.12. 12. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. podiže razinu cijena. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Agregatni manjak dobara i usluga. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 284 .

dakle.3.2. 12. 285 . i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. odnosno potencijalnog GNP-a.12.

odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117.12. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. dakle. 12.3. 286 . Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza.3. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda.

3. dakle. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. nefleksibilne. Isti uzrok. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. prekomjerne nezaposlenosti. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. 12. Najznačajnije životno djelo J. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. and Money) objavljeno 1936. godine 287 . kamate i novca (The General Theory of Employment.4. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). plaće rigidne.12. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. prije svega. Interest. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118.M.

prije svega. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju.12. 288 . pak. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . u smislu povećanja agregatne potražnje. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). može biti neposredna i posredna. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. Državna intervencija.potrošnje (C) i investicija (I). pada agregatne potražnje. Posredna. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Slika 119. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.

Macmilann and Co. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. Saya i drugih. kao što ranije naznačismo. str.. Ova...ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama .F. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost.5. London. Ricarda.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. 1951. 12.3. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. R. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. s tim u svezi. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. 289 . jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Poznat i kao "francuski Adam Smith". budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. Spomenimo. Prema tomu.: The Life of John Maynard Keynes. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.12. 85 Harrod.85 zovu ekonomika potražnje. 121.

3.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Slika 120.. str. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.. 2. 623. uslijed pojave nezaposlenosti. s tim u svezi. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje.5.Irwin.12. D. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. pad cijena inputa. Boston. Nova. N.1. MA 1989. Richard D. Inc. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. 290 . 87 Vidjeti: Hyman. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje.: Economics.

javlja se.. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. Richard D.3. MA 1989.: Economics. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. u uvjetima pune zaposlenosti.2. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. rast cijena inputa. Inc. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. te se ravnoteža. D. Boston.12.88 88 Vidjeti: Hyman. 291 . naime. Slika 121. uspostavlja u točki R 2. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. Rast nezaposlenosti . N. 12. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. s tim u svezi. str.Irwin.5. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. 4.. 624. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. i ciklička nezaposlenost.

Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. 4. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Nova. 292 . Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 3.12. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2.

istovremeno. 13. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja.model agregatnog trošenja . ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. Naime.1. dakle. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). Ona.Im). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. na sljedećim stranicama. Naša je. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. Međutim. Našu ćemo pozornost.istraživat ćemo. itd. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. Prema tomu. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . kao što rekosmo ranije. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . očekivani (budući) dohodak.13. odluka o tome koliko štedjeti. 293 . odnosno bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. držeći razinu cijena stalnom veličinom. investicije (I). životna dob članova domaćinstava.

granična sklonost potrošnji jest promjena.1. upravno razmjerni odnos. 294 . Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. u pravilu i u prosjeku. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka.1. Ili.

Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Ili. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.13. štednja je negativna.

7.13 0.87 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.07 0.3.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .84 Prosječna sklonost štednji -0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.40 1. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . U tom je slučaju štednja negativna. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. a granična sklonost štednji 0.40 -0.05 0.05 0.13. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.93 0.

rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. 297 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Naime. Prema tomu.Granična sklonost štednji. vrijedi i obrnuto. stoga. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Granična je sklonost štednji (0. ušteđena.13.Granična sklonost potrošnji . pak. Trećega nema. Podsjećamo. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Dakako. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Granična sklonost potrošnji = 1 .7) manja od prosječne sklonosti potrošnji.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. Upravo stoga.

povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). U slici 122. naime.13. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Taj pravac. 298 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.

Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je.13. dakle. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. budući da je S = DI . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.0. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. 299 . jest autonomna potrošnja (Ca). Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.C. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka.7 . Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.7 DI S = . korespondirajuća funkcija štednje.3 DI . Ovaj dio potrošnje. vrijedi i obrnuto. glasi: Štednja (S) = DI .7 ⋅ DI). Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 + 0. Na slici 122.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. dakako.

Naime.8 raspoloživog dohotka. Dakle. Vrijedi. međutim. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Potrošnja i realni GNP . stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0.2.ukupnog raspoloživog dohotka.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. i obrnuto. Dakako.13. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). Istovremeno. odnosno bruto nacionalni proizvod raste.1. GNP = C + S + T. također. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . Može li se. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. dakako. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. rast dohotka. 300 .

budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.4 = = 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.8 realnog raspoloživog dohotka. 301 .13.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.5 2 2.5 1 1.2 1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.8 1. Slika 123. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.4 novčane jedinice. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.4 0. odnosno 0.

kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . Slika 124.graničnu efikasnost kapitala. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. kada. Podsjećamo. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. alata. poluproizvoda i sirovina).13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Kupovina. odnosno investicija.2. strojeva. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. najrazličitijih uređaja i opreme). 302 . INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. dakle.

u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Prema tomu. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. neki su čimbenici (očekivani profit. Međutim. ceteris paribus. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. Vrijedi. očekivani pad profita. veličina amortizacije. dakako. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. i obrnuto. općenito.13. ceteris paribus. Obrnuto. Ukoliko. krivulja potražnje se pomiče udesno. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. Vrijedit će.). Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . veličina amortizacije. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. primjerice. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. 303 . optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. poduzeća očekuju. Prema tomu. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. npr. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. i obrnuto. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. dakle.profitabilan. Međutim. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital.

ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. suvišnih kapaciteta. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . međutim. 304 . povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. dakle. Upravo stoga. Investicije ćemo.13. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. dakle. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. Možda očekujete da će investicije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. baš kao i potrošnja. Budući da je. Činjenica je. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a.očekivanom profitu.

funkcioniranje školstva. zdravstva. 13. Državnu potrošnju. 305 . itd. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja.3. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. pa. određuju političke odluke nadležnih skupština. provedbu zakona. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. dakle. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.13.

Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. 306 . 13.13. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.

Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. naravno. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. izvozne mogućnosti Hrvatske. rastu i primjerice. 307 . Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza.4. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Suprotno tomu.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Izvoz nije funkcija domaćeg. revalvacija . ceteris paribus. Devalvacija.smanjuje izvoz. Tečajevi. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Vrijedi. Njemačkoj itd.1. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Austriji. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Veći inozemni realni GNP značit će. i obrnuto. Obrnuto. veći izvoz.13. izvoz će biti veći. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj.

ceteris paribus. Veći domaći realni GNP znači. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. ima za posljedicu rast uvoza. 13. Prema tomu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Tečajevi.2. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. veći uvoz. Rast domaćeg agregatnog dohotka. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. 308 .4. Uvoz će. veći uvoz. međutim.13. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3.

rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. Revalvacijom se. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. 13. uz ostale neizmijenjene uvjete.3. naime. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Zaključujemo.13. Uvoz. Obrnuto. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. dakle. da je i neto 309 .4. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pretpostavimo li da se povećava. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod.

13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slike 130. 310 .

Nasuprot tomu. rast će uvoza. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. ceteris paribus. ceteris paribus. pak. Kao što je već rečeno. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili..13. npr. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. 311 . izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. devalvacija. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. nadolje i ulijevo. te neto izvoz postaje negativan. Obrnuto. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. neto je izvoz pozitivan. Slika 131. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. rast će izvoza.

.

Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. pri datoj razini cijena. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. Sada smo.14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. 14. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. međutim. 313 . te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično.

Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. potrošnja su i uvoz. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. pa. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. 314 . Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. dobit ćete agregatno trošenje. te su predstavljene kao fiksne veličine. U pretposljednjoj koloni tablice 39. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica.14. stoga i neto izvoz. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako.

ali i (autonomni) dio potrošnje. pri svim razinama realnog GNP-a. To je. iznosi 200 novčanih jedinica. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. naime. Ovdje valja ubrojiti investicije. Prvu skupinu čine autonomna. samosvojna trošenja. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Autonomna potrošnja. u našem primjeru. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. Izvjesna. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. naravno. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). 315 . izvoz. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. državnu potrošnju.

Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. pak.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. to je promjena. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. upozoravamo na to. Razlika.2 novčane jedinice. 316 . svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. ponavljamo.14. Oduzmete li.2 = 0.5. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). Uvoz.2. Ili. granična sklonost potrošnji iznosi 0.7 novčanih jedinica. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .7. Dakle. određuje kut C+I+G+EX krivulje. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. Ili. iznosi 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. Prema tomu. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica.7 0.

agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. skraćeno. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. odnosno agregatnog trošenja. Ne zaboravimo. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. granična sklonost trošenju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. odnosno krivulje agregatnog trošenja. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . dakle. Dakle. 90 91 Ubuduće. Graničnu sklonost trošenju moguće je.14. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih.5.5 kuna porasta induciranog. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. 317 .uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. međutim. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0.

u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.14. naime. 318 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Tablica 39. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. Taj pravac.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.2. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. 14. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .

Ove će disproporcije. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Prije presjecišta. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. osim u točki ravnoteže. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.14. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.1.2. zalihe se. Makroekonomska ravnoteža . 319 . Podsjećamo. 14.

stoga. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. niti padaju kada je agregatno 320 . niti rastu.14. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. poluproizvoda i sirovina). povećanje realnog GNP-a. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. Zalihe (gotovih proizvoda.

neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. 321 . 14. Tablica 41. Koristeći podatke iz tablice 39. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. pa. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Makroekonomska ravnoteža .I + G + EX = S + T + Im. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju.14. paušalni porezi (lump sum taxes). konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. Obrnuto. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). Stabilni. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . ravnotežni realni GNP.I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.2. dakle.tzv. moguće je objasniti i pomoću. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.2.

322 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42.14. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. Slika 136. stoga. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). ravnotežni realni GNP iznosi 400.

T) .30 = . Posljedica je rast zaliha. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. te proračunskog deficita. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.Im) + ( G . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).T) = S . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.I . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.(Proračunski deficit) .60 . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Dakle. neto poreza i uvoza. Kada je realni GNP veći od 400.I . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. kada je. investicije. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.(G . zbroj investicija.30 = 70 .14. Deficitarna trgovačka bilanca = S . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .30 Dakako.I .40 .NX = S . neto poreza i uvoza. dakle. 323 .

a zbog očekivanja viših profita. ali koje ne mijenjaju njen kut. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. 14. Tablica 43.3.14. Promjene autonomnog trošenja (investicija.1.3. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neka se planirane investicije. povećaju za 100 novčanih jedinica. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. državne potrošnje.

Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). naravno. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. 325 . Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. u obama slučajevima. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Također. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. i obrnuto. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Vrijedit će.5.14.

granična porezna stopa. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji .granična sklonost uvozu. ceteris paribus.14. Rast granične sklonosti uvozu. dakle. granična sklonost uvozu 3. izaziva pad granične sklonosti trošenju. obrnuto razmjeran.3. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. manju graničnu sklonost trošenju. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. ceteris paribus. dakako. pa. Raste li. pad granične sklonosti potrošnji. uz ostale neizmijenjene uvjete. 326 . Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. znači manji raspoloživi dohodak. uz ostale neizmijenjene uvjete. Naime. uz ostale neizmijenjene uvjete. manju graničnu sklonost potrošnji i. Obrnuto.2. granična sklonost potrošnji 2. znači pad granične sklonosti trošenju. Ovo. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Vrijedi i obrnuto. Vrijedi i obrnuto.

Međutim. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. Granična 5 20 = 0.2.14.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.875 raspoloživog dohotka.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.875  . porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. Ravnotežno agregatno trošenje. Tablica 44.7  . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. te graničnu sklonost potrošnji. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.

0857.43 182. udio poreza u realnom GNP-u.8 = 0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).2) = 0.875 (1 .875 ⋅ (1-0.875 ⋅ 0.14. Tablica 45.875 ⋅ 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.29 365. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. Budući da je DI = (1 .00 91.t)] ⋅ Realni GNP.9143 = 0.72 457.58 640.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. međutim.7.57% realnog GNP-a.5.71 34.0.t)] = 0.85 51.8 328 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0. [ GSP ⋅ (1 . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.57 17. stoga. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. Potrebito je.86 274.15 548.2=0.t) ⋅ Realni GNP. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Ili.14 25.5).7-0.5. Granična porezna stopa neka iznosi 0. graničnu poreznu stopu i.42 60. možda. 8. dakle.0857) = 0.28 42. Neto porezi su.

8 ⋅ Realni GNP. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. Uočili ste. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. ∆ Potrošnja 80 = = 0. S prvobitnih 0.GSU (0. Ili. međutim. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0.5 ona skače na 0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. bilježi rast i iznosi 0.7 realnog GNP-a. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. ravnotežno agregatno trošenje. odnosno ravnotežni realni GNP. s . granična sklonost potrošnji iznosi 0. Budući da granična sklonost uvozu jest. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.6.875 raspoloživog dohotka. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.2) ].6. 329 .6 [ GSP (0. stoga. u obama slučajevima. C = 30 + 0.8.8 realnog GNP-a.8) . a zbog rasta potrošnje. kut krivulje agregatnog trošenja.14. 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. stalna veličina (0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.dakle.8. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. ravnotežni realni GNP iznosi 500. Raste. u prvom slučaju.

međutim. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . naplatiti odgovarajuću kamatu. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. 14. Granična je sklonost štednji iznosila 0.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.1143 realnog GNP-a. smanjili potrošnju i povećali štednju.4. Što će se. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. uloživši je u banku.875 raspoloživog dohotka.14. Pretpostavimo da ste.

dogoditi ukoliko se. Tablica 46.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = . a funkcija štednje S = .9143 = 0.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.15 548. ceteris paribus. odnosno 0.14 4.29 365.72 27.125  . stoga. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.58 640.00 91. Što će se.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.86 274.0857) ] ⋅ Realni GNP. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.2344⋅ (1 0.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.15 38. ∆ Štednja 11.71 34. poveća granična sklonost štednji i.0. 331 .28 42. Prema tomu.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0.30 + [ 0.2344 raspoloživog dohotka.1143.0857) = 0.72 457.0.29 15.0.125 ⋅ 0.0857)] ⋅ Realni GNP.57 17.125 ⋅ (1 .85 51.0857) ] ⋅ Realni GNP. međutim. Predstavimo novu situaciju.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .43 = 0.30 + [ 0. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.0857)] ⋅ Realni GNP.14 25.42 60. Provjerimo navedene tvrdnje.57 -7.14.125 ⋅ (1 .43 182. = = 0.7656 ⋅ (1 .43 Naime.875 ⋅ (1 .

7656 ⋅ 0.0857) = 0. Rast štednje ima. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.7656 ⋅ (1 − 0.72 457.15 548.85 51.86 274. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.7 .14.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.28 42. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.9143 = 0.14 25. odnosno 0. a ravnotežni realni GNP 400.29 365.15 98. 332 .72 77. ceteris paribus.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.29 55.5. Granična sklonost potrošnji.86 34.42 60. uz ostale neizmijenjene uvjete. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.58 640. Granična sklonost trošenju iznosi 0.57 17. iznosi 0.7 ili 0. kao što ranije rekosmo.43 182.71 34.57 12.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.7656 raspoloživog dohotka.

Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. povećanja štednje. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje.14. 333 . U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. ceteris paribus. znači rast njegovog dohotka. Do paradoksa. međutim. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. naziva se paradoks štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. kada je o pojedincu riječ.

Vrijedi. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Slika 140. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. jednostavno. Multiplikator autonomnog trošenja ili.5. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. 334 . MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140. multiplikator. dakako. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. 1 . moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . Prema tomu. Naime. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. multiplikatorski učinak. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140.14. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. međutim.

Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. 1 − 0 . multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. multiplikator će biti: 1 = 1.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.67. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. a granična sklonost uvozu 0.7.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.2). Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. Multiplikator = 1 − 0 .14. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.

Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. kao što zamjetismo ranije.2. .1.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. U tom će slučaju. granična sklonost uvozu = 0. 14. 337 . unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.5. Međutim. Pretpostavimo nadalje da je.5. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. 1 . Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. budući da je riječ o zatvorenom.14. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. autarkičnom gospodarstvu.

Država može 338 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao.Granična sklonost trošenju. Granična sklonost štednji = 1 .Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. 1 Multiplikator = 1 . Koristeći sljedeće formule. primjerice. dakle.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 .6. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.14. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. . 14. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju . Dakle.

o graničnoj sklonosti potrošnji. posredstvom državne potrošnje. Obrnuto.6. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. Međutim. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. dakako.9). i obrnuto. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike.9. nažalost. autonomnim porezima. U praksi je. Vrijedi. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. 339 . Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Upravo stoga. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. naime.1. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. Međutim. Promjena autonomne potrošnje ovisi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati.14. efikasnost državne potrošnje. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14.

u cijelosti u potrošnju. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. Naime.realnog GNP-a.9. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. varirajući veličinu paušalnih 340 . a porezni multiplikator 3.7 0 .33. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. Valja zaključiti da država jest u stanju.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . Kao što zamjećujete.14. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . autonomnim porezima. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. a granična sklonost uvozu 0.9 = − ⋅ 0 . ne ide. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. dotle dodatna kuna.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. dakle.

2] 1 − 0.5) − 0. 14.2] 1 − [0. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.9]. kao u prethodnom primjeru. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.6. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .5 = 0.2). Novi je element granična porezna stopa veličine 0.2. iznosi 0.0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.33 1 − [0.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . država može.45 341 . dakle. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.25 0. Međutim.t) = 0.45 − 0. s tim u svezi. i veličinu induciranih poreza.9 ⋅ 0.9 (1 . utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.5) = 0.14. (GSU = 0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. Granična sklonost uvozu. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.9(1 − 0.5 (t=0.2.5).

Stoga je i multiplikatorski učinak.GSU = 0.5 = 0. Multiplikator = 1 1 = = 1.05.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu. Ako je GSP(DI) = 0. postoji još jedna mogućnost.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.1.2 0 .75 Međutim. dakle.Granična sklonost trošenju .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.33 1 − GST 1 − 0 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .9 tada je GSŠ(DI) = 0.05 + 0 .75 Pojava je granične porezne stope.2 = 0.45 . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. 342 .1 ⋅ 0. što su.0. veći inducirani porezi.5 + 0 . Što je veća granična porezna stopa.Granična sklonost trošenju Prema tomu.25 0 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .33 0 .t) = 0.

služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Kao što rekosmo. odgođenih. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. budućih transakcija. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac kao obračunska jedinica. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. dvostruko podudaranje želja. obračunska jedinica. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. podmirite u 343 . Zahvaljujući tomu. bez obzira kako nastali. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove.15. Novac je. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. On olakšava i ubrzava razmjenu.1. međutim. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv.

15. Štednja je. duhana. Međutim.zlato i srebro. kao novca. djeljivost. istovjetnost kvalitete. Razlog držanja novca. npr. pri tome će. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. bile očigledne: laka prenosivost. trajnost. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. Najrazličitije su stvari. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. unutarnju vrijednost. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. U vremenima inflacije. Sredstvo razmjene. pšenice. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . Kao i prethodna. itd.2. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. prije svega. u najgorem slučaju. 344 .). 15. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. novac je ono što funkcionira. kao sredstvo razmjene. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. poput stoke. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Prema tomu. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. krzna.. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca.konzervator vrijednosti. služi i kao zaliha vrijednosti . NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. Dakako. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. Prednosti su plemenitih metala. a potom i kao obračunska jedinica.

imala je zlatnu podlogu. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. ipak ograničavali. taj prvi oblik papirnog novca. svjetskog rata. 345 . U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. Metalistička teorija. godine. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. Banknota. taj drugi oblik novca. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. etablirani nakon I. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Trajao je sve do I. U Engleskoj je. Papirni novac. svjetskog rata. rezervne valute (dolar. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). naime. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. u početku bijaše konvertibilan.44 kg. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica.15. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. koja glasi na donositelja. funta). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. te može i sama biti upotrijebljena kao novac.

a nalazi se na računima banaka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). 15. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. depozitni novac. dakle. Depozitni novac (knjižni. Ili. zlatni se standard napušta. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. spomenimo posljednji oblik novca . Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi.15. jednostavnije. 346 . M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. za razliku od papirnog i kovanog novca.3. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Unatoč nekim lošim iskustvima. ceteris paribus. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. I konačno. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Riječ je. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. ne posjeduje materijalni oblik. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. ovisi o količini novca u optjecaju. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. dakle. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina.nevidljivi.

15. prije svega. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. 60. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. 94 Perišin. Informator. 347 . Naime. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. Pokušajmo objasniti cijeli proces. I.: Monetarno-kreditna politika. Ovdje. 1992.”94 15. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. “near” novca. Zagreb. BANKE I STVARANJE NOVCA . a vista).. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. njihova ih namjena . Međutim. međutim. namijenjena štednji. str.. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. A. Šokman. kao komponente novčane mase (M1).štednja diskvalificira.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita.4.

A. na svakih 100 dolara depozita. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. 348 .. I.4 na jedinicu depozita. manje od 2. Zagreb. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A.15. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. Ovaj će depozit. nadalje. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. 39. Informator. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. Pretpostavimo. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A.5 dolara.rezervu likvidnosti. 717. Šokman. 1992. po sili zakona. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. tipična američka banka. M.. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. posjedovati određenu rezervu . Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. 97 Perišin. određeni. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka.. drži.: Monetarno-kreditna politika.: Economics. u svakom trenutku. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. banku B. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. minimalne likvidnosti ili tzv. Banka B će 95 Ali. Addison-Wesley Publishing Company. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. Prema Parkinu96. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. 96 Parkin. No. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. Iznos ovih sredstava je neophodna. obliku rezerve likvidnosti. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. 1990. str. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. str. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. New York.97 Prema tomu. u obliku rezerve.

Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.64 12.96 19. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).6 12. možda pregledniji.6 32. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.. način: Tablica 48.6 novčanih jedinica.15.44 150 Nove rezerve 40 24 14. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.4 na jedinicu depozita).96 100 349 . itd.4 8.4 250 Novi krediti 60 36 21. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. itd.

Zašto? Zato što (jednostavni ili. u našem primjeru.A. New York. str. 350 . Karatjas. iznosi 2. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. Naime.: Basic Economics. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. J.. Macmillan Publishing Company. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. N.5 98 Prema: Dyal.5. potencijalni) novčani multiplikator. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. 249. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. 1985. za 150 novčanih jedinica.15. dakle. 4 = 2. kako ga još zovu.

ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. može teći i u suprotnom smjeru. Dakle. Proces. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. u obliku depozita. dakako. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.4).5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. Oni mogu biti zadržani.5 ⋅ ( − 60) = −150] .5 = 250). tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. izvan računa banaka. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. kao u našem primjeru.5. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. odnosno količinu novca. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. novčani multiplikator iznosi 2.15.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. 351 . u banke stvarajući novi višak rezerve. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. u obliku gotovine. Istina.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.

”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. izdaje novčanice i kovani novac. te odgovara za realizaciju monetarne politike. te je sada Hrvatska narodna banka. I.5. Zagreb.: The Money Market. 1983. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. svibnja 1995. utvrđuje opću likvidnost banaka. M. Konkretnije. Homewood. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca.: Monetarno-kreditna politika. A. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. Ona. str. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te.15. u svezi toga. 101 Vidjeti: Stigum. Narodne novine.. utvrđuje količinu novca u optjecaju.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. 26. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. svojim djelovanjem. 99 352 . 1992. Illinois..101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Informator. 178. Šokman. Dow Jones-Irwin. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. broj 35. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. kontrolira banke.. itd. 100 Perišin.

U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.1.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.1.5.1. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. 15. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.5. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 102 353 .15. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

primjerice. pri kamatnoj stopi (k’0). Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. a potom. angažirati na način da zarađuje kamatu. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i.monetaristi . dakle.15. do rasta investicija i agregatne potražnje. obveznice. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. Kupovat će. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. Međutim. kao što već rekosmo. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. dakako.M1) veća što je kamatna stopa manja. 361 .drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. Neki ekonomisti . vrijednosne papire kao što su. posredno. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). naplatiti kamatu. i agregatnu potražnju. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava.

U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). 104 Vidjeti: McEachern. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava.. 337.15. primjera radi. Ukoliko. W. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca.: Economics -A Contemporary Introduction. Milton Friedman. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. M poraste za 5% tada će. Kao što znamo. nominalni GNP. uz pretpostavku da se v ne mijenja. Cincinnati 1988. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). 362 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . SouthWestern Publishing Co. također. Prema tomu. A. str. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. porasti za 5%. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara..

Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Ili. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. 363 . nakon potrebitih prilagodbi. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna.15. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. naime. ako se v mijenja. pratiti promjene realnog GNP-a. količina novca mora. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Njezin je. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. a te je promjene moguće anticipirati. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. Ključno monetarističko pravilo.

Svakako. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Ukoliko je. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Učinci rasta državne potrošnje. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. pad privatnih investicija. u velikoj mjeri. u pravilu. 364 . po agregatnu potražnju i realni GNP. stoga. pak. Naime. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. Rast je državne potrošnje (G). monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. učinak istiskivanja. prema njihovomu dictumu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. padom privatnih investicija. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP.15. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu.

Irwin.A... BPI. and the Market.. New York. Homewood. d. P.. Gardner. Dyal. Black. 1987. Richard D. Buchanon. 6. vol.. 1991.: Kapitalistička revolucija. and the International Sector. N. M. T. I. October 1960. Bronfenbrenner. Sichel. Homewood. Lj.LITERATURA LITERATURA 1. N. Financial Markets. 2. Inc. 7. 1996. 8. Houghton Mifflin Company.. Clarendon Press. W. J. 1985.. L. Daniel. Zagreb.. A.3. 1991. Irwin. Efficiency.: Basic Economics. 3. Berger. 10. Split. "Naprijed". 9. 1988. 1991. Journal of Law and Economics.: Ethics. Coase. A. W. Baily. Friedman.: Macroeconomics. Baban. Boston.: The Problem of Social Cost.. Pravni fakultet u Splitu. Macmillan Publishing Company.: Ekonomski leksikon. M. R. 365 . Oxford. 4. Zagreb.: Macroeconomics.d.: Politička ekonomija. 1985.. 5. 1995. Bilić. Karatjas. Dragičević. Školska knjiga. Zagreb.: Tržište. Informator. D.P.: Money and Banking.

Galbraith. 14.. New York.. London. Schmalensee. W.. Performance and Policy.B. 1988. R.o. J... New York. J. 1981. Hall. 1986.. Poole. 1986.. J. Kultura. J. Leftwich. R..: Anatomija moći. Friedman. 1995. "Mate" d. Fischer. 13. D. R.o. S. Harmondsworth. Galbraith. Macmillan Publishing Company.: Macroeconomics . Zagreb. Zagreb. Macmillan and Co. Mc Graw-Hill Book Company. Henderson.: Macroeconomics-Theories and Policies. H. Heyne. Macmillan Publishing Company. Taylor. 20. 366 . Friedman. 12. E. Beograd.K. 1984. Heilbroner. Zagreb. New York. P.. 1958. 23. Penguin Books Ltd.. K..: Kapitalizam i sloboda. K. R. 1951.W.. R.: The Economic Way of Thinking.. T.: Doba neizvjesnosti. 21. 1983.LITERATURA 11.: Introduction to Macroeconomics. Heath and Company. Thurow. Zagreb.. Inc.. Harrod. V. 1991.: Financijski capital. L. R. The Dryden Press. 1987.. Froyen. New York.. 22. R. M. Dornbusch.: The Price System and Resource Allocation. J. Norton & Company. 15.: The Life of John Maynard Keynes. 1981. Lexington.: Principles of Macroeconomics. 1988. F. 18. Friedman. 19. L. Stvarnost.. New York.. C.. R.Theory. R.C. Hilferding. 17. Globus .: Almost Everyones Guide to Economics. Galbraith. R.Školska knjiga. M. 24. Avon. W.. 16.: Free to Choose. D. 1992.. Stvarnost. Eckert.: Ekonomija za svakoga..

Mabry. 32.: Economics . 30.Ekonomski fakultet Zagreb. Zagreb.o.: Počela političke ekonomije. 1991. kamate i novca. Zagreb.: Economics. Irwin..: Economics. . 36. Lorković. Marshall. Kovačević.: Microeonomics. B. tom 19. Prosveta. Marx.H. H. New York. Boston.. Inc. 1998. 1992. 1987. B. A.: Monetarno-kreditna politika. W. Centar za kulturnu djelatnost. A..A Contemporary Introduction.: Principles of Economics.. Irwin. 37.: Modern Microeconomics . 1989.: Uvod u ekonomiju. 27.LITERATURA 25. H. J... 34. Norton & Company. Boston. 31. N. 1987. A. Keynes. MED. M. Ulbrich. E.. "Mikrorad" d. 1994. The Dryden Press. D. 28.Analysis and Applications.. Beograd. Zagreb.: Načela ekonomike. Inc. 1993. D. N.. Mc Graw -Hill Book Company. New York. South-Western Publishing Co. 29. M.o.o. 367 . Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.. N. Perišin. 35. K. Parkin.o.: Introduction to Economic Principles. New York.. Mansfield.. Hyman. 33. Hyman. Zagreb. R. 26. Šokman. McEachern. New York. Cincinnati. Addison-Wesley Publishing Company. Mankiw.W.. W.: Osnovi kritike političke ekonomije I.. Inc. 1989. Zagreb. Centar za kulturnu djelatnost. 1988. (reprint).G. I. Informator. 1990. 1979. 1989.: Opća teorija zaposlenosti.

Masmedia. 26. . Zagreb.A. 1983.: Economics. Wonnacott. 1947. 44. Narodne novine.: The Political Economy of Prosperity. J. New York. Louis 1987.: Ekonomija.: Essentials of Economics. John Wiley & Sons. P. L. 47.. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. 1983.: The Money Market.. B.: The Strategy of Conflict.. broj 35. St. Dow Jones-Irwin. Zagreb. Nordhaus. 1992.B. 1970.C. A. P. Homewood. 41. M. Globus. R.: Treći put. R.. 1993. 49.: Načela političke ekonomije. 46. Zagreb. Zakon o trgovačkim društvima. Truett. T. Stigum. 45. McGraw-Hill. Šik. Schiller. D. 50. Smith. New York. Kultura. 2000.: Capitalism. 40. Socialism and Democracy. 43. 51. M.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. The Brookings Institution. Truett. D. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. "Mate".. D. A. Informator.LITERATURA 38. Schelling.1995.: Microeconomics. J. Centar za kulturnu djelatnost. 1996.. 48. Sammuelson. 1983. Beograd 1970. Zagreb. Ricardo. O. Wonnacott. New York.05.. 39. Zagreb. New York 1960. W. 368 Poslovni rječnik. Zagreb. Washington. Oxford University Press. Schumpeter. 42. 1990.. Okun.

255 inferiorna. finalna. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. agregatni. 259. 63-64 alokacijska efikasnost. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 7-8 pareto optimalna. 222 normalna. input. 6 centralizirana. 173 C cijena. 6-7 decentralizirana. 67 relativna cijena inputa. Charles. Ronald. 181 369 . 348 sekundarna emisija novca. 187-188 D Darwin. 153. 120 dohodak. 27 dionice. 94-101 ravnotežna. 258 komplementarna. 244. 256 deflacija. 222 crta izotroška. 10 bogatstvo. 232 Coaseov teorem. 260 nacionalni. 189 Coase. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 235 Böhm-Bawerk. 307. 228-231 amortizacija. 347 centralna. 309 disekonomija razmjera. 117-118 crta proračuna.226. 303 analiza. 222 slična. 264 raspoloživi. 223 B banka. 263 osobni. 114 diskriminacija cijena. 221-222 pareto suboptimalna. 222 kapitalna. 9. 244 potencijalni. 58 čišćenja tržišta. 264 realni. 45 privatna. 255 javna. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 46 miješana. 244 depresija. 166-169 dno.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 187. Eugen. 255-257 mjerenje.223. 45 intermedijarna. 202 troškova i koristi. 258. Jeremy. 256 realni. 347 Bentham. 257-261 nominalni. 265-266 devalvacija. 232 dominantna strategija. 11 darvinizam (socijalni). 266 dobra. 203 output. 51 bruto nacionalni proizvod.

ponude. 17 keynesijanska. 33-34 ekonomija razmjera. 6. minimalni. 16. 143-144 elastičnost. 6-7 tržišna. 289 laissez faire. Hermann Heinrich. 357 H Hayek. 60. 228 granični proizvod. 230 granična korist. 181 E ekonomija. 5 Hume. 227 negativne. 241-242 inflacija. 258-259 bruto privatne domaće. funkcije. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 228-229 granični prihod. 193-194 granični privatni trošak. 154. 190-191 ekspanzija. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 362 I indeks potrošačkih cijena. 338 Friedman. 227. 294. 223 granična porezna stopa. 7-8. 224 granična efikasnost kapitala. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 331 granična sklonost trošenju. 9 socijalistička. 241 godišnja stopa. 6-7. 9. 56 granična društvena korist. 103-104 granični trošak. 53. 16 ekonomska renta. 301. 295. 221 državna potrošnja. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 51 Gossenovi zakoni. 229. 274 funkcija. 33-34 oskudica i. 304-305 370 . 305-306 duopol. 124 granični društveni trošak. 9.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država.187-188 investicije. 16 Hobbes. 9 ciljevi. 228. 246 F fiskalna politika. 47-49 potražnje. 229 pozitivne. 194 gubitak. 13 definicija. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. David. 243 G Gossen. 8. 116. 326 granična sklonost potrošnji. 233 ekonomika. 265 eksternalije. 37-47 eskontna stopa. 171. 9 kapitalistička. 328 granična sklonost štednji. 316-317 granična sklonost uvozu. Friedrich. Milton. 259 funkcija. 143-144 prosječni. Thomas. 213 granična korisnost. 114.

215. 153. 289 nezaposlenost i. 241 monetarizam. Thomas Robert. 307 kvantitativna teorija novca. 222 miješana. 308 odrednice. 241 makroekonomska ravnoteža. 217. 60-223 ukupna. 247 različite interpretacije. 51 mikroekonomika. 187 financijski. 347 makroekonomika. 15. Karl. 287 koeficijent koncentracije. 121-122 karta preferencija. 358 instrumenti. 248 jednadžba proračuna. 276 kapital. 60 izvoz. 263 potražnja. funkcija. 360 monopol. 51. 275 korisnost. Karl. 154. 14. 216 kamatna stopa. 286 puna zaposlenost i. 180 Menger. 346-347 M2. 318 agregatno trošenje i. 201 371 . 154 monopolistička konkurencija. 265. 51-52 Malthus. 64-65 Jevons. 70-72 Keynes. 10 Marshall. 287 klasično objašnjenje. granična. 154 prirodni. 283. 222 L Lorenzova krivulja. 233 zakonski. Alfred. 51 K kamata. 246 J javna dobra.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 347 M3. 256. 303 kapacitet. 266 inflacijski. William Stanley. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 53 ukupna. 12-14 Marx. 11 matrica isplata. granična. 118-119 jednadžba prometa. John Maynard. 173 monopson. 353 restriktivna. 302 korist. 187 realni. 362 monetarna politika. 222 čista. 125-126 karta izotroškova. 272. 275 realna. 214. 183 količina novca u optjecaju. 246. 352 ekspanzivna. 198 monopsonistička konkurencija. 187 karta izokvanti. 286-287 M M1. 285-286 recesijski. 318 keynesijansko objašnjenje. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 285 jednadžba izotroška. 275 kontrakcija.

264 N nacionalni dohodak. 265 potopljeni trošak. 19 zakon potražnje. 253-255 plaća. Arthur. 337 granična porezna stopa i. 341 otvoreno gospodarstvo. 251 stopa. 260. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 261. 259. 269 elastičnost. 252 sezonska. 276 dugoročna agregatna. 353 oskudica. 188 suzdržavanja. 205 neto korist. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 251 prirodna stopa. 24 agregatna. 300-301 novčana baza. 306 funkcija. 277-278 tržišna. 330 Phillipsova krivulja. 23 agregatna. 326-327. 346. 354 novčani multiplikator. 61. 53. 201 potrošački probitak. 263 neto. 264 faze. 339 inducirani. 176 diferencirani. 344 porezi. 264 neizravni. 263 "nevidljiva ruka". 226 neto nacionalni proizvod. 20 agregatna. 343 oblici. 251 poduzeće. 263 neto izvoz. 23 ponuđena količina. autonomni. 75 372 . 251 frikcijska. funkcije. 334 autarkično gospodarstvo. 250 strukturna. 266-267 oligopol. 342 izravni (osobni). 309-310 P paradoks štednje. 173 neto investicijski dohodak. 19 agregatna. 276-277 elastičnost. 266 Okunov zakon. 58 potrošačeva ravnoteža. 7-8 nezaposlenost. 181 nesavršena konkurencija. 176 potražnja. 276 novac. 87 poduzetništvo. 176 čisti. 19 tržišna. 187-188 ponuda. 9 osobni dohodak. 47-48 individualna. 37-47 individualna. 350 porezni multiplikator. 23 zakon ponude. 269-270 O Okun. 60. 23 kratkoročna agregatna. 321.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 19-20 oligopson. 263 Nashova ravnoteža. 250 ciklička. 339 poslovni ciklus. 146 potraživana količina.

POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 183 strategijska interakcija. 88 ekonomski. 293-301 autonomna. 316 prosječna sklonost. 295 funkcija. 140-141 S Samuelson. 221-222 prijelomna točka. 183 tržišna. 294. 116 stalni. 264 ravnoteža. 187 ponuda. 116 rastući. 61. 56. 103-104 prosječni. 210 siromaštvo. 265 renta. 152 prosječni. 246 problem slobodnog jahača. 222-223 profit. 88 monopolski. granični. 150-151 maksimalni. 267 strategija. 133-134 prosječni. prekidanje. 116 recesija. 133 realokacija resursa. 238 raspoloživi dohodak. 294 nakon poreza i transfera. 142. 235-237 dohotka. 114. 144 u dugom razdoblju. granični. 331 prosječna sklonost. 294. Paul Anthony. 53. 309 rezerva likvidnosti. 267 Smith. 295 radna snaga. 101 u kratkom razdoblju. 221-222 država i. Adam. 177 subvencija. 328 inducirana. 114 opadajući. 230 supstituti. 46 R rad. 250 raspodjela. 37. 188 revalvacija. bogatstva. 315 agregatna. 238-239 tržišna. 104-105 ukupni. 238 proizvod. 295. 132 sindikat. 114. 163 prinosi razmjera. 283. 318 Nashova. 153. 101 slampflacija. 10. 205 Š štednja. 181 makroekonomska. 181 potrošačeva. 356 Ricardo. 76-77 suradnička. 235-237 373 . 238 granica. 258. 209. 307. 301. 295. 162 normalni. 136. "milo za drago". 134 ukupni. 114. dominantna strategijska. 9 Stagflacija. David. 298 granična sklonost. 131-133 savršeni konkurent. 300-301 funkcija. 17 savršena konkurencija. 101-102 proizvodnja. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 298 granična sklonost.

197 trošak čimbenika proizvodnje. granični. 151 varijabilni. 109-110 implicitni. 313-315 granična sklonost. 179 teorija krivulje indiferencije. 252. čimbenika proizvodnje. 271 supstitucije. 250 uvoz. 151-152 oportunitetni. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 230. 126 tehnološki efikasna. 79. 316 odrednice. 110-111 transakcije. 19 zaposlenost. 316-317 inducirano. 106-107 zakon ponude. 272 teorija granične korisnosti. 26-27 zatvorenikova dilema. 190 trošak. 364 X x neefikasnost. 187 dobara i usluga. 318-319 Z zajam. dugoročni. 194 prosječni. 151-152 prosječni. 89 realne kamatne stope. 272 realnog bogatstva. 177-178 tehnika proizvodnje. agregatno. 309 granična sklonost.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. funkcija. 179 zemlja. 131 ravnoteža. 89. 115 eksplicitni. dohotka. 108 ukupni proizvod. 345 oblici. 132. 171 transferna plaćanja. 63 traganje za rentom. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 250 puna. 155.209. 308 V "vidljiva ruka". 177 tržište. 265 vrijednost. 108 granični. 315 funkcija. 7-8 višak rezerve. 354 vlasnička prava. 179. 259 transferna zarada. 23 zakon potražnje. 89. 151 fiksni. 314-315 autonomno. 67. 206 istiskivanja. 345-346 U učinak. 232 ukupni. 187 zlatni standard. 107. 171 374 . 232 vodstvo u cijenama. 51 teorija igara. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 284-285 tržišna moć. 194-195 trošenje. 206 vanjske trgovine.53 zakon opadajućih prinosa. 89 ekonomski efikasna. 177 vrh. 315-316 ravnotežno. 351.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful