Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

............5.................53 4.....................................1........2.............. Zaključno o teoriji granične korisnosti ...............63 4....3......................... Dioničko društvo .......... Crta proračuna i relativna cijena.......1.............. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ....1.2.87 5...1............................. POTROŠAČEV IZBOR............5........ TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE................................91 5.....1.....1....3.......6......4........................58 4...94 VIII ........................ Crta proračuna i realni dohodak ............1................62 4.. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ..... Potrošačeva ravnoteža ........... Potrošačeva ravnoteža .............80 4......2..........75 4....2. Vrste dionica . PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI........1..3..................................65 4......1..2.77 4...87 5............................2..1...................2...83 5............2................................................ Promjena potrošačeve ravnoteže .............2..............79 4...............................................72 4............2...........1. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI.1.2............2..................93 5........... Oblici poduzeća ...... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije . Učinak dohotka i učinak supstitucije ...2. Potrošački probitak ......usporedba ........................60 4.. Cijena dionice ...........51 4....................2... Krivulja indiferencije..........69 4...........................5..................1....1......................1..............1...4.....2.....1.......................57 4.1..... PROIZVOĐAČEV IZBOR .................2......................... Korist i potrošačeva ravnoteža ......67 4.90 5..................51 4..SADRŽAJ 4.............2.....1....................... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje...

......................................122 6..3....107 5................................120 6.......110 5................................ CRTA IZOTROŠKA ..2............... Ukupni trošak .......2.............................. Relativna cijena inputa i crta izotroška...........1............ 5......SADRŽAJ 5........ Cijena dionice kao eskontirana dividenda ................118 6...............126 IX .......... Granična stopa supstitucije kapitala radom ..............................4........................2..1.................. IZOKVANTA ................121 6...............117 6.............117 6..........3....2..............1.....4................4... Karta izotroškova..........101 Granični proizvod .............................1............113 5......1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .........................1........124 6..2....2..1.....2........ PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ..............2................................. 97 5...2....KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .....94 5...............2................. TROŠKOVI 5...115 6...3. Prosječni ukupni trošak ..114 5.. Granični trošak ......101 5......................3. Ukupni proizvod ....1....................104 Zakon opadajućih prinosa...109 5..................125 6.4....... Prinosi razmjera..... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ..................1...........................................1..2............106 ................ Jednadžba izotroška.1... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ....3.....................3...........1..107 5......2.............................. 5..................103 Prosječni proizvod ...3..........2......2.... Karta izokvanti ............................. 5.. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ............2...............3...... Prosječni trošak...2.......................2.................2............................

.............2...........1...... Krivulja ponude savršenog konkurenta ........1.1............2............................3..........131 7......2.............4.......... granični trošak i profit ...............159 7........... Pojam i oblici................2...1.149 7..1.....................2.....2.............. SAVRŠENA KONKURENCIJA ......... Savršena diskriminacija cijena . Potopljeni trošak ... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka..7.......141 7.1..... granični i prosječni prihod monopola......6..165 7.. Granični prihod.2....................4..........2.................3.... 159 7.............7.....143 7.......... TRŽIŠTE DOBARA............2......1............... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.............. Prijelomna točka u uvjetima monopola ...9.........2.......1...SADRŽAJ 7..........131 7.154 7.....2. Monopol i krivulja ponude ................8............ ukupni trošak i profit ....146 7......... Usporedba monopola i savršene konkurencije ....154 7...8.......1.......................136 7...144 7....2............ Ukupni.1........................133 7...1.........2..............5.... Ukupni prihod... Ukupni..164 7....155 7...... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ............ Pitanje izlaska sa tržišta..2...3..1.......3..............167 7......135 7.... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ................ 137 7............... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ......146 7......6............................................ Monopol i diskriminacija cijena ........... ukupni trošak i profit .169 X ..........1.2......... Prekidanje proizvodnje .........................2................1.... Ukupni prihod......1..166 7.... granični trošak i profit .163 7.160 7................... Granični prihod.....................1........ Maksimaliziranje profita......5... Maksimaliziranje profita..........2............ MONOPOL .........1..............................................2............7..148 7.....

......1.1............... Teorija igara ......183 7.2.....2..................... Monopson .............203 XI ........192 8...........1................... Zatvorenikova dilema..................... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA..... Kratko vremensko razdoblje .2.3.........................3.........2......... Oligopol .183 7.. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE....................174 7....2.......188 8... Monopolistička konkurencija ..179 7................4............181 7.................... monopol)...................202 8..................................SADRŽAJ 7..............1...............202 8...........3...........................1.......... oligopol.....177 7.......3........2.................4..........4..........................1..............175 7..... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE............176 7..................................................3...................4.............1.......179 7..198 8.......3.............3.......187 8... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ..... NESAVRŠENA KONKURENCIJA.............2.... Input analiza .........3. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija......................4........... Dugo vremensko razdoblje. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .2........173 7....1..........4...187 8..184 8.2................3..... monopolistička konkurencija....... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ..........3..... PODJELA ČIMBENIKA ....................3.....3..2. Profitno maksimilizirajući input ..... Output analiza.....2..173 7.....2.......... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća ...............2...................195 8...........1......1.................2..... Igra u duopolu ..........................

..........3.1..........205 PROZVODNJE 9.210 9.......2. Ravnoteža na tržištu zemlje.........3...............................................1..... Uloga sindikata ................. 209 9........ Analiza troškova i koristi ......... Potražnja za kapitalom...2............ Zaključno o eksternalijama .......1.................1..2..........222 10.......221 10.......2............... Ukupna i granična korist javnog dobra ........2..1... TRŽIŠTE KAPITALA ..........................................2................................1..............internalizacija eksternalija...1.....221 10.1.....................1.....2. Država i eksternalije ..........1.......211 9... 9.......................... 9..................219 10........216 Ravnoteža na tržištu zajmova ..2........2...... Država i (prirodni) monopol..................1.................. Porezi i alokacijska efikasnost .............2.1...........1...1.......219 9.....205 9..... RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ...........................2...3..227 10.................................................. DRŽAVA I TRŽIŠTE .... Javna dobra ............217 9......... Subvencije i alokacijska efikasnost ...SADRŽAJ 9...211 Potražnja za zajmovima.................................................2...............2......... 230 10........1.......218 9..........208 9...... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA........223 10.......233 XII .........1............................4.........................2..3............... Ponuda zemlje...1. TRŽIŠTE RADA ............... TRŽIŠTE ZEMLJE ....... 231 10.............................. Ravnoteža na tržištu rada.................207 9................................. Necjenovne odrednice potražnje .... Ponuda rada .................. 224 10............2...............1...1..........1..........3........................3...2.................1..3........2........205 9.............1...1................... 9............................1... Necjenovne odrednice ponude.......215 Ponuda zajmova.228 10.....................

.......... Lorenzova krivulja.................1.............238 11...............241 11................................................... Krivulja agregatne potražnje ... Poslovni ciklus i nezaposlenost .....................2...................1... Pristup dohotka .......3.......4..264 11.......... NEZAPOSLENOST..2.. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .......269 12........... 261 11.................241 11......255 11.............................3.269 12.....248 11..........4........ Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka .............1.... AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ..........................3....235 10.........1................................ Promjene agregatne potražnje ............2.....1.....4...1...1....262 11...........1..............269 12.......2............3..... Pristup trošenja ........1.........SADRŽAJ 10......235 10..... POSLOVNI CIKLUS .. Raspodjela nakon poreza i transfera ..1.............1...246 11...................................1..................................................2..............................................3................1....................... Jednakost pristupa...... Stopa i oblici nezaposlenosti ... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda..2. Phillipsova krivulja.1.1...2...... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ..........1......... Poslovni ciklus i inflacija .........1.253 11.....250 11.............250 11................2......................1..3..............267 12.....2..2.......2.....257 11......................... Kvantitativna teorija novca.............. Različita tumačenja jednadžbe prometa .................266 11. 260 11..........3.2. INFLACIJA ..............273 XIII . AGREGATNA POTRAŽNJA ......................... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ... 258 11.....

..5........................305 13........... NETO IZVOZ .........307 13..................................................306 13.......3.......3.....1.5........293 13........5.....3...284 12....286 12..2..... Potrošnja i realni GNP .285 12........................4.....2..........283 12...... Promjene kratkoročne agregatne ponude ........................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ........1...........................309 XIV .2...............2....293 13............................................................................................funkcija agregatne potrošnje .......................................... Učinak smanjenja agregatne potražnje .... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže................... INVESTICIJE .................302 13.................1......... POTROŠNJA ....................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti .......1.....308 13..............................................4....... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže..4... Funkcija potrošnje i funkcija štednje..............................289 12... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .....2.300 13.........1...276 12............... AGREGATNA PONUDA.....................294 13...3..290 12.. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ................. DRŽAVNA POTROŠNJA ...........................3..........................................287 12..1...........3.279 12.............2...... Učinak povećanja agregatne potražnje .......................................2..................276 12....3.4.... Odrednice izvoza ................ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.........1..291 13............. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti................. Odrednice uvoza ..SADRŽAJ 12..2.281 12........3...1...... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA......... Funkcija neto izvoza...........3...................2...3..............4.........2.....................3.....3....

.................313 RAVNOTEŽA 14. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ....... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.................2...............318 14.....................1........................1....347 XV ....2.... Makroekonomska ravnoteža ..SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA..............3......319 14.......... OBLICI NOVCA....... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju..................3..............................neplanirana promjena zaliha.......................2........... Porezni multiplikator ....346 15............1..........321 14.....337 14. Multiplikator autarkičnog gospodarstva ................ NOVAC ....................... NOVČANA MASA................324 14......343 15...... BANKE I STVARANJE NOVCA ..........5............ FISKALNA POLITIKA ...........................1......... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a..............326 14....324 14...................................6......... Multiplikator i granična porezna stopa ....................................................................5................ FUNKCIJE NOVCA ...........................4.....341 15......2..............4......... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA .2.............2.2......3.....5...........SADRŽAJ 14...............1...... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.........1....................6. Multiplikator otvorenog gospodarstva...6...............................3......337 14...........339 14........ Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .2. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA . PARADOKS ŠTEDNJE....344 15....343 15...330 14.................334 14.........313 14...338 14.......

.360 15.............5.................................5.4...353 15...................360 LITERATURA ................3...369 XVI ...........................5.................3........ Monetarizam ........ Rezerva likvidnosti .......2..................... Instrumenti monetarne politike..................1. Eskontna stopa ........... 357 15.......................5.2.... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ..........5.....5..358 15.....352 15................................353 15...........................1...........................1.......1....... Restriktivna monetarna politika.365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO....1..... Operacije na otvorenom tržištu ... Ekspanzivna monetarna politika.............. 356 15......5.5.SADRŽAJ 15.........

bruto nacionalni proizvod). Moguće ovakva. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. koncepcija udžbenika izaziva. i može izazvati.PREDGOVOR I. određene kontroverze. nezaposlenost. "novijoj". neuravnotežena (ne i neuobičajena). U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. i ekonomije. itd. jest izuzetno delikatna zadaća. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. mikroekonomskoj ulozi države. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. sve dobronamjerne kritike i 1 . te vrijednih doprinosa domaćih autora. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Autor. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. Prvi su koraci uvijek najteži. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. znanosti o ekonomiji. On nastoji studentu. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. te fiskalne i monetarne politike. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. tzv. Sastoji se od petnaest poglavlja. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. makroekonomske ravnoteže. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. podjeli ekonomike. ali koje će i provocirati njihov interes. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. pri tome. Dakako. Udžbenik udovoljava ovakvoj. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. zadržava pravo razlikovanja ekonomike.

drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. da će pomoć i ove vrste. Ivan Ferenčak 2 . nego i sveobuhvatnijih znanja. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. ma koliko skromna ona bila. te prof. svu makroekonomsku problematiku. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. Prof. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. prof. ne može pobjeći od svog sadržaja. makar bila riječ i o njenim osnovama.primjedbe bit će pozorno razmotrene. sc. za pruženu svekoliku potporu. međutim. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Držim. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Marijan Karić. dakako.dr. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. dr. dobro doći. On. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. dakako. Ekonomika. nezaslužnim komplimentom. naime.sc. dr. mojim studentima. Velika je moja zahvalnost. Naime. sc. Prema tomu. doc. prije svega. Ivan Bilić.sc. sc. U Osijeku svibanj 1998. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Autor mora priznati izvjesno. Branko Kovačević. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. Ivan Mandić.dr. Dr. ne i neveliko. prije svega.

Povećan je. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. dr. godine. Ali. moguće. ali one. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. U Osijeku veljača 2003. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Dr. od strane studenata. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. dr. Prof. Ovime je.PREDGOVOR II. tržišne ravnoteže. sc. Branko Kovačević. broj stranica. sc. Ivan Ferenčak 3 . nadam se. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dakako i prije svega. Marijan Karić. dakako. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. sc. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. odnosno prvog izdanja ove knjige. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike.

.

or the Matter. str. Bez takvog mehanizma. New York. EKONOMIJA . naravno. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. O EKONOMIJI. 5 . kako veli Thomas Hobbes.: Leviathan. nema mjesta za industriju. nema računanja vremena. Macmillan Publishing Company. ne postoji umjetnost. na složen način povezanih i isprepletenih. siromašan i.: The Economic Way of Thinking. O EKONOMIJI. opasnost od nasilne smrti.. 1987.1. pismo.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. međusobno. T. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. 3. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. teško da bismo uživali u. a čovjekov bi život bio usamljenički. kratak. P. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. ipak. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. Dapače.1. blagodatima civilizacije. navedeno prema Heyne. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. postojao bi stalni strah. zajednica i najgore od svega.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja.

1992. O EKONOMIJI. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Globus-Školska knjiga. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. između ostalog. ali doista svih. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi.: Kapitalizam i sloboda. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. 6 .metodi tržišta. Zagreb. prisilu. investicija i potrošnje. Drugi način.1. 24. kooperacije i. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. proizvođača i preferencijama svih potrošača. potreba itd. Model centralizirane alokacije resursa . Dva su. s tim u svezi. str.. interesa. u kratkom vremenu. Drugo. Naime. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". alokacije resursa pretpostavlja. ljude različitih navika. M. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). manje ili više eksplicitnu. grubo rečeno. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . manje ili više. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. druga ekonomija. dakle. načina.ekonomija.socijalističkoj ekonomiji.. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . dakle. kako ekonomisti vole reći. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. država ili neki njen organ mora biti u stanju.2 Što je to što.

Ali. kao motiv. ne poduzetništvo već poslušnost. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan.tržišta. nije moguće. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. jednostavno. Naime. Komandna . EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. preko mehanizma cijena. Međutim. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. uostalom. 7 . Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora.1. u uvjetima kronične oskudice koju. Tržište pruža sve informacije. osobni. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit.kapitalistička ekonomija . Ne vlastita inicijativa.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". i tržište. On je izuzetno zahtjevan. Ovdje se. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. opet. Potrošači. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. I ne samo to. potrebito je još nešto. Ukratko. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. kao mehanizam koordinacije.3 Model decentralizirane alokacije resursa . nastoje realizirati. kolektivizam ili altruizam. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Međutim. poteškoće ovdje ne prestaju. dakle. nego centralno planiranje. O EKONOMIJI. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško.

dakle. na sve kvalitetniji način. Ono poznaje monopole. da se proizvodnjom. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što.2.. itd. osobni interes jest i može biti u službi općeg . Zagreb. O EKONOMIJI. javnih dobara. 1983. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). stvarno tržište nije savršeno konkurentno. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Nažalost. No. kojima altruizam nije stran. 4 Vidjeti: Šik. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. 8 . informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. O. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. 174.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. neprekidno uvećava. imali smo prilike vidjeti.1. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. Globus. str.4 1. Ni kapitalistička ekonomija nije. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je.: Treći put. Ali. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. idealna. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. da se proizvodnja.

znanost o ekonomiji. zemlja. sebični interes stavi u službu općeg. dakle. str. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. sasvim 5 Smith. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. "Bogatstvo i moć svake zemlje. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Beograd. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Ona. poduzetništvo) bili neograničeni. njegova odbojnost prema monopolu. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. kada bi resursi (rad. Kultura. 6 Isto. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju."5 Naravno. A. Ekonomika. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. Zamjetna je.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I."6 Eksplozija dobara i bogatstva.1.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. 1970. Ali. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . kapital. Kada tako ne bi bilo. Dakako. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. 1776. 210. Ali. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. 516. O EKONOMIJI. čak i za zabavu i razonodu. 9 . a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. naime. ukoliko moć zavisi od bogatstva.. str.

D.: Načela političke ekonomije.. 1983. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. vele ekonomisti utilitaristi. Stvarnost. H.11 7 Ricardo. str. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. str. New York. da ih sebi pribave. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. ali su bili najbolje što se moglo postići. vide u pretjeranom množenju radnika.1. 9 Isto. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. 10 . str. Centar za kulturnu djelatnost.. dakle. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna."9 Jasno se. na čelu s J. 8 Isto. D. Zagreb. Ako stvari stoje kako stoje onda."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu.. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. i s tim u svezi siromaštva. 1891. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu.: The Study of Sociology. a ni sada.: Anatomija moći." "Rezultati možda nisu bili najbolji. str. Spencer. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. ekonomski su teoretičari nudili i druga. "Rad je skup. 118.. 1983. 438. tvrdili su utilitaristi.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. O EKONOMIJI. Appletonand Co. Benthamom. a jeftin. 10 Galbraith. Ali. kad ga ima obilno."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. Zagreb. J. ni tada. kad je rijedak.K."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. str. H. 121. Ekonomisti tu činjenicu . 110 11 Vidjeti: Spencer. Implicitna. 121.nisu mogli ne uočiti. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ".

borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. u stanju su zadržati sve što proizvedu. razloge isticanja vlastitog. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. No. tvrdi marksistička politička ekonomija. Uostalom. rušeći 11 .1. u oskudici. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. kapitalističku ekonomiju. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). na ovaj ili onaj način. Dakle. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. koja će se obavljati u uvjetima društvene . Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. Npr. i oni u prirodi i oni na tržištu. tako da "altruiste" čeka izumiranje. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). Riječ je o neumoljivom procesu. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. I naglasimo. druga ekonomija.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). Predani egoisti. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". neprekidno "sve revolucionira. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. na čemu bi inzistirali? Marx je. Ukratko. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. Riječ je o alokaciji. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. drugi mehanizam alokacije. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. O EKONOMIJI.

Oduzmite stvari tu društvenu moć. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci"."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost.: Osnovi kritike političke ekonomije I. razvitak proizvodnih snaga.. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. Centar za kulturnu djelatnost.1. Prosveta. godine."15 12 Ali. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. str. O EKONOMIJI. Beograd. Povijest ga je demantirala. A. 15 Marshall.nap. godina) koji oko četrdeset godina. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike.: Isto. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. Ugrađuje u nju. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. eksploatacija. 19. Zagreb. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. MED. 1890.: Načela ekonomike. 13 Marx. 14 Marx. tom. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. 25.12 proširenje potreba. str. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. 1979. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. vjeruje Marx. 63. pak."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . sve do svoje smrti 1924. Dakle. 261. K. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. str. nasilnom kraju. 1987. 12 .. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. K. prema vlastitim riječima. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima.

nap. ekonomika se kloni političkih problema. 31.1. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. a zbog pravednosti i opće sreće. 47-48. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. Međutim. 13 . trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. a ne znanost i umijeće. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava .obrađujući slične probleme u različitim zemljama . da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. autora) koji . više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. 16 17 Isto. O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. Isto. str. str. te je ona "znanost. kada su veće iskustvo. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. I tako sada. čista i primijenjena. njenih istraživanja. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva.

" 18 Prema tomu. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. za nagradu za čekanje. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. proizvod onih koji njima rukuju. Rodbertus i drugi . 18 19 Isto. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. je problem koji Keynes pokušava riješiti. doista teškim. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . vremenima kapitalističke ekonomije (koja.nap. u slučaju Marxa. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. O EKONOMIJI. Valjalo je. 14 . zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. riječ dobija John Maynard Keynes. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. naime. taj stari problem. Velika će ekonomska kriza."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. dakle. Nezaposlenost.socijalističku ekonomiju). nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. Isto. koja ne bi bila kapitalistička. str. Nećemo je prepričati. 358. "Tvrdili su (Marx. str. 357. U tim. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. međutim. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. a ne rada i čekanja.1.

kamate i novca. London. 121. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima."22 20 Vidjeti: Keynes. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. Terapija se nameće sama po sebi. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. 1987. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. smanjuje se broj zaposlenih.F. J.1.. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. Zagreb. O EKONOMIJI. 213. 1987. J.20 On smatra. str. 213. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. smanjuje se proizvodnja. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost."21 Naime. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. str. 1951. Osim toga.. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu.M. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. R.: Opća teorija zaposlenosti. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. 1936. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira.: The Life of John Maynard Keynes. 21 Harrod.. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. str. Zagreb.. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.M. 15 . Macmillan and Co.: Opća teorija zaposlenosti. 22 Keynes.

"25 No. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. Zagreb. str. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi.spomenimo F. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. 1992."23 No." 23 24 Isto.1. Naime. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. Friedmana. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. str. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. Friedman. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. 16 . djelokrug vlasti mora biti ograničen.Školska knjiga. 25 Isto. str. pohvalu slobodnom tržištu. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije.. Hayeka i M. 21."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. 214. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. O EKONOMIJI. 14. niti ovo široko polje. tvrdi Keynes. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. Globus . "Prvo. vrlo važnu. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. M. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. vjeroispovijesti i mišljenja.: Kapitalizam i sloboda.

P. Samuelson.: Ekonomija."26 Ovdje se. 3. O EKONOMIJI. A. 26 Samuelson. dakako.1. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača.. Zagreb. P. W. MATE. 1992. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). Nordhaus. str.. 17 . misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.

.

1. Međutim. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. u najvećoj mjeri. obrnuto razmjerni. POTRAŽNJA I PONUDA 2. veća njegova potraživana količina. Dakako. 19 . zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom).1. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Naravno. Usredotočimo se. vrijedi i obrnuto.1. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra.2. dakle.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. POTRAŽNJA 2. uz ostale neizmijenjene uvjete.

2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. 20 . Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. prije svega. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. Stanovništvo je. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. naravno. o cijenama drugih dobara. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. njegovo povećanje ili smanjenje. mogu izazvati promjenu potražnje. dakle. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga.2. tzv. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. odnosno njegova veličina. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Veće stanovništvo.1. također od bitnog utjecaja na potražnju. 21 .2. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. POTRAŽNJA I PONUDA 2. necjenovnih determinanti potražnje. ceteris paribus. dohotku. Pitanje supstituta. Neke su. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Riječ je. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. Cijene drugih dobara. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. Naime. ulijevo krivulju potražnje. Dohodak. odnosno njihova promjena. Vrijedit će i obrnuto. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. veličini stanovništva. pak. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika.

Slika 2. niže buduće cijene. 22 .2. uz ostale neizmijenjene uvjete. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Obrnuto. Prema tomu. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. dok promjena cijene nekog dobra znači. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro.

2. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. Dakako.2. Dakle. veća ponuđena količina istog dobra. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. PONUDA 2. 23 . uz ostale neizmijenjene uvjete. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. POTRAŽNJA I PONUDA 2. upravno razmjerni. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.2.1. Vrijedi i obrnuto.

u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. stoga. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. manja ponuđena 24 . a zbog djelovanja zakona ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. kretanje niz krivulju ponude.2. Obrnuto. Krivulja ponude je. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Međutim.

U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. pak. dakako. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje.2. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. njeno povećanje ili smanjenje. s punim pravom. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Također. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Međutim. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. 2. znači veću ponudu. cijene čimbenika proizvodnje.2. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara.2. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. Dakle. 25 . očekivane promjene cijene dobra. Naglasimo. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. POTRAŽNJA I PONUDA količina). tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. dakle. broj ponuđača. ovaj put u proizvodnji. uz ostale neizmijenjene uvjete. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. Ako cijena nekog dobra miruje.

jedina ima prilike potrajati duže vremena.2. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. 26 . cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. Međutim. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. stoga. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. dakle. rast ponuđene količine. u svakom slučaju.3. 2. Pad cijene izazvat će obrnuta. s druge strane.

Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova.2. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. dovesti do 27 . naime. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežna cijena. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Tržišni će višak dobra. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište.

slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. U svakom slučaju. racionirajuće funkcije cijena. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. pak. U tome je bit tzv. dakako. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. 28 . i u mogućnosti. Riječ je o tzv. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Evidentni će tržišni manjak dobra. Slično tomu. Dakle. slobodnom dobru. neće doći u njegov posjed. cijenu prema gore.2. svaki onaj koji je spreman. nasilja i kronične oskudice. poput plime. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. Oni koji to nisu u stanju. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. Ako je. aktualna cijena niža od ravnotežne. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). potiskuje. "gura". jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. posredstvom nadmetanja kupaca.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. 29 . Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. Rast potražnje.1. ukratko. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo.3.2. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. ceteris paribus. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine.

2. dakle. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Na djelu je. Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Slika 8. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.

Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. promjene tržišne potražnje. Naime. Slika 9. ceteris paribus. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Rast tržišne ponude. 31 . u ovom slučaju. Na djelu je.2. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine.

ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. 32 . djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. tržišna potražnja. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. u ovom slučaju.2. naravno. pak. Dakako. Naime. krajnji će rezultat. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. To će povećanje. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. rast ili pad cijene.

Konačni rezultat.2. I ovdje su. u svakom slučaju. Vrijedi i obrnuto. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. 33 . cijena će porasti. Vrijedi i obrnuto. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. smanjiti. ravnotežna će se količina dobra povećati. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. 2. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. dakako. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja.3. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Međutim. U ovom. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). naravno. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene.2. glede ravnotežne cijene. međutim. glede promjene cijene. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. istom cilju – smanjenju cijene. Naime. Ona će se. učinci suprotstavljeni. privatni interes snažno reagira na promjene cijena.

Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. zahvaljujući tomu. Ali. kasnije.2.. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. tržišnih sila. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. d. sa svojim signalima putem cijena. O njemu. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. L. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. ljepota je tržišne ekonomije."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. posredstvom sustava cijena. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje.. Na ovaj način. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. Obrnuto. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. Kao što je netko jednom primjetio. 29 Berger. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. Zašto? Stoga. Naime. uistinu. Zagreb. a time i volju proizvođača da ga proizvode.d. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Dobra. str. 59. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. 34 . po naravi stvari. poduzetništva i motiva profita što. "Naprijed". taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. P. 1995.: Kapitalistička revolucija. tržište je. učinkovitijih tehnika proizvodnje.. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. nešto detaljnije. postaju dostupna širem krugu ljudi. stvaranje i upotreba novih. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom.

Socialism and Democracy. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. koristi javno dobro. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. 67. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena."30 2.2. međutim. Otkazivanje sustava cijena No. Riječ je o dobrima koja svi.3. Tržište je. 1947. dakako. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Racionalno je biti slobodni jahač. reći ćemo. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. koristimo. društveno poželjna ona nije profitabilna.: Capitalism. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Postojanje eksternalija.. New York.2. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. J. Osim javnih dobara. savršen. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. str. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Nadalje. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. sustav cijena nije. 35 . Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara.1. javna dobra. Naime. surov mehanizam. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. platili ili ne.

Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. Njena je namjera. 36 . dakle. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. stoga. Ne čudi. dakle. inherentna razdoblja neravnoteže. O ovome detaljnije u okviru 10. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. poboljšati performancije tržišta. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih.2. poglavlja "Država i tržište". nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). Tržištu su.

U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje.1. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. između ostalog.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3.3. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.1. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. 37 . Prema tomu. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga.

Dakle. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). Prema tomu. 38 . UP1 = 1 · 800 = 800. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom.3. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. a UP2 = 3 · 400 = 1200. stabilnoj elastičnosti potražnje. riječ je o jediničnoj.

i rast cijene dobra značit će. pad cijene ne tangira ukupni prihod. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. neizmijenjeni ukupni prihod. 39 .3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). Ali. Zamjećujete.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Obratimo. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi.3. Dakle. neosjetljivu na promjene cijene. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. pozornost i na one ekstremne slučajeve. dakle. kreće između 0 i ∞. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. 40 . Naime. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. međutim. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800).

potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom.3. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. Poraste li. tek teorijski moguću. vrlo mala. 41 . Ovakvu. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. snažne reakcije potraživane količine. primjerice. Dakle. I obrnuto.

pozitivni broj. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. izmijenjenu cijenu odnosno količinu.3. 42 . pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. Nadalje. staru cijenu ili količinu. a drugi puta na novu. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi.

Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko .3. dakako.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. To će. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Neka poraste cijena dobra A.

19 = 798 UP2 = 38 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Dakle. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. 21 = 798 3. Provjerimo: UP1 = 42 . odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 .2. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. dakako. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Stoga su karakteristični.1. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. Potražnja.3. sljedeći slučajevi: 44 .

sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. Obrnuto. ukoliko dohodak raste.. Ukratko.1 = 2. potražnja također raste. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene.2. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Npr. Zanimljivo je.1). ukoliko dohodak raste. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. zamjenjuju superiorniji. ali i skuplji supstituti. Zaključujemo. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. ali raste brže od dohotka. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. Inferiornim u tom smislu da ih. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. međutim. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka.2% godišnje (naravno.3. 45 . potražnja će za dobrom A porasti 2. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.

Supstitucijski. kada je Ek < 0. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Primjerice. ± Postotna promjena potražnje dobra A . kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. Ek > 0. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Vrijedit će i obrnuto. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. supstituirati. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. 46 . raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera.1.3. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna.3. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Sada. dakle. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. ili pak komplementarni karakter dobara. Obrnuto. O komplementima. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Primjerice.

Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. a 0 < Ep < 1. stabilno elastična. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Naime. Vrijedi i obrnuto. a Ep = 1. ponuda je elastična. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A .3. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. U tom će slučaju pad. odnosno rast ponuđene količine. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. i obrnuto. ponuda je neelastična. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. 47 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. a Ep > 1. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. dakako. Vrijedi. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad.2. ponuda je jedinično.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. a njena je krivulja okomiti pravac. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. 48 .

49 . Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.3.

.

1. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Böhm-Bawerka. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. POTROŠAČEV IZBOR 4.H. Ovaj zakon. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. ali raste sve sporije. A. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene.4. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. marginalna) korisnost. F. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Jevonsa. S. POTROŠAČEV IZBOR 4. Evidentno. E. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Granična (dodatna. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Gossena. Mengera. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. 51 . potrošačev izbor.Marshalla i drugih. Prema tomu. K.Wiesera. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje.

s. Granične korisnosti. npr. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. jedinična promjena potrošnje .7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. Dakle. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. 31 52 .4. kao uostalom sve granične veličine.

1.4. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Slika 19.1. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Naime. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Naravno. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . odnosno potrošačevu ravnotežu. 53 . Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. Gossenov zakon. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. 4. granična korisnost može biti i negativna.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.4. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. No. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 .

Ali. 55 . potrošačevu ravnotežu. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Tablica 7. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".4.

Gossenovog zakona koji kaže da. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. A. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti.. međutim. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". Informator. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. 1991.4. II. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. str. 32 Dragičević. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene.32 Drugim riječima. dakle.: Ekonomski leksikon. 56 . Na tragu smo II. Zagreb. maksimaliziranje ukupne korisnosti. 210. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici.

korisnost po novčanoj jedinici 8. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. Ukoliko. pad cijene dobra A. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.1. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.33 5.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.67 6.50 4.1.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.1. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. Cijena dobra B 6.33 = = Granična korisnost dobra B . Međutim. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. 57 .83 4. primjerice. uz ostale neizmijenjene uvjete.33 4.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.33 6.

Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao.1. moguće različite kombinacije. Dakako. treće 7. Naime. Često se. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. četvrte 6 i pete. u duhu teorije granične korisnosti. na višoj razini potrošnje. posljednje koju namjeravamo kupiti. u slučaju obaju dobara. u pravilu. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra.4. Potrošački probitak. druge jedinice 8. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju.2. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. dakle. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. Nova. kupujući. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. 5 novčanih jedinica. i ovdje su. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. 58 . Ukoliko bismo. pozitivan broj. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). baš kao i kod promjena cijena. 4. kupac je.

25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. u ovome slučaju. 10 novčanih jedinica. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. 59 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Njegov je probitak. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .4. Međutim.

Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Ukupna korist mjeri spremnost. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. podsjećamo. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Riječ je.3. 60 . Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. naravno. Zamjećujete. o subjektivnom konceptu. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra.1. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. sa fiksnim dohotkom. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. . Pitanje je. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos.

61 . Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. prema tomu.4. glasi: Cijena = Granična korist .

prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. 62 . odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici.4.4. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. pokušava objasniti potrošačev izbor. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. Doista. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak.1. međutim. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Prema tomu. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Teorija granične korisnosti. potrošač je u stanju povećati neto korist. Kupujući. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. složit ćemo se s time. 4. POTROŠAČEV IZBOR Slike22.

Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . nedostupne potrošnje. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. Tablica 9. uz dani dohodak i cijene dobara. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Crta proračuna. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. kao i u prethodnom slučaju. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. Drugim riječima. Pretpostavit ćemo.2. naime. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže.4. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i.

odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu.4. ali ne i na crti proračuna. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Limite potrošačevog izbora. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. pri tome. 64 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 23.

ponovimo to. Pomoću nje smo. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Kb = 10 . U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . odnosno koje se nalaze na crti proračuna. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. i obrnuto. Vrijedi. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. 5 = 0 i 4.2. međutim. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb).. naravno. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Npr.1.2 . Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. 65 . rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.2 . u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak.4.nezavisna varijabla). 0 = 10 Kb = 10 . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A .

72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 66 . . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 2 = 8 itd. 6 = 0 Slika 24. 0 = 12 Kb = 12 -2 .4. 1 = 10 Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 .2 Ka .

b = = . oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati.4. Ustvrdit ćemo.2. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna.1 Ka. Prema tomu. područja potrošnje. a dohodak 60. pomoću jednadžbe proračuna. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. Utvrdimo. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. Vrijedi i vice versa. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. a vrijedit će. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. a i pokazati. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. i obrnuto. U obrnutom slučaju.2. 67 . uz ostale neizmjenjene uvjete. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . nove granice potrošnje. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . prije nedostupnog. naravno. 4. To je. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . ceteris paribus. omogućava osvajanje novog. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2).

razmjerno je manji i kut nove crte proračuna. budući da je oportunitetni trošak upola manji.2 = 8 Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 . Kb = 10 .3 = 7 Kb = 10 . Kao što rekosmo. vrijedi i obrnuto. Doista. 68 .10 = 0 Slika 25.4 = 6 itd.0 = 10 Kb = 10 .4. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .

69 .3. Slika 26. Dakako. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Dakle. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost.2. Prema tomu.4. POTROŠAČEV IZBOR 4.

4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. Slika 28. 70 . Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.

a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti.4. 71 . dakle. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. ekstremnom. U ovom će. I obrnuto. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. Ukoliko su. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29.

3. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). 4. vrijedit će i obrnuto. Naravno.1. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.4. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. odnosno tri i tako dalje para cipela. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.2.

Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. određuje kut krivulje indiferencije. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. 73 . ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Slika 31. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). odrediti ∆ Kb i ∆ Ka.4. Kako. međutim. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. Naime. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara.

raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . a vrijedi i obrnuto. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Dvije stvari valja uočiti. pokazuje tendenciju pada. Logično je to budući da potrošač. 74 . granična stopa supstitucije.4.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . I drugo. kreće li se niz krivulju indiferencije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. krećemo li se niz krivulju indiferencije. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije.5 1  = =  .

Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).4. Slika 33. 75 .2.optimalni izbor potrošača. Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). POTROŠAČEV IZBOR 4.4. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.

superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Prema tomu. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. međutim. Niže. pak. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. Kako. Prema tomu. Poželjnije. odnosno oportunitetni trošak. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 .4. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. a kut crte proračuna relativna cijena dobara.

Pretpostavit ćemo da je. Slika 35. 6 4. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.5. povećan dohodak potrošača. njegovog optimalnog izbora. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara.4. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. ceteris paribus.2. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.

U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. a sa njom i kut nove crte proračuna. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . 78 . Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Slika 36. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B.4. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Povećat će se relativna cijena. a time i potrošačevu ravnotežu. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Ovo je najčešća situacija.

5. Slika 37.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. nižu krivulju indiferencije.1. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .2. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. pak. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka.

Kada je. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. kretanje od točke R1 do točke P (dakle.4. Naime. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. podsjećamo. Ona je. Zamjećujete da. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Krivulja potražnje. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Ona je. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. pak. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. pokazuje zakoniti. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B.2. R1 (Ravnoteža 1). Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. 4. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. Improvizirajmo.5. kada je u pitanju potrošnja dobra B. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. a na osnovu prethodnog primjera. Nasuprot tomu. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. 80 .2.

Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. 40 jedinica dobra B. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.4. pretpostavimo. 81 . značila potrošnju 10 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice.

poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. ceteris paribus. 82 . Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. a niža cijena dobra.4. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. znači njegovu veću potraživanu količinu. Te su iznimke od pravila da. Na djelu je zakon potražnje. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. ceteris paribus. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv.

smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. dakle. te da daju identične rezultate.6. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ostaje ista.2. primjerice. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. ∆ Ka . ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . Valja se prisjetiti da je granična korisnost. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . POTROŠAČEV IZBOR 4. Dakle. Ukupna korisnost.4. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .Granična korisnost dobra B .

4. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . nešto mlađa. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Potrebito je. Negativni predznak (Očigledno. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. POTROŠAČEV IZBOR . Prema tomu. dokazati da će teorija granične korisnosti i.Granična korisnost dobra B . međutim. postoji čvrsta veza između ovih teorija. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena .

Gossenovog zakona. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Dapače. 85 .

.

B.: Economics. Bez.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). 1990. Zagreb. 33 Lorković.1. Netko ili neki to moraju učiniti.o. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. 34 87 . Addison-Wesley Publishing Company. Istovremeno. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. godine naš ekonomist Blaž Lorković. dakle. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.33 Ovako poduzeće definira 1889. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.: Počela političke ekonomije. str. 207. 1993. netko ili neki snose rizik poslovanja. str. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". New York. Parkin. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. (reprint). PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. stotinu i više godina.5.. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.o. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće".. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. M. 98..

Riječ je o tzv. grubo rečeno. Stopa je nataliteta. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Ili. dakle. Život poduzeća nije nimalo lak. dvije prepreke. profit. naime. Ali. 88 . dakle. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete.5. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. i tržišna moć (bilo monopolska. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Cilj je. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. ukoliko ste monopsonist. ali i stopa mortaliteta. Valja. Naime. bilo monopsonska) poznaje granice. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. u oba slučaja. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Naše je poduzeće. Nimalo laka zadaća. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. najveći mogući u datim uvjetima. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Često se. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Na drugoj strani. Naravno.

poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. ali ne i uvijek dostatna.35 Ponajprije. u pravilu. Ali. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. 1990. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. cijene čimbenika proizvodnje.. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan.5. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Tehnološki neefikasna.: Economics. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. naravno. 35 Vidjeti: Parkin. Zaključimo. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. str. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. 223-224. M. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. naime. 89 . Tehnološka efikasnost je pretpostavka. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Addison-Wesley Publishing Company. Standardni. Nekoliko je razloga tomu. New York. ali ne i vice versa. ekonomske efikasnosti.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

  1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.1. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Ukoliko.5. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. Evidentno. zamjećujete.5 = 500 .. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.2.2. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. 5 Dividenda sada iznosi 50. One su al pari. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. Pojavio se ažio (agio). po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. 5. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. dakako. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . 5  500  Dividenda sada iznosi 25. Ako je d' 2. a disažio 50%  ⋅100  .2.5% cijena dionice jest 500. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. Ovo je.

(1+r)2 = 1000 .12 98 . 1.1 = 1100 . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. Budući iznos = 1000 .21 (1 + r ) 2 1.21 = 1210. Dakle. 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . Priznat ćete. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos .12 = 1000 . 1 +  = 1000 1. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. 100 10   . 1. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . (1 + r ) 1. gdje r = k' . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.  100  Obrnemo li stvari. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . (1+r).5. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.

New York. + + / : 1. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. Dakako. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate..44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + .. Međutim. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . 1990.1) (1.1 2 3 n 1.5.1) (1.: Economics.1 = 1000 .. Cijena dionice 45 99 . Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.1 (1. a kamatna stopa 10%.. M.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. godinu dana po kupovini dionice.. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. str.1) (1. dakle. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1.. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. Neka ta dividenda iznosi 10. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. (1 + r ) n Ali. dakle. Ali. 216. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.. Addison-Wesley Publishing Company.

.1) (1. k' r k' 100 Evidentno..1) jest r. formula vam je poznata. + .1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.. Dakle..1 1. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1 Prema tomu. a nazivnik (0. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi... PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.1 1..1) (1.5. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita..1) (1. Naravno. No.1 CD – CD = 10 0. Dakle.1 (1.. 2 3 4 1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . CD CD 10 = /⋅ 1. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .1 1.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.

Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. pak. kapital. granični proizvod i prosječni proizvod. 5. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr.5. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. a raste veličina rada. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. dat će ukupni proizvod.1. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. zemlja) promjenljivog karaktera. kapital). Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Neprijeporno. 5. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati.2. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. Niski. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). Dakle. Promjene ukupnog proizvoda.2. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 .

također. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . te promjenljivu veličinu rada. Prema tomu. moguće i nemoguće proizvodnje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. granicu između. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. Tablica 10. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada).5. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja.

tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Međutim. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni.5. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . a raste input zemlje). moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Tehnološka efikasnost znači. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. dakle. naime.2. to je promjena. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Ukoliko se. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Ili. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu.2. 5. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Granični proizvod Granični (dodatni.

Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. te izračunajmo granični proizvod rada. 104 . Tablica 11.2.3. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.5. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.

6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. uspješno dopuniti prethodni komentar. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. s tim u svezi. Možda će sljedeća slika. 105 . taj rast. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda.5. Međutim. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada).25 3. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. biva sve sporiji i sporiji. Uzrok je tomu početni rast. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). nakon početnog ubrzavanja (progresije).

granični proizvod rada raste. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Istovremeno. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Upravo stoga. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . kao i u našem primjeru.2. ova posljednja raste. 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. a vrijedi i vice versa. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi.4. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Naime. Uopće.5.

Kao što ranije. međutim. 5. međutim. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak.1. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. sve sporiji i sporiji. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. prije ili kasnije. granični trošak i prosječni trošak.3. 5. Daljnji.3. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. 107 . ceteris paribus. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Što se. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). analizirajući potrošačev izbor. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. uz fiksne veličine ostalih inputa.5.zakonom opadajućih prinosa. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Dakle. ali je taj rast. zbog činjenice da granični proizvod rada opada.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

međutim. Usredotočimo se. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Vrijedi. Naime. postaje varijabilan. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Slika 44. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju.5. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. ako hoćete. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. dakle. također.4.2. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Prema tomu.

PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. ukoliko. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. prosječni će ukupni trošak opadati. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Slika 45. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. 116 . Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. konstantnim prinosima razmjera. Ukoliko je riječ o stalnim.5. dakle. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška.

U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. 6.1.6. 117 . Optimalni izbor proizvođača. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. Cijena jedinice rada neka iznosi 20.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. prikazat ćemo na grafički način. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. slika 46).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

1. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.1. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .6. 6. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

Ukoliko je input rada jednak nuli. Ukoliko input rada iznosi šest. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. input će kapitala biti jednak nuli. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2 ⋅ 6 = 0. 119 . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.6. Na taj način odredismo točku a crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome.2 R . Provjerimo: K = 12 . UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.

Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. iznosi 20 novčanih jedinica. Odredimo. a vrijedi i obrnuto. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . mora biti razmjerno. sukladno našoj tvrdnji. kao i cijena rada. upola manji. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Neka ona. Kut crte izotroška. u novim uvjetima. dakle. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . jest relativna Ck cijena inputa.6. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr .1.2.

karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. kako rekosmo. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Ck=10) izgledati ovako: 121 . Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. Prema tomu.6. nepotpuna. a vrijedi. Prema tomu. naravno.1. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. 6. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Karta izotroškova. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. u našem će slučaju (Cr=20. i vice versa.3.

odnosno tehnika proizvodnje. 6. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun.6. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. 122 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . IZOKVANTA . Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.

Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Dakle.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . eventualno smanjenje inputa kapitala i. s tim u svezi. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Slika 49.6.

a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom..6.1. 2. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.2. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). 6. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. 124 . npr. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada.

Ponajprije. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Drugo.6. a vrijedi i obrnuto. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.2. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Dakle. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

6. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. Slika 51. veći ukupni proizvod. Tablica 18.6.3. a veća. dakako.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . budući da znači veći angažman inputa.

Što je. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Naime. Slika 52. Isti će. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . međutim. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Prema  ∆R  tomu. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). međutim.6. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu.

a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Zanemarimo li negativni predznak.6. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. npr.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. Prema tomu. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. 128 .

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.

nužno obara njegov granični proizvod). zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. vladaju potrošnjom. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Minimaliziranje ukupnog troška. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. proizvodnoj. a na drugoj. 130 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Proizvođač.6. uz neizmijenjene veličine ostalih. Zamjetna je. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. pak. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. odnosno proizvodnjom. dakle.

b) postojanje velikog broja kupaca. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća.1. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora.7. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. monopolističku konkurenciju i oligopol. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. TRŽIŠTE DOBARA 7. Naime. monopol. 50 Pojam dobra. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. 7. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. jednostavnosti radi. tj. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra.

U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Naime. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Horizont savršenog konkurenta moguće je.7. Naime. preuzimaju. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. prikazati na sljedeći način: 132 . tržišnu cijenu. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). tržišnoj. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. prihvaćaju. "od šume ne vidite drvo". cijeni. Ponajprije. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. a savršeni konkurenti je. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. Kada je cijena zadana veličina. nemajući drugog izbora. dakle. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Naime. Drugo. sasvim sigurno.

Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. Ukupni prihod. dakle. Ukupni. 7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. podsjećamo. Moguće ga je. dakle. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. To je. prema tomu. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta.1.7. Umnožak je to. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. utržene količine dobra i njegove cijene.1. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. promjena.

∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. cijenu određuje i nameće tržište). TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. i to u svim tržišnim strukturama.7. Dakle. jednak cijeni dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. 134 . Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu.

TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.2. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. postoji druga opcija.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.7. 135 . Međutim. pa i savršenog konkurenta. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit.1. maksimalizirati profit . a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit.

Gubitak se. Prijelomna točka (break even point). Ukupni prihod.2.1. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli.7. nakon druge prijelomne točke. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. očigledno. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. ukupni trošak i profit Tablica 19.1. bio zamijenjen gubitkom. dakako. ali ni gubitak. 40 jedinica dobra. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. 136 . TRŽIŠTE DOBARA 7.

Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.2. 137 . savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Granični prihod. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.7. 7. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. Dodatni je prihod. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. veća od graničnog troška. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. naime. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška.2.1.granični prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Naime. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .

te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. odnos 138 . Dakle. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Naime. dakle. Dakako da ne.7. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Tablica 20. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak .

TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Slika 56.7. 139 . omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. istovremeno. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i.

5 9. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.625 10.92 13.5 11.7.64 Slika 57.75 9.5 9. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21. 140 .

Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. Optimalna razina proizvodnje. prag rentabilnosti). ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. Prosječni profit = Prosječni prihod . Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. kao što gornja slika pokazuje. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.375 ⋅ 40 = 95 7.375.5).625. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. 141 . TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim.3. prosječni profit je. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.7. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. iznosi 9.1. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. prosječni profit jednak je 2.

u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. veći ili manji od optimalnog. niti gubitak. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Optimalni output sada iznosi 30. Ne postoji profit ali. vodi poduzeće u gubitak. na sreću.7. Zamjećujete. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. svaki output. 142 .

Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.5. realizirati gubitak.4. pri svim veličinama svog outputa. savršeni će konkurent. TRŽIŠTE DOBARA 7. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Slika 59.1.7.

Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.7. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . makar i privremenog.5 = 1. prosječni je gubitak. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.75 . TRŽIŠTE DOBARA Međutim. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. Našemu je poduzeću. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. dakle. Naime.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku.1. međutim. Fiksni trošak. nije moguće izbjeći. proizvodili ili ne. Moguće je da čudno zvuči. Naime. iz navedenog primjera.5).8. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.25 ⋅ 20 = 25 7. savršenom konkurentu. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.5. a to pokazuje i gornja slika. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . prekidanja proizvodnje.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.

To će se.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.5* 8.67 9 10 11. Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.5 13. 25 = 25 Tablica 22. 25 145 . naravno. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .7.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .4 8.5 = 8.

Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. ali gubitka manjeg od fiksnog troška.7. Fiksni trošak se. Naime. 7.1. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. u kratkom vremenskom razdoblju.1. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). može smatrati potopljenim troškom. imate li sreće.6. veseliti se pobjedi svoga kluba. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Ništa drugo vam i ne preostaje. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. 7. Stoga. Dakako. 146 . TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak.7.

proizvodio ili ne. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. 147 . u ovoj situaciji. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. Nije. dakle. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. Naime. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška.7. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. točka a na krivulji graničnog troška može.

Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. 7.1. dakle.7. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. U tome će slučaju prosječni prihod. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .8. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. Izlazak slijedi.

TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu.7. Cijena Ponuda.9. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Slika 62. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .1.

te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. profit (pozitivna razlika 150 . Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. dakle. Naime. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Njihova će pojava. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Međutim. Drugim riječima. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.7. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. u dugom vremenskom razdoblju. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli.

Dakako. Normalni profit postoji. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. dakle. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Slike 64. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. To je trošak čimbenika proizvodnje koje.7. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . dakle. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Odgovor je jednostavan: normalni profit.

eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. kao diplomirani ekonomist.7. Ponajprije. Prema tomu. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. umjesto u vlastito poduzeće. Nadalje. mogli ste se zaposliti i. Konačno. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. TRŽIŠTE DOBARA trošak. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. realizirati odgovarajuću plaću. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. Vi ste. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. dakako. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. U svakodnevnom životu. pretpostavimo nadalje. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . novčana ste sredstva. Dakle. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Vi vodite vaše poduzeće. propuštena plaća.

naime. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Kada je. dakle. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. društveni interes to nalaže. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Koristiti kapacitet znači. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. 153 . Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. postoji alokacijska efikasnost.PUT). Resurse nije potrebito realocirati. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti.7. vrjednijeg dobra. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). te postoji alokacijska efikasnost. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Na kraju. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Dugoročno. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Potrebito je. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti.

Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj.7. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Međutim. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. dakle. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. sposobno. u takvom slučaju. Druga je monopol. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. patenti). 154 .2. na ovaj ili onaj način. vode itd. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta.2. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera.1. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Ono je. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. MONOPOL 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. električne energije. licence. Povećavanje outputa.

TRŽIŠTE DOBARA 7. odnosno cijene dobra. odnosno njegovom veličinom.7. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Naime. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. 155 .preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. potraživana će količina dobara biti veća. Ukupni. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. ipak. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. određivati cijenu dobra. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Zbog toga se granični prihod monopola . potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). posjeduje tržišnu moć.2. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. Dakako. On je u stanju. njome upravlja zakon potražnje. povlaštenom položaju. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Vrijedi.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Naime. i obrnuto. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. zahvaljujući svom posebnom. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. postoje neka ograničenja. Pri tome. Za razliku od savršenog konkurenta . Monopol je "price maker".2. manipulirajući vlastitim outputom. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. naravno. "pravi" cijenu. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. dakle. Zbog čega je to tako? Monopol.

Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. a Ec = 1. Tablica 23. ukupni prihod monopola niti raste niti pada.7. on je maksimalan. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. odnosno 0 < Ec < 1.

157 .7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.

on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. 158 . dakle. kojim slučajem. koji. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66.7. Ukoliko. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda.

ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. 159 .2. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Ukupni prihod.7.2. Maksimaliziranje profita 7. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7.1. Tablica 24. Neprijeporno.3.3. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.

Granični prihod.2. granični trošak i profit Output koji.7. vrijedi i u uvjetima monopola.2. Ukupni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. Pravilo koje smo otkrili. u danim uvjetima. 160 . ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Monopol će.3. analizirajući savršenu konkurenciju. Naime. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda.

Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. naravno. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.5 7 7. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6.7. Tablica 26. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.33 6. 3 jedinice dobra. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.67 161 . Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). Tablica 25.

a prosječni ukupni trošak 6. povlašteni.33. a maksimalni (ekonomski) profit (2. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. 162 . monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. To su.67 ⋅ 3) iznosi 8. Prosječni profit (prosječni prihod . tri jedinice dobra. Naime.67. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. Pri tom. već spomenute. Međutim.7. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. outputu cijena dobra iznosi 9. a mogu ga gurnuti i u gubitak. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita.

4. Ali. 163 . Slika 69. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. vodi monopol u gubitak. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Lošoj reputaciji monopola. pri optimalnom outputu. za razliku od savršene konkurencije. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. veći ili manji od optimalnog K. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku.7. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. TRŽIŠTE DOBARA 7. između ostalog.2. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku.

TRŽIŠTE DOBARA 7. ukoliko je.2.5. makar i privremeno. Slika 70. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška).7. baš kao i savršeni konkurent. 164 . Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. prekinuti proizvodnju. dakle. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak.

: Microeconomics. 266. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.W. granični trošak.6. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. str. Dakako. Međutim. znači veću ponuđenu količinu. Norton & Company. Inc. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Monopol. Podsjetimo. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta.55 Cijena . Viša cijena. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. 165 . Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude.2. New York 1991.. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. u različitim tržišnim situacijama. Monopolova krivulja ponude ne postoji.7. Slika 71. ceteris paribus. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. pri tome. TRŽIŠTE DOBARA 7. W. Vrijedi i obrnuto. E. krivulja ponude (bilo individualne.

međutim. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. mora posjedovati monopolsku. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. može prakticirati diskriminaciju cijena. odnosno tržišnu moć.2. 2. Naime. značiti najrazličitije ponuđene količine. naravno. Dakako. mada to posebno ne naglasismo. kada je riječ o monopolu. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. biti u uvjetima savršene konkurencije. dakle. Proizvođač. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. međutim. On. jedna te ista cijena može. Monopol. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra.7. 166 . 7. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Ovo njegovo nastojanje ne implicira.7. Monopol i diskriminacija cijena Do sada.

Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena.1. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.7. Slika 72. Ali. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Prema tomu. odnosno usluge. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . 7. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge.7. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. prosječni prihod Granični prihod K 167 . monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit.2.

7. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Slika 73. Ali. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. prosječni prihod. način maksimalizira svoj profit. 168 . pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. a ne i na sve prethodne jedinice. poznati nam. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Monopol. Stoga. Na taj. proizvodi output K.

Sada svi kupci. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom.7.2. b) Moguće ironično. Ali. 7. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. odnosno savršena konkurencija. ali i većim. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. ali povećanje profita. Pretpostavit ćemo da je. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . te outpute koje odbacuje monopol. alokacijski efikasnim outputom. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. Ne zaboravimo. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. ponajprije. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. znači proizvodnju većeg. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. prije svega. osim posljednjeg.8. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji.

cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. Međutim.7. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Slika 74. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. Nije teško zaključiti da: 1.

Razlozi za to vjerojatno postoje. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. aktivnosti koja. Riječ je o traganju za rentom. učiniti većim od onog konkurencijskog. "rent seeking behavior". odnosno proširenju asortimana proizvodnje. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. Naime. 171 . nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. poznata nam ekonomija razmjera. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Doista. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Zaštićeno od konkurencije. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). mogu monopolski output. evidentno. izaziva dodatne troškove. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. pak. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Ali. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv.7. većeg outputa jest X neefikasnost. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. Ekonomije cilja se. Međutim. ali i ekonomije cilja (economies of scope). u određenim slučajevima. Monopol. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. a zbog zaštićenosti od konkurencije. dakako. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. to nije sve.

ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol.7. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Sve to. a monopolski output veći od konkurencijskog. monopol igra pozitivnu ulogu. Slika 75. Ali. Prema tomu. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. 172 . pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. proizvodnja bijele tehnike. u nekim slučajevima. zamjećujete.) obara prosječni ukupni trošak. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. itd. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška.

ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. Stvarna su tržišta. dakako. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu.7. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. 173 . Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti.3. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. monopolistička konkurencija. Valja dodati. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. U drugom slučaju.1. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. radi se o oligopolu. ne identično dobro. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Novi se. dakle. baš kao i monopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. konkurenti.3. 7. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. bez ikakvih ograničenja. Drugo. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. ponajprije. U prvom. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. baš kao savršena konkurencija. s opadajućom krivuljom potražnje. Nesavršena. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. dakle.

7. 7. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva.1. Slika 76. dakle. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.3. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. 174 .1. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. On. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol.

dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Prema tomu. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Slika 77.1. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje.7. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka.2. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Budući da je prosječni prihod. Ova je idilična situacija. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. međutim. Naime. Ekonomski profit se smanjuje.3. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. 7. nove konkurente. sasvim sigurno.

Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Monopol i monopolistička konkurencija. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Najčešće je to ekonomija razmjera. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. i dobrim supstitutima. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. istovremeno. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . neiskorištenog kapaciteta.3. Nadalje. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. međutim. Ali. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. naime. Uopće. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. dakle. Drugim riječima. razlike ipak postoje.2. Kapacitet je. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak.minimalni prosječni ukupni trošak. znači pojavu suvišnog.7. Nadalje. 7. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška.

Međutim. Ovakvi su 177 . dominantno poduzeće. ali i za suradnju. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. s tim u svezi. On je "price searcher". također. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. vodstvo u cijenama. Manja poduzeća. 7. a ostali ga u tome slijede. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Problem međusobne ovisnosti.1. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. Ono određuje i mijenja cijenu. Monopol "pravi". proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Očigledno. Prvi je tzv.2. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene.7. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. patenata.3. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. preuzme vodstvo u cijenama. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. itd. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. određuje cijenu. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. On je "price maker". prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. najčešće ono najveće. Ovdje ima mjesta i za sukob. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital.

7. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Ne samo zbog toga što ih. prestanak sporazuma. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. veličina outputa. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Slika 78. povećavajući output iznad dogovorene kvote. 178 . Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. najčešće.

odvija u prilično neugodnom ambijentu. a tvoj partner to odbije učiniti.2. vjerojatno. i B. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci.3. međutim.A." Zatvorenici.B.B. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. Istražitelj stoga smjesti A. dakako. nema. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. poštujući pravila igre. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.B. Prilično složena situacija budući da A. zbog nedostatka dokaza. 7. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.7. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa.1. Tijekom istrage ustanovi se da su A. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu.2. A. osuđeni samo za posljednju provalu. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. Zatvorenikova dilema Igra se. TRŽIŠTE DOBARA 7. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. čeka zatvorska kazna od osam godina. a partnera. ne mogu komunicirati i.3. i B.B. i B. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. Svaka igra. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre. 179 . u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. i B. dakle. pretpostavljate. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu.A.A. Čvrstih dokaza. budući da je odbio priznati.2. Teorija igara može se.2.A. U tom smislu svaki igrač.

U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. strategije Ne priznati Ne priznati B.B. I njemu se isplati priznati.A. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. 1 god. B. prizna tada. Prema tomu. B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3.B. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.B.A. konačni rezultat. strategije Priznati Priznati A. Ukoliko. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. 2 god.B.. Oba zatvorenika priznaju 2. B. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. meni se isplati priznati. B. A.A.A. Nash. i B. 180 . Na koji način razmišlja zatvorenik A. ne prizna 4. ne prizna. 2 god.B. B. A.B.B.7. ne prizna. vodeći računa isključivo o 56 John F. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. A.B.B. 4 god.B. prizna.A. B.B. 8 god. prizna.A.A. 1 god. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.A. matematičar. Svaki je od igrača odigrao igru. 8 god.? Ukoliko B. A. pak. neprijeporno. s punih osam godina. Dakle. A.A. A.B. odnosno strategije. u svakom slučaju. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. 4 god. a B.

Inc. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. dakle. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. na račun konkurenta. Poduzeće A ne vara. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. 357. poduzeća B ne vara 4. dakle.7. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu.. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Naime. grubo rečeno.: Economics. New York 1990. Moguće su . Oba poduzeća ne varaju 2.3.2.2. Ali. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). str. poduzeće B vara. varati) i pridržavati se sporazuma. u pitanju dva igrača koji. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. veći ekonomski profit. 7. Addison-Wesley Publishing Company. mogu birati između dvije moguće strategije. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. 181 . Oba poduzeća varaju 3.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. M.2. Poduzeće A vara. kao i u zatvorenikovoj dilemi. Ali. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. ne varati.. I ovdje su. sljedeće četiri situacije: 1. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju.

Izigravaju li. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. dakako. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Zajedničkom interesu treba. varati. pak. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Pokušajmo je otkriti. mora varati. tu doista nema dileme. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. Svaki "niski udarac". Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. istovremeno. naime. Poduzeću A se isplati. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Dominantna strategijska. I njegova najbolja strategija je varati. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. I konačno. A naša ga poduzeća. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. 182 . Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. I opet. na sreću ili nesreću. ukoliko poduzeće B ne vara. imaju dovoljno. vremena da bi se profilirao.7. poduzeću B gubitak od dva milijuna.

183 .7.1. dakle. 1960.58 Ukoliko.4. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica.: The Strategy of Conflict. Prema tomu. međutim. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. New York. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. 7. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Jedna je od njih. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. Uopće. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. T. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Od vas se. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Oxford University Press.4. primjerice. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža.

monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da.PUT Cijena>Gran. PUT Cijena>Gran. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak.4. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.PUT Cijena>Gran. monopolistička konkurencija. trošak Normalni profit Cijena> min. Tablica 27. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. trošak Monopolski profit Cijena>min. 90% npr. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min.7. pružiti potrebitu informaciju. Sljedeća će tablica pokušati. oligopol. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.2.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.) vrijednosti ukupne prodaje. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. 7. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . slobodan ili otežan ulaz u granu itd. PUT Cijena=Gran. na koncizan način. trošak Ekonomski profit Cijena >min.

ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 .7. a potrošači će. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Kada je prirodni monopol u pitanju. Ali. Ali. istoga kroja i iste boje. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. Prema tomu. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Ili. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. oligopol ili monopolistička konkurencija. najniži trošak i cijenu. iste zapremine motora i iste boje. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. konkurencije jest idealan. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. Naime.

.

ali i zalihe gotovih proizvoda. Valja. zemlja i poduzetništvo. To su rad. poluproizvoda i sirovina čine kapital. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. strojevi. alati. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. zgrade. kapital.8. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. novčana sredstva.1. Dakle. odnosno čimbenika proizvodnje. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Kapital. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. naime. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). preuzima rizik 187 . Poduzetnik. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. najrazličitiji uređaji i oprema. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. dakle. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. vode itd. ne znači novac. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. rudna bogatstva. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih.

2. a poduzeća ih kupuju. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. naravno. odlučnim. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. dakle. naravno. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. Poduzetnik. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. Vrijedi. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. Domaćinstva. dakle. 188 . marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. Renta. Ali. odnosno proces njihove proizvodnje. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. u prvi mah. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. prije svega. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. nije za bojažljive i nesklone riziku. Riječ je o samosvojnim. 8. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. a vlasnik zemlje rentu. Poduzetnici su. pak. Vlasnik rada ostvaruje plaću. naravno. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Tržište. vlasnik kapitala kamatu. onaj ekonomski.8. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu.

Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Vrijedi i obrnuto. Dohodak = C ⋅ K. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. 189 . Slika 79. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Prema tomu. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Vrijedi i obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom.8. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom.

U pravilu. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Ili. To je onaj dio dohotka koji. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. 190 . Vrijedi i obrnuto. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Slika 80. Ekonomska je renta. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. kako se to zna reći.8. "kruh nad pogačom". Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. za razliku od transferne zarade.

191 . tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Slika 81.8. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. kada je. a vrijedi i obrnuto. dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. njegova ponuda savršeno neelastična.

Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. naime.3. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. potražuju čimbenike proizvodnje. Poduzeća. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. 192 . 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. derivirana potražnja.8. kapital ili zemlja) izvedena. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. međutim. Zapitajmo se.

8. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Naime. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . a ostali su inputi fiksnog karaktera. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . jednostavno. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Čimbenik Ili. 193 . ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Ukoliko povećavate inpute rada. Prema tomu.

granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa. jednostavno.8. jednak cijeni inputa. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. 194 . po logici stvari. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili.

Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. Optimalna.3. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda.1. pak.8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Količina zaposlenog inputa će se. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.

Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Prema tomu. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28.8. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 .

granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Podsjećamo. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Međutim. Tržište je outputa savršeno konkurentno. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Međutim. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. uvjetima savršene konkurencije. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa.8. Naime.savršeni konkurent. U ovim naročitim uvjetima. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu.

198 .2. Poduzeće. Slika 83. međutim. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Monopson Razmotrimo. međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.kupac inputa .3. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.8. 8.ima određenu tržišnu moć.kupac inputa . Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće .u stanju utjecati na cijenu inputa. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. Ukoliko poduzeće .

ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu.monopsonist. Prema tomu. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Tablica 29. naravno. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. iste veličine. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. međutim. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. krivulja ponude rada jest 199 . Međutim. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Granični se trošak rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20.8. Uostalom. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. a cijena rada 15.

8. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Slika 84. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. 200 .

kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. dakle. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. ne znači. postojanje krivulje potražnje. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Naime. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Dakle. Ovakvo ponašanje ne znači. 201 . Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. I konačno. međutim. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška.8.

PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Prema tomu. 8. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.1. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.4.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.4.8. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Ne postoji krivulja potražnje za radom.

Dakle. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.2. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.4. Ukoliko je dotični input rad. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. granični prihod proizvoda rada se.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. 203 . = Granični trošak. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.

.

1. Addison-Wesley Publishing Company. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. kako ranije rekosmo. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. ponude rada. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. Daljnji rast cijene rada može. 391. M. 205 .1. Inc. rast ponuđene količine rada. međutim. suprotna. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje.9.1. Vrijedi i obrnuto. kada je u pitanju ponuđena količina rada. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. Dakle. ponuda rada ne postoji. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. 9. str. a one se tiču. prije svega. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60.. i na tržištu čimbenika proizvodnje. 1990.: Economics. Rast cijene rada izaziva. dva. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. u pravilu i u prvi mah. New York. izazvati pad ponuđene količine rada.. Međutim. 60 Vidjeti: Parkin.

obrazovanje). Uporni rast cijene rada.9. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. To je bit učinka supstitucije. 206 . a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. ponuđena količina rada opada. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno.jest normalno dobro. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Upravo stoga. Prisjetimo se. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Iz tih razloga. povećava potražnju za normalnim dobrima. Ali. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. ceteris paribus. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. rast dohotka potrošača. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. pri relativno visokim cijenama rada. rekreacija. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.prodajom rada. Ponuđena količina rada raste.

utjecati na cijenu rada. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca.kupci rada -. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. 207 . ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.9. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. 9.1. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. međutim. Pojedina se poduzeća .

savršena konkurencija 9. Vrijedi i obrnuto. raste. a) Poduzeće kupac . dakako. uz ostale neizmijenjene uvjete.1. u tom slučaju. Podsjećamo. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. Vrijedi i obrnuto. granični prihod proizvoda rada. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). Raste li cijena dobra ili usluge. a sa njime. Ukoliko se. a s njim i granični prihod proizvoda rada. i granični prihod poduzeća.9. 208 .1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.savršeni konkurent b) Tržište rada .2. Raste. ceteris paribus.

2. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. Vrijedi i obrnuto. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada.9. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. raste i ponuda rada. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. 209 . Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. Dakle.1. raste li radna snaga. 9. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. Ponuda se rada smanjuje. Krivulja ponude rada pomiče se udesno.

str.. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. te stoga i manji broj članova sindikata... Međutim.1. New York. Sindikati. 203. 62 Mabry. M. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. McGraw-Hill Book Company. 1989. s tim u svezi.. 9. Ulbrich. te nastojeći povećati cijenu rada. R.3. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada...H.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.“62 Jednostavno rečeno. Smanjenje će ponude rada izazvati. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.: Introduction to Economic Principles. ceteris paribus. 210 . H. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. povećanje cijene rada. Primjerice.

Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. 9. TRŽIŠTE KAPITALA 9. pretpostavimo. 63 211 . drugih troškova. godinu dana) i. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. itd. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom.1. podizanje radnog morala. nemate.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd..9. To ukratko.2. postoji i druga opcija . te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. osim troškova leasinga.

Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30.9. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Neprijeporno. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica.

u ovoj novoj situaciji. Kako. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je.9. životni vijek svakog od njih neograničen. Što. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Investirate 213 . jednostavnosti radi. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. budući da ste ih uložili u banku. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. međutim. donose kamatu od 10% godišnje. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada.

zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.7% 20% 13. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.9. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. kada je u pitanju kupovina kapitala. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.3% 26. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. Tablica 31. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.3%.3% 6.  1200  U oba slučaja.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .

Posuditi 215 . 9.9. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Slika 91. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). te ste ih prisiljeni posuditi. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.2.2.

a ne odgođena zadovoljstva. 216 . u pravilu. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. koji. 9. Kamata je nagrada za čekanje. granična efikasnost kapitala > k'. Uopće. Ponuda zajmova Potrošači. Kada. posrednu proizvodnju. štede. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. koji čekaju. moraju biti nagrađeni. zaobilaznu.2. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. upravo ovo čekanje. u tom slučaju. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. Posuditi više znači opet. Upravo stoga. za odgođenu potrošnju. Slika 92. dakle.9.3. Prema tomu. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Međutim. odnosno štednja omogućuje tzv. dakle. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja.

Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova.2. Ukoliko. 9. 217 . veću proizvodnju potrošnih dobara. ceteris paribus.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. kamatna stopa. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. na ovaj posredni način. Proizvedeni kapital omogućuje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . dakako. životna dob i. snažnoj savršenoj konkurenciji. očekivani dohodak. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova.9. pretpostavimo.4. Slika 93.

drugo. potencijalni dužnik. zaliha nafte. 218 . u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu.9. ona je imobilna i. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće.3. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. dakako. itd. 9. Kao što svaka općina.. Slike 94. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. Ponajprije. ugljena itd. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. njezina je količina ograničena.

219 .2. 9. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.) ostaje ista. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9.3.9.će. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr.potencijalni zakupac . Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. željenu količinu zemlje uz postojeću. moći zakupiti potrebitu. npr. dakle. tržištem određenu rentu. Slika 95. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.1.3. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Zakupac se..

zbog istog razloga. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična.9. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. ekonomska renta. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . određuje visinu rente. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. 3. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. u ovom trenutku. Država obavlja preraspodjelu dohotka. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 1. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. 10. 2.10. 4. Država realocira resurse. 221 . Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. Stvarno. Usredotočimo se.

pojava monopola. miješana ili polujavna dobra. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. proizvodnji. 10. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. parkirališta. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. 222 .) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. parkovi i slično. Primjer takvih dobara su ceste.1. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. svjetionici itd.10. konačno. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. "free rider" problem . ceteris paribus. na raspolaganju svima. posredstvom tržišta izvedenoj. čisto javno dobro (npr.1. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. pojava eksternalija 3. Ukratko. S tim u vezi najpoznatiji je tzv.problem slobodnog jahača. jednom proizvedeno. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. isključivo pravo njegove potrošnje. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. Nasuprot tomu. sustav nacionalne obrane. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i.

Zbog toga država igra ulogu realokatora. alokacijsku efikasnost. dakle. pa. te pokušava osigurati. besplatno koristiti javna dobra. Isplati se. prema tomu. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. ∆ Količina 223 . sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta.1. "free rider" je osoba koja besplatno. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Zapravo. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže.1.1. Ili. Prema tomu. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. Graničnu korist moguće je. i novčana sredstva. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. da je broj onih koji će se angažirati. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra.10. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Tržište. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. dakle. u boljem slučaju. 10. Dogodi li se suprotno. pak. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. koristi javno dobro. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra.

Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.1. Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. 10.10. Tablica 32. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .1. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.2.A Ukupna korist .B Granična korist .A Granična korist .osoba A i osoba B. Zamjećujete. Količina javnog dobra Ukupna korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 .

5 5 Količina javnog dobra 225 .5 1 1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 4 4.5 2 2. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 3 3.10.

Tablica 33. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi.10. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. Međutim. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. 226 . To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi.

potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. Primjeri eksternog troška. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. 10. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Eksterni trošak.2. dakle.10. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. prosuti trošak.1. 227 .

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

Nažalost. dohodak je ono što zaradite. 235 . realizirat ćete i relevantni dohodak.1. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. Ukoliko. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. 10. proizvedena količina je KR. između ostalog. Bogatstvo.10. vrijedi za raspodjelu bogatstva. ovise o količini inputa kojima raspolažu. te cijenama čimbenika proizvodnje. 10. Država.2. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. kao kompromisno rješenje.2. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). dakako. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. bogatstvo ono što posjedujete. preuzima. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. Ukratko. na primjeru zamišljene ekonomije. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. Ovakvo rješenje. To. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. dakle. osim visokokvalificiranog rada. nejednaka je i raspodjela dohotka. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. u još većoj mjeri. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. vrijedi i obrnuto. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim.

40% obitelji realizira 15% dohotka. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. 236 . Kumulativno. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. dakle. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. dakle. Druga petina. realiziraju 5% ukupnog dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. a to su one s najnižim dohocima.10. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. Prva petina obitelji.

u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Ljudi 237 . 40% obitelji 40% dohotka itd. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Dakle. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. također. Obrazovanje. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka.10. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija.

.. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. 238 . Zagreb. granica siromaštva. Tako je. Karatjas. New York. P. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.2.. npr. nije moguće zaobići problem siromaštva. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera.2. 10. a nije jednaka niti raspodjela šansi.D.. 71 72 Samuelson. 1985.. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. 362. makar i na sažeti način. "Mate".. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.A. raspravlja o raspodjeli dohotka.: Ekonomija. str.. godini. 343. Ukoliko se. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.: Basic Economics. Nordhaus. pa čak i sreća. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. 2000.10. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. str. Macmillan Publishing Company. Oporezujući visoke dohotke. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. J. Dyal. N. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. W.A.

Dakle. 239 . država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.10. Slika 103. DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).

.

jednostavno. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. stopa inflacije.. INFLACIJA Inflacija (lat. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. stopa nezaposlenosti.1. 11.. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. razina cijena miruje. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo.: Basic Economics. 176. str. Naime. itd. 1985.ekonomiju u cjelini. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. odnosno stopa ekonomskog rasta. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. 241 . Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. Karatjas. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". 73 Dyal. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. Macmillan Publishing Company. A.. N. određivanje cijena inputa. inflare .naduti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije.potrošača i poduzeća. proučava posebni ekonomski entitet . vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. Makroekonomika. međutim. New York. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. J. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.11.

str.. a 0 baznu godinu.H. 1989. Ulbrich.. Dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. 74 Vidjeti: Mabry. H.b. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom...... New York. McGrawHill.11.. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.. R.... Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .: Introduction to Economic Principles. Inc.. n označavaju pojedine artikle košare dobara.H. 293.CPI).. a a. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. 242 ..

4.5 Zamjećujete. Prema tomu. Godina 1.3 100 112. 3.11. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. povećanje prosječne ili opće razine cijena. U četvrtoj godini.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. u petoj 22.9% a u šestoj godini 37. stopa inflacije jest postotna promjena. iznositi 11. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . međutim. 2. treća je godina bazna godina. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u .5%. 243 .87%. 5. 6. Kako.5%.9 137.5 122. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. u odnosu na petu godinu. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. u odnosu na baznu godinu.

9 · 100 = 11.5 − 122 .87% 122 . odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. Ukratko. Nasuprot tomu. još jedna.9 Postoji. dakako. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. Pretpostavit ćemo. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. jednostavnosti radi. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. u pravilu.11. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. jedne godine. novčana. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . mjera inflacije. sveobuhvatnija. Naime. međutim. 244 . Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100.

Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. u odnosu na baznu godinu. upotrebom GNP-deflatora.11. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. Gornja formula upućuje na to da je.deflator 245 .24 29600 U tekućoj je godini. odnosno stopa inflacije iznosi 18. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.24%.24. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.5 1500 1900 7600 900 18000 0.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24%. GNP .

Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Međutim. primjerice. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. prije svega. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. Inflacija može. David Hume i David Ricardo. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. stoljeća. nije jedini uzrok inflacije ali je. reći će oni. 246 . dakako. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Novac.11. odnosno količina novca u optjecaju. te psihološkim teorijama inflacije. najvažniji. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. svakako. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka.1. međutim. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja.1. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Mnogi će. monetarni fenomen.

Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Q Udvostručite li količinu novca. Možda će to jasnije predočiti tzv. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Vrijedi. uz ostale neizmijenjene uvjete. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. udvostručit ćete i razinu cijena. fiksne veličine. i obrnuto. dakako. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . međutim. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . U tom je slučaju.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 .11. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.

Prema tomu. te kompromisne.11. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. posredstvom jednostavnog primjera. v=4. M = 50.000. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju.000.000 . M·v 200. Ovo povećava brzinu novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. znači i nižu kamatnu stopu.1. Kakve će posljedice. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.000 = P·Q 200. u pravilu. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. 11. Naime. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Ukratko. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. te brzina novca opada. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).1. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. a time i manju brzinu novca. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca.1. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. te će rast nominalnog bruto 248 . umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca).

ne i razmjernog povećanju količine novca. dakle.000 I konačno.000 · 3 P·Q 300. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. M·v = 100.000 · 4 P·Q 400. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 249 .11. Doći će do izvjesnog. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. Postoji. Međutim.000 · 2 P·Q 200.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. M·v = 100. M·v = 100.

stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća.11. valja spomenuti kategoriju tzv. prije svega. Različiti su uzroci nezaposlenosti. koje. 250 . pak. budući da su prestali aktivno tražiti posao. stoga. misli na nezaposlenost rada. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Nezaposlenost. žele raditi. ne smatraju nezaposlenima a. S tim u svezi. s tim u svezi. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. te je. NEZAPOSLENOST 11.1. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.2.2. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. ali i nezaposlenih radnika. obeshrabrenih radnika. međutim. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. sezonsku nezaposlenost. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. niti kao dio radne snage. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. Međutim. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao.

obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. Ovaj tip nezaposlenosti. dakle. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Sve osobe koje. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. građevinskih radnika itd. pad agregatne potražnje i. s tim u svezi. međutim. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. a povećati potražnju za drugima. ali ne i odgovarajuća ponuda. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Potražnja postoji. ne treba posebice zabrinjavati. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. dakle. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Naime. nažalost. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao.11. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. 251 . sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. koji. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. turističkih radnika. frikcijska.) čine sezonsku nezaposlenost. tzv. ciklička nezaposlenost. Dok frikcijska.

a stopa nezaposlenosti se. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. 1990. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. međutim. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. Ukratko. AddisonWesley Publishing Company. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. ljudskog kapitala 76. Osim one neposredne . odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost.11. 252 . smanjivanje vrijednosti tzv. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. New York. u tom slučaju. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. itd. kriminala. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva.: Economics. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. riječ je o punoj zaposlenosti. pri datoj kamatnoj stopi. M. Vidjeti: Parkin.). 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%.

Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. međutim. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Suvremena će ekonomska pozicija. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. naime.2. Dakako. ustvrditi kako izravni. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. 253 . Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. vrijedi i obrnuto. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Slika 104.11. Proizlazi. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. Obrnuto.W. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije.2. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti.

pak. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Ukoliko je. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena.11. stopa inflacije manja od očekivane (2%). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. U dugom vremenskom razdoblju. Ponovimo. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). prirodnoj stopi 254 . Nasuprot tomu. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). odnosno postoji puna zaposlenost. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. a vrijedi i obrnuto. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. jednaka očekivanoj. Ukoliko je stopa inflacije. u kratkom vremenskom razdoblju. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%.

Slika 106. dvostrukog računanja.3. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 .11. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. najčešće tijekom jedne godine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). koje se. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. 11. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. dakle. kao inputi.

dakle. Bruto nacionalni proizvod se. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. unatoč većim ili manjim oscilacijama. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. Realni bruto nacionalni proizvod. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . . izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. znači ekonomski rast.Realni GNP u 1995. kao što znamo. bilježi tendenciju rasta..+ Kn · Cn Dakako.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. dakle. koje. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. Upravo stoga. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. Realni bruto nacionalni proizvod. dakle.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Ona. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. 256 . On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. Realna stopa rasta u 1996. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što.

On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Odlučimo li se za donji kružni tok. Oba će pristupa.1. nažalost. Slika 107. značiti isti rezultat. 11. dakako. izabrali smo pristup dohotka. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz.11. Obratimo pozornost na gornji kružni tok.3. 257 . Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali.

11. ponovimo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. hladnjaci. Smanje li se. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. međutim. finalnih dobara i usluga. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. 258 . državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. Ova. Pristup trošenja Ovaj pristup. za razliku od uobičajenog poimanja. tako i outputa. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. mlijeka.1. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. i promjene zaliha i to kako inputa. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. i investicije. međutim. pak. poluproizvoda. ceteris paribus. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. ekonomist. alata. Dakle. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. olovaka itd. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća.3. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. automobili itd. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. najrazličitijih uređaja i opreme.1.

Naime. funkcioniranje obrazovanja itd. transferna plaćanja. I konačno. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. neto izvoz može biti i negativan. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Riječ je i o privatnim investicijama. 259 . Zamjećujete. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. provedbu zakona. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. amortiziranog dijela realnog kapitala. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). stoga. Dakako. dobit ćete neto privatne domaće investicije. radi se o domaćim investicijama. međutim. Isključena su. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju.11. naime. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. državne su investicije dio državne potrošnje. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. Transferna plaćanja nisu. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Neto izvoz (Ex . Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. istrošenog.

Neizravni porezi predstavljaju.2.3. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. naime. bit će oporezovan.1. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. dakako.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Zapitajmo se. Agregatni dohodak će. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. dohodak države. prema tomu. Tri su moguća načina njegova korištenja. 260 . renti. Stoga ih. dijelom biti potrošen (C). svakako. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti.

11.Im = S + T. 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.1.Im = GNP = C + S + T. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Prema tomu.3. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . prihode. 261 . Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine .3.bruto nacionalnog proizvoda.Transferna plaćanja). Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. C + I + G + EX . imovinu) poreznih obveznika.

11..GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . D.. Pri tome. neto porezima i uvozom. na drugoj ističe. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom.GDP). N. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. Irwin. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. str. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja.: Economics.1989. rast će njena razina."79 11. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. Valja izjednačiti aktualne investicije.2. Stabilnu razinu vode.3.. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. istovremeno. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. Inc. 548. 262 . Boston .

neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Prema tomu.11. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . GNP . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Riječ je. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. amortizirane elemente realnog kapitala. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. dakle. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Nasuprot tomu. dakle. Dakle. 263 . On. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. o bruto privatnim domaćim investicijama. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene.

u obliku dividende. kao što mu i ime kaže. primjerice. 11. o korporacijskim profitima koji nisu. raspodijeljeni dioničarima itd. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. NI -Zarađeni. Istovremeno. Riječ je.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). kamate na javni dug. ali primljene dohotke. Događa se to. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. posredstvom transfera. 264 . ali ne i primljene dohotke.DI) preostaje samo jedan korak. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. te dodate nezarađene. itd). POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. valja oduzeti osobne poreze. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. ali su primljeni. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva.4. ali ne i primljen. PI .PI). u pravilu. mirovine. o doprinosima za socijalno osiguranje.11. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. Od osobnog dohotka (PI).

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. nije lako predvidjeti. Slika 108. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". 265 . Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. kontrakcija i dno. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. vrh.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. To su ekspanzija. ali ih je lako uočiti. naravno. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output..11.

američkog ekonomiste Arthura Okuna81. A. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. N. izgubite zaposlenje tada je to depresija". str. čije nas promjene zanimaju. te postoji puna zaposlenost. u kontrakcijskoj fazi.4. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Spomenimo. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). Ponovimo. 1985. 192.. The Brookings Institution.: The Political Economy of Prosperity. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. D. kada vi. New York. međutim.1. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. M. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. 266 . Karatjas.. govorimo o dnu.C. 11. Nazvan prema prezimenu autora. jest nezaposlenost. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija.80 Kada. J. Okunov zakon. 1970. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. Jedna od važnijih.: Basic Economics.. A. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti.. Washington. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. Macmillan Publishing Company. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. 81 Okun. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. s tim u svezi.11. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti.

Riječ je. izuzetke. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije.2. Međutim. pa čak i nulte. stopu inflacije. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. ne tako rijetke. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. ruku pod ruku. 267 . s visokim stopama inflacije.4.11. dakle o kontrakciji koju. tijekom vremena. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. Niske. a kontrakcija nižu. iznimno. eventualno i negativnu. pak. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. prati inflacija. Naime. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. u odnosu na potencijalni. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. 11. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa.

.

država.Im) pri danoj razini cijena. Ili. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. između ostalog. Model. agregatna potraživana količina 269 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. poduzeća. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.12. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena.1. 12. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. kontrakcije. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. GNP = C + I + G + (EX . Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX .1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. nezaposlenosti i inflacije. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga.

Naime. Kao i krivulja individualne ili. pak. mjerene GNP-deflatorom. Slika 109. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. uslijed promjene razine cijena. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje.12. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Višoj razini cijena. izražen kao realni GNP. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. ceteris paribus. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Pad kupovne moći. smanjivanje količine realnog novca. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. što depozitnog novca. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Ukoliko razina cijena poraste. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. Dakle. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. za 25%. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. Obrnuto. Ukoliko razina cijena raste. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. pad razine cijena znači. što gotovog. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Dodatna će kupovna moć. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%.12. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a.

Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. Rast cijena. ceteris paribus. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. 272 . Pad cijena. Potrošači. naime. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim.i njihovu veću potražnju. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. dakako. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. te rast uvoza. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. te se povećava agregatna potraživana količina. dakako. i obrnuto. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. jeftinijim inozemnim dobrima. Obrnuto. obara kupovnu moć stanovništva. smanjuje količinu realnog novca i.zajmovnih fondova . Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. s tim u svezi. Rezultat su niže realne kamatne stope. te investicijsko trošenje. Vrijedi. 3. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava.12. Ovakva situacija znači pad izvoza.

izazivaju promjene agregatne potraživane količine. te učinkom vanjske trgovine.1.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. međutim. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Brojni su.2. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Slike 110. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .

Naravno. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. ceteris paribus. 5. Veći broj ljudi. praćen rastom raspoloživog dohotka. ceteris paribus. znači i rast agregatne potražnje. izaziva pad raspoloživog dohotka. ceteris paribus. a time i agregatne potražnje. Porezi Rast poreza će. odjećom.12. 4. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. ceteris paribus. vrijedi i obrnuto. 2. Dakako. 274 . pad agregatne potražnje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. uz ostale neizmjenjene uvjete. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. Pad poreza. Dodajmo. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. naime. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Naime. 3. vrijedi i vice versa. očekivanja izazvati. pak. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Pesimistička će. izazvati pad agregatne potražnje. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. znači i veću potražnju za hranom. Rast poreza. te brojnim drugim dobrima i uslugama. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. znači i povećanje agregatne potražnje. stanovima i kućama. vrijedi i obrnuto.

12. Pad će kamatnih stopa. 8. a time i na agregatnu potražnju. Vrijedi i obrnuto. Pad raspoloživog dohotka. S druge strane. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. kamatne stope zabilježe rast. uz ostale neizmjenjene uvjete. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. Promjene količine novca izazivaju. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. Rast transfernih plaćanja. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. međutim. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. povećati agregatnu potražnju. uz ostale neizmijenjene uvjete. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. znači i manju agregatnu potražnju. 7. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. dodatni. na novčanu masu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. 275 . Međutim. izazvan padom državnih transfera. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. ceteris paribus. koje su posljedica promjene razine cijena. stoga. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa.

Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.1. 276 . s tim u svezi izazvane. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.2. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. postoji i samo jedna.2. Puna zaposlenost. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. mjerenog realnim GNP-om. predstavljene GNP-deflatorom. pod utjecajem promjena razine cijena. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. AGREGATNA PONUDA 12. isključuje cikličku nezaposlenost. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. 12.12. s druge strane. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti.

a posebice cijene rada (plaće). Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora.12. 277 . Dakle. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Očigledno. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. konstantne veličine. Primjerice. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Naime. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. njegov output ostaje neizmijenjen.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Rast cijena finalnih dobara i usluga. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Pri tome se angažiraju i suvišni. uz neizmijenjene cijene inputa. 278 . Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). do tada neiskorišteni kapaciteti. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti.12. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost.

Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. 12. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. a s njime i agregatna ponuda. ceteris paribus. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. strojevi. oprema. zbog razumljivih razloga. dakako. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. 1. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. i agregatna ponuda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. 2. 3. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 .2.12. Riječ je. o "pregrijanoj ekonomiji". sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. i kvaliteta radne snage.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Više kompetentnih.2. Važna je. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.

postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. 6. 5. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. Rastu agregatne ponude pogoduje. dakle. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. povećanje agregatnog outputa. u pravilu. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. ceteris paribus. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja.12. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Naravno. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. 280 . povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. tj.

2. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 1. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. ceteris paribus. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. 281 . Vrijedi i vice versa. 12.12. Rast plaća.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.

ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. ceteris paribus. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Slika 114. Rast cijena sirovina. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. znači pad kratkoročne agregatne ponude. Zamjećujete. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. u dugom 282 . Pad cijena sirovina. Dakle. promjene cijena inputa. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. pak.12.

12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima.3. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Međutim. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.12. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. Slika 115. 283 .

između ostalog. poput plime.3. Agregatni manjak dobara i usluga. 284 . Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. i rast nezaposlenosti. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Neplanirano smanjenje zaliha. 12.12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. podiže razinu cijena. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne.

Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.3. 12. 285 .12. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. dakle. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa.2. odnosno potencijalnog GNP-a. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude.3.12. 286 . 12. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. dakle.3.

Najznačajnije životno djelo J. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. 12. godine 287 . dakle. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost.4. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). kamate i novca (The General Theory of Employment. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije.12. prekomjerne nezaposlenosti.M. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. and Money) objavljeno 1936. Interest. nefleksibilne.3. prije svega. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. plaće rigidne. Isti uzrok.

Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). u smislu povećanja agregatne potražnje.potrošnje (C) i investicija (I). te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. pada agregatne potražnje. može biti neposredna i posredna. pak. Državna intervencija.12. Posredna. Slika 119. prije svega. 288 .

. Ricarda.3. s tim u svezi. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. 85 Harrod. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. Spomenimo.12.85 zovu ekonomika potražnje. Poznat i kao "francuski Adam Smith".: The Life of John Maynard Keynes. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. 289 . 12. Saya i drugih.5. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. kao što ranije naznačismo. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. R. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. str. 1951.F. Ova.. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti.. Prema tomu. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . London. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Macmilann and Co. 121. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.

kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. 2. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. Nova. s tim u svezi. 87 Vidjeti: Hyman.: Economics.. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. Slika 120. MA 1989. uslijed pojave nezaposlenosti.1. Richard D. Boston. pad cijena inputa.3.Irwin. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.12.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Inc.. str.5. 290 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. 623. D. N. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.

Irwin. Inc. u uvjetima pune zaposlenosti. 12. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. i ciklička nezaposlenost. Slika 121. D.3.. 4. Richard D.88 88 Vidjeti: Hyman. str. naime. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. uspostavlja u točki R 2. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će.12. Rast nezaposlenosti . Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. Boston.. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.javlja se. rast cijena inputa. te se ravnoteža.2.5. 291 . uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.: Economics. 624. s tim u svezi. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. MA 1989. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. N.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 3. 4. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. 292 . Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. Nova. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti.12.

Prema tomu. 13. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. investicije (I). državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . očekivani (budući) dohodak. Naša je. istovremeno. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. itd. životna dob članova domaćinstava. Međutim. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.model agregatnog trošenja . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. Ona. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja.13.Im).1. držeći razinu cijena stalnom veličinom. dakle. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Našu ćemo pozornost. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. Naime. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. odluka o tome koliko štedjeti. na sljedećim stranicama. kao što rekosmo ranije.istraživat ćemo. 293 .

Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji.1. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. Ili. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste. u pravilu i u prosjeku. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. upravno razmjerni odnos.1.13. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. granična sklonost potrošnji jest promjena. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. 294 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.

štednja je negativna. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka.13. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Ili. granična sklonost štednji jest promjena.

05 0.7. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.07 0.87 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. U tom je slučaju štednja negativna. a granična sklonost štednji 0.3.40 -0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.05 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.93 0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.84 Prosječna sklonost štednji -0.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.13 0.40 1.13.

Dakako. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. Granična sklonost potrošnji = 1 .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. 297 . Naime. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Trećega nema. Podsjećamo. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Granična je sklonost štednji (0. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. ušteđena. Prema tomu. vrijedi i obrnuto. odnosno Granična sklonost štednji = 1 .7) manja od prosječne sklonosti potrošnji.13. pak. Upravo stoga.Granična sklonost potrošnji .Granična sklonost štednji. stoga.

a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 298 . Taj pravac. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). U slici 122. naime.13.

jest autonomna potrošnja (Ca). Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. budući da je S = DI . Ovaj dio potrošnje. Na slici 122. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.7 . Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. 299 . dakako. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje.7 + 0. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.3 DI .7 ⋅ DI). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.C.13. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. dakle. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. korespondirajuća funkcija štednje. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. vrijedi i obrnuto. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0.7 DI S = . glasi: Štednja (S) = DI .7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.0.

odnosno bruto nacionalni proizvod raste. dakako. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Može li se.1. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Naime.13. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. i obrnuto. Dakle.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. 300 . također. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo.8 raspoloživog dohotka. Vrijedi. GNP = C + S + T. rast dohotka. Potrošnja i realni GNP . moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje .2.ukupnog raspoloživog dohotka. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . međutim. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Dakako. Istovremeno.

budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.5 1 1. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.5 2 2. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.13. Slika 123.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. 301 .8 realnog raspoloživog dohotka. odnosno 0.4 = = 0.4 novčane jedinice.8 1.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.2 1.4 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.

odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . alata. najrazličitijih uređaja i opreme). te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Slika 124. dakle. Kupovina.graničnu efikasnost kapitala. odnosno investicija. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. poluproizvoda i sirovina). strojeva. 302 .2. Podsjećamo. kada. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.13. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.

npr. neki su čimbenici (očekivani profit. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Međutim. primjerice. i obrnuto. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. dakako. veličina amortizacije. Prema tomu. Ukoliko.profitabilan. ceteris paribus. ceteris paribus. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . poduzeća očekuju. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Vrijedit će. veličina amortizacije. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. dakle.13. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. 303 . općenito. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran.). Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Prema tomu. Obrnuto. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. Vrijedi. očekivani pad profita. Međutim. krivulja potražnje se pomiče udesno. i obrnuto. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. Upravo stoga. dakle.13. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a.očekivanom profitu. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. baš kao i potrošnja. Možda očekujete da će investicije. 304 . Činjenica je. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. Investicije ćemo. suvišnih kapaciteta. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Budući da je.

određuju političke odluke nadležnih skupština. itd. 13. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. Državnu potrošnju. provedbu zakona. funkcioniranje školstva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. 305 . dakle. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. pa.13. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. zdravstva.3.

I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127.13. 306 . Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. 13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.4.

Obrnuto. 307 . nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. veći izvoz. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2.1. naime. Veći inozemni realni GNP značit će. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Tečajevi. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.smanjuje izvoz.13. Suprotno tomu. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. naravno. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. revalvacija . Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi. Izvoz nije funkcija domaćeg. Devalvacija. rastu i primjerice.4. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Austriji. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. izvoz će biti veći. i obrnuto. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. izvozne mogućnosti Hrvatske. Njemačkoj itd.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . ceteris paribus.

Rast domaćeg agregatnog dohotka. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Uvoz će. Veći domaći realni GNP znači. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. 13. veći uvoz. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Tečajevi. Prema tomu. uz ostale neizmijenjene uvjete. ima za posljedicu rast uvoza. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. međutim. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1.13. ceteris paribus. 308 . veći uvoz. ceteris paribus.4.2.

(domaći) realni bruto nacionalni proizvod. uz ostale neizmijenjene uvjete. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. međutim. da je i neto 309 . Uvoz. naime.13. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. Pretpostavimo li da se povećava. Zaključujemo. 13. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Obrnuto.4. Revalvacijom se. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a.3.

13. Slike 130. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 310 .

rast će uvoza. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. ceteris paribus. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. Slika 131. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. uz ostale neizmijenjene uvjete. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Kao što je već rečeno. te neto izvoz postaje negativan. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Obrnuto.. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. npr. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. Nasuprot tomu. ceteris paribus. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. nadolje i ulijevo. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. neto je izvoz pozitivan. devalvacija. 311 .13. rast će izvoza. pak.

.

nazivamo funkcija agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. međutim.14. 313 .1. pri datoj razini cijena. 14. Sada smo. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja.

Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. U pretposljednjoj koloni tablice 39.14. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. te su predstavljene kao fiksne veličine. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. dobit ćete agregatno trošenje. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. dakako. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. stoga i neto izvoz. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. pa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. 314 . Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. potrošnja su i uvoz.

iznosi 200 novčanih jedinica. Ovdje valja ubrojiti investicije. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. naime. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). pri svim razinama realnog GNP-a. Prvu skupinu čine autonomna. To je. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132.14. ali i (autonomni) dio potrošnje. 315 . Izvjesna. naravno. u našem primjeru. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Autonomna potrošnja. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. državnu potrošnju. samosvojna trošenja. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. izvoz.

5. 316 . Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. ponavljamo. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. određuje kut C+I+G+EX krivulje.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. iznosi 0.7 novčanih jedinica. Ili. bilježi rast od 20 novčanih jedinica.2 novčane jedinice.7 0. upozoravamo na to. pak. Razlika. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Uvoz. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0.2. Prema tomu. Ili.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Oduzmete li. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. granična sklonost potrošnji iznosi 0. to je promjena. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a.2 = 0.14.7. Dakle.

sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. Graničnu sklonost trošenju moguće je.14. odnosno agregatnog trošenja. dakle. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. Ne zaboravimo. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. skraćeno. 90 91 Ubuduće. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. Dakle.5 kuna porasta induciranog. odnosno krivulje agregatnog trošenja. granična sklonost trošenju.5. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. 317 .

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. naime. Taj pravac.14. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. 14. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .2. 318 .RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. Tablica 39.

1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. 14. 319 . Prije presjecišta. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Makroekonomska ravnoteža . odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom.2. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. osim u točki ravnoteže. zalihe se. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.14. Podsjećamo. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. Ove će disproporcije.

14. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. povećanje realnog GNP-a. poluproizvoda i sirovina). niti rastu. stoga. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Zalihe (gotovih proizvoda. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. niti padaju kada je agregatno 320 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40.

dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Tablica 41. Makroekonomska ravnoteža . Obrnuto. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi .I + G + EX = S + T + Im.2. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX).14. paušalni porezi (lump sum taxes). Stabilni.tzv. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju.2. Koristeći podatke iz tablice 39. moguće je objasniti i pomoću. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. 14. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. 321 .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. ravnotežni realni GNP. pa. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .

14. 322 . stoga. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). Slika 136. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42.

30 Dakako. Deficitarna trgovačka bilanca = S . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . dakle. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.30 = .40 .(G . Dakle. Kada je realni GNP veći od 400. neto poreza i uvoza.14. investicije.T) = S . aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. te proračunskog deficita. kada je.Im) + ( G . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).I . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. zbroj investicija. 323 . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini.I . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.NX = S . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .I .T) . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca.60 . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". Posljedica je rast zaliha.30 = 70 .(Proračunski deficit) . neto poreza i uvoza.

Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. 14. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. Promjene autonomnog trošenja (investicija.3. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . državne potrošnje.1. Tablica 43. a zbog očekivanja viših profita. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. ali koje ne mijenjaju njen kut. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. Neka se planirane investicije.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. povećaju za 100 novčanih jedinica. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja.3. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga.

325 . Također. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0.14. Vrijedit će. i obrnuto. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.5. u obama slučajevima. naravno. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno.

obrnuto razmjeran. izaziva pad granične sklonosti trošenju. manju graničnu sklonost potrošnji i. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. manju graničnu sklonost trošenju. granična sklonost uvozu 3. pa. Rast granične sklonosti uvozu. Ovo. Naime. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. dakle. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1.14. ceteris paribus. Obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. dakako. granična sklonost potrošnji 2. pad granične sklonosti potrošnji. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. ceteris paribus. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara.3. Raste li. Vrijedi i obrnuto. granična porezna stopa.granična sklonost uvozu. znači manji raspoloživi dohodak. Vrijedi i obrnuto. 326 . znači pad granične sklonosti trošenju.

) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. te graničnu sklonost potrošnji. Granična 5 20 = 0. Međutim.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.875  . možemo izračunati i na sljedeći način: 327 .    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.14. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.7  . Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Ravnotežno agregatno trošenje.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.875 raspoloživog dohotka.2. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. Tablica 44.

28 42. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . [ GSP ⋅ (1 .t)] = 0.14 25. Ili.29 365.7-0.15 548.2=0.875 ⋅ 0.5. graničnu poreznu stopu i. Potrebito je.0857) = 0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI). međutim.00 91.7. udio poreza u realnom GNP-u.5).875 ⋅ 0.t) ⋅ Realni GNP. Neto porezi su.86 274.71 34.57 17. dakle.5.8 328 .14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. Tablica 45. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. Granična porezna stopa neka iznosi 0. stoga.0857.875 (1 . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.43 182. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0. 8.42 60. Budući da je DI = (1 . Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.72 457.58 640. možda.8 = 0.2) = 0. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.0.t)] ⋅ Realni GNP.57% realnog GNP-a.9143 = 0.875 ⋅ (1-0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.85 51.

Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. a zbog rasta potrošnje. C = 30 + 0. odnosno ravnotežni realni GNP.8 ⋅ Realni GNP. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.GSU (0.dakle. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.8. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. bilježi rast i iznosi 0. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu.8. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. stalna veličina (0. Uočili ste. S prvobitnih 0. ravnotežno agregatno trošenje.6 [ GSP (0. 0. u obama slučajevima. međutim. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji.7 realnog GNP-a.14.8) . granična sklonost potrošnji iznosi 0. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.5 ona skače na 0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje.6. u prvom slučaju. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. s . ∆ Potrošnja 80 = = 0. 329 . Ili. Budući da granična sklonost uvozu jest. stoga.2) ]. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. kut krivulje agregatnog trošenja. Raste.8 realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka.6. ravnotežni realni GNP iznosi 500.

Pretpostavimo da ste.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. smanjili potrošnju i povećali štednju.4.1143 realnog GNP-a.14.875 raspoloživog dohotka. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Granična je sklonost štednji iznosila 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . 14. naplatiti odgovarajuću kamatu. uloživši je u banku. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Što će se. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . međutim.

86 274.14 25.29 365. stoga. Prema tomu.0857)] ⋅ Realni GNP.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.43 182.43 Naime. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .875 ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.28 42.72 27.57 17.85 51.2344 raspoloživog dohotka.0. poveća granična sklonost štednji i.125 ⋅ 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.7656 ⋅ (1 . U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.125 ⋅ (1 .00 91. a funkcija štednje S = .30 + [ 0.0857) = 0.0. 331 .14 4. = = 0.0.15 548. ∆ Štednja 11. međutim.125  . Što će se. Tablica 46.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.30 + [ 0.0857)] ⋅ Realni GNP.57 -7.14.2344⋅ (1 0.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0.9143 = 0.0857) ] ⋅ Realni GNP. dogoditi ukoliko se.15 38.1143.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 . odnosno 0.29 15.0857) ] ⋅ Realni GNP.42 60.125 ⋅ (1 . ceteris paribus. Predstavimo novu situaciju. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.71 34.72 457.58 640. Provjerimo navedene tvrdnje.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.43 = 0.

ceteris paribus. iznosi 0. Granična sklonost potrošnji.85 51. odnosno 0.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.86 274.7656 raspoloživog dohotka.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.9143 = 0.15 98.14. 332 .29 365.7 ili 0.57 17. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.5.7 .72 457.42 60.57 12.43 182.14 25.71 34.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.7656 ⋅ 0.29 55.28 42.0857) = 0. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.86 34.7656 ⋅ (1 − 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.72 77. uz ostale neizmijenjene uvjete. a ravnotežni realni GNP 400. Rast štednje ima. Granična sklonost trošenju iznosi 0. kao što ranije rekosmo.15 548.58 640.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.

međutim. znači rast njegovog dohotka. naziva se paradoks štednje. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. povećanja štednje. kada je o pojedincu riječ. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. Do paradoksa.14. 333 . Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. ceteris paribus. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139.

multiplikator.14. 334 . te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pogled će nas na sliku 140. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. dakako. jednostavno.5. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Vrijedi. Slika 140.

14. Prema tomu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. međutim. Naime. multiplikatorski učinak. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. 1 . U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140.

7.2).4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Multiplikator = 1 − 0 .5 (budući je granična sklonost potrošnji 0.67.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). multiplikator će biti: 1 = 1. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. a granična sklonost uvozu 0.14.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. 1 − 0 .

kao što zamjetismo ranije. granična sklonost uvozu = 0. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. 14. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.1. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. budući da je riječ o zatvorenom.5. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. 337 . Pretpostavimo nadalje da je.5. Međutim.2. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. . 1 .14. U tom će slučaju. autarkičnom gospodarstvu.

dakle. Država može 338 . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. Dakle. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. 1 Multiplikator = 1 . 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili.Granična sklonost trošenju . multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa.6. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. Granična sklonost štednji = 1 . primjerice.Granična sklonost trošenju. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. Koristeći sljedeće formule. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.14. .

Obrnuto. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost.9). 339 . a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. i obrnuto. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. naime. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena.1. Međutim. dakako. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji.9. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. efikasnost državne potrošnje. Upravo stoga. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. autonomnim porezima. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja.6. o graničnoj sklonosti potrošnji. posredstvom državne potrošnje. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Vrijedi. Međutim.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. U praksi je. nažalost.

postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.14.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. u cijelosti u potrošnju.7 0 . Valja zaključiti da država jest u stanju. varirajući veličinu paušalnih 340 . dotle dodatna kuna. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. a porezni multiplikator 3.33. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . ne ide.realnog GNP-a.2. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja.9. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. autonomnim porezima.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. a granična sklonost uvozu 0. Naime. Kao što zamjećujete. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. dakle.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .9 = − ⋅ 0 . Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 .

U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.0.5 = 0.9(1 − 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.33 1 − [0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.5) = 0. iznosi 0. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . država može.t) = 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. Granična sklonost uvozu. Međutim.5 (t=0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.2). dakle. (GSU = 0.9 ⋅ 0.9 (1 . i veličinu induciranih poreza.2. s tim u svezi.45 − 0.14.5).Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .45 341 .9]. kao u prethodnom primjeru.2] 1 − [0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.25 0.5) − 0.6.2] 1 − 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.2. 14.

t) = 0. veći inducirani porezi. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. dakle. Što je veća granična porezna stopa.5 = 0. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . Ako je GSP(DI) = 0.GSU = 0. 342 .33 1 − GST 1 − 0 .25 0 .9 tada je GSŠ(DI) = 0. postoji još jedna mogućnost.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1.75 Pojava je granične porezne stope.2 0 .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .45 .14. Stoga je i multiplikatorski učinak.5 + 0 . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja. što su. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .1 ⋅ 0.0.33 0 . Multiplikator = 1 1 = = 1. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.1.Granična sklonost trošenju .05.Granična sklonost trošenju Prema tomu.2 = 0.05 + 0 .75 Međutim. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) .

15. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. budućih transakcija. dvostruko podudaranje želja. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Novac kao obračunska jedinica. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. obračunska jedinica. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. odgođenih. bez obzira kako nastali. međutim. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. On olakšava i ubrzava razmjenu. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Novac je. Zahvaljujući tomu. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. Kao što rekosmo. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove.1. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. podmirite u 343 . a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

Štednja je. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. prije svega. 344 .). standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. pri tome će. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. npr. Razlog držanja novca. Najrazličitije su stvari. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. 15. služi i kao zaliha vrijednosti . njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. U vremenima inflacije. istovjetnost kvalitete. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. poput stoke. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. duhana. novac je ono što funkcionira. djeljivost. u najgorem slučaju. a potom i kao obračunska jedinica.15. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. trajnost.2. unutarnju vrijednost. Prema tomu. pšenice. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Međutim. itd. bile očigledne: laka prenosivost. Prednosti su plemenitih metala. kao sredstvo razmjene.. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. Kao i prethodna. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. krzna.konzervator vrijednosti. Dakako. Sredstvo razmjene. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene.zlato i srebro. kao novca.

težina jedne zlatne poluge iznosila 12. koja glasi na donositelja. etablirani nakon I. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga.44 kg. svjetskog rata. Metalistička teorija. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. u početku bijaše konvertibilan. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. funta). baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. taj drugi oblik novca. U Engleskoj je. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. godine. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je.15. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. ipak ograničavali. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. svjetskog rata. naime. Papirni novac. Trajao je sve do I. Banknota. imala je zlatnu podlogu. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. 345 . drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. rezervne valute (dolar. taj prvi oblik papirnog novca.

radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. jednostavnije. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. spomenimo posljednji oblik novca .3. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. za razliku od papirnog i kovanog novca. dakle. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. Depozitni novac (knjižni. ne posjeduje materijalni oblik. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Riječ je. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. ceteris paribus.15. 346 . zlatni se standard napušta.nevidljivi. dakle. ovisi o količini novca u optjecaju. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. 15. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. a nalazi se na računima banaka. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Ili. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. I konačno. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. depozitni novac. Unatoč nekim lošim iskustvima. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja.

Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. A. Pokušajmo objasniti cijeli proces.15. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. prije svega. Naime. 1992. Ovdje. Šokman. “near” novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka.”94 15. 94 Perišin. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. namijenjena štednji.. 60.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. I. Međutim. BANKE I STVARANJE NOVCA .. kao komponente novčane mase (M1). Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. Zagreb. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. Informator. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita.4.štednja diskvalificira. njihova ih namjena . M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. 347 . str. međutim. te depozita s rokom kraćim od jedne godine.: Monetarno-kreditna politika. a vista).

348 . Ovaj će depozit. po sili zakona. minimalne likvidnosti ili tzv.rezervu likvidnosti. 39. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. u svakom trenutku. 717. posjedovati određenu rezervu . stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. 97 Perišin.5 dolara. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. nadalje. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. banku B. I. Šokman. Banka B će 95 Ali. obliku rezerve likvidnosti. na svakih 100 dolara depozita. M. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka.4 na jedinicu depozita. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. manje od 2. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. New York.. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza.: Economics. No. 1992.. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. drži. A. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita.: Monetarno-kreditna politika. Pretpostavimo.15. Addison-Wesley Publishing Company. str. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. Zagreb. Informator.. 96 Parkin. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Prema Parkinu96.97 Prema tomu. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. Iznos ovih sredstava je neophodna. određeni. tipična američka banka. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. str. u obliku rezerve. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. 1990.

itd.64 12.6 novčanih jedinica. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.6 32.4 na jedinicu depozita).96 100 349 . možda pregledniji. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.4 8.6 12.96 19. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.44 150 Nove rezerve 40 24 14. način: Tablica 48.4 250 Novi krediti 60 36 21.15. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. itd.

A. dakle.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. potencijalni) novčani multiplikator. 249. iznosi 2.15. 4 = 2. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. str. Macmillan Publishing Company. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. Karatjas. Naime. u našem primjeru. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. J. 1985. N.5. 350 ..5 98 Prema: Dyal. New York.: Basic Economics. kako ga još zovu. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. za 150 novčanih jedinica. Zašto? Zato što (jednostavni ili. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica.

4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. Proces. u banke stvarajući novi višak rezerve. Banke stvaraju novac odobravajući kredite. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.5 ⋅ ( − 60) = −150] . depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Dakle.5. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. u obliku gotovine. novčani multiplikator iznosi 2. izvan računa banaka. 351 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2.15. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. u obliku depozita. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. kao u našem primjeru.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . odnosno količinu novca. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Oni mogu biti zadržani.5 = 250). U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. može teći i u suprotnom smjeru. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. dakako. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2.4). te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. Istina.

Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. kontrolira banke. 26.. 1992. I. A. Narodne novine. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Šokman.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.. svojim djelovanjem. te je sada Hrvatska narodna banka. broj 35. 178. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. Illinois. 1983. svibnja 1995. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. Zagreb. Konkretnije.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. M. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu.: The Money Market. utvrđuje opću likvidnost banaka. itd. Informator. te odgovara za realizaciju monetarne politike. 101 Vidjeti: Stigum. str..”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. Homewood. 100 Perišin. 99 352 . Dow Jones-Irwin. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. izdaje novčanice i kovani novac. Ona.: Monetarno-kreditna politika. u svezi toga.5.

15. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.1.15.1. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.1. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.5.5. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. 102 353 . Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . dakle. obveznice. 361 . kao što već rekosmo. angažirati na način da zarađuje kamatu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. a potom. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. Neki ekonomisti . vrijednosne papire kao što su. pri kamatnoj stopi (k’0). naplatiti kamatu. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. i agregatnu potražnju. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. Međutim. Kupovat će. dakako.monetaristi . posredno.15. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. primjerice.M1) veća što je kamatna stopa manja. do rasta investicija i agregatne potražnje.

Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. 104 Vidjeti: McEachern.: Economics -A Contemporary Introduction. 362 . M poraste za 5% tada će. Kao što znamo. Milton Friedman.. uz pretpostavku da se v ne mijenja. Cincinnati 1988.15. W. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. Ukoliko. A. 337. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). također. str. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.. primjera radi. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). nominalni GNP. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. Prema tomu. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . SouthWestern Publishing Co. porasti za 5%.

Ili. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena.15. Ključno monetarističko pravilo. Njezin je. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. pratiti promjene realnog GNP-a. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. količina novca mora. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. ako se v mijenja. nakon potrebitih prilagodbi. naime. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. a te je promjene moguće anticipirati. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. 363 .

Rast je državne potrošnje (G). monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. učinak istiskivanja. u velikoj mjeri. pad privatnih investicija. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. po agregatnu potražnju i realni GNP. u pravilu. padom privatnih investicija. prema njihovomu dictumu. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. 364 . stoga. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Ukoliko je. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. pak. Svakako. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Naime.15. Učinci rasta državne potrošnje. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje.

M. Financial Markets. N. 4. Coase. Dragičević.: Tržište. Pravni fakultet u Splitu. and the Market. 9.: Ethics. Zagreb. L. Irwin. 6. 1987. "Naprijed". I.. Clarendon Press. Zagreb. W. vol. d. Richard D.P.A. 1985..d. Black.: Basic Economics. New York. Berger.. 365 . Macmillan Publishing Company. A. Zagreb. N. Informator. 1988. Lj. and the International Sector.: Ekonomski leksikon.. T.. J. W... October 1960. Baban. 3. Buchanon. Gardner. Split.. 1991. BPI. Dyal. 1995. Daniel. Baily. Journal of Law and Economics. M.: Politička ekonomija. R.: Macroeconomics. Sichel. Inc. Oxford. 7. Homewood. Homewood. 1991.. A.: The Problem of Social Cost. Houghton Mifflin Company. 5.3.: Money and Banking. 10. Karatjas.: Kapitalistička revolucija. D. Bronfenbrenner. Školska knjiga. 8. Bilić.. 1991. 2.Irwin. 1985. P. Efficiency. 1996.: Macroeconomics. Friedman. Boston.LITERATURA LITERATURA 1.

: The Life of John Maynard Keynes. 1986. New York. Henderson. K. 366 .. E.. Hilferding. London.: Macroeconomics-Theories and Policies.. 12. L.Theory. R. V. 20. "Mate" d. 1995. The Dryden Press. Galbraith.. 16.. Zagreb.. J.B.C. 1958. Friedman.. Mc Graw-Hill Book Company. J. Eckert. Zagreb. Macmillan Publishing Company. Stvarnost..: Principles of Macroeconomics. Friedman.: Introduction to Macroeconomics. R. Macmillan and Co.W. 15. 1984. J. C.. R.: Kapitalizam i sloboda. 19. Zagreb. L... Globus . Harrod.: Doba neizvjesnosti. M. R. Heyne... Beograd. Taylor.. 22. R. Harmondsworth. W. T.o.K. Heath and Company.. 23. 1987. D. M..LITERATURA 11. Zagreb. Poole.Školska knjiga. New York. 1992. Leftwich. J.: The Price System and Resource Allocation.: Almost Everyones Guide to Economics. D. 13. 21. Galbraith. Inc. Macmillan Publishing Company. Performance and Policy. Norton & Company.: Ekonomija za svakoga. H. Penguin Books Ltd. 18. Schmalensee. Froyen. P.. New York..o.: Macroeconomics . K. Lexington. New York.: Financijski capital. R. R. S. New York. 1951. 1983... R. 1981. W.. J. Kultura. Avon. 1981. Friedman. R. F. Galbraith. 1988.: Free to Choose. Stvarnost. 14.. 1991. Fischer. Dornbusch.: The Economic Way of Thinking. 1986. 17. Hall. 1988. 24.: Anatomija moći. Heilbroner.. R. Thurow.

A. Irwin.: Počela političke ekonomije.A Contemporary Introduction. W. Centar za kulturnu djelatnost.. MED. The Dryden Press. Lorković. Hyman. Centar za kulturnu djelatnost.: Načela ekonomike. Zagreb. 36. McEachern. 1979.. N. Addison-Wesley Publishing Company. 26. Cincinnati. Zagreb.. D.H. 35.. Prosveta..: Economics. 37. Zagreb. W..Analysis and Applications. 34.o. kamate i novca.: Opća teorija zaposlenosti. 1994. M.G.LITERATURA 25. Marx. New York. 1993. E. Irwin. Parkin. 31. 1987. Informator. New York.: Uvod u ekonomiju.: Principles of Economics.: Economics . 29. 30. I. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. 28. Marshall. 367 . Kovačević. H. Zagreb. 1989. 1989. Mabry.o. 1989.. R... Inc.: Modern Microeconomics .o. B. Mc Graw -Hill Book Company. A. Hyman. 1987. Perišin. Keynes. New York. D. N. New York. 33. Mankiw...o.. South-Western Publishing Co. "Mikrorad" d. 1998.: Introduction to Economic Principles. tom 19.: Economics. B. K. A. M.. 1992. Ulbrich. 1990. Šokman. Beograd. Norton & Company. 27. J. Boston. 1991. . Zagreb. Inc.: Osnovi kritike političke ekonomije I.W.Ekonomski fakultet Zagreb. (reprint).: Microeonomics. Boston. N. H.. Inc. 32.: Monetarno-kreditna politika. Mansfield. 1988.

P. Schiller. New York. R.. D. Masmedia. Beograd 1970. McGraw-Hill. 41. The Brookings Institution. 1970. "Mate". 44. Zagreb.B. Louis 1987. Kultura.: Microeconomics. Wonnacott. 40. Truett. J.: Treći put.05.. Okun. Oxford University Press. 45. O.: Načela političke ekonomije. A.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. 39. J. Stigum. M. Wonnacott. Centar za kulturnu djelatnost. 26. 368 Poslovni rječnik. Sammuelson.. 1983. L. .. M. St. B. D. Washington.A.LITERATURA 38. Zagreb. 46. New York.: The Money Market. Schelling. 1983. 49. 42. 43. 1983. T. 1993. Socialism and Democracy.C. Schumpeter. Homewood. Zagreb. W. 1990. broj 35. Zagreb. Globus. 50. Zakon o trgovačkim društvima. Truett. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. R. 1947. New York. Dow Jones-Irwin.: The Strategy of Conflict. 1996. Ricardo. 51.: Ekonomija. D. Narodne novine. Zagreb. Smith.. 1992. Zakon o narodnoj banci Hrvatske.: Capitalism. 2000..: Essentials of Economics.1995.. A.: The Political Economy of Prosperity.: Economics. Zagreb. 47. New York 1960. Nordhaus. 48. Informator. Šik. P. John Wiley & Sons..

309 disekonomija razmjera. 264 realni.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 260 nacionalni. 114 diskriminacija cijena. 117-118 crta proračuna. 120 dohodak. 265-266 devalvacija. 166-169 dno. 27 dionice. 347 Bentham. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. finalna. 222 kapitalna. 257-261 nominalni. 348 sekundarna emisija novca. 10 bogatstvo. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 258 komplementarna. 173 C cijena. 181 369 . 232 Coaseov teorem. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. input. 259. 266 dobra. 263 osobni. agregatni. 223 B banka. 255 javna. 221-222 pareto suboptimalna. 189 Coase. 9. 63-64 alokacijska efikasnost. 153. 46 miješana. 51 bruto nacionalni proizvod. 222 slična. 303 analiza.226. 6-7 decentralizirana. 11 darvinizam (socijalni). 222 crta izotroška. 232 dominantna strategija. 45 privatna. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 255-257 mjerenje. 6 centralizirana. 58 čišćenja tržišta. 258. 255 inferiorna. 244. 10 antimonopolno zakonodavstvo. Jeremy. 244 depresija.223. 67 relativna cijena inputa. 244 potencijalni. 187-188 D Darwin. Ronald. 94-101 ravnotežna. 264 raspoloživi. 222 normalna. Eugen. 256 realni. 347 centralna. 228-231 amortizacija. 235 Böhm-Bawerk. 45 intermedijarna. 256 deflacija. 7-8 pareto optimalna. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 203 output. 307. Charles. 187. 202 troškova i koristi.

143-144 elastičnost. 9 ciljevi. 56 granična društvena korist. Milton. 13 definicija. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 295. 294. 227 negativne. 60. 301. 181 E ekonomija. 362 I indeks potrošačkih cijena. 258-259 bruto privatne domaće. 154. 221 državna potrošnja. David. 37-47 eskontna stopa. 265 eksternalije. 171. 9 socijalistička. 53. 289 laissez faire. 33-34 ekonomija razmjera. 6. 223 granična porezna stopa. 6-7 tržišna. 304-305 370 . 241 godišnja stopa. funkcije. 229 pozitivne. 357 H Hayek. 116. 51 Gossenovi zakoni. 193-194 granični privatni trošak. 326 granična sklonost potrošnji. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 8. ponude. 241-242 inflacija.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. Thomas. 16 Hobbes. Friedrich. 124 granični društveni trošak. 229. 227. 213 granična korisnost. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. minimalni. 194 gubitak. Hermann Heinrich. 305-306 duopol.187-188 investicije. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 190-191 ekspanzija. 9. 228-229 granični prihod. 103-104 granični trošak. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 228. 243 G Gossen. 228 granični proizvod. 259 funkcija. 224 granična efikasnost kapitala. 143-144 prosječni. 233 ekonomika. 9. 274 funkcija. 338 Friedman. 331 granična sklonost trošenju. 230 granična korist. 9 kapitalistička. 5 Hume. 16 ekonomska renta. 7-8. 246 F fiskalna politika. 16. 47-49 potražnje. 114. 328 granična sklonost štednji. 6-7. 17 keynesijanska. 33-34 oskudica i. 316-317 granična sklonost uvozu.

246 J javna dobra. 216 kamatna stopa. 241 makroekonomska ravnoteža. 154 prirodni. granična. 173 monopson. 217. 318 agregatno trošenje i. 10 Marshall. Alfred. 318 keynesijansko objašnjenje. Karl. 60 izvoz. granična. 51 mikroekonomika. 11 matrica isplata. 360 monopol. 275 kontrakcija. 276 kapital. 352 ekspanzivna. 287 koeficijent koncentracije. 362 monetarna politika. 265. 153. 307 kvantitativna teorija novca. 51 K kamata. 53 ukupna. 14. 187 financijski. 272. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 287 klasično objašnjenje. 347 makroekonomika. Karl. 198 monopsonistička konkurencija. 125-126 karta izotroškova. 289 nezaposlenost i. 246. 256. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 187 karta izokvanti.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 308 odrednice. 263 potražnja. 275 korisnost. 241 monetarizam. 285-286 recesijski. 222 miješana. 222 čista. William Stanley. 266 inflacijski. 215. 118-119 jednadžba prometa. 70-72 Keynes. 180 Menger. 12-14 Marx. 303 kapacitet. John Maynard. 187 realni. 247 različite interpretacije. 60-223 ukupna. 353 restriktivna. 285 jednadžba izotroška. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 286-287 M M1. Thomas Robert. 15. 201 371 . 154 monopolistička konkurencija. 275 realna. 121-122 karta preferencija. 358 instrumenti. 64-65 Jevons. 222 L Lorenzova krivulja. 154. 302 korist. 233 zakonski. 248 jednadžba proračuna. 51-52 Malthus. 51. 286 puna zaposlenost i. 346-347 M2. 283. funkcija. 214. 183 količina novca u optjecaju. 347 M3.

263 Nashova ravnoteža. 265 potopljeni trošak. 353 oskudica. 264 faze. 339 inducirani. 344 porezi. 269-270 O Okun. 263 neto. 260. autonomni. 176 potražnja. 173 neto investicijski dohodak. 342 izravni (osobni). 19 zakon potražnje. 269 elastičnost. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 337 granična porezna stopa i. 250 ciklička. 23 kratkoročna agregatna. 354 novčani multiplikator. 201 potrošački probitak. 276 dugoročna agregatna. 53. 146 potraživana količina. 330 Phillipsova krivulja. 20 agregatna. 276 novac. 300-301 novčana baza. 309-310 P paradoks štednje. 341 otvoreno gospodarstvo. 346. 251 prirodna stopa. funkcije. 321. 205 neto korist. 24 agregatna. 264 N nacionalni dohodak. 334 autarkično gospodarstvo. 23 zakon ponude. 188 suzdržavanja. 47-48 individualna. 75 372 . 276-277 elastičnost. 251 frikcijska. 250 strukturna. 176 diferencirani. 58 potrošačeva ravnoteža. 181 nesavršena konkurencija. 263 neto izvoz. 343 oblici.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 253-255 plaća. 266-267 oligopol. 226 neto nacionalni proizvod. 60. 251 poduzeće. 87 poduzetništvo. 266 Okunov zakon. 61. 252 sezonska. 19 tržišna. Arthur. 350 porezni multiplikator. 19-20 oligopson. 176 čisti. 187-188 ponuda. 19 agregatna. 339 poslovni ciklus. 277-278 tržišna. 326-327. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 7-8 nezaposlenost. 264 neizravni. 251 stopa. 9 osobni dohodak. 261. 259. 23 agregatna. 306 funkcija. 37-47 individualna. 263 "nevidljiva ruka". 23 ponuđena količina.

134 ukupni. 101 slampflacija. 136. 101 u kratkom razdoblju. 283. 250 raspodjela. 140-141 S Samuelson. 295 radna snaga. 116 recesija. 258. 17 savršena konkurencija. granični. 295. 235-237 373 . 294 nakon poreza i transfera. 116 rastući. 76-77 suradnička. Adam. 187 ponuda. 267 strategija. 301. 88 ekonomski. 133 realokacija resursa. 205 Š štednja. 163 prinosi razmjera. 293-301 autonomna. 221-222 država i. 116 stalni. 181 makroekonomska. 238 granica. 183 strategijska interakcija. 46 R rad. 183 tržišna. 114. 153. 144 u dugom razdoblju. 238-239 tržišna. 246 problem slobodnog jahača. 104-105 ukupni. 294. 188 revalvacija. 300-301 funkcija. 177 subvencija. 356 Ricardo. dominantna strategijska. 307. Paul Anthony. 150-151 maksimalni. granični. 264 ravnoteža. 103-104 prosječni. 9 Stagflacija. 295 funkcija. 132 sindikat. 131-133 savršeni konkurent. 331 prosječna sklonost. 328 inducirana. 53. 298 granična sklonost. 210 siromaštvo. 309 rezerva likvidnosti. 235-237 dohotka. 152 prosječni.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 142. 315 agregatna. 316 prosječna sklonost. 221-222 prijelomna točka. 114 opadajući. 295. 267 Smith. 133-134 prosječni. 37. 10. "milo za drago". 230 supstituti. 61. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 294. 114. 222-223 profit. 101-102 proizvodnja. 56. 238 proizvod. David. 181 potrošačeva. bogatstva. 318 Nashova. 209. 298 granična sklonost. 162 normalni. 265 renta. 114. prekidanje. 238 raspoloživi dohodak. 88 monopolski.

354 vlasnička prava. 250 uvoz. 177 vrh. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 265 vrijednost. 151-152 prosječni. 314-315 autonomno. 318-319 Z zajam. 89. 345 oblici. 315 funkcija. 177-178 tehnika proizvodnje. čimbenika proizvodnje. 67. funkcija. 132. 232 ukupni. 108 granični. 252. 7-8 višak rezerve. 351. 155. 23 zakon potražnje. 271 supstitucije. 272 teorija granične korisnosti. 19 zaposlenost. 171 374 . 309 granična sklonost. 109-110 implicitni. agregatno. 51 teorija igara. 194 prosječni. 89 ekonomski efikasna. 151 varijabilni. 315-316 ravnotežno. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 177 tržište. 151-152 oportunitetni. 115 eksplicitni. 179 teorija krivulje indiferencije. 206 istiskivanja. 187 zlatni standard. 230. dohotka. 79. 345-346 U učinak. 179 zemlja. 107. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 316-317 inducirano. 179. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 259 transferna zarada. 364 X x neefikasnost. 26-27 zatvorenikova dilema. 126 tehnološki efikasna. 89 realne kamatne stope. 272 realnog bogatstva. 106-107 zakon ponude. granični. 316 odrednice.53 zakon opadajućih prinosa. 250 puna. 308 V "vidljiva ruka". 131 ravnoteža. 206 vanjske trgovine.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. dugoročni. 151 fiksni. 110-111 transakcije. 232 vodstvo u cijenama. 190 trošak. 284-285 tržišna moć. 89. 108 ukupni proizvod.209. 171 transferna plaćanja. 194-195 trošenje. 313-315 granična sklonost. 63 traganje za rentom. 187 dobara i usluga.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful