Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

..................... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI..2.....57 4.........2.......... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ......................................1...58 4.....2. Potrošačeva ravnoteža .............................2..69 4.......1........5.......2......1.....2........1.... Korist i potrošačeva ravnoteža ..................................2..72 4..... Crta proračuna i relativna cijena.......1.........1............. Promjena potrošačeve ravnoteže .........75 4.. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje....2............. Crta proračuna i realni dohodak .. Vrste dionica . Učinak dohotka i učinak supstitucije .......................5.51 4................90 5.... Zaključno o teoriji granične korisnosti . Potrošački probitak ....................2.....................1.87 5.....94 VIII ..77 4........1.......3..87 5................. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ............usporedba ..79 4..............63 4. Dioničko društvo .......1.........2..........................2..........2.......60 4.... Cijena dionice ......2.1....................................................4.....62 4..1....1...2.1...................................51 4..................1............1. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ............... Potrošačeva ravnoteža .......................2............. POTROŠAČEV IZBOR....80 4..........................................................2...........SADRŽAJ 4.3.......................83 5......... Krivulja indiferencije...........4. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE................................1.................1......5.....67 4.1.65 4.....................53 4..2................ PROIZVOĐAČEV IZBOR ......................................................1... Oblici poduzeća .......... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.....6................................................91 5.3.......93 5...................

... Prosječni trošak......1......124 6...3.....................107 5........KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ...........2...................1. Granična stopa supstitucije kapitala radom .....3.3..1..........2..2... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .......................... Cijena dionice kao eskontirana dividenda ... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ................................117 6.................... Karta izotroškova..........1.............4..........4....2...... 5.1..............1... Ukupni proizvod ........................... PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ....... Ukupni trošak ............3...........3.............2.....1..................... Granični trošak .........2................. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ....................115 6...................................3........................121 6..2......103 Prosječni proizvod ............ IZOKVANTA ..........2.....2......................2.....................125 6...1.....................101 Granični proizvod ....114 5.110 5......................3.... TROŠKOVI 5..............................2...................2............2..............117 6.. CRTA IZOTROŠKA ..4.. Prosječni ukupni trošak .............1.................. Relativna cijena inputa i crta izotroška.....107 5.............2.....2....109 5..........104 Zakon opadajućih prinosa..........2...............126 IX ............SADRŽAJ 5.....2.................................. 5.................... 5..............101 5....120 6...4.........3..... 97 5.......................2..................1.......... DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ...1.............................94 5...... Prinosi razmjera......... Jednadžba izotroška.122 6.113 5..................................1................... Karta izokvanti ...........118 6............106 ..............................

.146 7...................................167 7..... Ukupni prihod. SAVRŠENA KONKURENCIJA ..............2.........1.........1..............159 7.........160 7...146 7............ Usporedba monopola i savršene konkurencije .............1.............. Prijelomna točka u uvjetima monopola .........7...... Pitanje izlaska sa tržišta.....1.......6.... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ....4............. Pojam i oblici........2.163 7......3..........1...........144 7......................... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.4.............1... TRŽIŠTE DOBARA.2............169 X .................. ukupni trošak i profit ... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ................... Savršena diskriminacija cijena ........133 7.........2...148 7.......3..1. Monopol i krivulja ponude ........166 7..... Granični prihod.1...... Ukupni....... Granični prihod....... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka...7..........................................155 7.3........8..1...................1. MONOPOL ...... Ukupni............... 137 7................................................136 7...2......1..............2..........1.......... ukupni trošak i profit ..1............. Krivulja ponude savršenog konkurenta .....1.165 7..................2..... Ukupni prihod............5...... Potopljeni trošak ....2.........2...........................................SADRŽAJ 7............2................ granični trošak i profit ....... Maksimaliziranje profita..............143 7........5... Monopol i diskriminacija cijena .2..........149 7..... Maksimaliziranje profita..........131 7......2...164 7...154 7................2.......1...2..8.............. 159 7........1.1..........7... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ......2..2...........6............2..135 7............ granični i prosječni prihod monopola..2.................. Prekidanje proizvodnje ...........131 7... granični trošak i profit ......3...........141 7..154 7.......9...

Output analiza...3............................1.....1....1.. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija........... PODJELA ČIMBENIKA .................... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE ................ Teorija igara .......179 7..202 8... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .....1... Profitno maksimilizirajući input .2................3..................... Igra u duopolu .. NESAVRŠENA KONKURENCIJA............4.........4. oligopol....3. Kratko vremensko razdoblje .......................... Oligopol ............179 7....2..202 8..... Monopson ............ Zatvorenikova dilema.........3.... monopolistička konkurencija......................................3..........2.....3..181 7.......2.....................198 8.................... Dugo vremensko razdoblje....3.....4.......... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ....2.......2........................2...174 7.. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA............1......... Monopolistička konkurencija ....... monopol).........2......................187 8.........4...... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE..1.3........1.......................4........4.................192 8..........3..............1.1..............187 8...............173 7.....................188 8.............................. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ...........203 XI ...........173 7..........3...1.......2...2....183 7........................SADRŽAJ 7.....184 8.....2....... Input analiza .....175 7.183 7.....3..............................177 7....................................3......................2.....................................195 8..2...........2.........176 7...........

............2. 209 9..................... TRŽIŠTE ZEMLJE .........233 XII .......... Analiza troškova i koristi ..1..........221 10......................... Porezi i alokacijska efikasnost ................3........1....211 Potražnja za zajmovima.216 Ravnoteža na tržištu zajmova .........1.......1............ Ravnoteža na tržištu zemlje......1.1...................215 Ponuda zajmova..........................4........ DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA..227 10..................2.1......................................1...........207 9.1............ 224 10.. 9..............1.... Necjenovne odrednice potražnje .2..1.......3......3.... 230 10...217 9..................................3..2......3...........211 9........... Država i eksternalije ....... Javna dobra ...205 9....................222 10....1.................................205 9.... 9....................................210 9...1.. Država i (prirodni) monopol........................... DRŽAVA I TRŽIŠTE ...SADRŽAJ 9...1...................1.................... Zaključno o eksternalijama .. TRŽIŠTE KAPITALA .................................. Necjenovne odrednice ponude.219 9..........................205 PROZVODNJE 9...223 10.........2..........1........internalizacija eksternalija................1.2.....................................2... Ponuda rada ....3....... 231 10...........1..............................1.............. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .... Ravnoteža na tržištu rada.....2........ Potražnja za kapitalom......................1........ Ukupna i granična korist javnog dobra ...219 10...2...................................... Ponuda zemlje......2......218 9.........................2.............2...208 9.........................1..................................... Uloga sindikata . 9..... Subvencije i alokacijska efikasnost ...........2......2..........2...............2.....................1.............221 10.........................1..................................228 10.....3... TRŽIŠTE RADA .2..1..

......................4............2....... 258 11..........................................................1. NEZAPOSLENOST............. Poslovni ciklus i nezaposlenost ......................... Lorenzova krivulja...... Kvantitativna teorija novca..2.3...................264 11...............3..............................235 10....................... Promjene agregatne potražnje .................1.........SADRŽAJ 10...262 11......................... AGREGATNA POTRAŽNJA .. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .......3..................269 12.......248 11..3..1... Raspodjela nakon poreza i transfera ...............................1...1.........2.......1.......238 11...235 10........2..............2....3.....................267 12..4.....1....1........................253 11...... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ..... Jednakost pristupa........1...241 11.....1.................250 11.........1........................................... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda...1.............. Pristup trošenja ...........250 11...246 11..............2.......................................... Pristup dohotka .....................2.........3..................... Poslovni ciklus i inflacija ......241 11..2........269 12.................. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .1...269 12................1........ Stopa i oblici nezaposlenosti . INFLACIJA ........266 11................ Krivulja agregatne potražnje .......2..4. 261 11....................257 11.. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka . 260 11........ Različita tumačenja jednadžbe prometa ............2..2......1..1...........273 XIII .1.1.3. POSLOVNI CIKLUS ...255 11.............................. Phillipsova krivulja........2. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ...........

..................... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže..... POTROŠNJA ...287 12..........................2......... DRŽAVNA POTROŠNJA ......................................279 12........ Funkcija neto izvoza............1.........286 12....293 13..........4.......5...........1...1.......309 XIV ..1......................................4...............................................2......................300 13............ Učinak smanjenja agregatne potražnje .3......................285 12......... Funkcija potrošnje i funkcija štednje.... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže......... Učinak povećanja agregatne potražnje ..................290 12.. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ......305 13....3...... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti........289 12... AGREGATNA PONUDA..............3............. Odrednice izvoza ..................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ........................................... NETO IZVOZ ......3.......................2................3.................283 12...302 13.....307 13.........5.....4.......1............................ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ....................... INVESTICIJE ......2.............................................294 13...................281 12..........3...........1....3.3.....................3....3............................. Promjene kratkoročne agregatne ponude ............2..... Odrednice uvoza ...................4......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti..2.... Potrošnja i realni GNP ... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..............3........... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA................................2..........2..............293 13..SADRŽAJ 12..........1...............276 12........308 13........4..........2..........................2.1....5............3.......funkcija agregatne potrošnje ..306 13.276 12.....284 12...291 13.......

...318 14.....326 14.. BANKE I STVARANJE NOVCA ....1...... NOVČANA MASA............2. NOVAC ........................SADRŽAJ 14................2......347 XV .....1.341 15.......6.....................4.........313 14.. Multiplikator otvorenog gospodarstva..........324 14............................... Porezni multiplikator .......................5...2. Makroekonomska ravnoteža .....................337 14.......... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ..343 15.................1..............324 14............................5............. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .........313 RAVNOTEŽA 14........... FISKALNA POLITIKA .....319 14.....................................................5......................................................1..2................................3... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ............................334 14......6................................................1.. PARADOKS ŠTEDNJE......... FUNKCIJE NOVCA ...... Agregatno trošenje i autonomno trošenje.......344 15...4...SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA....................1.. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju.............. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ........3...339 14..............6.....3.............. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ............3.343 15..337 14...........2..... Multiplikator i granična porezna stopa ...................338 14... OBLICI NOVCA............2....................2.........2... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA............330 14..neplanirana promjena zaliha...321 14.......346 15.............

..........................358 15.... Monetarizam ..................1.......5........................... Operacije na otvorenom tržištu ...365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO..5................................360 LITERATURA .3.............................. Rezerva likvidnosti .................2............ Eskontna stopa ...............5.....................SADRŽAJ 15........5....................4.............. 356 15......2...... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA . Instrumenti monetarne politike.5...............360 15........ Restriktivna monetarna politika....353 15.....5...1.......353 15..352 15...........1...... Ekspanzivna monetarna politika.......1...369 XVI ............1......5.............3...5........... 357 15..............

i ekonomije. On nastoji studentu.PREDGOVOR I. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Sastoji se od petnaest poglavlja. i može izazvati. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. pri tome. koncepcija udžbenika izaziva. neuravnotežena (ne i neuobičajena). sve dobronamjerne kritike i 1 . jest izuzetno delikatna zadaća. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. nezaposlenost. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. Prvi su koraci uvijek najteži. Autor. podjeli ekonomike. "novijoj". izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. te vrijednih doprinosa domaćih autora. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. Moguće ovakva. te fiskalne i monetarne politike. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. Udžbenik udovoljava ovakvoj. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. određene kontroverze. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. mikroekonomskoj ulozi države. tzv. Dakako. znanosti o ekonomiji. bruto nacionalni proizvod). ali i drugom zainteresiranom čitatelju. makroekonomske ravnoteže. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. ali koje će i provocirati njihov interes. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. itd. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike.

mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. Držim. ne može pobjeći od svog sadržaja. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". doc. dakako. Ivan Mandić. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. da će pomoć i ove vrste. U Osijeku svibanj 1998. ne i neveliko. nezaslužnim komplimentom. ma koliko skromna ona bila.dr. dobro doći. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. Dr. mojim studentima. sc. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva.sc. nego i sveobuhvatnijih znanja. Velika je moja zahvalnost. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ekonomika.primjedbe bit će pozorno razmotrene.sc. dakako. Branko Kovačević. Marijan Karić. dr. prije svega. prije svega. prof. Ivan Ferenčak 2 . za pruženu svekoliku potporu. Prof. makar bila riječ i o njenim osnovama.dr. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. sc. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. svu makroekonomsku problematiku. Naime. dr. međutim. te prof. sc. Autor mora priznati izvjesno. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. naime. Prema tomu. On. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. Ivan Bilić.

i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. sc. ali one. nadam se. tržišne ravnoteže. dr. dr. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. odnosno prvog izdanja ove knjige. broj stranica. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Marijan Karić. U Osijeku veljača 2003. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige.PREDGOVOR II. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. od strane studenata. dakako i prije svega. Ivan Ferenčak 3 . Ali. Dr. Povećan je. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. Prof. dakako. Ovime je. Branko Kovačević. godine. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. moguće. sc. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. sc.

.

O EKONOMIJI.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. EKONOMIJA . međusobno. zajednica i najgore od svega. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. T. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. New York. a čovjekov bi život bio usamljenički. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. 1987. O EKONOMIJI. navedeno prema Heyne. 5 . ipak. kratak. nema računanja vremena. opasnost od nasilne smrti..1. Macmillan Publishing Company. naravno. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. kako veli Thomas Hobbes. Dapače. na složen način povezanih i isprepletenih. teško da bismo uživali u. ne postoji umjetnost. siromašan i. or the Matter. blagodatima civilizacije.1. pismo.: The Economic Way of Thinking. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. 3.: Leviathan. postojao bi stalni strah. nema mjesta za industriju. P. str. Bez takvog mehanizma.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa.

6 . interesa. grubo rečeno. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . Naime. s tim u svezi. načina. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. investicija i potrošnje. potreba itd. između ostalog. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".ekonomija. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. kooperacije i. manje ili više eksplicitnu. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. ljude različitih navika. 1992. dakle. prisilu. Dva su. Drugi način. kako ekonomisti vole reći.2 Što je to što. M. Zagreb. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka.1. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih... Globus-Školska knjiga. proizvođača i preferencijama svih potrošača. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. ali doista svih. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. alokacije resursa pretpostavlja. Model centralizirane alokacije resursa . Drugo. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ .: Kapitalizam i sloboda. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. O EKONOMIJI. manje ili više.metodi tržišta. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . druga ekonomija.socijalističkoj ekonomiji. 24. država ili neki njen organ mora biti u stanju.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. u kratkom vremenu. str. dakle.

sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna).1. opet. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka.3 Model decentralizirane alokacije resursa . takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. i tržište. poteškoće ovdje ne prestaju. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Tržište pruža sve informacije. ne poduzetništvo već poslušnost.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. nastoje realizirati. kolektivizam ili altruizam. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Potrošači. Međutim. Ovdje se. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. O EKONOMIJI. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. On je izuzetno zahtjevan. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. dakle. I ne samo to.tržišta. kao motiv. u uvjetima kronične oskudice koju. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. Ne vlastita inicijativa. Međutim. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . nego centralno planiranje. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Ukratko. kao mehanizam koordinacije. uostalom. osobni. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Ali. Komandna . Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. jednostavno. potrebito je još nešto. 7 . EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka.kapitalistička ekonomija . Naime. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. nije moguće.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". preko mehanizma cijena. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje.

No. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. 4 Vidjeti: Šik. 8 . Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. da se proizvodnja. kojima altruizam nije stran. O. Nažalost. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. osobni interes jest i može biti u službi općeg . mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. idealna.1. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. javnih dobara. Zagreb. 174. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima.4 1. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". O EKONOMIJI. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. neprekidno uvećava. Ono poznaje monopole. itd. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. na sve kvalitetniji način. dakle.2.: Treći put. Ni kapitalistička ekonomija nije. Ali. da se proizvodnjom. str. imali smo prilike vidjeti. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije.. 1983. Globus. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.

ukoliko moć zavisi od bogatstva. Dakako. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. str. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. Ali. "Bogatstvo i moć svake zemlje. njegova odbojnost prema monopolu. Ali.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. poduzetništvo) bili neograničeni. Zamjetna je. Kada tako ne bi bilo. str. Ekonomika. Kultura. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. znanost o ekonomiji. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna.. Beograd. 1776."6 Eksplozija dobara i bogatstva. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. kapital. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. 6 Isto. čak i za zabavu i razonodu. dakle. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. sasvim 5 Smith. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. 210. naime. 1970.1. sebični interes stavi u službu općeg. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. kada bi resursi (rad. Ona. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju."5 Naravno. O EKONOMIJI. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. 9 . zemlja. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. A. 516.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja.

vide u pretjeranom množenju radnika.: The Study of Sociology. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. 1891. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. J.K. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". str. kad ga ima obilno. 10 ."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. Zagreb. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. 1983. 118. str.. Implicitna..: Anatomija moći. dakle.. 110 11 Vidjeti: Spencer.11 7 Ricardo. 9 Isto. Stvarnost. Appletonand Co. Benthamom. "Rad je skup. O EKONOMIJI. H. D. 438.1. i s tim u svezi siromaštva." "Rezultati možda nisu bili najbolji. vele ekonomisti utilitaristi. 121. D. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. H. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. na čelu s J. ni tada. tvrdili su utilitaristi."9 Jasno se. ali su bili najbolje što se moglo postići. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. str.nisu mogli ne uočiti. Ekonomisti tu činjenicu . to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. Ali. 8 Isto. Centar za kulturnu djelatnost. 121.. a jeftin. str. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. 1983. Zagreb.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije ."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu.: Načela političke ekonomije. da ih sebi pribave. kad je rijedak. ekonomski su teoretičari nudili i druga. Spencer. Ako stvari stoje kako stoje onda. a ni sada."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. str. 10 Galbraith. New York.

more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. u oskudici. Uostalom. rušeći 11 . I naglasimo. Npr. koja će se obavljati u uvjetima društvene . drugi mehanizam alokacije. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). u stanju su zadržati sve što proizvedu. Predani egoisti. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. Riječ je o neumoljivom procesu. na ovaj ili onaj način. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. Ukratko. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala).državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. druga ekonomija. i oni u prirodi i oni na tržištu. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". na čemu bi inzistirali? Marx je. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. kapitalističku ekonomiju. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije.1. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. neprekidno "sve revolucionira. Riječ je o alokaciji. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). No. tvrdi marksistička politička ekonomija. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. tako da "altruiste" čeka izumiranje. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. razloge isticanja vlastitog. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Dakle.

: Osnovi kritike političke ekonomije I. Oduzmite stvari tu društvenu moć. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. str.12 proširenje potreba. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika.nap."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. Zagreb. Prosveta. nasilnom kraju. A. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. 25. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci"."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije .. Centar za kulturnu djelatnost. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 1979. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. 19.. razvitak proizvodnih snaga.: Načela ekonomike."15 12 Ali. 13 Marx. prema vlastitim riječima. tom. eksploatacija. 261. vjeruje Marx.: Isto. Dakle. 1890. 63. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. Beograd. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. Ugrađuje u nju. str. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. pak. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti.1. 12 . 15 Marshall. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. MED. K. 14 Marx. O EKONOMIJI. K. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. Povijest ga je demantirala. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. str. godina) koji oko četrdeset godina. godine. 1987. sve do svoje smrti 1924.

str. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. 31. Međutim. njenih istraživanja. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . a zbog pravednosti i opće sreće. Isto. kada su veće iskustvo.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. te je ona "znanost. a ne znanost i umijeće.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. str."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. ekonomika se kloni političkih problema. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. autora) koji . EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. čista i primijenjena. 13 . 47-48. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor.1. O EKONOMIJI. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. I tako sada. 16 17 Isto. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju.nap. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta.

doista teškim. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. Rodbertus i drugi . Velika će ekonomska kriza. str. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. je problem koji Keynes pokušava riješiti. taj stari problem. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . 358. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. 357. Valjalo je. koja ne bi bila kapitalistička.nap. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. 14 . vremenima kapitalističke ekonomije (koja. str. međutim."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. U tim. a ne rada i čekanja. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici.socijalističku ekonomiju). kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. u slučaju Marxa. "Tvrdili su (Marx. Nezaposlenost. za nagradu za čekanje. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. naime. Nećemo je prepričati. Isto. 18 19 Isto. O EKONOMIJI. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. proizvod onih koji njima rukuju. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja.1. riječ dobija John Maynard Keynes. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada." 18 Prema tomu. dakle. jer je zaključak sadržan u pretpostavci.

Macmillan and Co. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.: The Life of John Maynard Keynes. 1951. R. kamate i novca. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice.. 22 Keynes. kamate i novca. Terapija se nameće sama po sebi. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.F. 15 . Zagreb. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. str. J.M."21 Naime. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada.1. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. J. 121. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. smanjuje se proizvodnja. Zagreb. 21 Harrod. Osim toga... 213.M.: Opća teorija zaposlenosti. Centar za kulturnu djelatnost. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. 1987.20 On smatra. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. 1987."22 20 Vidjeti: Keynes. O EKONOMIJI. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. 213. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. smanjuje se broj zaposlenih. str. London..: Opća teorija zaposlenosti. 1936. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to.

M. Hayeka i M. "Prvo. pohvalu slobodnom tržištu. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . 1992. 16 . Friedman. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Naime.. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. Globus . ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. str. vrlo važnu."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. 21. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. vjeroispovijesti i mišljenja. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. O EKONOMIJI.1. Friedmana. str. Zagreb. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. 25 Isto. 214. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama."23 No. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. 14. str. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. tvrdi Keynes.spomenimo F. djelokrug vlasti mora biti ograničen.Školska knjiga."25 No. niti ovo široko polje. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora." 23 24 Isto.: Kapitalizam i sloboda. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano.

1992. 3. 26 Samuelson. MATE. P."26 Ovdje se. P. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača... Nordhaus. Samuelson. O EKONOMIJI. W. str. dakako. Zagreb. 17 .: Ekonomija.1. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). A. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.

.

obrnuto razmjerni. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). Naravno. Međutim.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. POTRAŽNJA I PONUDA 2. POTRAŽNJA 2. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti.1. POTRAŽNJA I PONUDA 2. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. Usredotočimo se. 19 . veća njegova potraživana količina. Dakako.1. vrijedi i obrnuto.2. u najvećoj mjeri.1.

Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. 20 .2.

ulijevo krivulju potražnje.2. također od bitnog utjecaja na potražnju. Pitanje supstituta. o cijenama drugih dobara. Riječ je. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro.1. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. naravno. Veće stanovništvo. veličini stanovništva. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. dakle. tzv. Stanovništvo je. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. Naime. Dohodak. prije svega. Neke su. odnosno njegova veličina. 21 . ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga.2. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. Vrijedit će i obrnuto. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. pak. necjenovnih determinanti potražnje. ceteris paribus. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. odnosno njihova promjena. mogu izazvati promjenu potražnje. njegovo povećanje ili smanjenje. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Cijene drugih dobara. dohotku. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati.

dok promjena cijene nekog dobra znači. 22 . uz ostale neizmijenjene uvjete. Obrnuto. niže buduće cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. Prema tomu. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro.2. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Slika 2. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju.

28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. 23 . Dakako. POTRAŽNJA I PONUDA 2. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. uz ostale neizmijenjene uvjete.2.2. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. veća ponuđena količina istog dobra. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. upravno razmjerni.1. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. PONUDA 2.2. Vrijedi i obrnuto. Dakle. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.

POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Obrnuto. a zbog djelovanja zakona ponude.2. kretanje niz krivulju ponude. stoga. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. Krivulja ponude je. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. niža cijena znači pad ponuđene količine i. manja ponuđena 24 . Međutim.

Vrijedit će u pravilu i obrnuto. dakle. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. broj ponuđača. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. dakako. 25 . POTRAŽNJA I PONUDA količina). Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Dakle. pak. znači veću ponudu.2. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. ovaj put u proizvodnji. uz ostale neizmijenjene uvjete. očekivane promjene cijene dobra. njeno povećanje ili smanjenje. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača.2. 2. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Naglasimo. Ako cijena nekog dobra miruje. Također. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. cijene čimbenika proizvodnje.2. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Međutim. s punim pravom. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo.

2. Pad cijene izazvat će obrnuta. stoga. 26 . suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4.3. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. jedina ima prilike potrajati duže vremena. rast ponuđene količine.2. s druge strane. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. Međutim. u svakom slučaju. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. dakle.

naime. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. dovesti do 27 . zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište.2. Ravnotežna cijena. Tržišni će višak dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje.

Evidentni će tržišni manjak dobra. neće doći u njegov posjed. pak. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. U tome je bit tzv. poput plime. Slično tomu. aktualna cijena niža od ravnotežne.2. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. i u mogućnosti. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. racionirajuće funkcije cijena. Ako je. Dakle. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Oni koji to nisu u stanju. dakako. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. Riječ je o tzv. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. slobodnom dobru. "gura". cijenu prema gore. U svakom slučaju. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. svaki onaj koji je spreman. posredstvom nadmetanja kupaca. nasilja i kronične oskudice. 28 . Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. potiskuje.

Rast potražnje. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. 29 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.1.3. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. ceteris paribus.2. ukratko. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.

Cijena C C1 K1 K Količina 30 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. Na djelu je. Slika 8.2. dakle.

u ovom slučaju. 31 .2. Rast tržišne ponude. promjene tržišne potražnje. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Naime. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. ceteris paribus. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. Na djelu je. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Slika 9.

POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). rast ili pad cijene. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Naime. Dakako. u ovom slučaju.2. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. To će povećanje. tržišna potražnja. krajnji će rezultat. pak. naravno. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. 32 . učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine.

Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. dakako. cijena će porasti. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja.2. Konačni rezultat. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. glede ravnotežne cijene. U ovom.2. naravno. 2. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). I ovdje su. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. učinci suprotstavljeni. ravnotežna će se količina dobra povećati. u svakom slučaju. istom cilju – smanjenju cijene. Ona će se. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. Vrijedi i obrnuto. glede promjene cijene. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. Međutim. Naime. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. smanjiti. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje).3. međutim. 33 .

Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. Zagreb. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. sa svojim signalima putem cijena.d. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. kasnije. 59. posredstvom sustava cijena. Kao što je netko jednom primjetio."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. ljepota je tržišne ekonomije. Obrnuto. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. postaju dostupna širem krugu ljudi.: Kapitalistička revolucija..2.. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. tržišnih sila. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. po naravi stvari. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. tržište je. d. a time i volju proizvođača da ga proizvode. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Zašto? Stoga. 1995. poduzetništva i motiva profita što. zahvaljujući tomu. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. Naime. O njemu. nešto detaljnije. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. Dobra. Na ovaj način. 29 Berger. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. Ali. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. učinkovitijih tehnika proizvodnje. "Naprijed". Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. str. stvaranje i upotreba novih.. L. 34 . P. uistinu. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra.

platili ili ne. Naime. reći ćemo. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra.. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. koristi javno dobro. društveno poželjna ona nije profitabilna. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. New York. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. sustav cijena nije. surov mehanizam. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. 1947. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. str. Racionalno je biti slobodni jahač. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. Nadalje.: Capitalism. Otkazivanje sustava cijena No. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Osim javnih dobara. savršen. 67.2. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. međutim.2. dakako. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. javna dobra. 35 . Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Riječ je o dobrima koja svi."30 2. koristimo. Socialism and Democracy. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Postojanje eksternalija. J.3.1. Tržište je.

36 . nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Njena je namjera. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. Ne čudi. O ovome detaljnije u okviru 10. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). stoga. poglavlja "Država i tržište". Tržištu su. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. inherentna razdoblja neravnoteže. poboljšati performancije tržišta. dakle. dakle.2. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini.

1. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra.3. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). između ostalog.1. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Prema tomu. 37 . Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra.

stabilnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Prema tomu. 38 . UP1 = 1 · 800 = 800. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). riječ je o jediničnoj.3. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. a UP2 = 3 · 400 = 1200. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. Dakle.

Ali. 39 . neizmijenjeni ukupni prihod. Zamjećujete. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. i rast cijene dobra značit će. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji.3. pad cijene ne tangira ukupni prihod. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1).

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. pozornost i na one ekstremne slučajeve.3. Dakle. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. dakle. 40 . kreće između 0 i ∞. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Obratimo. Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. Naime. međutim. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. neosjetljivu na promjene cijene. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. tek teorijski moguću. snažne reakcije potraživane količine. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom.3. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. Ovakvu. 41 . primjerice. vrlo mala. Dakle. Poraste li. I obrnuto.

Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. 42 . pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. Nadalje. pozitivni broj. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  .3. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. a drugi puta na novu. staru cijenu ili količinu.

To će. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . dakako. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.3.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . izazvati promjenu potraživane količine dobra A. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Neka poraste cijena dobra A.

koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Dakle.3.2. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . Provjerimo: UP1 = 42 . sljedeći slučajevi: 44 . Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. 21 = 798 3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. 19 = 798 UP2 = 38 . odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Stoga su karakteristični. dakako. Potražnja.1.

45 .2. Zanimljivo je. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom.1). ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Ukratko. Inferiornim u tom smislu da ih. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. potražnja također raste. međutim. Npr. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. zamjenjuju superiorniji. Obrnuto. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima..1 = 2. ukoliko dohodak raste. potražnja će za dobrom A porasti 2. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. ukoliko dohodak raste. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost.3. ali raste brže od dohotka. ali i skuplji supstituti.2% godišnje (naravno. Zaključujemo. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje.

transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. Vrijedit će i obrnuto. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Primjerice.1.3. Primjerice. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. O komplementima. 46 . Obrnuto. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. Supstitucijski. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. Ek > 0. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. ili pak komplementarni karakter dobara. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Sada. kada je Ek < 0. dakle. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima.3. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. ± Postotna promjena potražnje dobra A . kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. supstituirati. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0.

2. odnosno rast ponuđene količine. Vrijedi i obrnuto. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Naime. i obrnuto. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . ponuda je jedinično. dakako. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. stabilno elastična. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Vrijedi. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ponuda je elastična.3. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. a Ep = 1. a 0 < Ep < 1. a Ep > 1. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. U tom će slučaju pad. ponuda je neelastična. 47 . ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.

48 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. a njena je krivulja okomiti pravac.

Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. 49 .

.

Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.1. 51 . Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . Granična (dodatna. Mengera. F. potrošačev izbor. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. S. Böhm-Bawerka. POTROŠAČEV IZBOR 4. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4.Marshalla i drugih. ali raste sve sporije. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene.4. marginalna) korisnost. A. Prema tomu. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti.H. K. E. Jevonsa. Ovaj zakon. Gossena. Evidentno. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu.Wiesera.

4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4.s. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. jedinična promjena potrošnje . kao uostalom sve granične veličine. Granične korisnosti. npr. Dakle. 31 52 . upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti.

4.4.potrošačeve ravnoteže. 53 . odnosno potrošačevu ravnotežu. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Naravno. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .1. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. Naime. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. Gossenov zakon.1. Slika 19. granična korisnost može biti i negativna.

DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. No. maksimalnu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću.4. Ove će kombinacije prikazati tablica 6.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. potrošačevu ravnotežu. Tablica 7. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna". Ali. 55 .4.

210. 1991. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača.32 Drugim riječima. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. 32 Dragičević. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Na tragu smo II. str.: Ekonomski leksikon. Gossenovog zakona koji kaže da. II. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". A. Zagreb. dakle. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. maksimaliziranje ukupne korisnosti. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Informator. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. 56 . međutim. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene..4.

Cijena dobra B 6.50 4. uz ostale neizmijenjene uvjete.korisnost po novčanoj jedinici 8.83 4.33 6.33 5.1. 57 . DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.67 6.1.1. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.33 4. primjerice. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.4. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. Ukoliko.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Međutim. pad cijene dobra A. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.33 = = Granična korisnost dobra B .korisnost po novčanoj jedinici 5 5.

Često se. baš kao i kod promjena cijena. posljednje koju namjeravamo kupiti. pozitivan broj. četvrte 6 i pete. druge jedinice 8. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. 5 novčanih jedinica. 4. Naime. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene.1. u pravilu.2. moguće različite kombinacije. kupac je. kupujući. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. Dakako. treće 7. 58 . i ovdje su. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). Ukoliko bismo. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra.4. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Potrošački probitak. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. na višoj razini potrošnje. Nova. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. dakle. u duhu teorije granične korisnosti. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. u slučaju obaju dobara.

Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Njegov je probitak. u ovome slučaju. Međutim. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. 10 novčanih jedinica. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 59 .4.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica.

Riječ je.3. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. podsjećamo. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. Pitanje je. Ukupna korist mjeri spremnost. . i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. o subjektivnom konceptu. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. naravno. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. 60 . Zamjećujete. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. sa fiksnim dohotkom.1. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos.

to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. prema tomu.4. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. glasi: Cijena = Granična korist . 61 .

62 .4. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. potrošač je u stanju povećati neto korist. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. međutim. pokušava objasniti potrošačev izbor. Teorija granične korisnosti. Doista. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. Kupujući. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Prema tomu. 4. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. složit ćemo se s time. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna.1.4.

predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. Pretpostavit ćemo. uz dani dohodak i cijene dobara. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. naime. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. Drugim riječima.4. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Crta proračuna. nedostupne potrošnje. kao i u prethodnom slučaju. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. Tablica 9. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4.2.

Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka.4. Limite potrošačevog izbora. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. pri tome. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. 64 . y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. ali ne i na crti proračuna.

odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb).4. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Npr.2 . Vrijedi. naravno. 0 = 10 Kb = 10 . Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. i obrnuto.. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . ponovimo to. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo.nezavisna varijabla). 65 . Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. Pomoću nje smo.2 . Kb = 10 . pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna.2. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . međutim. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . 5 = 0 i 4.1. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.

66 . Kb = 12 -2 . Kb = 12 -2 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. . 1 = 10 Kb = 12 -2 .2 Ka . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 0 = 12 Kb = 12 -2 . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 2 = 8 itd. 6 = 0 Slika 24.4.

a vrijedit će. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . b = = . pomoću jednadžbe proračuna. To je. i obrnuto. ceteris paribus. 4. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. Ustvrdit ćemo. 67 . POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak.2. Vrijedi i vice versa. područja potrošnje. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B.2. uz ostale neizmjenjene uvjete. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne.1 Ka. nove granice potrošnje. Prema tomu. prije nedostupnog. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . a dohodak 60. a i pokazati. omogućava osvajanje novog. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2.4. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. naravno. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . Utvrdimo. U obrnutom slučaju. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.

1 = 9 Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.4 = 6 itd. Kb = 10 . vrijedi i obrnuto. Kao što rekosmo.10 = 0 Slika 25.3 = 7 Kb = 10 . 68 . razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.4. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 .2 = 8 Kb = 10 . Doista.

postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.3. Dakle. Prema tomu. 69 . krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim.2.4. Slika 26. Dakako. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR 4.

Slika 28. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. 70 . Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.4.

U ovom će. I obrnuto. Ukoliko su. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi.4. 71 . navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. ekstremnom. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. dakle.

vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne).3. vrijedit će i obrnuto.4. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. odnosno tri i tako dalje para cipela. 4. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Naravno.1. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.2.

Naime. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Kako. 73 . ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. međutim. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). određuje kut krivulje indiferencije. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka.4. Slika 31.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Dvije stvari valja uočiti. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. I drugo. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. a vrijedi i obrnuto.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31).4. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . krećemo li se niz krivulju indiferencije.5 1  = =  . te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. 74 . Logično je to budući da potrošač. granična stopa supstitucije. kreće li se niz krivulju indiferencije. pokazuje tendenciju pada. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 .

Slika 33. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .optimalni izbor potrošača. Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.4. POTROŠAČEV IZBOR 4.2. 75 . Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34).4.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. odnosno oportunitetni trošak. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. međutim. Prema tomu. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Kako.4. pak. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Poželjnije. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Niže. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Prema tomu. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne.

2. njegovog optimalnog izbora. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom.5. 6 4. povećan dohodak potrošača. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. ceteris paribus. Slika 35. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu.4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Pretpostavit ćemo da je.

Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Slika 36. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Ovo je najčešća situacija. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Povećat će se relativna cijena. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. a sa njom i kut nove crte proračuna.4. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. 78 . Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . a time i potrošačevu ravnotežu.

Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.5. nižu krivulju indiferencije. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.1.4. Slika 37. pak.2. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. POTROŠAČEV IZBOR 4.

Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. Naime. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. 80 . kada je u pitanju potrošnja dobra B. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B.4. 4. Ona je. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. Krivulja potražnje.2. Improvizirajmo. R1 (Ravnoteža 1). Kada je. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. Ona je. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. pokazuje zakoniti. Zamjećujete da. pak. Nasuprot tomu. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B.2. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije.5. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. a na osnovu prethodnog primjera. podsjećamo. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova.

4. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. pretpostavimo. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. 81 . 40 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR recimo.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. ceteris paribus. ceteris paribus. Na djelu je zakon potražnje.4. 82 . znači njegovu veću potraživanu količinu. a niža cijena dobra. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Te su iznimke od pravila da. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva.

dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. primjerice. ostaje ista. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .6. Ukupna korisnost. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . dakle. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je .Granična korisnost dobra B . Dakle. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . POTROŠAČEV IZBOR 4.4.2. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . ∆ Ka . te da daju identične rezultate.

dokazati da će teorija granične korisnosti i. nešto mlađa. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Prema tomu. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Potrebito je. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . međutim. POTROŠAČEV IZBOR . postoji čvrsta veza između ovih teorija. Negativni predznak (Očigledno.4. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A .Granična korisnost dobra B .

Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Gossenovog zakona. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . 85 . odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Dapače. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II.

.

B. 98. 34 87 .. Netko ili neki to moraju učiniti. 1990.33 Ovako poduzeće definira 1889.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). str. dakle. godine naš ekonomist Blaž Lorković. 33 Lorković. Parkin. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". (reprint). New York. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Bez.o. 207.: Počela političke ekonomije.1. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. Istovremeno. netko ili neki snose rizik poslovanja.. stotinu i više godina. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.: Economics. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Zagreb.5. str. Addison-Wesley Publishing Company.o. M. 1993.

Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. dakle. Često se. Život poduzeća nije nimalo lak. i tržišna moć (bilo monopolska. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Ali. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Ili. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. dakle. 88 . postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. ali i stopa mortaliteta. Naime. u oba slučaja. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Valja. Cilj je. dvije prepreke. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Riječ je o tzv. ukoliko ste monopsonist. Naravno. Naše je poduzeće. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. naime. grubo rečeno. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. Nimalo laka zadaća.5. najveći mogući u datim uvjetima. Stopa je nataliteta. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. Na drugoj strani. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. profit. bilo monopsonska) poznaje granice.

odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Addison-Wesley Publishing Company. u pravilu. 223-224. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. 89 . Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. Nekoliko je razloga tomu. 35 Vidjeti: Parkin. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. 1990. M. Standardni. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala.35 Ponajprije.. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. naime. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. Tehnološki neefikasna. naravno. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum.: Economics. str. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Ali. Tehnološka efikasnost je pretpostavka.5. cijene čimbenika proizvodnje. ekonomske efikasnosti. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. ali ne i vice versa. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. ali ne i uvijek dostatna. New York. Zaključimo.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

5 = 500 . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. zamjećujete. One su al pari. Ako je d' 2.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. dakako. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti.2. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 .2. Ovo je. Ukoliko. a disažio 50%  ⋅100  .. Pojavio se ažio (agio). Evidentno. 5  500  Dividenda sada iznosi 25.2.5. 5 Dividenda sada iznosi 50. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). 5.1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.5% cijena dionice jest 500. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.

5. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene.21 = 1210. 100 10   . Dakle. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. (1 + r ) 1. 1 +  = 1000 1. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 1. (1+r)2 = 1000 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 .12 = 1000 . gdje r = k' . 1. 1.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Priznat ćete.1 = 1100 .12 98 . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.  100  Obrnemo li stvari. (1+r). Budući iznos = 1000 .21 (1 + r ) 2 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu.

(1 + r ) n Ali. str. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. a kamatna stopa 10%. dakle..1 (1. dakle. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice..: Economics. godinu dana po kupovini dionice. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . Addison-Wesley Publishing Company.1) (1. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje. M. Dakako. Neka ta dividenda iznosi 10.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. Cijena dionice 45 99 . Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate. Međutim... Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. New York.1 = 1000 . 216. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine..1) (1..1) (1. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. 1990. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. Ali... nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%.5.. + + / : 1.1 2 3 n 1.

.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + ... cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1 (1.. a nazivnik (0. Brojnik (10) jest očekivana dividenda. Dakle. + .1 1.1) (1. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva..1) (1.1 1. formula vam je poznata..1 1.1) jest r.5. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.1 CD – CD = 10 0.1) (1.. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0.. Dakle. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 .1 Prema tomu.. No. k' r k' 100 Evidentno. 2 3 4 1. CD CD 10 = /⋅ 1. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . Naravno..

povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. Neprijeporno. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). dat će ukupni proizvod. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. 5. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. zemlja) promjenljivog karaktera. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. granični proizvod i prosječni proizvod. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. 5. Promjene ukupnog proizvoda. Dakle. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti.5. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio).1. kapital. kapital). pak. Niski.2.2. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. a raste veličina rada. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr.

Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. moguće i nemoguće proizvodnje. granicu između. te promjenljivu veličinu rada. Prema tomu. Tablica 10. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. također. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada).

proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. dakle.5.2. 5. marginalni) proizvod nekog promjenljivog.2. Tehnološka efikasnost znači. naime. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. to je promjena. Ukoliko se. Granični proizvod Granični (dodatni. Ili. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. a raste input zemlje). a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Međutim. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital.

Tablica 11.3.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. te izračunajmo granični proizvod rada. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. 104 . Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.2.

5.25 3. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. a zatim pad graničnog proizvoda (rada).6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Uzrok je tomu početni rast. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. uspješno dopuniti prethodni komentar. 105 . nakon početnog ubrzavanja (progresije). taj rast. Možda će sljedeća slika. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). biva sve sporiji i sporiji. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. s tim u svezi. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Međutim.

kada su u pitanju granične i prosječne veličine. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. granični proizvod rada raste. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . ova posljednja raste. Uopće. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave.5. a vrijedi i vice versa. Naime.4. 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41.2. kao i u našem primjeru. Upravo stoga. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Istovremeno.

zbog činjenice da granični proizvod rada opada.3. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. uz fiksne veličine ostalih inputa. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. Dakle. ali je taj rast. međutim. granični trošak i prosječni trošak. 5. analizirajući potrošačev izbor. sve sporiji i sporiji. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. 107 . Daljnji. prije ili kasnije.1. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom .zakonom opadajućih prinosa. Kao što ranije.3. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. ceteris paribus. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. 5. Što se. međutim. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.5. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Prema tomu. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku.4. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Vrijedi. postaje varijabilan. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje.5. Slika 44. dakle. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi.2. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Usredotočimo se. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. međutim. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Naime. također. ako hoćete. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju.

ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. ukoliko. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. Slika 45.5. konstantnim prinosima razmjera. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. prosječni će ukupni trošak opadati. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. 116 . Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Ukoliko je riječ o stalnim. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. dakle. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . prikazat ćemo na grafički način. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. 117 . valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. slika 46).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. 6. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. Optimalni izbor proizvođača. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje.1. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica.

1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6.1.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. 6. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .2 R . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Ukoliko je input rada jednak nuli. Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g.2 ⋅ 6 = 0. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Ukoliko input rada iznosi šest. Na taj način odredismo točku a crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. input će kapitala biti jednak nuli. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.6. 119 . Provjerimo: K = 12 .

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6.2. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . Odredimo. iznosi 20 novčanih jedinica. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). a vrijedi i obrnuto. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. mora biti razmjerno. jest relativna Ck cijena inputa. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. upola manji. Kut crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.1. Neka ona. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . u novim uvjetima. koji nalazimo u jednadžbi izotroška. kao i cijena rada. dakle. sukladno našoj tvrdnji.

Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška.1. Prema tomu. i vice versa. naravno. nepotpuna.3. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . kako rekosmo. Prema tomu. Ck=10) izgledati ovako: 121 . a vrijedi. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.6. Karta izotroškova. u našem će slučaju (Cr=20. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. 6. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.

Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. 122 .6. 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48.2. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . odnosno tehnika proizvodnje. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. IZOKVANTA . Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.

eventualno smanjenje inputa kapitala i.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. s tim u svezi. Slika 49. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .6. Dakle.

Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R.2. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.6. 6. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). npr. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu..1. 124 . 2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen.

Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina.2.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50.6. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . 6. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. Ponajprije. a vrijedi i obrnuto. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Dakle. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Drugo. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom.2.

Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . dakako. veći ukupni proizvod. Slika 51. Tablica 18.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.6. 6. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. a veća.3. budući da znači veći angažman inputa. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

Isti će.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Naime. Što je. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . međutim. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . međutim. Slika 52.6. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . Prema  ∆R  tomu.

Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. Prema tomu. Zanemarimo li negativni predznak.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. npr.6. 128 .48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.

C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.6. Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom.

Proizvođač. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. uz neizmijenjene veličine ostalih. a na drugoj. odnosno proizvodnjom. nužno obara njegov granični proizvod). zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. 130 . Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.6. Zamjetna je. proizvodnoj. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. pak. dakle. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). vladaju potrošnjom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. Minimaliziranje ukupnog troška.

savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. 7. tj. Naime. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. monopolističku konkurenciju i oligopol. monopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . jednostavnosti radi. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. 50 Pojam dobra. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni.1.7. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. b) postojanje velikog broja kupaca. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća.

savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. cijeni. preuzimaju. tržišnu cijenu. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. prihvaćaju. Naime. Kada je cijena zadana veličina. a savršeni konkurenti je. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Drugo. sasvim sigurno. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. nemajući drugog izbora. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Naime. prikazati na sljedeći način: 132 . nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. "od šume ne vidite drvo". Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. Horizont savršenog konkurenta moguće je. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. Naime. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). dakle. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. tržišnoj.7. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. Ponajprije. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična.

jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara.1. prema tomu. Ukupni prihod. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. utržene količine dobra i njegove cijene. To je. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. 7. dakle. podsjećamo. Umnožak je to. promjena. Moguće ga je. Ukupni.1.7. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 .

jednak cijeni dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. 134 . ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Dakle. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo.7. cijenu određuje i nameće tržište). Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . i to u svim tržišnim strukturama.

2. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.7.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. 135 . pa i savršenog konkurenta. TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. maksimalizirati profit . Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. postoji druga opcija. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. Međutim.1.

Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. 136 .2. ukupni trošak i profit Tablica 19. nakon druge prijelomne točke. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. ali ni gubitak.7. TRŽIŠTE DOBARA 7. Prijelomna točka (break even point). javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli.1. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. 40 jedinica dobra.1. očigledno. Gubitak se. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. bio zamijenjen gubitkom. dakako. Ukupni prihod.

7. Naime.2. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.1.7.2. naime. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.granični prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Dodatni je prihod. Granični prihod. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. 137 . savršeni će konkurent smanjiti svoj output. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. veća od graničnog troška.

dakle. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output.7. Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Dakle. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Dakako da ne. odnos 138 . Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Tablica 20. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak .

istovremeno. 139 . Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Slika 56. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40.7.

5 9.625 10. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.92 13.5 9.7. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.75 9. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.64 Slika 57.5 11. 140 .

profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.375. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. prosječni profit je. Optimalna razina proizvodnje. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). 141 .625. iznosi 9.375 ⋅ 40 = 95 7.1. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. prag rentabilnosti). prosječni profit jednak je 2. Prosječni profit = Prosječni prihod .3. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.7. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. kao što gornja slika pokazuje. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška.5). Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.

na sreću. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. svaki output. vodi poduzeće u gubitak. niti gubitak. 142 . u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Optimalni output sada iznosi 30. Zamjećujete. veći ili manji od optimalnog.7. Ne postoji profit ali.

realizirati gubitak. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška.7. savršeni će konkurent. pri svim veličinama svog outputa.1. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .5. Slika 59.4.

1. proizvodili ili ne. Našemu je poduzeću.25 ⋅ 20 = 25 7.75 . iz navedenog primjera.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . međutim.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Moguće je da čudno zvuči. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje.8. Fiksni trošak. savršenom konkurentu. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . makar i privremenog. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. a to pokazuje i gornja slika. dakle.5. prosječni je gubitak. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. Naime. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.5). Naime.7.5 = 1. prekidanja proizvodnje. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. nije moguće izbjeći. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju.

25 145 . Prema tomu. To će se. naravno.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. 25 = 25 Tablica 22.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .5 = 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak . dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška.5* 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.4 8.5 13.67 9 10 11.7.

TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. 7. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka.1. 7. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. u kratkom vremenskom razdoblju. imate li sreće. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Dakako. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Stoga.1. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom.6. veseliti se pobjedi svoga kluba. 146 . fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi.7. Naime. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. može smatrati potopljenim troškom. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Ništa drugo vam i ne preostaje. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. Fiksni trošak se.7.

Naime. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. proizvodio ili ne. točka a na krivulji graničnog troška može. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Nije. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. dakle. 147 .7. u ovoj situaciji. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu.

ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta.8.7. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Izlazak slijedi. dakle. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. 7. U tome će slučaju prosječni prihod.1.

1. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Slika 62. Cijena Ponuda.9.7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 . Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.

dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Njihova će pojava.7. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Drugim riječima. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. Naime. dakle. u dugom vremenskom razdoblju. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Međutim. profit (pozitivna razlika 150 . sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća.

7. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Odgovor je jednostavan: normalni profit. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Slike 64. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Normalni profit postoji. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. dakle. Dakako. dakle. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća.

pretpostavimo nadalje. kao diplomirani ekonomist. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Vi vodite vaše poduzeće. U svakodnevnom životu. Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA trošak. dakako. Nadalje. novčana ste sredstva. Konačno. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". Dakle. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. propuštena plaća. umjesto u vlastito poduzeće. Ponajprije. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. realizirati odgovarajuću plaću. Vi ste.7. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . mogli ste se zaposliti i. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu.

te postoji alokacijska efikasnost. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). Na kraju. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra.7.PUT). savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Dugoročno. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. 153 . naime. Kada je. društveni interes to nalaže. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Potrebito je. Koristiti kapacitet znači. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Resurse nije potrebito realocirati. dakle. postoji alokacijska efikasnost. vrjednijeg dobra. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min.

Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. na ovaj ili onaj način. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. MONOPOL 7. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. električne energije. sposobno. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Međutim. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. dakle. patenti). Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. licence.7.2. u takvom slučaju.1. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. vode itd. Druga je monopol.2. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. 154 . Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je. Ono je. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. Povećavanje outputa. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera.

7.2.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. Za razliku od savršenog konkurenta . TRŽIŠTE DOBARA 7. povlaštenom položaju.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu.2. Naime. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). 155 . granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. manipulirajući vlastitim outputom. zahvaljujući svom posebnom. postoje neka ograničenja. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. Vrijedi. njome upravlja zakon potražnje. Monopol je "price maker". Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. odnosno cijene dobra. naravno. On je u stanju. posjeduje tržišnu moć. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. Zbog čega je to tako? Monopol. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Zbog toga se granični prihod monopola . Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Pri tome. Ukupni. "pravi" cijenu. odnosno njegovom veličinom. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. određivati cijenu dobra. i obrnuto. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Naime. ipak. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . Dakako. dakle. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. potraživana će količina dobara biti veća.

Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. on je maksimalan. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. Tablica 23. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. a Ec = 1. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. odnosno 0 < Ec < 1.7.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .7.

on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. koji. kojim slučajem. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. 158 . Ukoliko. dakle.7.

Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.1. Ukupni prihod.2.2.3. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. TRŽIŠTE DOBARA 7.3. 159 .7. Maksimaliziranje profita 7. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Neprijeporno. Tablica 24.

7. Ukupni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. vrijedi i u uvjetima monopola.3. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Naime. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. analizirajući savršenu konkurenciju. Monopol će.2. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. Granični prihod. u danim uvjetima. 160 .2. Pravilo koje smo otkrili. granični trošak i profit Output koji. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.

TRŽIŠTE DOBARA ponovimo.7. Tablica 26. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Tablica 25. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5). naravno. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku.5 7 7. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.33 6.67 161 . 3 jedinice dobra.

Međutim. Naime. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. a maksimalni (ekonomski) profit (2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit.67.33.67 ⋅ 3) iznosi 8. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. a prosječni ukupni trošak 6. a mogu ga gurnuti i u gubitak. tri jedinice dobra.7. već spomenute. Pri tom. To su. 162 . outputu cijena dobra iznosi 9. Prosječni profit (prosječni prihod . povlašteni. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68.

Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku.2.7. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. pri optimalnom outputu. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. Ali. Slika 69. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška.4. TRŽIŠTE DOBARA 7. vodi monopol u gubitak. Lošoj reputaciji monopola. za razliku od savršene konkurencije. 163 . između ostalog. veći ili manji od optimalnog K. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači.

ukoliko je.5. Slika 70. dakle. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. 164 . Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. makar i privremeno. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. baš kao i savršeni konkurent. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška).2. prekinuti proizvodnju.7.

Monopolova krivulja ponude ne postoji.2. str. u različitim tržišnim situacijama.7. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. znači veću ponuđenu količinu. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. E. krivulja ponude (bilo individualne. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. TRŽIŠTE DOBARA 7. Slika 71. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.6.: Microeconomics. 165 . bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine.. ceteris paribus. pri tome. Vrijedi i obrnuto. Podsjetimo.55 Cijena . Dakako. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Inc. granični trošak. 266. Viša cijena. New York 1991. Monopol. W.W. Norton & Company. Međutim.

jedna te ista cijena može. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. naravno. značiti najrazličitije ponuđene količine. međutim. dakle. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra.7. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Proizvođač. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. biti u uvjetima savršene konkurencije. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. 166 . ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. mora posjedovati monopolsku. međutim. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. odnosno tržišnu moć.7. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. kada je riječ o monopolu.2. 7. Naime. Monopol. može prakticirati diskriminaciju cijena. 2. On. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Dakako. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. mada to posebno ne naglasismo. Ovo njegovo nastojanje ne implicira.

7. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. Slika 72.7.1. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. prosječni prihod Granični prihod K 167 . Prema tomu. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. 7. odnosno usluge. Ali. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena.2.

Slika 73. a ne i na sve prethodne jedinice. Na taj. Stoga. način maksimalizira svoj profit. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Monopol. proizvodi output K. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. Ali. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak.7. poznati nam. 168 . zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. prosječni prihod. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .

Pretpostavit ćemo da je. ali i većim. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. znači proizvodnju većeg. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Ali. 7. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. Sada svi kupci.7.8. b) Moguće ironično. alokacijski efikasnim outputom. ali povećanje profita. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. prije svega.2. ponajprije. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. Ne zaboravimo. odnosno savršena konkurencija. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. te outpute koje odbacuje monopol. osim posljednjeg. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra.

TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku.7. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Nije teško zaključiti da: 1. Slika 74. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. Međutim.

Riječ je o traganju za rentom. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. mogu monopolski output. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. a zbog zaštićenosti od konkurencije. Ekonomije cilja se. Monopol. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". 171 . pak. Doista. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. u određenim slučajevima. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. "rent seeking behavior".7. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). dakako. Ali. izaziva dodatne troškove. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. ali i ekonomije cilja (economies of scope). to nije sve. Međutim. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. evidentno. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Zaštićeno od konkurencije. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Naime. većeg outputa jest X neefikasnost. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. učiniti većim od onog konkurencijskog. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. poznata nam ekonomija razmjera. Razlozi za to vjerojatno postoje. aktivnosti koja.

Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. a monopolski output veći od konkurencijskog. Sve to. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Ali. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. zamjećujete. 172 . Slika 75. itd.) obara prosječni ukupni trošak. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru.7. u nekim slučajevima. proizvodnja bijele tehnike. Prema tomu. monopol igra pozitivnu ulogu.

bez ikakvih ograničenja. baš kao i monopol. radi se o oligopolu.3. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. ponajprije. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Novi se. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Drugo. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. U drugom slučaju. ne identično dobro. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. dakle. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. Valja dodati. konkurenti. 7. TRŽIŠTE DOBARA 7. dakako. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. riječ je o monopolističkoj konkurenciji.1.3. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. monopolistička konkurencija. U prvom. s opadajućom krivuljom potražnje. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. baš kao savršena konkurencija. 173 . Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Stvarna su tržišta. dakle.7. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Nesavršena.

Slika 76. dakle.1.3. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. 7. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. On. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.7. 174 .1. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva.

Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. međutim. Slika 77. Budući da je prosječni prihod. Ova je idilična situacija. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. nove konkurente. Nova će poduzeća privući dio kupaca. 7.1. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Ekonomski profit se smanjuje. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli.3.7. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol.2. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. sasvim sigurno. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . Naime.

naime. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . razlike ipak postoje. Kapacitet je. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Nadalje. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. Ali. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. istovremeno. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. znači pojavu suvišnog. Monopol i monopolistička konkurencija. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol.7. Uopće. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška.3. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. Najčešće je to ekonomija razmjera. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet.2. međutim. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Drugim riječima. i dobrim supstitutima. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . Nadalje. 7. neiskorištenog kapaciteta.minimalni prosječni ukupni trošak. dakle. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Brojni su uzroci formiranja oligopola.

vodstvo u cijenama. 7. s tim u svezi.2. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. najčešće ono najveće. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće.7. Manja poduzeća. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. dominantno poduzeće. Monopol "pravi". maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Prvi je tzv. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. patenata. itd. određuje cijenu. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. Ovdje ima mjesta i za sukob. On je "price searcher".1. preuzme vodstvo u cijenama. Očigledno. također. Problem međusobne ovisnosti. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. ali i za suradnju. Ovakvi su 177 . postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista.3. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. On je "price maker". a ostali ga u tome slijede. Međutim. Ono određuje i mijenja cijenu.

Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ne samo zbog toga što ih. Slika 78. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. prestanak sporazuma. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. povećavajući output iznad dogovorene kvote. 178 . Tako formirana cijena jest monopolska cijena.7. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. veličina outputa. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. najčešće.

A. poštujući pravila igre. a tvoj partner to odbije učiniti. pretpostavljate. međutim. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. Svaka igra. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. zbog nedostatka dokaza.3. Prilično složena situacija budući da A. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. Čvrstih dokaza." Zatvorenici.2. osuđeni samo za posljednju provalu. U tom smislu svaki igrač. a partnera.A.B. nema.2. Tijekom istrage ustanovi se da su A. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.7. vjerojatno. i B. Teorija igara može se. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale.B.2. dakako. budući da je odbio priznati. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti.B. 179 . ne mogu komunicirati i.A.3. i B. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. 7. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Istražitelj stoga smjesti A. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. odvija u prilično neugodnom ambijentu. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.A. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.B. i B. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. dakle. čeka zatvorska kazna od osam godina.1. A. TRŽIŠTE DOBARA 7. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. Zatvorenikova dilema Igra se.2. i B.

B.A..B. B. B. konačni rezultat. 180 .A. B. vodeći računa isključivo o 56 John F.B. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. ne prizna 4. Nash. A. I njemu se isplati priznati.A. Na koji način razmišlja zatvorenik A.B.A. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. A.B. 4 god. matematičar. strategije Ne priznati Ne priznati B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. B. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. odnosno strategije. prizna. B. Oba zatvorenika priznaju 2. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. u svakom slučaju. 1 god. A. Prema tomu. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B.B.A. 1 god.B. 2 god. Ukoliko. A. Dakle. 8 god.A. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A.B. B. meni se isplati priznati. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. Svaki je od igrača odigrao igru. 4 god. i B. neprijeporno.A. prizna tada. a B.B.A. ne prizna. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora. 2 god.? Ukoliko B. ne prizna.B. strategije Priznati Priznati A. pak. A.7. A.B.B.A. B. 8 god. prizna. s punih osam godina. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora.

Addison-Wesley Publishing Company.7. Ali.. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. veći ekonomski profit. 181 . Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. u pitanju dva igrača koji. New York 1990.2. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. Poduzeće A ne vara. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. na račun konkurenta. poduzeća B ne vara 4. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. Naime.3. Ali. Poduzeće A vara. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Moguće su . kao i u zatvorenikovoj dilemi.2. dakle. sljedeće četiri situacije: 1. M. dakle. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. 357. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. ne varati. Inc. Oba poduzeća ne varaju 2. Oba poduzeća varaju 3. str. poduzeće B vara. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". mogu birati između dvije moguće strategije.2. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. 7.. varati) i pridržavati se sporazuma. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu.: Economics. grubo rečeno. I ovdje su. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži.

tu doista nema dileme. imaju dovoljno. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. Poduzeću A se isplati. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. naime. A naša ga poduzeća. mora varati. I njegova najbolja strategija je varati. ukoliko poduzeće B ne vara. varati. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. istovremeno. poduzeću B gubitak od dva milijuna. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Zajedničkom interesu treba. 182 . Pokušajmo je otkriti. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. dakako. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Svaki "niski udarac". I opet. na sreću ili nesreću. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. vremena da bi se profilirao. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. I konačno. Izigravaju li. pak. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Dominantna strategijska.7.

7. Oxford University Press. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati.4. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. Uopće. Jedna je od njih. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. dakle. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling.1. Od vas se.58 Ukoliko. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. New York. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). 1960. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Prema tomu. T. primjerice. međutim.4.: The Strategy of Conflict. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. 7. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. 183 .

PUT Cijena=Gran. trošak Monopolski profit Cijena>min. na koncizan način. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. Sljedeća će tablica pokušati. oligopol. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. monopolistička konkurencija. 7.PUT Cijena>Gran.2. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. 90% npr. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.. trošak Normalni profit Cijena> min.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru.4.) vrijednosti ukupne prodaje. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.7. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . trošak Ekonomski profit Cijena >min. PUT Cijena>Gran. pružiti potrebitu informaciju. Tablica 27.PUT Cijena>Gran.

oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . a potrošači će. oligopol ili monopolistička konkurencija. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. Ali. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. istoga kroja i iste boje. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. Ali.7. iste zapremine motora i iste boje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. konkurencije jest idealan. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. Naime. Ili. Prema tomu. najniži trošak i cijenu. Kada je prirodni monopol u pitanju. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to.

.

alati. zgrade. kapital. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Kapital. dakle. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. ne znači novac.1. Poduzetnik. preuzima rizik 187 . ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. vode itd. naime. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. strojevi. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. dakle. zemlja i poduzetništvo.8. odnosno čimbenika proizvodnje. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. To su rad. novčana sredstva. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. rudna bogatstva. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. Dakle. najrazličitiji uređaji i oprema. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. ali i zalihe gotovih proizvoda. poluproizvoda i sirovina čine kapital. Valja. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih.

dakle. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. vlasnik kapitala kamatu. a poduzeća ih kupuju. onaj ekonomski. Vlasnik rada ostvaruje plaću. u prvi mah. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. dakle. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke.2. Tržište. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha.8. naravno. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. Poduzetnici su. Poduzetnik. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. naravno. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. nije za bojažljive i nesklone riziku. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. 8. Vrijedi. prije svega. odlučnim. pak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. odnosno proces njihove proizvodnje. a vlasnik zemlje rentu. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. 188 . Domaćinstva. Riječ je o samosvojnim. Renta. Ali. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. naravno.

Vrijedi i obrnuto. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. 189 . Prema tomu. Dohodak = C ⋅ K. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena.8. Vrijedi i obrnuto. Slika 79. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa.

"kruh nad pogačom". dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. kako se to zna reći. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Slika 80. Ili. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. U pravilu. To je onaj dio dohotka koji.8. Vrijedi i obrnuto. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. 190 . promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. za razliku od transferne zarade. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Ekonomska je renta.

njegova ponuda savršeno neelastična. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. dakle. kada je. 191 . Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude.8. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. Slika 81. a vrijedi i obrnuto. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika).

8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. Zapitajmo se. derivirana potražnja. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit.3. kapital ili zemlja) izvedena.8. Poduzeća. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. naime. potražuju čimbenike proizvodnje. 192 . međutim. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi.

∆ Čimbenik Ili. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod .8. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Ukoliko povećavate inpute rada. a ostali su inputi fiksnog karaktera. Naime. Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. jednostavno. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . 193 . o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo.

194 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. jednostavno. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika.8. jednak cijeni inputa. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. po logici stvari. Prosječni je trošak inputa.

Optimalna.3.8. pak. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. Količina zaposlenog inputa će se. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.1.

8. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Prema tomu. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika.

Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Naime.8. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. uvjetima savršene konkurencije. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Tržište je outputa savršeno konkurentno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika .savršeni konkurent. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Podsjećamo. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Međutim. U ovim naročitim uvjetima. Međutim. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra.

2. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Poduzeće. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. međutim. Ukoliko poduzeće .kupac inputa .u stanju utjecati na cijenu inputa. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Slika 83. 8.8. međutim.3.kupac inputa . 198 .ima određenu tržišnu moć. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. Monopson Razmotrimo.

Prema tomu. Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Granični se trošak rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Međutim. Tablica 29. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada.monopsonist. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa.8. a cijena rada 15. krivulja ponude rada jest 199 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. međutim. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. naravno. iste veličine. Uostalom. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene.

8. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Slika 84. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. 200 .

Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. ne znači. međutim. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. Naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Ovakvo ponašanje ne znači. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. dakle. Dakle. I konačno. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. 201 .8. postojanje krivulje potražnje.

Prema tomu.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.1. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 .8. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.4. Ne postoji krivulja potražnje za radom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. 8. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .4. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada.

203 . Ukoliko je dotični input rad. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. Dakle. isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. granični prihod proizvoda rada se. = Granični trošak.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom.2. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.4. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8.

.

Inc. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. ponuda rada ne postoji. međutim.: Economics. 391.. Rast cijene rada izaziva.1. kada je u pitanju ponuđena količina rada. a one se tiču. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. Daljnji rast cijene rada može. Addison-Wesley Publishing Company. M.1. i na tržištu čimbenika proizvodnje.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 1990.9. New York. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. ponude rada. prije svega. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. Vrijedi i obrnuto. izazvati pad ponuđene količine rada. suprotna. str. Dakle. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. dva. kako ranije rekosmo. 9. 60 Vidjeti: Parkin. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja.1. u pravilu i u prvi mah. Međutim. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. rast ponuđene količine rada. 205 . većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika.

ceteris paribus. povećava potražnju za normalnim dobrima. ponuđena količina rada opada. Uporni rast cijene rada. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije.jest normalno dobro. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Upravo stoga. Ponuđena količina rada raste. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. Iz tih razloga.9. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. pri relativno visokim cijenama rada.prodajom rada. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. obrazovanje). a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. rekreacija. rast dohotka potrošača. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Ali. Prisjetimo se. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. 206 . To je bit učinka supstitucije.

koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji.1. Pojedina se poduzeća . utjecati na cijenu rada.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike.kupci rada -. 207 . 9. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86.9. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. međutim. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.

povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.2. 208 . granični prihod proizvoda rada. Vrijedi i obrnuto.1.savršena konkurencija 9. raste. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. uz ostale neizmijenjene uvjete.savršeni konkurent b) Tržište rada . u tom slučaju. Vrijedi i obrnuto. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a) Poduzeće kupac .9. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). dakako. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. a sa njime.1. Ukoliko se. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Raste. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. i granični prihod poduzeća. Raste li cijena dobra ili usluge. Podsjećamo. ceteris paribus.

uz ostale neizmijenjene uvjete. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. raste li radna snaga. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. 209 . Vrijedi i obrnuto. Ponuda se rada smanjuje. Vrijedi i obrnuto. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage.2. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. 9.2. raste i ponuda rada. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Dakle.9.1. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.

New York. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89.. Smanjenje će ponude rada izazvati. R. str. s tim u svezi. veća plaća znači i manji broj zaposlenih. McGraw-Hill Book Company. ceteris paribus.H..9.1. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. te stoga i manji broj članova sindikata.. 203. Primjerice. 9.: Introduction to Economic Principles.3. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. H. M. Međutim. Ulbrich. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. povećanje cijene rada. Sindikati.. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. 62 Mabry. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada.. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova.“62 Jednostavno rečeno. 1989.. 210 . te nastojeći povećati cijenu rada.

godinu dana) i. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. podizanje radnog morala. drugih troškova. 9. 63 211 . nemate. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd.1.. To ukratko. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). itd.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. pretpostavimo. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. postoji i druga opcija . TRŽIŠTE KAPITALA 9.9.2. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. osim troškova leasinga.

Neprijeporno. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30.9. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80).

Investirate 213 . odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. donose kamatu od 10% godišnje. Što. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. budući da ste ih uložili u banku. međutim. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Kako.9. u ovoj novoj situaciji. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. životni vijek svakog od njih neograničen. jednostavnosti radi. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%.

 1200  U oba slučaja.3% 26. kada je u pitanju kupovina kapitala. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.3%. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.9. Tablica 31. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.7% 20% 13. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.3% 6.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 . budući da je tržišna kamatna stopa 10%. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33.

9. te ste ih prisiljeni posuditi.9. Posuditi 215 . Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%).2. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Slika 91.

odnosno štednja omogućuje tzv.2.9. moraju biti nagrađeni. dakle. zaobilaznu. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Posuditi više znači opet. Prema tomu. dakle. Kada. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. Međutim. koji. 216 . Ponuda zajmova Potrošači. za odgođenu potrošnju. koji čekaju. Slika 92.3. u pravilu. Uopće. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. u tom slučaju. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. upravo ovo čekanje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. Kamata je nagrada za čekanje. granična efikasnost kapitala > k'. 9. štede. Upravo stoga. posrednu proizvodnju. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. a ne odgođena zadovoljstva.

Slika 93.2. 217 . Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. snažnoj savršenoj konkurenciji. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara.9. 9. Proizvedeni kapital omogućuje. dakako. pretpostavimo. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . ceteris paribus. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. Ukoliko. na ovaj posredni način. kamatna stopa. životna dob i.4.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. veću proizvodnju potrošnih dobara. očekivani dohodak.

dakako. Kao što svaka općina. Ponajprije. zaliha nafte.. drugo. njezina je količina ograničena.3. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. itd. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. Slike 94. ugljena itd. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. 218 . 9. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. ona je imobilna i.9. potencijalni dužnik.

moći zakupiti potrebitu.3. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba..će. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje. npr. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Slika 95.3. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.1. tržištem određenu rentu. željenu količinu zemlje uz postojeću. dakle.) ostaje ista.2. 9. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Zakupac se.9.potencijalni zakupac . 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. 219 .

određuje visinu rente. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.9. zbog istog razloga. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. ekonomska renta.

DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Država realocira resurse. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Usredotočimo se. 221 . Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. u ovom trenutku. 4. Država obavlja preraspodjelu dohotka. 3. aktualno tržište je Pareto suboptimalno.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). 10. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. 1. Stvarno. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija.10.

Ukratko.1. čisto javno dobro (npr. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je.10. ceteris paribus. 10. sustav nacionalne obrane. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. Nasuprot tomu. isključivo pravo njegove potrošnje. konačno. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. miješana ili polujavna dobra.1. pojava monopola. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe.problem slobodnog jahača. posredstvom tržišta izvedenoj. pojava eksternalija 3. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. parkovi i slično. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. Primjer takvih dobara su ceste. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. parkirališta. jednom proizvedeno. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. 222 . Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. svjetionici itd. "free rider" problem .) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. proizvodnji. na raspolaganju svima. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1.

"free rider" je osoba koja besplatno. 10. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. koristi javno dobro. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. Zapravo. da je broj onih koji će se angažirati. te pokušava osigurati. dakle. Ili. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. Zbog toga država igra ulogu realokatora. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. ∆ Količina 223 . sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Isplati se. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. u boljem slučaju. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara.1.1. pak. i novčana sredstva. prema tomu. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. Dogodi li se suprotno. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra.10. besplatno koristiti javna dobra. alokacijsku efikasnost. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. dakle. Prema tomu. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. Graničnu korist moguće je. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Tržište. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra.1. pa.

Zamjećujete.1. 10.B Granična korist . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.1.A Granična korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.A Ukupna korist . Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra . Tablica 32.10.osoba A i osoba B.2. Količina javnog dobra Ukupna korist . granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 2 2.5 1 1.5 4 4.5 5 Količina javnog dobra 225 .10. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 3 3.

Međutim. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. 226 . Tablica 33. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba.10. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. Eksterni trošak. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. 10. prosuti trošak.1. 227 . eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte.10. Primjeri eksternog troška.2. dakle. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

na primjeru zamišljene ekonomije. bogatstvo ono što posjedujete. dakle. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. dakako. preuzima. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. ovise o količini inputa kojima raspolažu. te cijenama čimbenika proizvodnje.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. nejednaka je i raspodjela dohotka. Nažalost. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. u još većoj mjeri. kao kompromisno rješenje. realizirat ćete i relevantni dohodak.2.10. 235 . Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. proizvedena količina je KR. Država. osim visokokvalificiranog rada. između ostalog. 10. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. vrijedi i obrnuto. dohodak je ono što zaradite. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. 10. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). Ukratko. vrijedi za raspodjelu bogatstva. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom.2. Ukoliko. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. To. Ovakvo rješenje. Bogatstvo.

Prva petina obitelji. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. dakle. a to su one s najnižim dohocima.10. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. Druga petina. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. realiziraju 5% ukupnog dohotka. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. 40% obitelji realizira 15% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. 236 . dakle. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. Kumulativno. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka.

20% obitelji realizira 20% dohotka. Dakle. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. 40% obitelji 40% dohotka itd. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje.10. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. također. Obrazovanje. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Ljudi 237 . Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu.

pa čak i sreća.. New York. 362. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane.A. 1985. "Mate".2.. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. npr. 238 .2. Karatjas. J. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. Ukoliko se.. W. str. 10. 71 72 Samuelson. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. Nordhaus. P.10...D. Zagreb. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. Tako je. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka.: Ekonomija..A. makar i na sažeti način. Oporezujući visoke dohotke.: Basic Economics. str.. a nije jednaka niti raspodjela šansi. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. godini. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. raspravlja o raspodjeli dohotka. N. 2000. 343. nije moguće zaobići problem siromaštva. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Macmillan Publishing Company. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. granica siromaštva. Dyal.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Dakle.10. 239 . Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele.

.

A. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. 241 . 1985.ekonomiju u cjelini.. stopa nezaposlenosti. 176. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Naime. Macmillan Publishing Company. INFLACIJA Inflacija (lat. J.. 11. Makroekonomika. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". međutim.: Basic Economics.1. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. 73 Dyal. New York. inflare . proučava posebni ekonomski entitet . te veličina bruto nacionalnog proizvoda. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. stopa inflacije.11. N.potrošača i poduzeća. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. razina cijena miruje. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. jednostavno. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. odnosno stopa ekonomskog rasta. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . itd. Karatjas. str.naduti. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. određivanje cijena inputa.

indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. McGrawHill..CPI).: Introduction to Economic Principles. str. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. 1989... a 0 baznu godinu... Ulbrich. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. n označavaju pojedine artikle košare dobara. Inc.H. H.... 74 Vidjeti: Mabry...H..+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu. Dakako.11. 242 .+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.. New York.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. a a. 293.b... R.

međutim. Kako. treća je godina bazna godina. u petoj 22.5 122.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. stopa inflacije jest postotna promjena. 5. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.5%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . 4. Prema tomu.9% a u šestoj godini 37. povećanje prosječne ili opće razine cijena.3 100 112.11. Godina 1. 3. 6.87%.5 Zamjećujete. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . 2. iznositi 11. 243 .9 137.5%. U četvrtoj godini. u odnosu na baznu godinu. u odnosu na petu godinu.

Pretpostavit ćemo. Naime. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine.9 · 100 = 11. 244 . mjera inflacije. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. novčana. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.87% 122 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 .9 Postoji. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. još jedna. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. međutim. sveobuhvatnija.11. Ukratko. jedne godine. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost.5 − 122 . da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. dakako. u pravilu. Nasuprot tomu. jednostavnosti radi.

a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. u odnosu na baznu godinu. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . GNP . upotrebom GNP-deflatora.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24 29600 U tekućoj je godini.11. odnosno stopa inflacije iznosi 18.deflator 245 . obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .5 1500 1900 7600 900 18000 0. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni.24%.24. Gornja formula upućuje na to da je. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.24%.

"krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. Novac. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. monetarni fenomen. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Mnogi će. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. 246 . svakako. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije.1. međutim. nije jedini uzrok inflacije ali je. primjerice. odnosno količina novca u optjecaju. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Međutim. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. stoljeća. dakako. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod.1. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. reći će oni. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. David Hume i David Ricardo.11. prije svega. Inflacija može. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. najvažniji. te psihološkim teorijama inflacije.

Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. međutim. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . Vrijedi. udvostručit ćete i razinu cijena.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . U tom je slučaju. uz ostale neizmijenjene uvjete. i obrnuto. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Q Udvostručite li količinu novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Možda će to jasnije predočiti tzv. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena.11. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. fiksne veličine.

v=4. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Prema tomu. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. M·v 200. Kakve će posljedice. M = 50. posredstvom jednostavnog primjera. te kompromisne. a time i manju brzinu novca. te će rast nominalnog bruto 248 . 11. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. Ukratko. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope.1. znači i nižu kamatnu stopu. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 . predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. Naime.000. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. te brzina novca opada.000 = P·Q 200. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca.11.000. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Ovo povećava brzinu novca.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu.1. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. u pravilu.

000 · 4 P·Q 400. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.11. Postoji. Međutim. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. ne i razmjernog povećanju količine novca.000 I konačno. M·v = 100. dakle. Doći će do izvjesnog. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 249 . M·v = 100.000 · 3 P·Q 300.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 2 P·Q 200. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca.

NEZAPOSLENOST 11. valja spomenuti kategoriju tzv. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. koje.2. međutim. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. pak. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. s tim u svezi. Međutim. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. budući da su prestali aktivno tražiti posao.2. obeshrabrenih radnika. žele raditi. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. Različiti su uzroci nezaposlenosti.11. stoga. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. misli na nezaposlenost rada. prije svega. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. te je. ne smatraju nezaposlenima a. sezonsku nezaposlenost.1. Nezaposlenost. S tim u svezi. ali i nezaposlenih radnika. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. niti kao dio radne snage. 250 . strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju.

turističkih radnika. a povećati potražnju za drugima. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. dakle. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. nažalost. Dok frikcijska. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. ne treba posebice zabrinjavati. 251 . međutim. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Sve osobe koje. dakle. ciklička nezaposlenost. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. građevinskih radnika itd. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. frikcijska. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Ovaj tip nezaposlenosti. s tim u svezi.) čine sezonsku nezaposlenost. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. Potražnja postoji. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. tzv. pad agregatne potražnje i. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. koji. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. ali ne i odgovarajuća ponuda. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla.11. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Naime.

M. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. AddisonWesley Publishing Company. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. ljudskog kapitala 76. New York. međutim. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. itd. 252 . naziva prirodna stopa nezaposlenosti.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći.: Economics. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. u tom slučaju. Vidjeti: Parkin. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost.). a stopa nezaposlenosti se. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Osim one neposredne . Ukratko. pri datoj kamatnoj stopi. kriminala. riječ je o punoj zaposlenosti. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. smanjivanje vrijednosti tzv. 1990.

vrijedi i obrnuto. ustvrditi kako izravni. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A.2. Obrnuto. 253 . Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. međutim. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. Slika 104. naime.2. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće.W. Suvremena će ekonomska pozicija. Proizlazi. Dakako. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije.11. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos.

u kratkom vremenskom razdoblju. odnosno postoji puna zaposlenost. U dugom vremenskom razdoblju. stopa inflacije manja od očekivane (2%). jednaka očekivanoj. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Ukoliko je stopa inflacije. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). prirodnoj stopi 254 . kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. a vrijedi i obrnuto. Nasuprot tomu. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti.11. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Ponovimo. Ukoliko je. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). pak. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na).

Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. dvostrukog računanja.3. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. Slika 106. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. najčešće tijekom jedne godine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). kao inputi. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 .11. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. koje se. 11. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. dakle.

ovisi o fazi poslovnog ciklusa. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . dakako. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. koje. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena.11. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što.. Upravo stoga. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. . Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Bruto nacionalni proizvod se. dakle. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda.+ Kn · Cn Dakako. Realni bruto nacionalni proizvod. dakle. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda.Realni GNP u 1995. Realna stopa rasta u 1996. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. 256 . Ona. kao što znamo. dakle.. Realni bruto nacionalni proizvod. unatoč većim ili manjim oscilacijama.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. znači ekonomski rast. bilježi tendenciju rasta.

nažalost.1. 257 . Oba će pristupa. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. izabrali smo pristup dohotka. Odlučimo li se za donji kružni tok.11. dakako.3. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). 11. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Slika 107. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. značiti isti rezultat.

mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. najrazličitijih uređaja i opreme. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Smanje li se. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. automobili itd. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. i promjene zaliha i to kako inputa. alata. finalnih dobara i usluga. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. poluproizvoda. tako i outputa. Dakle.11. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. za razliku od uobičajenog poimanja. pak. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. međutim. mlijeka.1. olovaka itd. ponovimo. Ova. međutim. ekonomist. Pristup trošenja Ovaj pristup. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije.1. hladnjaci. 258 . i investicije.3. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. ceteris paribus. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća.

Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. amortiziranog dijela realnog kapitala. međutim. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. neto izvoz može biti i negativan. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. Transferna plaćanja nisu. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Isključena su. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. naime. istrošenog. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. I konačno. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. radi se o domaćim investicijama. državne su investicije dio državne potrošnje. funkcioniranje obrazovanja itd. Riječ je i o privatnim investicijama.11.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. transferna plaćanja. provedbu zakona. Zamjećujete. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. dobit ćete neto privatne domaće investicije. Dakako. Naime. Neto izvoz (Ex . namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. 259 . stoga.

a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. Agregatni dohodak će. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.3. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. svakako. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Neizravni porezi predstavljaju. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. Tri su moguća načina njegova korištenja. naime. prema tomu. Zapitajmo se. dakako. bit će oporezovan. dijelom biti potrošen (C). Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. renti.11. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. 260 .1.2. Stoga ih. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. dohodak države.

Im = S + T. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu.bruto nacionalnog proizvoda. C + I + G + EX .3. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . Prema tomu.Im = GNP = C + S + T.Transferna plaćanja). Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. 11.11. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. 261 .1. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. prihode. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . imovinu) poreznih obveznika.3.

Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. 262 .. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. Boston . državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode.11. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Irwin.2. istovremeno."79 11. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode..GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . Inc. D.1989. rast će njena razina. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. neto porezima i uvozom. na drugoj ističe.. Pri tome. Stabilnu razinu vode.GDP).3. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna.: Economics. str. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. N. 548. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Valja izjednačiti aktualne investicije.

Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. On. Prema tomu. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . dakle.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. dakle. GNP . GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. 263 . Dakle. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Riječ je. Nasuprot tomu. o bruto privatnim domaćim investicijama. amortizirane elemente realnog kapitala. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje.11.

POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. Riječ je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. ali ne i primljen. ali ne i primljene dohotke. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. PI .PI). posredstvom transfera. valja oduzeti osobne poreze. NI -Zarađeni. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. mirovine. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI).4. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. ali primljene dohotke. ali su primljeni. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete.DI) preostaje samo jedan korak. kao što mu i ime kaže. Istovremeno.11. 264 . Do raspoloživog dohotka (Disposable income . kamate na javni dug. u obliku dividende. primjerice. te dodate nezarađene. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. Od osobnog dohotka (PI). raspodijeljeni dioničarima itd. u pravilu. 11. Događa se to. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. o korporacijskim profitima koji nisu. o doprinosima za socijalno osiguranje. itd).

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. vrh. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh.11. Slika 108. kontrakcija i dno. 265 . To su ekspanzija. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. naravno... nije lako predvidjeti. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". ali ih je lako uočiti. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju .razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.

: The Political Economy of Prosperity. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. Karatjas. međutim.1. Macmillan Publishing Company. Spomenimo. Okunov zakon. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. 1970. 81 Okun. govorimo o dnu. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. Ponovimo.: Basic Economics. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). čije nas promjene zanimaju. J. 192.. A.. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste.. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. M. D. Washington. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.C. kada vi. N. te postoji puna zaposlenost. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. 1985. s tim u svezi. Jedna od važnijih. Nazvan prema prezimenu autora. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. New York.4.11.. The Brookings Institution. izgubite zaposlenje tada je to depresija". OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. u kontrakcijskoj fazi. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. jest nezaposlenost. 11. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. str. 266 .80 Kada. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. A.

267 . a kontrakcija nižu. ruku pod ruku. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. eventualno i negativnu.2. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. Međutim. pak. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. Naime. iznimno. tijekom vremena. pa čak i nulte. dakle o kontrakciji koju. 11. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. prati inflacija. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu.11. ne tako rijetke. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. izuzetke. u odnosu na potencijalni. Riječ je. Niske. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. stopu inflacije.4. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. s visokim stopama inflacije.

.

1. kontrakcije. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . GNP = C + I + G + (EX . zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. nezaposlenosti i inflacije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.1. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. Model.1. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. Ili.12. između ostalog. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. 12. poduzeća.Im) pri danoj razini cijena. agregatna potraživana količina 269 . država. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena.

Višoj razini cijena. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Naime. Slika 109. mjerene GNP-deflatorom. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . pak. uslijed promjene razine cijena. Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.12. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. izražen kao realni GNP. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom.

ceteris paribus. Dakle. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Obrnuto. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. smanjivanje količine realnog novca. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. što gotovog. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Ukoliko razina cijena raste. Ukoliko razina cijena poraste. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. za 25%. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Pad kupovne moći. Dodatna će kupovna moć. što depozitnog novca. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. pad razine cijena znači.12. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a.

dakako. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. s tim u svezi. Obrnuto. ceteris paribus. 272 . naime.12. te rast uvoza. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. obara kupovnu moć stanovništva. te se povećava agregatna potraživana količina. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. Rezultat su niže realne kamatne stope. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i.i njihovu veću potražnju. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Rast cijena. Pad cijena. dakako. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. i obrnuto. Vrijedi. jeftinijim inozemnim dobrima. Ovakva situacija znači pad izvoza. ceteris paribus. smanjuje količinu realnog novca i. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa.zajmovnih fondova . Potrošači. 3. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. te investicijsko trošenje.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. međutim.2. Slike 110. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. te učinkom vanjske trgovine.1.12. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. Brojni su.

ceteris paribus. ceteris paribus. Dakako. stanovima i kućama. a time i agregatne potražnje.12. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. uz ostale neizmjenjene uvjete. praćen rastom raspoloživog dohotka. vrijedi i obrnuto. vrijedi i vice versa. Dodajmo. ceteris paribus. ceteris paribus. znači i veću potražnju za hranom. Pad poreza. očekivanja izazvati. Pesimistička će. znači i povećanje agregatne potražnje. Naime. naime. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. odjećom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. pak. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. 2. Naravno. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. izaziva pad raspoloživog dohotka. pad agregatne potražnje. Rast poreza. 3. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. 4. 274 . pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Veći broj ljudi. 5. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. te brojnim drugim dobrima i uslugama. vrijedi i obrnuto. znači i rast agregatne potražnje. izazvati pad agregatne potražnje. Porezi Rast poreza će.

Agregatna će potražnja pasti ukoliko. Pad raspoloživog dohotka. znači i manju agregatnu potražnju. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka.12. Promjene količine novca izazivaju. dodatni. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. na novčanu masu. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. a time i na agregatnu potražnju. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. uz ostale neizmijenjene uvjete. međutim. S druge strane. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. 275 . uz ostale neizmjenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. kamatne stope zabilježe rast. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. koje su posljedica promjene razine cijena. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. 8. povećati agregatnu potražnju. Međutim. ceteris paribus. stoga. Rast transfernih plaćanja. 7. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. Pad će kamatnih stopa. izazvan padom državnih transfera.

s druge strane. isključuje cikličku nezaposlenost. mjerenog realnim GNP-om. postoji i samo jedna. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. 276 . Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum.1. Puna zaposlenost. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. s tim u svezi izazvane. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.2. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. 12. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. predstavljene GNP-deflatorom. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.12. AGREGATNA PONUDA 12. pod utjecajem promjena razine cijena.2. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena.

Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. Naime. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. njegov output ostaje neizmijenjen.12. konstantne veličine. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. 277 . Dakle. a posebice cijene rada (plaće). Primjerice. Očigledno. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%.

Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. uz neizmijenjene cijene inputa. Pri tome se angažiraju i suvišni. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. 278 . Rast cijena finalnih dobara i usluga. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. do tada neiskorišteni kapaciteti. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator).12.

Riječ je. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. ceteris paribus. 3. dakako. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 .12. strojevi. 1. oprema. 12.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. i agregatna ponuda. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. 2. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope .2. a s njime i agregatna ponuda. zbog razumljivih razloga. o "pregrijanoj ekonomiji". sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Više kompetentnih. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a.2. i kvaliteta radne snage. Važna je. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu.

ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. 5. povećanje agregatnog outputa. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Naravno. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja.12. dakle. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. ceteris paribus. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. tj. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. u pravilu. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. 6. 280 . Rastu agregatne ponude pogoduje.

ceteris paribus. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena.12. 1.3.2. 281 . 12. Vrijedi i vice versa. Rast plaća. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.

Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. promjene cijena inputa.12. ceteris paribus. u dugom 282 . ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Dakle. znači pad kratkoročne agregatne ponude. pak. Rast cijena sirovina. Zamjećujete. Slika 114. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Pad cijena sirovina. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu.

Slika 115. Međutim. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. 12. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine.12. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. 283 . makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine.

Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. i rast nezaposlenosti.1. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. 284 . 12. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je.12. podiže razinu cijena. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. između ostalog.3. Agregatni manjak dobara i usluga. Neplanirano smanjenje zaliha. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. poput plime.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116.3. 12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. 285 . i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. dakle. odnosno potencijalnog GNP-a.12. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.2. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz.

znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. 286 .3. 12. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda.12. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a.3.

Interest.M. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije.12. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. plaće rigidne. prije svega. kamate i novca (The General Theory of Employment. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). nefleksibilne. and Money) objavljeno 1936.4. dakle. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118.3. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. prekomjerne nezaposlenosti. godine 287 . Isti uzrok. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. Najznačajnije životno djelo J. 12. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost.

može biti neposredna i posredna. 288 . pak. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. Posredna. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje .12. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). Državna intervencija. prije svega. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. u smislu povećanja agregatne potražnje. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Slika 119. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju.potrošnje (C) i investicija (I). AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. pada agregatne potražnje. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice.

Macmilann and Co.: The Life of John Maynard Keynes. Saya i drugih. 1951. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. s tim u svezi. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. 121. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. Ova.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. str.5. kao što ranije naznačismo. Poznat i kao "francuski Adam Smith". Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha.12. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. 12. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.85 zovu ekonomika potražnje. 289 . Ricarda. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći". Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.3. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. London. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod.... R. Prema tomu. 85 Harrod.F. Spomenimo.

s tim u svezi.Irwin. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Boston. Nova. Slika 120. str.. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. 87 Vidjeti: Hyman. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. 623. 2.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. D. 290 .. Richard D. pad cijena inputa.: Economics. N. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Inc.12. MA 1989. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i.5. uslijed pojave nezaposlenosti.3.

str. 4. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će.: Economics. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog.88 88 Vidjeti: Hyman. Boston. s tim u svezi. uspostavlja u točki R 2. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. naime. rast cijena inputa. i ciklička nezaposlenost.Irwin. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. Rast nezaposlenosti . N. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. 12.3. MA 1989. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje.javlja se. u uvjetima pune zaposlenosti. Richard D.12.2.5. te se ravnoteža... 291 . Inc. 624. D. Slika 121. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.

Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. 4. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Nova. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 3. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. 292 .

Međutim. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . odnosno bruto nacionalnog proizvoda. Ona.Im). Našu ćemo pozornost. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja.13. Prema tomu. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.model agregatnog trošenja . 13. očekivani (budući) dohodak. kao što rekosmo ranije. odluka o tome koliko štedjeti. itd. Naša je. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. na sljedećim stranicama. investicije (I). utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C).1. istovremeno. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. Naime. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. životna dob članova domaćinstava.istraživat ćemo. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. držeći razinu cijena stalnom veličinom. 293 .

Ili. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. 294 . Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. u pravilu i u prosjeku. upravno razmjerni odnos. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka.1. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.1. granična sklonost potrošnji jest promjena.13. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.

štednja je negativna. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Ili.13. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 .

05 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.93 0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 . U tom je slučaju štednja negativna. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.05 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.07 0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.87 0.13. a granična sklonost štednji 0.40 1. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.13 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.40 -0.7.84 Prosječna sklonost štednji -0.3.

te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Podsjećamo. stoga.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. ušteđena. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. odnosno Granična sklonost štednji = 1 .7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Granična je sklonost štednji (0. Trećega nema. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Granična sklonost potrošnji = 1 .Granična sklonost štednji. Naime. vrijedi i obrnuto. pak.13. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. Dakako. Upravo stoga. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. 297 . Prema tomu.Granična sklonost potrošnji .3) veća od prosječne sklonosti štednji i. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0.

naime. U slici 122. Taj pravac. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o.13. 298 . povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom).

jest autonomna potrošnja (Ca). b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.7 DI S = . Ovaj dio potrošnje. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. budući da je S = DI .7 . dakle. Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0.7 + 0.3 DI . Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. glasi: Štednja (S) = DI . 299 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. dakako.7 ⋅ DI). Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. korespondirajuća funkcija štednje. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0.0. Na slici 122. vrijedi i obrnuto. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.C.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.13. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a.

stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Naime. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). i obrnuto. dakako. Vrijedi. Istovremeno.8 raspoloživog dohotka. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Može li se. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.1. također.2. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. Potrošnja i realni GNP . Dakle. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda.ukupnog raspoloživog dohotka. rast dohotka. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Dakako.13. međutim. GNP = C + S + T. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. 300 . odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog .

Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.5 1 1. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.4 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.4 = = 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.8 1. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. odnosno 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 novčane jedinice.8 realnog raspoloživog dohotka.13.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slika 123.2 1.5 2 2.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0. 301 .

Podsjećamo. Kupovina. dakle.2. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . odnosno investicija. poluproizvoda i sirovina). Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. strojeva. Slika 124. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13.graničnu efikasnost kapitala.13. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. alata. kada. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. najrazličitijih uređaja i opreme). te promjene zaliha (gotovih proizvoda. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. 302 . Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini.

primjerice. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. npr. Vrijedit će. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. poduzeća očekuju. dakako. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. Ukoliko. općenito. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . Prema tomu. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Prema tomu. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. neki su čimbenici (očekivani profit.13. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital.).profitabilan. krivulja potražnje se pomiče udesno. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Međutim. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. i obrnuto. veličina amortizacije. očekivani pad profita. ceteris paribus. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. i obrnuto. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. Obrnuto. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Vrijedi. dakle. 303 . pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. ceteris paribus. Međutim. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. veličina amortizacije.

međutim. Možda očekujete da će investicije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. Investicije ćemo. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. dakle. 304 . Upravo stoga. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. baš kao i potrošnja.očekivanom profitu. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. dakle. suvišnih kapaciteta. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Činjenica je. Budući da je.

određuju političke odluke nadležnih skupština.13. funkcioniranje školstva. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. pa. 13. zdravstva. provedbu zakona. itd. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. dakle. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. 305 .3. Državnu potrošnju. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje.

Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. 13.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.13. 306 .

Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Izvoz nije funkcija domaćeg. Vrijedi. Veći inozemni realni GNP značit će. Austriji. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. izvoz će biti veći. naime. Devalvacija. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. ceteris paribus. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. veći izvoz. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. 307 .13. Njemačkoj itd. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti.1. rastu i primjerice.4.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza.smanjuje izvoz. naravno. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Suprotno tomu. i obrnuto. revalvacija . Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. izvozne mogućnosti Hrvatske. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Tečajevi.

Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. ima za posljedicu rast uvoza.2. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvoz će. 13. ceteris paribus. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. Rast domaćeg agregatnog dohotka. veći uvoz. uz ostale neizmijenjene uvjete. Prema tomu.4. veći uvoz. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Tečajevi. ceteris paribus. Veći domaći realni GNP znači. 308 . međutim.13.

Zaključujemo. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. dakle. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.4. 13. Pretpostavimo li da se povećava.3. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. uz ostale neizmijenjene uvjete. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvoz. Revalvacijom se.13. naime. međutim. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. da je i neto 309 . Obrnuto.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slike 130. 310 .13.

Slika 131. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. npr. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. pak. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. ceteris paribus. Obrnuto. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza.. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. rast će uvoza. devalvacija. te neto izvoz postaje negativan. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. nadolje i ulijevo.13. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Nasuprot tomu. neto je izvoz pozitivan. 311 . Kao što je već rečeno. ceteris paribus. rast će izvoza. sve ono što povećava uvoz (revalvacija.

.

te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. Sada smo. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. međutim. pri datoj razini cijena. 313 . Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja.1.14. 14. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja.

nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. stoga i neto izvoz. U pretposljednjoj koloni tablice 39. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. 314 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. potrošnja su i uvoz.14. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. te su predstavljene kao fiksne veličine. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. dakako. dobit ćete agregatno trošenje. rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39. pa.

Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). naravno. Autonomna potrošnja. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Prvu skupinu čine autonomna. državnu potrošnju. Izvjesna. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. pri svim razinama realnog GNP-a. 315 . izvoz. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). u našem primjeru. samosvojna trošenja. ali i (autonomni) dio potrošnje.14. Ovdje valja ubrojiti investicije. iznosi 200 novčanih jedinica. naime. To je. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.

2 = 0. 316 . Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. pak.2 novčane jedinice. Ili.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. Razlika. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX).7. Prema tomu.7 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . to je promjena. granična sklonost potrošnji iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. ponavljamo. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Uvoz.7 novčanih jedinica. iznosi 0.14. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. Dakle. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. upozoravamo na to.5. Oduzmete li.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. određuje kut C+I+G+EX krivulje.2. Ili.

uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica.5 kuna porasta induciranog. 90 91 Ubuduće. odnosno agregatnog trošenja. Graničnu sklonost trošenju moguće je. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. dakle.14. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. skraćeno. međutim. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. 317 .5. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Dakle. granična sklonost trošenju. odnosno krivulje agregatnog trošenja. Ne zaboravimo.

Taj pravac. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. 14. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. 318 . naime. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133.2.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Tablica 39.

Ove će disproporcije. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. 14.2.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. 319 .14. Makroekonomska ravnoteža . Podsjećamo. Prije presjecišta. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. zalihe se.1. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. osim u točki ravnoteže.

poluproizvoda i sirovina). niti padaju kada je agregatno 320 . Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. povećanje realnog GNP-a. niti rastu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. stoga.14. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. Zalihe (gotovih proizvoda.

konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . Tablica 41. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. Koristeći podatke iz tablice 39. paušalni porezi (lump sum taxes). Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini.I + G + EX = S + T + Im. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. 14.2. Stabilni. 321 . dakle.2. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. moguće je objasniti i pomoću. ravnotežni realni GNP. Obrnuto.tzv. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Makroekonomska ravnoteža . pa.14. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im).I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im).14. stoga. Slika 136. 322 .

Posljedica je rast zaliha.NX = S .14. te proračunskog deficita. Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. Kada je realni GNP veći od 400. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. Deficitarna trgovačka bilanca = S . državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje.Im) + ( G .(Proračunski deficit) . Dakle. dakle.I . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. zbroj investicija.40 .I . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .T) . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.(G . Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". neto poreza i uvoza.60 .30 = 70 . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. investicije.T) = S . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. neto poreza i uvoza. 323 . Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini.I .30 = . kada je.30 Dakako.

a zbog očekivanja viših profita. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . ali koje ne mijenjaju njen kut.1.3. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. Promjene autonomnog trošenja (investicija. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja.14. Neka se planirane investicije. povećaju za 100 novčanih jedinica. Tablica 43. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. 14.3. državne potrošnje. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. 325 . Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. u obama slučajevima. i obrnuto. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Vrijedit će. Također.5. naravno. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.14.

Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. granična porezna stopa. uz ostale neizmijenjene uvjete. granična sklonost potrošnji 2. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. ceteris paribus. Obrnuto. granična sklonost uvozu 3.granična sklonost uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast granične sklonosti uvozu. ceteris paribus. uz ostale neizmijenjene uvjete. manju graničnu sklonost potrošnji i. znači pad granične sklonosti trošenju. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Vrijedi i obrnuto.2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. manju graničnu sklonost trošenju.14. izaziva pad granične sklonosti trošenju.3. Vrijedi i obrnuto. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . dakako. Ovo. dakle. Naime. 326 . znači manji raspoloživi dohodak. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. pa. Raste li. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. pad granične sklonosti potrošnji. obrnuto razmjeran.

7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0.7  . Ravnotežno agregatno trošenje. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Granična 5 20 = 0.875 raspoloživog dohotka. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.2. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. Tablica 44. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. te graničnu sklonost potrošnji. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.14.875  . Međutim.

Granična porezna stopa neka iznosi 0. Ili.57% realnog GNP-a.29 365.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.58 640. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0. međutim. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.875 ⋅ 0.28 42.0. možda.00 91.2=0.875 (1 . Budući da je DI = (1 .86 274.5.14 25. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.8 328 . Potrebito je.2) = 0. udio poreza u realnom GNP-u.15 548.0857. 8.57 17.t)] = 0. Neto porezi su.7-0.8 = 0.9143 = 0.42 60. graničnu poreznu stopu i. Tablica 45.5. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.71 34.43 182. dakle.t)] ⋅ Realni GNP.t) ⋅ Realni GNP.0857) = 0. [ GSP ⋅ (1 .5). ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).875 ⋅ (1-0. stoga.14. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.72 457.7.85 51.875 ⋅ 0.

ravnotežno agregatno trošenje. Raste. Budući da granična sklonost uvozu jest.875 raspoloživog dohotka. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. C = 30 + 0.5 ona skače na 0. granična sklonost potrošnji iznosi 0. ∆ Potrošnja 80 = = 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. a zbog rasta potrošnje. u prvom slučaju. Ili.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu.14. S prvobitnih 0.6 [ GSP (0. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. međutim. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje.8) .2) ]. stalna veličina (0. s .8.6.8 realnog GNP-a. odnosno ravnotežni realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. 0. stoga. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.GSU (0. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su.8 ⋅ Realni GNP. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0.8. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi.6. kut krivulje agregatnog trošenja. bilježi rast i iznosi 0. Uočili ste. u obama slučajevima. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti.dakle. ravnotežni realni GNP iznosi 500.7 realnog GNP-a. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. 329 .

Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Što će se. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. Granična je sklonost štednji iznosila 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .1143 realnog GNP-a. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak. 14. naplatiti odgovarajuću kamatu.4. Pretpostavimo da ste.14. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. međutim. uloživši je u banku. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. smanjili potrošnju i povećali štednju. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.875 raspoloživog dohotka.125 raspoloživog dohotka odnosno 0.

875 ⋅ (1 . štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. Predstavimo novu situaciju.0857)] ⋅ Realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. 331 .85 51. Provjerimo navedene tvrdnje.86 274. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.72 457.1143.2344⋅ (1 0.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. Tablica 46.71 34.125 ⋅ (1 .28 42.9143 = 0.72 27.0.125  .14. dogoditi ukoliko se.29 365. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .0.15 548.125 ⋅ 0. stoga.57 -7. Što će se.14 4.0.0857) = 0.43 182.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.0. = = 0. a funkcija štednje S = .15 38.14 25.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . ceteris paribus.43 Naime.57 17.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .0857)] ⋅ Realni GNP.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.43 = 0. Prema tomu.0857) ] ⋅ Realni GNP. međutim.0857) ] ⋅ Realni GNP.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.30 + [ 0. poveća granična sklonost štednji i.00 91.58 640.42 60.30 + [ 0. odnosno 0. ∆ Štednja 11.2344 raspoloživog dohotka.7656 ⋅ (1 .29 15.125 ⋅ (1 . Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.

7656 raspoloživog dohotka.7 .5.7 ili 0.9143 = 0. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8.72 77.42 60.7656 ⋅ (1 − 0.58 640.15 548.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost trošenju iznosi 0.57 17.86 274.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.71 34. iznosi 0.72 457. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus.29 55.29 365.7656 ⋅ 0. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast štednje ima.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.85 51. Granična sklonost potrošnji.14.0857) = 0. kao što ranije rekosmo.57 12.86 34. odnosno 0. a ravnotežni realni GNP 400. 332 .43 182.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.14 25.28 42.15 98.

naziva se paradoks štednje. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. povećanja štednje. međutim. Do paradoksa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. 333 . Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. znači rast njegovog dohotka. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore.14. kada je o pojedincu riječ. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. ceteris paribus.

da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. 334 . Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Slika 140. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. multiplikator.5. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Vrijedi. Pogled će nas na sliku 140. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. jednostavno. dakako.

odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP.14. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . Naime. Prema tomu. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . 1 .GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 .Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. multiplikatorski učinak. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. međutim.

∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 .4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu). 1 − 0 .5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a.14.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. a granična sklonost uvozu 0.7.2). multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Multiplikator = 1 − 0 .67. multiplikator će biti: 1 = 1.

te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. Pretpostavimo nadalje da je. budući da je riječ o zatvorenom.5. autarkičnom gospodarstvu. U tom će slučaju. . 1 . 14. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.5.14. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim.1. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. Međutim. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. kao što zamjetismo ranije. 337 . otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.2. granična sklonost uvozu = 0.

Koristeći sljedeće formule.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. Dakle. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . primjerice. Granična sklonost štednji = 1 . Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. dakle. Država može 338 . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. 1 Multiplikator = 1 . i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza.6. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.Granična sklonost trošenju. 14.Granična sklonost trošenju . Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi.14. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. .

9). nažalost. efikasnost državne potrošnje. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. Upravo stoga. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. 339 . država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. dakako. Promjena autonomne potrošnje ovisi. i obrnuto. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. naime.1.9. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. autonomnim porezima. Međutim. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza.14. U praksi je. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. Obrnuto. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja.6. Međutim. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. posredstvom državne potrošnje. Vrijedi. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. o graničnoj sklonosti potrošnji. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14.

koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.14. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.realnog GNP-a. Naime. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . Valja zaključiti da država jest u stanju. autonomnim porezima.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . a granična sklonost uvozu 0. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja. a porezni multiplikator 3. u cijelosti u potrošnju. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja .Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. varirajući veličinu paušalnih 340 . Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna. ne ide. granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.2.33. Kao što zamjećujete.9 = − ⋅ 0 . dotle dodatna kuna.9.7 0 . dakle.

t) = 0.9 (1 .9 ⋅ 0.2] 1 − [0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. 14. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.5 (t=0.5) − 0. Međutim.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 . iznosi 0.5) = 0. (GSU = 0. kao u prethodnom primjeru.0. Granična sklonost uvozu.33 1 − [0.25 0.9(1 − 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. država može.2.45 341 .2.14. i veličinu induciranih poreza. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.6. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. dakle.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0.5). Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.2). s tim u svezi.45 − 0.9].2] 1 − 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.5 = 0.

veći inducirani porezi.45 .75 Međutim.5 = 0. što su.14.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu. postoji još jedna mogućnost.5 + 0 .75 Pojava je granične porezne stope. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.2 = 0.1 ⋅ 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .05. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . dakle.GSU = 0.33 0 .0. 342 . to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.t) = 0.Granična sklonost trošenju .Granična sklonost trošenju Prema tomu.2 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . Stoga je i multiplikatorski učinak.25 0 . Multiplikator = 1 1 = = 1.05 + 0 . Ako je GSP(DI) = 0.33 1 − GST 1 − 0 .1. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. Što je veća granična porezna stopa.9 tada je GSŠ(DI) = 0.

u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga.1. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. podmirite u 343 . Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Zahvaljujući tomu. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Novac je. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. bez obzira kako nastali. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. obračunska jedinica. odgođenih. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Kao što rekosmo. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. On olakšava i ubrzava razmjenu. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. budućih transakcija. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. međutim. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama.15. Novac kao obračunska jedinica. dvostruko podudaranje želja. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Funkcije novca su: sredstvo razmjene.

standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. trajnost. u najgorem slučaju. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. Razlog držanja novca. unutarnju vrijednost. poput stoke. Najrazličitije su stvari. npr. krzna.15. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. novac je ono što funkcionira. itd. Prema tomu. pri tome će. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. Štednja je. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. Kao i prethodna. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Prednosti su plemenitih metala. a potom i kao obračunska jedinica. 344 . kao novca. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Međutim. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće.. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. 15. bile očigledne: laka prenosivost. istovjetnost kvalitete. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija.konzervator vrijednosti. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. prije svega.2. pšenice.zlato i srebro. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. djeljivost. služi i kao zaliha vrijednosti . duhana. U vremenima inflacije. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. kao sredstvo razmjene. Dakako.). Sredstvo razmjene. upotrebljavane kao sredstvo razmjene.

NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. svjetskog rata. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. taj prvi oblik papirnog novca. Metalistička teorija. rezervne valute (dolar. ipak ograničavali.44 kg. Banknota. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. 345 . u početku bijaše konvertibilan. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. Trajao je sve do I. funta). težina jedne zlatne poluge iznosila 12. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. etablirani nakon I. U Engleskoj je.15. godine. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. svjetskog rata. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. koja glasi na donositelja. Papirni novac. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. taj drugi oblik novca. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. naime. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. imala je zlatnu podlogu. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard).

ne posjeduje materijalni oblik. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. zlatni se standard napušta. dakle. ceteris paribus. 15. I konačno. spomenimo posljednji oblik novca . Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. a nalazi se na računima banaka. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Unatoč nekim lošim iskustvima.15. Ili. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. 346 . Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive.nevidljivi. za razliku od papirnog i kovanog novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). ovisi o količini novca u optjecaju. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu.3. jednostavnije. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. Depozitni novac (knjižni. depozitni novac. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. dakle. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. Riječ je. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene.

347 .štednja diskvalificira. Zagreb. str. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. kao komponente novčane mase (M1). smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. a vista). Šokman. namijenjena štednji. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita.. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. I..SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. Naime. Ovdje. 1992.: Monetarno-kreditna politika. te depozita s rokom kraćim od jedne godine.15. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. “near” novca. prije svega. BANKE I STVARANJE NOVCA . 94 Perišin. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. 60. njihova ih namjena .”94 15. A. Međutim. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. Pokušajmo objasniti cijeli proces. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. međutim.4. Informator. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita.

97 Prema tomu. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. manje od 2.. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. 39. Informator. u obliku rezerve. Ovaj će depozit. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. M. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. banku B.: Economics. u svakom trenutku. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. Prema Parkinu96.5 dolara. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. 717. New York. tipična američka banka. na svakih 100 dolara depozita. po sili zakona. nadalje. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. Addison-Wesley Publishing Company. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.15.. Banka B će 95 Ali. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. Pretpostavimo. određeni. A. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. 96 Parkin. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora.rezervu likvidnosti. minimalne likvidnosti ili tzv. str. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. No. 348 . 97 Perišin. 1992. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora.. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Iznos ovih sredstava je neophodna. drži.: Monetarno-kreditna politika. obliku rezerve likvidnosti. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. I. Zagreb. posjedovati određenu rezervu . Šokman.4 na jedinicu depozita. str. 1990.

15.4 250 Novi krediti 60 36 21. način: Tablica 48.4 8. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo. itd. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.64 12. možda pregledniji. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). itd.96 19.6 32. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0..96 100 349 .6 12.44 150 Nove rezerve 40 24 14.4 na jedinicu depozita). Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.6 novčanih jedinica. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.

kako ga još zovu. J.5. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. iznosi 2. u našem primjeru.15. potencijalni) novčani multiplikator. Naime.A. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. za 150 novčanih jedinica. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. Zašto? Zato što (jednostavni ili.. Karatjas. N. 4 = 2. New York. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0. 1985.: Basic Economics. str. dakle. 350 . 249. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. Macmillan Publishing Company. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa.5 98 Prema: Dyal.

Oni mogu biti zadržani. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. kao u našem primjeru. 351 . Dakle. Proces. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve.5 = 250).5. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. može teći i u suprotnom smjeru. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR).4).15. izvan računa banaka. novčani multiplikator iznosi 2. odnosno količinu novca.5 ⋅ ( − 60) = −150] . u obliku depozita. Istina. doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . dakako. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. u banke stvarajući novi višak rezerve. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. u obliku gotovine. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2.

101 Vidjeti: Stigum. Dow Jones-Irwin. itd. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. 99 352 . 26. 100 Perišin. Konkretnije. A. str. 178.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. u svezi toga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. Zagreb. Homewood. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. broj 35. Narodne novine. Šokman. te je sada Hrvatska narodna banka.: Monetarno-kreditna politika.. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. I. te odgovara za realizaciju monetarne politike. utvrđuje količinu novca u optjecaju.. izdaje novčanice i kovani novac. 1992. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. Illinois. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. svojim djelovanjem.5. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. utvrđuje opću likvidnost banaka.15. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. svibnja 1995. Informator.. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. M. 1983. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje.: The Money Market. kontrolira banke. Ona.

15. 102 353 .5. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. 15.1.1. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.5. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.1. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

i agregatnu potražnju. dakako.M1) veća što je kamatna stopa manja. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). 361 . Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. kao što već rekosmo.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. naplatiti kamatu. Međutim. Kupovat će. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. vrijednosne papire kao što su. Neki ekonomisti . obveznice. posredno. do rasta investicija i agregatne potražnje. primjerice. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i.15. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. dakle. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. angažirati na način da zarađuje kamatu.monetaristi . pri kamatnoj stopi (k’0). te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . a potom.

M poraste za 5% tada će.. W. 362 . Prema tomu.15. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. porasti za 5%. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . Cincinnati 1988.: Economics -A Contemporary Introduction. primjera radi. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). uz pretpostavku da se v ne mijenja. Kao što znamo. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. str. Ukoliko. A. 104 Vidjeti: McEachern. također. SouthWestern Publishing Co. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. 337.. Milton Friedman. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). nominalni GNP. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca.

količina novca mora. Ili. Ključno monetarističko pravilo. a te je promjene moguće anticipirati. ako se v mijenja. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. naime. nakon potrebitih prilagodbi. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. pratiti promjene realnog GNP-a. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. 363 .15. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Njezin je.

pad privatnih investicija. Rast je državne potrošnje (G). pak. Svakako. Ukoliko je.15. učinak istiskivanja. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. stoga. Naime. Učinci rasta državne potrošnje. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. u velikoj mjeri. padom privatnih investicija. u pravilu. po agregatnu potražnju i realni GNP. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. 364 . Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. prema njihovomu dictumu. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka.

Friedman. Efficiency. Houghton Mifflin Company. Irwin.: Tržište. 1991. Bronfenbrenner. d.3.A. Lj. 5. 1988. Zagreb. Pravni fakultet u Splitu. M. R. Dyal. 8. 10. N. 4. Baily. Oxford. Black.. Split.P. Karatjas. vol. W. Macmillan Publishing Company. Coase. Buchanon... N. W. 2. 1987. Baban. Sichel.: Kapitalistička revolucija. Financial Markets. Journal of Law and Economics. Homewood.: Macroeconomics. "Naprijed". J.. 365 . Zagreb.: Politička ekonomija. 1991. 1995. L. A.. Homewood. Berger. and the Market.: Macroeconomics. D. I. Boston.. 9.LITERATURA LITERATURA 1.: Ekonomski leksikon. Zagreb.Irwin.d. 1991. 1985. A. Bilić. 3.: Ethics. 7. M. Clarendon Press. Richard D. Inc. Školska knjiga.. P. Daniel.. October 1960. T. New York. Informator.: Basic Economics.: The Problem of Social Cost. 1996. BPI.. 1985.: Money and Banking.. 6. Dragičević. Gardner. and the International Sector.

J. 18. 1981. M. Inc. W.. Heyne. L.W. M. W. 1984. Leftwich.: The Economic Way of Thinking.: Almost Everyones Guide to Economics. 17. J. Harrod. R. Stvarnost. 24. Harmondsworth. Dornbusch. 1992.: Anatomija moći. New York. C.LITERATURA 11.: Free to Choose. Zagreb. H. London.. Eckert.: The Life of John Maynard Keynes.: Macroeconomics-Theories and Policies.. Norton & Company. New York.o. Performance and Policy.. P.. 1988. Thurow. 1986. 13. 1995. Taylor.. 366 . R. Galbraith.. Mc Graw-Hill Book Company. Kultura.. Heath and Company. 1986.. 12.Theory.. Froyen. 1987. 14. R.C. F. R. R. 23. E. R. D.: Doba neizvjesnosti.Školska knjiga. 20. J. R. Macmillan Publishing Company. 22. "Mate" d. Henderson. J. Zagreb.: Ekonomija za svakoga. S. T.o. D. R. R. Poole. K.. J.: The Price System and Resource Allocation.: Financijski capital. New York. New York. Penguin Books Ltd.. 1958. Friedman. 1988. Stvarnost. Avon.. 15. Galbraith. Zagreb.. Fischer.B. Macmillan and Co. 16..: Principles of Macroeconomics. New York.. R. Lexington. The Dryden Press.: Introduction to Macroeconomics. 1991. Friedman.. V. K. Macmillan Publishing Company... Hall.. Zagreb. 19. Hilferding.. Beograd. Schmalensee.: Kapitalizam i sloboda. 1983. Globus . Friedman. 1951.: Macroeconomics .. L. Galbraith.. 1981. Heilbroner. 21.K.

Hyman.. 1991. Inc.o. Boston. 35. MED. New York. 1988. D. H.o. 1989. Kovačević. 1993.. New York. 1989. Zagreb. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.. 37.H. . E. 1979. Marx. N. 1990. McEachern. Zagreb.: Economics . Zagreb.: Načela ekonomike. 30. 1987.: Economics.W.. W. New York. I. 26. Marshall. tom 19. Beograd. Perišin.. Inc. 367 . New York. N.A Contemporary Introduction. Addison-Wesley Publishing Company. R.: Opća teorija zaposlenosti. B. Centar za kulturnu djelatnost. Parkin. D. 34. Ulbrich. B. 36. Šokman. Keynes. South-Western Publishing Co.: Uvod u ekonomiju.G. "Mikrorad" d.. 33. Boston. W. 1998.: Monetarno-kreditna politika. (reprint). A.: Introduction to Economic Principles.LITERATURA 25. The Dryden Press.o. 28. Norton & Company.Analysis and Applications. Prosveta. Inc.: Principles of Economics.. Mabry. 29. Cincinnati. M. Centar za kulturnu djelatnost. Irwin. Mc Graw -Hill Book Company. Mankiw. 1992. M. kamate i novca. K. 1987. Lorković.: Počela političke ekonomije. 32. 31.: Modern Microeconomics . Mansfield. Zagreb.o. H. 1994. Hyman... Irwin. N.Ekonomski fakultet Zagreb. 1989... A.. Zagreb. 27..: Microeonomics.: Economics. Informator. A. J..: Osnovi kritike političke ekonomije I.

Zagreb. Šik.: Capitalism. 1992.: Načela političke ekonomije. A.05. Okun.A. L.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. Schiller. Zagreb.C. broj 35. 40. 49. M. McGraw-Hill. 50. Dow Jones-Irwin. Zakon o trgovačkim društvima. Socialism and Democracy. The Brookings Institution. New York. 1983.: Microeconomics.: Ekonomija.: Essentials of Economics. New York 1960. 1993. Oxford University Press.LITERATURA 38. J. D.. 45.: The Political Economy of Prosperity. Louis 1987. Ricardo. 1990.. D. 1996. Stigum.: Economics. 1947. B. Wonnacott. P. 46. Beograd 1970. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.. 1970. Wonnacott. Truett. Informator. O. Sammuelson. .. Nordhaus. 1983. T. Zagreb.B.: The Strategy of Conflict. W. New York. P. John Wiley & Sons. Kultura.1995.: The Money Market. 1983. 42. 368 Poslovni rječnik. Zagreb. Zagreb. Masmedia. Schelling. St. R. 43.: Treći put. "Mate". A. 39. 51. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. Centar za kulturnu djelatnost. New York. 2000. Homewood. Zagreb. M. 48. D. Truett. Narodne novine.. 26. Smith. 47.. 44. R. 41.. J. Schumpeter. Globus.. Washington.

222 normalna. 222 crta izotroška. 222 kapitalna. 117-118 crta proračuna. 189 Coase. 202 troškova i koristi. 58 čišćenja tržišta. 258 komplementarna. 9. Charles. 258. 187. agregatni. 10 bogatstvo. 114 diskriminacija cijena. 257-261 nominalni. 244. 6-7 decentralizirana. 181 369 . 255 javna. 256 realni. Jeremy. 63-64 alokacijska efikasnost. 244 potencijalni. 348 sekundarna emisija novca. 263 osobni. 222 slična. 67 relativna cijena inputa. 255-257 mjerenje. Ronald. 260 nacionalni. 166-169 dno. 7-8 pareto optimalna. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 45 privatna. input. 120 dohodak. 94-101 ravnotežna. 244 depresija. 11 darvinizam (socijalni). 203 output. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 173 C cijena. 6 centralizirana. 228-231 amortizacija. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 27 dionice. 307. finalna. 153. 309 disekonomija razmjera. 232 dominantna strategija.223. 255 inferiorna. 187-188 D Darwin. 259. 303 analiza. 46 miješana. 235 Böhm-Bawerk. 264 raspoloživi. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. Eugen. 264 realni. 256 deflacija. 266 dobra.226.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 51 bruto nacionalni proizvod. 223 B banka. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 232 Coaseov teorem. 221-222 pareto suboptimalna. 347 Bentham. 265-266 devalvacija. 45 intermedijarna. 347 centralna.

258-259 bruto privatne domaće. 221 državna potrošnja. 194 gubitak. 51 Gossenovi zakoni. 295. 326 granična sklonost potrošnji. 171. 7-8. 229. 9. 116. 246 F fiskalna politika. 16 Hobbes. 9 kapitalistička. 5 Hume. minimalni. 154. 8. 289 laissez faire. 301. 6-7. Milton. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 228. 228-229 granični prihod. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. funkcije. 37-47 eskontna stopa. 114. 124 granični društveni trošak. Friedrich. 53. 304-305 370 . 33-34 oskudica i. David. 227 negativne. 181 E ekonomija. 17 keynesijanska. 223 granična porezna stopa. 331 granična sklonost trošenju.187-188 investicije. 47-49 potražnje. 16 ekonomska renta. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 13 definicija. Thomas. 243 G Gossen. 241 godišnja stopa. 357 H Hayek. 241-242 inflacija. 265 eksternalije. 16. 328 granična sklonost štednji. 230 granična korist. 228 granični proizvod. 56 granična društvena korist. 9 socijalistička. 60. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 316-317 granična sklonost uvozu. 294.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 259 funkcija. 193-194 granični privatni trošak. 305-306 duopol. 213 granična korisnost. 103-104 granični trošak. 338 Friedman. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 143-144 elastičnost. 33-34 ekonomija razmjera. 6-7 tržišna. 229 pozitivne. ponude. 190-191 ekspanzija. 227. Hermann Heinrich. 362 I indeks potrošačkih cijena. 224 granična efikasnost kapitala. 6. 233 ekonomika. 143-144 prosječni. 274 funkcija. 9 ciljevi. 9.

180 Menger. 275 korisnost. granična. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 275 realna. 222 L Lorenzova krivulja. 201 371 . 121-122 karta preferencija. 289 nezaposlenost i. 64-65 Jevons. Alfred. 154 prirodni. 263 potražnja. funkcija. 70-72 Keynes. 286-287 M M1. 283. 187 karta izokvanti. John Maynard. 12-14 Marx. 347 makroekonomika. 307 kvantitativna teorija novca. 222 čista. 358 instrumenti. 285-286 recesijski. 346-347 M2. 248 jednadžba proračuna. 154. 265. 256. 286 puna zaposlenost i. 60-223 ukupna. 53 ukupna. 353 restriktivna. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 222 miješana. 215. 287 klasično objašnjenje. 276 kapital. 285 jednadžba izotroška. 187 realni. 347 M3. 51 K kamata. 60 izvoz. 11 matrica isplata. 217. 173 monopson. 183 količina novca u optjecaju. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. Karl. 308 odrednice. 247 različite interpretacije. 352 ekspanzivna. 275 kontrakcija. 187 financijski. 14. 216 kamatna stopa. Karl. 15. 241 monetarizam. 198 monopsonistička konkurencija. 10 Marshall. 266 inflacijski. 303 kapacitet. granična. 318 agregatno trošenje i. 153. 246. 51-52 Malthus. 118-119 jednadžba prometa. 125-126 karta izotroškova. 246 J javna dobra. 51 mikroekonomika. 241 makroekonomska ravnoteža. 154 monopolistička konkurencija. 302 korist. 51. 362 monetarna politika. 272. 233 zakonski. 360 monopol.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 287 koeficijent koncentracije. 318 keynesijansko objašnjenje. 214. William Stanley. Thomas Robert.

188 suzdržavanja. 252 sezonska. 259. 176 diferencirani. 253-255 plaća. 300-301 novčana baza. autonomni. 23 ponuđena količina. 276 dugoročna agregatna. 306 funkcija. 24 agregatna. 226 neto nacionalni proizvod. 19 tržišna. 339 poslovni ciklus. 20 agregatna. 337 granična porezna stopa i. 87 poduzetništvo. 173 neto investicijski dohodak. 9 osobni dohodak. 250 strukturna. 7-8 nezaposlenost. 343 oblici. 146 potraživana količina. Arthur. 23 kratkoročna agregatna. 264 N nacionalni dohodak. 341 otvoreno gospodarstvo. 260. 261. funkcije. 251 stopa. 265 potopljeni trošak. 321. 250 ciklička. 47-48 individualna. 58 potrošačeva ravnoteža. 263 Nashova ravnoteža. 251 poduzeće. 326-327. 309-310 P paradoks štednje. 201 potrošački probitak. 19-20 oligopson. 353 oskudica. 251 prirodna stopa. 75 372 . 269-270 O Okun. 334 autarkično gospodarstvo. 187-188 ponuda. 19 zakon potražnje. 60. 344 porezi. 330 Phillipsova krivulja. 23 zakon ponude. 264 faze.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 276-277 elastičnost. 342 izravni (osobni). 181 nesavršena konkurencija. 269 elastičnost. 266 Okunov zakon. 205 neto korist. 37-47 individualna. 346. 339 inducirani. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 263 "nevidljiva ruka". 263 neto. 354 novčani multiplikator. 277-278 tržišna. 264 neizravni. 53. 350 porezni multiplikator. 263 neto izvoz. 251 frikcijska. 176 čisti. 276 novac. 19 agregatna. 176 potražnja. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 61. 266-267 oligopol. 23 agregatna.

235-237 dohotka. 131-133 savršeni konkurent. 293-301 autonomna. 318 Nashova. 132 sindikat. 9 Stagflacija. 101 slampflacija. 298 granična sklonost. 144 u dugom razdoblju. 316 prosječna sklonost. 183 tržišna. 210 siromaštvo. 101 u kratkom razdoblju. 295 funkcija. 114 opadajući. 238 raspoloživi dohodak. 309 rezerva likvidnosti. 133 realokacija resursa. 235-237 373 .POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 294 nakon poreza i transfera. bogatstva. 250 raspodjela. 163 prinosi razmjera. 307. dominantna strategijska. 258. 301. 246 problem slobodnog jahača. David. 328 inducirana. 295 radna snaga. 294. 142. 177 subvencija. Paul Anthony. 205 Š štednja. 315 agregatna. 101-102 proizvodnja. 104-105 ukupni. 53. 181 makroekonomska. 283. 238 granica. 295. 10. 61. 267 Smith. 264 ravnoteža. 152 prosječni. 133-134 prosječni. 300-301 funkcija. "milo za drago". 221-222 država i. granični. 116 stalni. 162 normalni. Adam. 114. 183 strategijska interakcija. 114. 46 R rad. 238 proizvod. granični. 37. 294. 209. 187 ponuda. 181 potrošačeva. 116 recesija. 267 strategija. 114. 298 granična sklonost. 222-223 profit. prekidanje. 17 savršena konkurencija. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 153. 88 monopolski. 230 supstituti. 331 prosječna sklonost. 295. 56. 150-151 maksimalni. 103-104 prosječni. 188 revalvacija. 116 rastući. 88 ekonomski. 221-222 prijelomna točka. 76-77 suradnička. 134 ukupni. 238-239 tržišna. 140-141 S Samuelson. 136. 356 Ricardo. 265 renta.

151 varijabilni. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 79. 177 tržište. 232 vodstvo u cijenama. 250 puna. 151-152 prosječni. 315 funkcija. 107. 230. 190 trošak. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 232 ukupni. 171 transferna plaćanja. 177-178 tehnika proizvodnje. 109-110 implicitni. 19 zaposlenost. 313-315 granična sklonost. 151-152 oportunitetni. 108 ukupni proizvod. dohotka. 250 uvoz. 308 V "vidljiva ruka". čimbenika proizvodnje. 364 X x neefikasnost. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 63 traganje za rentom. 179 teorija krivulje indiferencije.53 zakon opadajućih prinosa. 284-285 tržišna moć. 67. 171 374 . 7-8 višak rezerve. 131 ravnoteža. agregatno. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 132. 51 teorija igara. 89. 26-27 zatvorenikova dilema. 177 vrh. 89. 271 supstitucije. 89 ekonomski efikasna. 206 istiskivanja. granični. 252. funkcija. 179. 110-111 transakcije. 108 granični. 354 vlasnička prava. 309 granična sklonost. 194-195 trošenje. 318-319 Z zajam. 314-315 autonomno. 345-346 U učinak. 115 eksplicitni. 315-316 ravnotežno. 89 realne kamatne stope. 351. 187 dobara i usluga. 272 realnog bogatstva. 194 prosječni. 316-317 inducirano. dugoročni. 345 oblici.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 259 transferna zarada. 187 zlatni standard. 265 vrijednost. 155. 316 odrednice. 179 zemlja. 106-107 zakon ponude.209. 272 teorija granične korisnosti. 151 fiksni. 23 zakon potražnje. 126 tehnološki efikasna. 206 vanjske trgovine.