Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

............. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI...............67 4..................60 4. Crta proračuna i relativna cijena......53 4. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ........1............93 5.............1...............6..........1.1......1... Korist i potrošačeva ravnoteža ................2. PROIZVOĐAČEV IZBOR ........................1............ Oblici poduzeća ...........1...... Krivulja indiferencije.....................................62 4.....2................................. Crta proračuna i realni dohodak ............... PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI......72 4...............................................1..5.............. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ................3.......5......63 4..1..3...........94 VIII .....SADRŽAJ 4..58 4...................83 5..2......2..1................................2............. Zaključno o teoriji granične korisnosti .1...usporedba ..........87 5...........1............................... Dioničko društvo ...77 4.........51 4.2.......4.........75 4..............1......87 5........2...........1. Cijena dionice ........ Potrošačeva ravnoteža ....................1..57 4......2..........1.... Potrošačeva ravnoteža ........65 4....... Potrošački probitak .2.................2......................2.. POTROŠAČEV IZBOR..............90 5....2......... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE......................................69 4...........4...2...................1.......5.. Promjena potrošačeve ravnoteže ................. Vrste dionica .................................................. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ......2........2.................. Učinak dohotka i učinak supstitucije ........79 4.............................3..80 4.......2...............................51 4...91 5................1................1.....2.......... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje.......

. Cijena dionice kao eskontirana dividenda ..........3...109 5....................................3.....124 6..4....1..................2...2........101 Granični proizvod ..............113 5........ CRTA IZOTROŠKA ..............3............1. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ......................................122 6........2....................2.......................4.............101 5...... Relativna cijena inputa i crta izotroška............ 5....2... 97 5...3..............115 6.... Prosječni trošak......................2.................. IZOKVANTA .... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda ....2....................2......... Karta izotroškova.110 5................. Jednadžba izotroška..3................2................. TROŠKOVI 5...........126 IX .SADRŽAJ 5......117 6...................................104 Zakon opadajućih prinosa........2.....1...2....1......1. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ................3..........................2.................2...1..1..................2........121 6...........KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ....... Prinosi razmjera..........4... 5.....................2...............114 5...............107 5........................120 6. Karta izokvanti ................................................1.............125 6....1...............118 6.............1..4.......103 Prosječni proizvod ....................... Granična stopa supstitucije kapitala radom ..................94 5........... Granični trošak .......... Ukupni trošak .... Ukupni proizvod ...........3.........3..2......................................106 .....1...... Prosječni ukupni trošak ....................2.....117 6....107 5.............. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE .....................2....... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ..........1......................... 5........................

.... granični trošak i profit .......1. Prekidanje proizvodnje ..149 7....3..... Krivulja ponude savršenog konkurenta .1...146 7............. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka....................164 7................144 7...141 7........131 7.. 137 7........................8....................2.........1......SADRŽAJ 7.... Savršena diskriminacija cijena ...1................ granični trošak i profit ........169 X .. Pojam i oblici.163 7....................................1...........................................5..2...7................ Ukupni prihod. SAVRŠENA KONKURENCIJA ................2........148 7...1............2....2....... Granični prihod... Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola ............ Granični prihod...167 7.1............1.........4................2..2..........2.............. 159 7..... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ...... Potopljeni trošak ........ Pitanje izlaska sa tržišta. Maksimaliziranje profita.....1.2.............154 7....2....160 7.1...146 7. Ukupni.3..............143 7......133 7.........2.............. Usporedba monopola i savršene konkurencije ............. granični i prosječni prihod monopola....6..........3.............. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ..1..........3..2....... Ukupni prihod......2...2.. ukupni trošak i profit ...........................4...............166 7.........1. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka........1...7........................... Monopol i krivulja ponude .........6.......... Maksimaliziranje profita.....155 7.....1.....................159 7..................2.154 7........................165 7. Prijelomna točka u uvjetima monopola ................. TRŽIŠTE DOBARA...............................8....1...........................2....7.....2..135 7.............5.........131 7...........9. MONOPOL .....1.......136 7............................ ukupni trošak i profit ....2.....1..... Monopol i diskriminacija cijena ..... Ukupni.......

............................3.................................................... Input analiza ................3.2.............181 7...188 8.......184 8....... Monopolistička konkurencija ......3.............. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .....4..2........1...................2.......4..................................... Kratko vremensko razdoblje ......... NESAVRŠENA KONKURENCIJA......SADRŽAJ 7..............1..........................176 7...............1.......177 7..3........ PODJELA ČIMBENIKA ..........1......202 8.......1..2.......................173 7....3...........................2...........1....3...... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.....2........ Dugo vremensko razdoblje..............3........183 7......... monopol).....................1....179 7..............2........................187 8.2..1..192 8. Output analiza........3... Zatvorenikova dilema.......... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE.......... Igra u duopolu ..................... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija........175 7.............2........... Teorija igara ........1......1...........................3.............2...............179 7............198 8.. Oligopol ................ Profitno maksimilizirajući input ................195 8....2........................4.................... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE .......2. oligopol..............................187 8....4.......173 7....174 7...203 XI .4..183 7......202 8...2............. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE. monopolistička konkurencija.3. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ......4....3...........3... Monopson ............2................

......1.......205 PROZVODNJE 9..........................1.............4..1......221 10...... 9............. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA.....205 9.............. 224 10......................2. Subvencije i alokacijska efikasnost ....... Javna dobra ............1........ Uloga sindikata .......... 230 10.2.2...................233 XII .......3........... Necjenovne odrednice ponude................2.....221 10...... TRŽIŠTE ZEMLJE .......1...........3. Država i (prirodni) monopol...2..............1....................................228 10.....3............3.1......... Država i eksternalije ...........1...2....1.......211 Potražnja za zajmovima....................... TRŽIŠTE RADA .........216 Ravnoteža na tržištu zajmova .1...2.....1.........218 9......... 209 9........................... 9...................1....................1.210 9...........222 10.........................2..... Ponuda zemlje......3........219 9.............3...........1......................................... Ravnoteža na tržištu rada.. Ukupna i granična korist javnog dobra .......SADRŽAJ 9......1.............219 10......................2........205 9. DRŽAVA I TRŽIŠTE .............................1....... Zaključno o eksternalijama ........................215 Ponuda zajmova........ TRŽIŠTE KAPITALA .............2........ RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .......... Analiza troškova i koristi ............................................................... Potražnja za kapitalom.. 231 10...........2..1...2...................1..... Ravnoteža na tržištu zemlje..................................................2..........207 9.............1.1.. Necjenovne odrednice potražnje ..223 10..internalizacija eksternalija...................1...2.......208 9......................1......217 9....................2.... 9.....1...3........................ Ponuda rada ...........2.............................227 10..........1.....2..........................211 9.................. Porezi i alokacijska efikasnost ........

.................... Phillipsova krivulja.3...1...1......2.253 11...... Promjene agregatne potražnje ....1.. AGREGATNA POTRAŽNJA ...........1............250 11......................SADRŽAJ 10.....................264 11..................2..2...................1.......1... INFLACIJA .........2................... Pristup trošenja .......... Krivulja agregatne potražnje ..250 11......................... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA .....2.....4.........................................................2.....248 11..269 12..............................................266 11....2............................. NEZAPOSLENOST...235 10...........2...........4..... Jednakost pristupa. Poslovni ciklus i inflacija ...1.........1.........273 XIII ...... 261 11...2...... Pristup dohotka ......................................255 11......241 11..............................................262 11.1........... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ...2..... Poslovni ciklus i nezaposlenost . Kvantitativna teorija novca.........................1....... Različita tumačenja jednadžbe prometa ....1......3.........2..........................1.......3.... 258 11..246 11...............................3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .235 10.........1. Stopa i oblici nezaposlenosti . Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda..269 12....1... POSLOVNI CIKLUS ....1.................. Raspodjela nakon poreza i transfera .......238 11...269 12............267 12.........2.......3...............3................... Lorenzova krivulja...1.............. 260 11................1.......................1............................................ OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI .257 11.. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka .....3.........4.........241 11...

... Potrošnja i realni GNP ...................293 13.....2...........5.............................. Funkcija neto izvoza..... AGREGATNA PONUDA...........276 12.....308 13......... Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže...... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude .....3............. INVESTICIJE .1.................309 XIV ..................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti . Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ......................... Odrednice uvoza ................291 13....2...SADRŽAJ 12....2........3.......285 12................... Učinak povećanja agregatne potražnje ....................2......funkcija agregatne potrošnje ..............4.............3................3...................................... SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA..........306 13. Odrednice izvoza .......................1.............3.2.....2.........................1............286 12..2..............................281 12..........................3............4......... DRŽAVNA POTROŠNJA ............ Učinak smanjenja agregatne potražnje ... POTROŠNJA .....294 13.................... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.307 13..............284 12............5............................................. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti..............................3.......287 12........283 12....................... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže.......................... NETO IZVOZ ..........3...290 12.................4.........1......1......4..............279 12.. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ..........................3....293 13....................... Promjene kratkoročne agregatne ponude .......3....305 13...................1......2.......................3.5...................4.300 13....289 12.....1...276 12............3............2......1.........................2.....................302 13... Funkcija potrošnje i funkcija štednje....

2...313 RAVNOTEŽA 14................3.....6............326 14.................341 15..........................................................2...... FUNKCIJE NOVCA ....2............. PARADOKS ŠTEDNJE.......5......SADRŽAJ 14...........3......................... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im ................4..............................344 15...............................318 14................ FISKALNA POLITIKA .................................. Porezni multiplikator ..............321 14....... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA ...1. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju........................347 XV ........ BANKE I STVARANJE NOVCA ..343 15.....319 14..........4...............neplanirana promjena zaliha.....................334 14......346 15..SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA....324 14... Multiplikator otvorenog gospodarstva....... Makroekonomska ravnoteža .............................................. OBLICI NOVCA..1..................2.........1..........5.... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.. Agregatno trošenje i autonomno trošenje........339 14....2.................... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.................324 14.337 14.................. Multiplikator i granična porezna stopa ..... NOVČANA MASA.........................3.....330 14.343 15...6....5.. Multiplikator autarkičnog gospodarstva ..338 14........ AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ..337 14.2....1................ MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .2....................................6..........3...........1.313 14.....2........ NOVAC ...................1..........................

................................... Ekspanzivna monetarna politika.............5............................. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA .... Eskontna stopa ...... Operacije na otvorenom tržištu ......353 15......365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO.......................5...2. Rezerva likvidnosti .. 357 15...........1............................... 356 15....... Instrumenti monetarne politike.........360 LITERATURA ... Restriktivna monetarna politika.............SADRŽAJ 15....3.....................2........................4.......1.353 15..................1.......3......5...............5.......358 15....5...... Monetarizam .........1...................352 15..1......................360 15.....369 XVI ..5..........5........5..

Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. mikroekonomskoj ulozi države. "novijoj". neuravnotežena (ne i neuobičajena). određene kontroverze. tzv. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. pri tome. te vrijednih doprinosa domaćih autora. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Moguće ovakva. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. makroekonomske ravnoteže. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. i može izazvati. ali koje će i provocirati njihov interes. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. Autor. nezaposlenost. i ekonomije. sve dobronamjerne kritike i 1 . koncepcija udžbenika izaziva. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. itd. znanosti o ekonomiji. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Sastoji se od petnaest poglavlja. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju.PREDGOVOR I. te fiskalne i monetarne politike. podjeli ekonomike. Dakako. bruto nacionalni proizvod). Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. Prvi su koraci uvijek najteži. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. jest izuzetno delikatna zadaća. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. Udžbenik udovoljava ovakvoj. On nastoji studentu. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. izdanju Prva je knjiga poseban izazov.

Dr. sc. dakako. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. U Osijeku svibanj 1998. nego i sveobuhvatnijih znanja.dr. dr. međutim. za pruženu svekoliku potporu. Marijan Karić. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. ne može pobjeći od svog sadržaja. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. naime. prije svega. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. Prof.sc. prije svega. nezaslužnim komplimentom. Ivan Bilić. On. mojim studentima. ne i neveliko. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. Ekonomika. sc. doc. Ivan Mandić. dr.sc. makar bila riječ i o njenim osnovama. Držim. svu makroekonomsku problematiku. Ivan Ferenčak 2 . za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. dakako. Naime.dr. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. te prof. Prema tomu.primjedbe bit će pozorno razmotrene. prof. Branko Kovačević. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. Autor mora priznati izvjesno. da će pomoć i ove vrste. ma koliko skromna ona bila. dobro doći. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. Velika je moja zahvalnost. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". sc.

Branko Kovačević. ali one. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Marijan Karić. dakako. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. Ali. dakako i prije svega. godine. sc. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. broj stranica. Ivan Ferenčak 3 . nadam se. tržišne ravnoteže. odnosno prvog izdanja ove knjige. Dr.PREDGOVOR II. sc. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. Povećan je. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. dr. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. Ovime je. dr. moguće. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Prof. U Osijeku veljača 2003. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. sc. od strane studenata. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof.

.

na složen način povezanih i isprepletenih. Macmillan Publishing Company. naravno. pismo. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. EKONOMIJA . u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije). 5 . nema računanja vremena. kako veli Thomas Hobbes.: The Economic Way of Thinking. nema mjesta za industriju. 1987. New York. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. postojao bi stalni strah. a čovjekov bi život bio usamljenički.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa.1. O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. str. T.1.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. zajednica i najgore od svega. or the Matter. blagodatima civilizacije. međusobno. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1.: Leviathan. Bez takvog mehanizma. opasnost od nasilne smrti. kratak. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. ne postoji umjetnost. P. 3.. siromašan i. navedeno prema Heyne. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. O EKONOMIJI. teško da bismo uživali u. ipak. Dapače.

2 Što je to što.ekonomija. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi. s tim u svezi.metodi tržišta. 24. kako ekonomisti vole reći. Globus-Školska knjiga. u kratkom vremenu. 6 . EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. između ostalog. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . investicija i potrošnje. str. manje ili više. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. proizvođača i preferencijama svih potrošača. M..: Kapitalizam i sloboda. načina.socijalističkoj ekonomiji. Dva su. druga ekonomija. grubo rečeno. prisilu. interesa. alokacije resursa pretpostavlja.1. Model centralizirane alokacije resursa .socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. O EKONOMIJI. ljude različitih navika. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa . alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. Zagreb. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. kooperacije i. Drugi način. Naime.. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). ali doista svih. potreba itd. dakle. Drugo. država ili neki njen organ mora biti u stanju. 1992. dakle. manje ili više eksplicitnu. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".

ne poduzetništvo već poslušnost. kao motiv. Ovdje se. Ukratko. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. I ne samo to. i tržište. opet. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim.kapitalistička ekonomija . nastoje realizirati. preko mehanizma cijena. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem.tržišta. On je izuzetno zahtjevan.1. Ali. nije moguće. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. nego centralno planiranje.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Međutim. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. u uvjetima kronične oskudice koju. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. uostalom. Naime. Potrošači. jednostavno. poteškoće ovdje ne prestaju. Tržište pruža sve informacije. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. potrebito je još nešto. dakle. kolektivizam ili altruizam. osobni. Komandna . 7 . Međutim. Ne vlastita inicijativa. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. O EKONOMIJI. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". kao mehanizam koordinacije. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško.3 Model decentralizirane alokacije resursa .

EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. Globus. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. imali smo prilike vidjeti. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. Nažalost. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. javnih dobara. idealna. dakle.: Treći put. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. na sve kvalitetniji način.2. neprekidno uvećava.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije).. da se proizvodnjom. O. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. str. 1983. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. 4 Vidjeti: Šik. Ono poznaje monopole. Ni kapitalistička ekonomija nije. da se proizvodnja.1. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. 8 . Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. osobni interes jest i može biti u službi općeg . Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. Ali. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe. 174.4 1. O EKONOMIJI. kojima altruizam nije stran. No. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. itd. Zagreb.

dakle. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. Ali.1. proučava ekonomske aktivnosti ljudi.. "Bogatstvo i moć svake zemlje. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. njegova odbojnost prema monopolu. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. 516. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. O EKONOMIJI. 6 Isto. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Beograd. zemlja. str. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. Zamjetna je. kada bi resursi (rad. Kada tako ne bi bilo. Ali. Kultura. kapital. Ona. naime. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . Ekonomika. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. 210. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. 1970. sasvim 5 Smith. A."5 Naravno. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. znanost o ekonomiji. ukoliko moć zavisi od bogatstva. čak i za zabavu i razonodu."6 Eksplozija dobara i bogatstva. sebični interes stavi u službu općeg. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. poduzetništvo) bili neograničeni. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. 1776. Dakako. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. 9 . str.

121. H. J. vide u pretjeranom množenju radnika. D. 110 11 Vidjeti: Spencer. str. vele ekonomisti utilitaristi. 8 Isto. a ni sada. 1983. D. str."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije .: The Study of Sociology. 1983.. Zagreb.nisu mogli ne uočiti. 10 . Appletonand Co. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. str. 121. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. Stvarnost. str. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. dakle." "Rezultati možda nisu bili najbolji. Implicitna. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. ekonomski su teoretičari nudili i druga. učiniti sve zadovoljnima i bogatima.1. Zagreb. ali su bili najbolje što se moglo postići. H. Ali."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. 9 Isto. O EKONOMIJI. 1891.: Načela političke ekonomije. "Rad je skup. i s tim u svezi siromaštva. da ih sebi pribave. ni tada. Ekonomisti tu činjenicu . tvrdili su utilitaristi.. 118.K.11 7 Ricardo.. na čelu s J. kad je rijedak. kad ga ima obilno.: Anatomija moći. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. Benthamom. Centar za kulturnu djelatnost. Spencer. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. a jeftin. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. 10 Galbraith. str."9 Jasno se. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. Ako stvari stoje kako stoje onda. New York. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. 438..

u oskudici. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. u stanju su zadržati sve što proizvedu. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. neprekidno "sve revolucionira. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). Dakle. Uostalom. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. Riječ je o alokaciji. kapitalističku ekonomiju. na čemu bi inzistirali? Marx je. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). kako u prirodi tako i ljudskom društvu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. rušeći 11 .državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. No. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. I naglasimo. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. na ovaj ili onaj način. i oni u prirodi i oni na tržištu. Predani egoisti. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Npr. Ukratko. O EKONOMIJI. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. razloge isticanja vlastitog. druga ekonomija. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. drugi mehanizam alokacije. tako da "altruiste" čeka izumiranje. koja će se obavljati u uvjetima društvene . tvrdi marksistička politička ekonomija.1. Riječ je o neumoljivom procesu.

"14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. eksploatacija. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". Zagreb. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. godina) koji oko četrdeset godina. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika.12 proširenje potreba. prema vlastitim riječima. A.nap. 1979.. 14 Marx. K. K. O EKONOMIJI.: Osnovi kritike političke ekonomije I. razvitak proizvodnih snaga. Prosveta. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. str. Ugrađuje u nju. str. vjeruje Marx. Centar za kulturnu djelatnost. Oduzmite stvari tu društvenu moć. 13 Marx. Beograd. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. Povijest ga je demantirala. 1987. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. str. 63. tom. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. MED. 261. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. nasilnom kraju. 25. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. godine. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima.: Isto.: Načela ekonomike. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. sve do svoje smrti 1924. 12 ."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije .. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. 15 Marshall.1. 1890. pak. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 19. Dakle."15 12 Ali.

a ne znanost i umijeće. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. kada su veće iskustvo. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. str. str. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. 47-48. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . 13 ."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . a zbog pravednosti i opće sreće. te je ona "znanost.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. 31. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode. čista i primijenjena. Međutim.1. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. I tako sada. Isto. O EKONOMIJI. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. autora) koji . ekonomika se kloni političkih problema. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. 16 17 Isto. njenih istraživanja. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta.nap.

Velika će ekonomska kriza. 18 19 Isto. Valjalo je. a ne rada i čekanja. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. Isto. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. "Tvrdili su (Marx. 14 . To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. str. je problem koji Keynes pokušava riješiti.1.nap. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. riječ dobija John Maynard Keynes. O EKONOMIJI. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. taj stari problem. dakle. str. za nagradu za čekanje. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. U tim."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. doista teškim. koja ne bi bila kapitalistička. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. Nezaposlenost. 358. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . u slučaju Marxa.socijalističku ekonomiju). Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. Rodbertus i drugi . naime. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. Nećemo je prepričati. 357. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. međutim. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi." 18 Prema tomu. proizvod onih koji njima rukuju.

Macmillan and Co. kamate i novca. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. kamate i novca..: Opća teorija zaposlenosti. J.. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. Osim toga. R. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 1987. Centar za kulturnu djelatnost. str.M. J. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to.F.. London. 15 . Zagreb. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.20 On smatra. 22 Keynes. O EKONOMIJI. Zagreb. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. str. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada."22 20 Vidjeti: Keynes. 1987. 213. 21 Harrod. smanjuje se proizvodnja. Terapija se nameće sama po sebi.: The Life of John Maynard Keynes."21 Naime. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. 213. smanjuje se broj zaposlenih. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. 121. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. 1936. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe.M.. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. str. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći.1.: Opća teorija zaposlenosti. 1951.

"ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca."25 No. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta.Školska knjiga. niti ovo široko polje."23 No. str. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi.spomenimo F. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. "Prvo. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama." 23 24 Isto. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . M. pohvalu slobodnom tržištu. Globus . str. Hayeka i M. 1992. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. 214.: Kapitalizam i sloboda. O EKONOMIJI. djelokrug vlasti mora biti ograničen. tvrdi Keynes. 16 . ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. 14. vjeroispovijesti i mišljenja. Zagreb. vrlo važnu..1. Naime. 25 Isto. Friedman. str. Friedmana. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. 21.

Samuelson. P. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača.: Ekonomija. str. 26 Samuelson. dakako. MATE.1.."26 Ovdje se. O EKONOMIJI. 17 . Nordhaus. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. A. 1992. Zagreb.. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). P. 3. W.

.

27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Međutim.1. Usredotočimo se.2. Dakako. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. dakle. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. uz ostale neizmijenjene uvjete. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). Naravno. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. POTRAŽNJA 2. vrijedi i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. 19 .1. obrnuto razmjerni. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. veća njegova potraživana količina.1. u najvećoj mjeri. POTRAŽNJA I PONUDA 2.

Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. 20 .2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene.

Neke su. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. veličini stanovništva. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. pak. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Dohodak. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. 21 . Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. Naime. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. ceteris paribus. ulijevo krivulju potražnje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Stanovništvo je. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. Riječ je. POTRAŽNJA I PONUDA 2. dakle. tzv. također od bitnog utjecaja na potražnju. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Veće stanovništvo. odnosno njihova promjena. mogu izazvati promjenu potražnje.2. dohotku. odnosno njegova veličina. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Pitanje supstituta. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Cijene drugih dobara. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika.1.2. naravno. o cijenama drugih dobara. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. prije svega. necjenovnih determinanti potražnje. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. njegovo povećanje ili smanjenje. Vrijedit će i obrnuto.

Slika 2. 22 . Prema tomu. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Obrnuto. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. niže buduće cijene. dok promjena cijene nekog dobra znači. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. uz ostale neizmijenjene uvjete.2.

28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. veća ponuđena količina istog dobra.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. Dakle. Dakako.1.2. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. Vrijedi i obrnuto. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). upravno razmjerni. PONUDA 2.2. POTRAŽNJA I PONUDA 2.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. 23 .

a zbog djelovanja zakona ponude. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. stoga. kretanje niz krivulju ponude. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. manja ponuđena 24 . niža cijena znači pad ponuđene količine i. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Krivulja ponude je. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. Međutim. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika.2. Obrnuto.

2. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. s punim pravom. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Također.2. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. broj ponuđača. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. cijene čimbenika proizvodnje. uz ostale neizmijenjene uvjete. Međutim. dakle. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Dakle. Naglasimo. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. očekivane promjene cijene dobra. dakako. 25 . Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. znači veću ponudu. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada.2.2. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. Ako cijena nekog dobra miruje. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. pak. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. POTRAŽNJA I PONUDA količina). ovaj put u proizvodnji. njeno povećanje ili smanjenje.

cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. dakle. stoga. s druge strane. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja. 2. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i.3. u svakom slučaju. Međutim. 26 . Pad cijene izazvat će obrnuta.2. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. jedina ima prilike potrajati duže vremena. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. rast ponuđene količine. Riječ je o ravnotežnoj cijeni.

Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. naime. Tržišni će višak dobra. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. Ravnotežna cijena. dovesti do 27 .2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3.

nasilja i kronične oskudice. "gura". racionirajuće funkcije cijena. Dakle. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. svaki onaj koji je spreman. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. posredstvom nadmetanja kupaca. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. slobodnom dobru. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. pak.2. potiskuje. Ako je. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. i u mogućnosti. 28 . aktualna cijena niža od ravnotežne. Slično tomu. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. U tome je bit tzv. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). neće doći u njegov posjed. dakako. Evidentni će tržišni manjak dobra. Oni koji to nisu u stanju. poput plime. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. cijenu prema gore. U svakom slučaju. Riječ je o tzv.

29 . ukratko.3. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude.2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.1. Rast potražnje. ceteris paribus. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2.

Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Cijena C C1 K1 K Količina 30 .2. Slika 8. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. dakle. Na djelu je.

promjene tržišne potražnje. u ovom slučaju. ceteris paribus. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Na djelu je.2. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. Slika 9. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. Naime. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. Rast tržišne ponude. 31 . Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine.

Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. Dakako. rast ili pad cijene.2. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. krajnji će rezultat. u ovom slučaju. naravno. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). tržišna potražnja. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. Naime. To će povećanje. pak. 32 .

glede ravnotežne cijene. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. istom cilju – smanjenju cijene. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. 2. dakako. smanjiti. 33 .2. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Vrijedi i obrnuto. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. cijena će porasti. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. učinci suprotstavljeni. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. ravnotežna će se količina dobra povećati. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene.2. glede promjene cijene. u svakom slučaju. Međutim. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. U ovom. Ona će se. I ovdje su. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Naime.3. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. Konačni rezultat. Vrijedi i obrnuto. međutim. naravno.

Kao što je netko jednom primjetio. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Na ovaj način. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti.: Kapitalistička revolucija. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. L. kasnije."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. Ali. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. tržišnih sila. 59.. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. Dobra.d.. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. ljepota je tržišne ekonomije. a time i volju proizvođača da ga proizvode. 29 Berger. sa svojim signalima putem cijena.. tržište je. nešto detaljnije. učinkovitijih tehnika proizvodnje. 34 . Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra.2. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. Naime. "Naprijed". Zagreb. uistinu. posredstvom sustava cijena. str. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. P. poduzetništva i motiva profita što. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. postaju dostupna širem krugu ljudi. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. po naravi stvari. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. Obrnuto. Zašto? Stoga. 1995. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. stvaranje i upotreba novih. O njemu. zahvaljujući tomu. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. d.

dakako. javna dobra. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda."30 2. društveno poželjna ona nije profitabilna.3. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. 35 . Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. J. Riječ je o dobrima koja svi. Nadalje. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. str. Postojanje eksternalija. 67. koristi javno dobro. 1947. savršen.2. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape.1. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. međutim. surov mehanizam. Otkazivanje sustava cijena No. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Socialism and Democracy. platili ili ne. sustav cijena nije. reći ćemo. Osim javnih dobara.: Capitalism. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena.2. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. New York. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Naime. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Tržište je. Racionalno je biti slobodni jahač. koristimo..

36 . stoga. dakle. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. O ovome detaljnije u okviru 10. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. dakle. Njena je namjera. inherentna razdoblja neravnoteže. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). Ne čudi.2. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. poglavlja "Država i tržište". POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. Tržištu su. poboljšati performancije tržišta.

Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). 37 . Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Prema tomu. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.1. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. između ostalog.3.1.1. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3.

U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). Dakle.3. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. 38 . Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. UP1 = 1 · 800 = 800. stabilnoj elastičnosti potražnje. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. riječ je o jediničnoj. Prema tomu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. a UP2 = 3 · 400 = 1200.

te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. neizmijenjeni ukupni prihod. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. 39 . pad cijene ne tangira ukupni prihod. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). i rast cijene dobra značit će. Ali. Zamjećujete. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda.

Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Naime. Obratimo. Dakle. međutim. neosjetljivu na promjene cijene. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. kreće između 0 i ∞. postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). 40 . Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. dakle.3. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli.

Dakle. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava. 41 . cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu.3. Poraste li. I obrnuto. Ovakvu. tek teorijski moguću. potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. snažne reakcije potraživane količine. vrlo mala. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. primjerice.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . staru cijenu ili količinu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene.3. Nadalje. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. a drugi puta na novu. 42 . Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. pozitivni broj. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC.

To će. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu.3.Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. izazvati promjenu potraživane količine dobra A.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . dakako. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A. Neka poraste cijena dobra A. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .

Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .2. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. 19 = 798 UP2 = 38 . reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. sljedeći slučajevi: 44 . koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. Provjerimo: UP1 = 42 . Potražnja. Stoga su karakteristični. 21 = 798 3. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Dakle.1. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. dakako.3.

Zaključujemo.. Inferiornim u tom smislu da ih. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. ali i skuplji supstituti. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Obrnuto. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. potražnja će za dobrom A porasti 2.1). Zato potražnja i jest dohodno neelastična. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. ukoliko dohodak raste.1 = 2.2. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. ali raste brže od dohotka. potražnja također raste. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. zamjenjuju superiorniji. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. Npr. 45 . riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti.2% godišnje (naravno. Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. ukoliko dohodak raste. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. međutim. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene.3. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Ukratko. Zanimljivo je. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1.

dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. ili pak komplementarni karakter dobara. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila.3. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.3. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. supstituirati. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. 46 . Sada. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. O komplementima. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Vrijedit će i obrnuto.1. dakle. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Primjerice. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. Obrnuto. Ek > 0. ± Postotna promjena potražnje dobra A . Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . Supstitucijski. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. Primjerice. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. kada je Ek < 0.

U tom će slučaju pad. odnosno rast ponuđene količine. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. i obrnuto. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. a Ep = 1. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞.3. Naime. a Ep > 1. a 0 < Ep < 1. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. dakako. ponuda je jedinično. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene.2. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. 47 . Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. ponuda je neelastična. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. Vrijedi. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. stabilno elastična. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Vrijedi i obrnuto. ponuda je elastična.

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. 48 . Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. a njena je krivulja okomiti pravac.

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 .

.

H. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.Wiesera. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. Gossena. E.4. marginalna) korisnost. Evidentno. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Böhm-Bawerka. POTROŠAČEV IZBOR 4. Ovaj zakon. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. Granična (dodatna. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . F. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. 51 . A. Prema tomu. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna. S. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Mengera. ali raste sve sporije. POTROŠAČEV IZBOR 4.Marshalla i drugih. potrošačev izbor. K. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Jevonsa. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača.1.

Dakle. kao uostalom sve granične veličine. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti.4. jedinična promjena potrošnje . POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. 31 52 . npr. Granične korisnosti.s. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.

4. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. granična korisnost može biti i negativna. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.1. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Slika 19. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . odnosno potrošačevu ravnotežu. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 53 . zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. Gossenov zakon. Naravno.4. Naime.1.

4. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . Ove će kombinacije prikazati tablica 6. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. No.

DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".4. potrošačevu ravnotežu. Ali. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. 55 . Tablica 7. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.

Zagreb. 56 . 1991. str. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. 32 Dragičević. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača.: Ekonomski leksikon. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. maksimaliziranje ukupne korisnosti. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Na tragu smo II. A. 210.32 Drugim riječima. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". dakle.. Informator. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge.4. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. Gossenovog zakona koji kaže da. međutim. II.

83 4.1.50 4. pad cijene dobra A. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. Cijena dobra B 6.1.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran.33 4. 57 .korisnost po novčanoj jedinici 5 5.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.67 6. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. Međutim.33 6. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B.1.33 = = Granična korisnost dobra B .korisnost po novčanoj jedinici 8.33 5. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara. primjerice. Ukoliko. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. uz ostale neizmijenjene uvjete. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.4.

uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. Naime.2.4. u pravilu. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed).1. pozitivan broj. 5 novčanih jedinica. i ovdje su. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). u slučaju obaju dobara. u duhu teorije granične korisnosti. posljednje koju namjeravamo kupiti. 4. moguće različite kombinacije. baš kao i kod promjena cijena. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. Često se. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. dakle. Nova. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. 58 . Ukoliko bismo. četvrte 6 i pete. na višoj razini potrošnje. treće 7. Potrošački probitak. kupac je. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. kupujući. druge jedinice 8. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. Dakako.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. 59 . 10 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 . Međutim. u ovome slučaju.4.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Njegov je probitak.

. sa fiksnim dohotkom. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra.4. naravno. Ukupna korist mjeri spremnost. Zamjećujete. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Riječ je. o subjektivnom konceptu.3. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. podsjećamo.1. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Pitanje je. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. 60 . i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. POTROŠAČEV IZBOR 4.

glasi: Cijena = Granična korist . Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže.4. 61 . prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist.

Teorija granične korisnosti. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka.1. Prema tomu. 4. međutim. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. potrošač je u stanju povećati neto korist. složit ćemo se s time.4. 62 . pokušava objasniti potrošačev izbor. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi.4. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Doista. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. Kupujući.

cijena dobra B 6 novčanih jedinica. Drugim riječima. uz dani dohodak i cijene dobara. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR 4. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. naime. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Crta proračuna. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Pretpostavit ćemo.2. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. Tablica 9. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. kao i u prethodnom slučaju.4. nedostupne potrošnje.

4. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . Limite potrošačevog izbora. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. pri tome. ali ne i na crti proračuna. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. 64 .

Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina.2 . 5 = 0 i 4. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. naravno. Pomoću nje smo. Vrijedi. 65 . Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5.2 . U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . međutim.2. Npr. mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . i obrnuto. ponovimo to. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna.4. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje.nezavisna varijabla). pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača.. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Kb = 10 . odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. 0 = 10 Kb = 10 .1.

72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . 66 .2 Ka . Kb = 12 -2 .4. . Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. 0 = 12 Kb = 12 -2 . 6 = 0 Slika 24. Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. 1 = 10 Kb = 12 -2 .

nove granice potrošnje. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. a i pokazati. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. b = = .1 Ka. a dohodak 60. područja potrošnje. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2. Utvrdimo. pomoću jednadžbe proračuna. uz ostale neizmjenjene uvjete.2. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    .4. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. omogućava osvajanje novog. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . 4. naravno. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Ustvrdit ćemo. Prema tomu. 67 . Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. i obrnuto. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . To je. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A.2. U obrnutom slučaju. prije nedostupnog. Vrijedi i vice versa. a vrijedit će. ceteris paribus.

budući da je oportunitetni trošak upola manji.0 = 10 Kb = 10 . 68 .2 = 8 Kb = 10 . vrijedi i obrnuto.4 = 6 itd. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.10 = 0 Slika 25.1 = 9 Kb = 10 . Kb = 10 . Doista. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .4.3 = 7 Kb = 10 . Kao što rekosmo.

Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. 69 . Slika 26. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.3.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. Dakle. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Dakako. Prema tomu.2. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti).

Slika 28. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.4. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. 70 . krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja.

ekstremnom. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. Ukoliko su. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. 71 . konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti.4. I obrnuto. U ovom će. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. dakle.

4. Naravno.2.1. Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne).4. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . odnosno tri i tako dalje para cipela. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. vrijedit će i obrnuto. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.3.

Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. međutim. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. određuje kut krivulje indiferencije. Kako. Naime.4. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. Slika 31. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. 73 . Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora.

Dvije stvari valja uočiti.5 1  = =  . POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. krećemo li se niz krivulju indiferencije. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). granična stopa supstitucije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra.4. raspolaže sa sve manje jedinica dobra B.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). kreće li se niz krivulju indiferencije. I drugo. 74 . a vrijedi i obrnuto. Logično je to budući da potrošač. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. pokazuje tendenciju pada. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 .

optimalni izbor potrošača.4. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). 75 . Slika 33. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.2.4.

4. Prema tomu. Kako. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. međutim. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. pak. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. Poželjnije. odnosno oportunitetni trošak. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Niže. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Prema tomu. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34.

Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. njegovog optimalnog izbora. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. ceteris paribus. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . 6 4. Slika 35.2. povećan dohodak potrošača.5. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. Pretpostavit ćemo da je. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 .4. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara.

Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Povećat će se relativna cijena. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. a sa njom i kut nove crte proračuna. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. 78 . Ovo je najčešća situacija. a time i potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B.4. Slika 36.

Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. POTROŠAČEV IZBOR 4. pak.1. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.4. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.5. nižu krivulju indiferencije. Slika 37.2.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije.2. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Improvizirajmo. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. Kada je. a na osnovu prethodnog primjera. podsjećamo. Krivulja potražnje. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. pak. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. 4. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. pokazuje zakoniti.5. kada je u pitanju potrošnja dobra B. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. Ona je. 80 .2. Naime. Zamjećujete da.4. Nasuprot tomu. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. Ona je. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. R1 (Ravnoteža 1). Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A.

Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. pretpostavimo. 81 .4. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. 40 jedinica dobra B.

4. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. ceteris paribus. Na djelu je zakon potražnje. Te su iznimke od pravila da. a niža cijena dobra. znači njegovu veću potraživanu količinu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. 82 . ceteris paribus. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva.

Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .2. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. primjerice. Dakle. POTROŠAČEV IZBOR 4. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ostaje ista. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. dakle. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 .Granična korisnost dobra B . Ukupna korisnost. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. te da daju identične rezultate. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .6. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . ∆ Ka . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A . ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je .4.

∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . POTROŠAČEV IZBOR . postoji čvrsta veza između ovih teorija. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. Negativni predznak (Očigledno. Potrebito je.4. jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . Prema tomu. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. međutim. nešto mlađa. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti).Granična korisnost dobra B . dokazati da će teorija granične korisnosti i.

Gossenovog zakona. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. 85 .4. Dapače. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.

.

98. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. 34 87 . B. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.: Počela političke ekonomije.: Economics.1.o. (reprint).o. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. 207. 33 Lorković. Parkin. str. 1990. Zagreb.. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". dakle. 1993.. netko ili neki snose rizik poslovanja. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. M. stotinu i više godina. Addison-Wesley Publishing Company.33 Ovako poduzeće definira 1889. Istovremeno. str. Netko ili neki to moraju učiniti. New York.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". godine naš ekonomist Blaž Lorković. Bez..5.

5. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. dakle. Riječ je o tzv. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Na drugoj strani. dvije prepreke. i tržišna moć (bilo monopolska. grubo rečeno. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Valja. bilo monopsonska) poznaje granice. u oba slučaja. Stopa je nataliteta. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. Život poduzeća nije nimalo lak. Cilj je. dakle. Ali. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. Ili. najveći mogući u datim uvjetima. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. Često se. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Naravno. Nimalo laka zadaća. 88 . Naše je poduzeće. profit. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. Naime. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. ukoliko ste monopsonist. ali i stopa mortaliteta. naime. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. u svakoj ekonomiji vrlo visoka.

ali ne i uvijek dostatna. Standardni. Ali. ali ne i vice versa. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. 35 Vidjeti: Parkin. Zaključimo. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma.: Economics. naime. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Addison-Wesley Publishing Company. Tehnološki neefikasna. u pravilu. New York. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa..35 Ponajprije. 89 . Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. Nekoliko je razloga tomu. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. 223-224. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. naravno. str. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita.5. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. ekonomske efikasnosti. 1990. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. M. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. cijene čimbenika proizvodnje.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

2. 5  500  Dividenda sada iznosi 25. a disažio 50%  ⋅100  . Ovo je.5. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . 5. Ukoliko. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. Pojavio se ažio (agio). PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. 5 Dividenda sada iznosi 50.2.1.5% cijena dionice jest 500. Evidentno.. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). Ako je d' 2. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 .5 = 500 .  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. dakako.2. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. zamjećujete. One su al pari.

1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. Budući iznos = 1000 . odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .1 = 1100 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . 1. 100 10   . Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . 1. 1. (1+r).21 = 1210. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . (1 + r ) 1. 1 +  = 1000 1. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.12 = 1000 . sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. gdje r = k' . (1+r)2 = 1000 .  100  Obrnemo li stvari.12 98 . Dakle. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.5. Priznat ćete. Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. prethodni je primjer bio vrlo jednostavan.21 (1 + r ) 2 1. Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica.

potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. Addison-Wesley Publishing Company. (1 + r ) n Ali. M. dakle.5.. dakle. New York.. Međutim.1) (1. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. godinu dana po kupovini dionice.. 216. Cijena dionice 45 99 ... Neka ta dividenda iznosi 10. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate...1 (1. str.1 2 3 n 1.. Dakako. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1.1) (1. Ali. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.1) (1.: Economics. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. 1990.1 = 1000 . nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. + + / : 1. a kamatna stopa 10%.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + ..

.. a nazivnik (0.. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi..1 1.1) (1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 ..1 CD – CD = 10 0..1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Dakle. Dakle. CD CD 10 = /⋅ 1.1 1. Naravno. + .1 (1. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. formula vam je poznata.. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0..1) (1. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1) jest r.1) (1.1 1.1 Prema tomu. k' r k' 100 Evidentno. No. 2 3 4 1.. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + . Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 . Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica.5.

5. granični proizvod i prosječni proizvod. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. 5. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. pak. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti.2. Neprijeporno. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. dat će ukupni proizvod. zemlja) promjenljivog karaktera. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). kapital).1. a raste veličina rada. Promjene ukupnog proizvoda. kapital. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Dakle. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr.2. Niski. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. 5. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio).

te promjenljivu veličinu rada. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada).5. također. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Tablica 10. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Prema tomu. granicu između. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. moguće i nemoguće proizvodnje.

dakle. naime. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Ili. a raste input zemlje). tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost.5. Granični proizvod Granični (dodatni. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. to je promjena.2. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Međutim.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Ukoliko se. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . 5. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. Tehnološka efikasnost znači.

te izračunajmo granični proizvod rada. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.5.3. 104 .2. Tablica 11.

taj rast. s tim u svezi. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Uzrok je tomu početni rast. 105 . biva sve sporiji i sporiji. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada).6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda.25 3. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). nakon početnog ubrzavanja (progresije). uspješno dopuniti prethodni komentar. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. Možda će sljedeća slika.5. Međutim. Kada granični proizvod raste raste i prosječni.

2. Upravo stoga. ova posljednja raste. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način.4. granični proizvod rada raste.5. povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. Uopće. kao i u našem primjeru. 5. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. Istovremeno. Naime. a vrijedi i vice versa. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41.

međutim. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda.3.zakonom opadajućih prinosa. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. 107 . svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. 5. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). Daljnji. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). granični trošak i prosječni trošak. sve sporiji i sporiji. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. 5. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.3. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje.5.1. Kao što ranije. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. međutim. prije ili kasnije. uz fiksne veličine ostalih inputa. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Dakle. ceteris paribus. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. Što se. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . analizirajući potrošačev izbor. ali je taj rast.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

Prema tomu. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Slika 44.5. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. također. ako hoćete. Usredotočimo se. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Vrijedi. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Naime.2. dakle. međutim. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje.4. postaje varijabilan. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 .

Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. ukoliko. dakle. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. Ukoliko je riječ o stalnim. konstantnim prinosima razmjera. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje.5. 116 . stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. prosječni će ukupni trošak opadati. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. Slika 45.

a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. 117 . Cijena jedinice rada neka iznosi 20. prikazat ćemo na grafički način.1. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. slika 46). 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Optimalni izbor proizvođača.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.

6.1. 6.1. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje. Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.

UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Provjerimo: K = 12 .2 ⋅ 6 = 0. input će kapitala biti jednak nuli.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.2 R . Na taj način odredismo točku a crte izotroška. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak. Ukoliko input rada iznosi šest. 119 . Ukoliko je input rada jednak nuli. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 .

Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Odredimo. sukladno našoj tvrdnji.1.2. a vrijedi i obrnuto. iznosi 20 novčanih jedinica. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  . jest relativna Ck cijena inputa.6. Neka ona. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . dakle. mora biti razmjerno. upola manji. u novim uvjetima. kao i cijena rada. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . koji nalazimo u jednadžbi izotroška. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. Kut crte izotroška.

3. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Prema tomu. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. naravno. i vice versa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. 6. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. a vrijedi. kako rekosmo. u našem će slučaju (Cr=20.1. Ck=10) izgledati ovako: 121 .6. Karta izotroškova. Prema tomu. nepotpuna. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake.

2. 6. odnosno tehnika proizvodnje.6. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . IZOKVANTA . Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. 122 . Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.

6. Dakle. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Slika 49. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). s tim u svezi. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. eventualno smanjenje inputa kapitala i.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17.

6.. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. 2.2. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. npr. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda.1. 124 . a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu.

Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.2.2. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. a vrijedi i obrnuto. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Ponajprije. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. 6. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . Drugo.6. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. Dakle. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom.

Slika 51. Tablica 18. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak.3.6. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. 6. a veća. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. budući da znači veći angažman inputa. dakako. veći ukupni proizvod.

Isti će. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Prema  ∆R  tomu. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). međutim. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   . izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Naime. međutim. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Slika 52. ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Što je.

∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. Zanemarimo li negativni predznak.6.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. npr. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Prema tomu. Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala. 128 . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.

49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa.

uz neizmijenjene veličine ostalih. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. a na drugoj. vladaju potrošnjom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 130 . Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. nužno obara njegov granični proizvod). Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. dakle. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. odnosno proizvodnjom. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Minimaliziranje ukupnog troška.6. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Proizvođač. proizvodnoj. Zamjetna je. pak.

Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. monopol. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. tj. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. monopolističku konkurenciju i oligopol. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. TRŽIŠTE DOBARA 7. jednostavnosti radi.1. 50 Pojam dobra. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. 7. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . b) postojanje velikog broja kupaca. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. Naime.7.

Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Naime. tržišnoj. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. cijeni. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Kada je cijena zadana veličina. preuzimaju. nemajući drugog izbora. Ponajprije. Naime. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Drugo. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. prikazati na sljedeći način: 132 . Bio bi to samoubilački korak budući da bi. Horizont savršenog konkurenta moguće je. sasvim sigurno. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. prihvaćaju. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. "od šume ne vidite drvo". neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta.7. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. tržišnu cijenu. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. dakle. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. a savršeni konkurenti je.

podsjećamo. prema tomu.7. dakle. To je. dakle. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta. Moguće ga je. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. Ukupni. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. Umnožak je to. 7.1. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. utržene količine dobra i njegove cijene.1. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. Ukupni prihod. promjena. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 .

Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. cijenu određuje i nameće tržište). Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. i to u svim tržišnim strukturama. Dakle.7. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. Proizlazi da je prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. 134 . jednak cijeni dobra.

TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit. 135 . Međutim. pa i savršenog konkurenta.2.1. postoji druga opcija. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. maksimalizirati profit .7. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća.

ukupni trošak i profit Tablica 19. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit. Ukupni prihod. nakon druge prijelomne točke. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. 40 jedinica dobra. dakako.1.7. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. Prijelomna točka (break even point). 136 . očigledno.2.1. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli. ali ni gubitak. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. Gubitak se. TRŽIŠTE DOBARA 7. bio zamijenjen gubitkom.

Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.2. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. naime.1.granični prihod. 137 . veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . Dodatni je prihod.2.7. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. veća od graničnog troška. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. Granični prihod. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. 7. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Naime.

TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak .7. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Naime. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. odnos 138 . postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. Dakako da ne. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Ispitajmo njegovu djelotvornost. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. dakle. Tablica 20. Dakle. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40.

Slika 56. 139 . istovremeno. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i.7. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita.

5 9.625 10.75 9.64 Slika 57.5 9.7. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.92 13. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21. 140 .5 11. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.

prosječni profit je.625.Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. iznosi 9.3. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.1. prag rentabilnosti).5).375. Optimalna razina proizvodnje. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Prosječni profit = Prosječni prihod .375 ⋅ 40 = 95 7. 141 . u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9.7. kao što gornja slika pokazuje. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). prosječni profit jednak je 2. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka.

Zamjećujete. Optimalni output sada iznosi 30. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 142 . svaki output. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. vodi poduzeće u gubitak. na sreću. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Ne postoji profit ali. niti gubitak. veći ili manji od optimalnog.7.

Slika 59. savršeni će konkurent. realizirati gubitak. TRŽIŠTE DOBARA 7.5. pri svim veličinama svog outputa.1. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.4.7.

Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak .5. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.7. nije moguće izbjeći. Naime.25 ⋅ 20 = 25 7.1. savršenom konkurentu. prosječni je gubitak.5). Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . proizvodili ili ne. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. Našemu je poduzeću. međutim.75 . Naime. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. makar i privremenog. TRŽIŠTE DOBARA Međutim. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.5 = 1. Moguće je da čudno zvuči. prekidanja proizvodnje. Fiksni trošak. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. iz navedenog primjera. a to pokazuje i gornja slika. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. dakle.8.

TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.5 13. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.5 = 8. 25 = 25 Tablica 22.5* 8.7. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . naravno. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška. Prema tomu.4 8. To će se.67 9 10 11. 25 145 .5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .

veseliti se pobjedi svoga kluba. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene).6. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Dakako.1. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). u kratkom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. 7. i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Ništa drugo vam i ne preostaje. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. Fiksni trošak se.7. Naime. 146 . fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Stoga. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. može smatrati potopljenim troškom. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. imate li sreće. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi.7.1. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. 7.

savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. točka a na krivulji graničnog troška može. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. u ovoj situaciji. 147 . dakle. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Nije.7. Naime. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. proizvodio ili ne.

dakle.8.7. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. U tome će slučaju prosječni prihod. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Izlazak slijedi. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. 7.1.

Slika 62. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7.7. Cijena Ponuda. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.1. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .9. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška.

te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Naime. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj.7. u dugom vremenskom razdoblju. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. Drugim riječima. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. profit (pozitivna razlika 150 . a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Njihova će pojava. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. dakle. Međutim.

Normalni profit postoji. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. dakle. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Dakako. Slike 64.7. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Odgovor je jednostavan: normalni profit. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . dakle.

Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. Konačno. Prema tomu. mogli ste se zaposliti i. pretpostavimo nadalje. realizirati odgovarajuću plaću. Vi ste. kao diplomirani ekonomist. TRŽIŠTE DOBARA trošak.7. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. U svakodnevnom životu. umjesto u vlastito poduzeće. dakako. Vi vodite vaše poduzeće. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. Dakle. propuštena plaća. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Ponajprije. Nadalje. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. novčana ste sredstva. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak.

Kada je. 153 . valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). vrjednijeg dobra. Potrebito je. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. postoji alokacijska efikasnost.7. Na kraju. te postoji alokacijska efikasnost. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Koristiti kapacitet znači.PUT). cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Dugoročno. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. dakle. naime. društveni interes to nalaže. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. Resurse nije potrebito realocirati.

Ono je. Međutim. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. izaziva pad prosječnog ukupnog troška.2. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol.7. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. u takvom slučaju. Povećavanje outputa. 154 . vode itd. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. električne energije. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. licence. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Druga je monopol. TRŽIŠTE DOBARA 7. na ovaj ili onaj način.1. sposobno. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je.2. MONOPOL 7. patenti). znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. dakle.

54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. njome upravlja zakon potražnje. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. posjeduje tržišnu moć. "pravi" cijenu. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. povlaštenom položaju. ipak. TRŽIŠTE DOBARA 7.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. i obrnuto. Ukupni. manipulirajući vlastitim outputom. Naime. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. Zbog čega je to tako? Monopol. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Dakako. Monopol je "price maker". naravno.2.2. Za razliku od savršenog konkurenta . Ukoliko zahtijeva nižu cijenu.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. određivati cijenu dobra. odnosno cijene dobra. Naime. Vrijedi. On je u stanju. potraživana će količina dobara biti veća. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. 155 . Zbog toga se granični prihod monopola .7. dakle. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. odnosno njegovom veličinom. Pri tome. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. postoje neka ograničenja. zahvaljujući svom posebnom.

odnosno 0 < Ec < 1. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada.7. on je maksimalan. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. a Ec = 1. Tablica 23. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7. 157 .

kojim slučajem. 158 . monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. dakle. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. Ukoliko.7. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. koji. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66.

2. TRŽIŠTE DOBARA 7. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.1. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge.2.3.7. Ukupni prihod.3. Tablica 24. Maksimaliziranje profita 7. Neprijeporno. 159 . ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.

granični trošak i profit Output koji. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. Ukupni prihod. u danim uvjetima. Pravilo koje smo otkrili. 160 . Naime.2. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška. vrijedi i u uvjetima monopola.2. Granični prihod. analizirajući savršenu konkurenciju.3. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak.7. Monopol će.

Tablica 26.67 161 . Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. Tablica 25.33 6. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. 3 jedinice dobra. naravno. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).7. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.5 7 7. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku.

Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. tri jedinice dobra. a prosječni ukupni trošak 6.7. outputu cijena dobra iznosi 9. Pri tom. Naime. 162 . Međutim. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68.33. već spomenute. Prosječni profit (prosječni prihod . povlašteni.67. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita.67 ⋅ 3) iznosi 8. To su. a maksimalni (ekonomski) profit (2. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. a mogu ga gurnuti i u gubitak. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.

Slika 69. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. pri optimalnom outputu.2. veći ili manji od optimalnog K. 163 . Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja.4. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. Lošoj reputaciji monopola. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit.7. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. između ostalog. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Ali. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. vodi monopol u gubitak. za razliku od savršene konkurencije.

prekinuti proizvodnju.2. ukoliko je. baš kao i savršeni konkurent. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će. TRŽIŠTE DOBARA 7. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). makar i privremeno.7. Slika 70. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 164 . Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak.5. dakle.

zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. u različitim tržišnim situacijama. krivulja ponude (bilo individualne. Viša cijena.2. str. TRŽIŠTE DOBARA 7. pri tome. Monopolova krivulja ponude ne postoji.6. Slika 71. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. granični trošak. Međutim. E. ceteris paribus.. Dakako. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Podsjetimo.W. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška.7.: Microeconomics. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. znači veću ponuđenu količinu. Norton & Company. Inc. Vrijedi i obrnuto. 165 . ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield.55 Cijena . kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Monopol. 266. New York 1991. W.

Ovo njegovo nastojanje ne implicira. On. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. 7. mora posjedovati monopolsku. 166 . odnosno tržišnu moć. mada to posebno ne naglasismo. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. značiti najrazličitije ponuđene količine. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. biti u uvjetima savršene konkurencije. Monopol i diskriminacija cijena Do sada.7. može prakticirati diskriminaciju cijena. jedna te ista cijena može. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. međutim. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika.7. kada je riječ o monopolu. Proizvođač. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. 2. Naime. međutim. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra.2. naravno. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. Dakako. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Monopol.

1. prosječni prihod Granični prihod K 167 . Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. odnosno usluge. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. Ali.7. 7. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. Slika 72.7. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Prema tomu.2.

Monopol. 168 . a ne i na sve prethodne jedinice. Slika 73. Ali. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. proizvodi output K.7. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Na taj. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. način maksimalizira svoj profit. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Stoga. poznati nam. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja .

Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. b) Moguće ironično. alokacijski efikasnim outputom. Ne zaboravimo. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. te outpute koje odbacuje monopol. 7. ali i većim. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. ali povećanje profita. ponajprije. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre".7. prije svega. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Pretpostavit ćemo da je. Sada svi kupci. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. osim posljednjeg.2. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. znači proizvodnju većeg.8. Ali. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . odnosno savršena konkurencija.

te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti.7. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Međutim. Nije teško zaključiti da: 1. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Slika 74. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4.

aktivnosti koja. Zaštićeno od konkurencije. pak. Ekonomije cilja se. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Međutim. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Naime. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. evidentno. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. to nije sve. izaziva dodatne troškove. u određenim slučajevima. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. poznata nam ekonomija razmjera. mogu monopolski output. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. učiniti većim od onog konkurencijskog. dakako. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. "rent seeking behavior". TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). a zbog zaštićenosti od konkurencije.7. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). 171 . a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Razlozi za to vjerojatno postoje. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. Ali. ali i ekonomije cilja (economies of scope). Monopol. većeg outputa jest X neefikasnost. Doista. Riječ je o traganju za rentom.

Sve to. proizvodnja bijele tehnike. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. 172 .) obara prosječni ukupni trošak. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. itd. u nekim slučajevima. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. zamjećujete. Prema tomu.7. monopol igra pozitivnu ulogu. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. Slika 75. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. Ali. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. a monopolski output veći od konkurencijskog.

tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. 7. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Nesavršena. Stvarna su tržišta. bez ikakvih ograničenja. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. Drugo. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro.3. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. 173 . monopolistička konkurencija. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. Valja dodati. baš kao savršena konkurencija. s opadajućom krivuljom potražnje. ne identično dobro. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. TRŽIŠTE DOBARA 7.3. baš kao i monopol. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. radi se o oligopolu.1. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. ponajprije. dakako. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. dakle. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. U drugom slučaju. konkurenti.7. U prvom. Novi se. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. dakle.

3.7. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. 174 . Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. 7. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.1. dakle. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. Slika 76. On. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata.1.

ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. Naime.2. nove konkurente. sasvim sigurno. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Prema tomu.7.3. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. međutim. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Budući da je prosječni prihod. Ekonomski profit se smanjuje.1. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. 7. Ova je idilična situacija. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Slika 77. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju.

Monopol i monopolistička konkurencija. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. Nadalje. dakle.7. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. Ali. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Nadalje. istovremeno. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . znači pojavu suvišnog.3. naime.minimalni prosječni ukupni trošak. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. razlike ipak postoje. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Drugim riječima.2. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Najčešće je to ekonomija razmjera. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. neiskorištenog kapaciteta. Kapacitet je. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. međutim. i dobrim supstitutima. 7. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Brojni su uzroci formiranja oligopola. Uopće. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak.

prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. Monopol "pravi".3. itd. Ono određuje i mijenja cijenu. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata.1. također. a ostali ga u tome slijede. ali i za suradnju. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. 7. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Međutim. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. Ovdje ima mjesta i za sukob.7. određuje cijenu. najčešće ono najveće. Problem međusobne ovisnosti. vodstvo u cijenama. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. patenata. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. preuzme vodstvo u cijenama. Manja poduzeća. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. On je "price searcher". situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu.2. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Očigledno. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. Prvi je tzv. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. dominantno poduzeće. s tim u svezi. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. Ovakvi su 177 . On je "price maker".

Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost.7. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Slika 78. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. najčešće. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Ne samo zbog toga što ih. povećavajući output iznad dogovorene kvote. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. 178 . Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. prestanak sporazuma. veličina outputa. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena.

7. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. Prilično složena situacija budući da A. i B." Zatvorenici. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. A.B. 7. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti.2.3.3. Tijekom istrage ustanovi se da su A. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.B. Teorija igara može se. poštujući pravila igre. a tvoj partner to odbije učiniti. Istražitelj stoga smjesti A. dakako. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema.1. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. budući da je odbio priznati. vjerojatno. osuđeni samo za posljednju provalu. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. nema. Čvrstih dokaza.A. međutim. a partnera. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. dakle. Zatvorenikova dilema Igra se. čeka zatvorska kazna od osam godina. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci.2. budu uhićeni prilikom pokušaja provale.2. pretpostavljate.A. odvija u prilično neugodnom ambijentu. U tom smislu svaki igrač.A. i B. zbog nedostatka dokaza. ne mogu komunicirati i.2.B.A. 179 . nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. i B. TRŽIŠTE DOBARA 7. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Svaka igra. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.B. i B.

B. B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. konačni rezultat.B. strategije Priznati Priznati A.A. neprijeporno. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika.B.A. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. matematičar. 8 god. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. meni se isplati priznati. 180 .B. A. I njemu se isplati priznati.B. strategije Ne priznati Ne priznati B. s punih osam godina. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža. prizna.B.A. Prema tomu. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.A. prizna tada. i B.A. B. u svakom slučaju. Oba zatvorenika priznaju 2. Na koji način razmišlja zatvorenik A. ne prizna. Nash. odnosno strategije. 2 god. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre.B. ne prizna.A. a B. vodeći računa isključivo o 56 John F. prizna.? Ukoliko B. B.B. B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. A. B. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B.A. Ukoliko. A. A. B. Svaki je od igrača odigrao igru.B.B. bez obzira što učinio drugi zatvorenik..7.A. 2 god. 4 god. A. 8 god. 1 god. A. pak.A. Dakle. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1.B. 4 god.B. 1 god. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača.B. ne prizna 4.

ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. str. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. M. Oba poduzeća varaju 3. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada.3. New York 1990. Poduzeće A ne vara. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. kao i u zatvorenikovoj dilemi. veći ekonomski profit. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga).7. poduzeće B vara. Naime. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. Ali. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. ne varati. Inc. dakle.2. na račun konkurenta.: Economics. Moguće su . Poduzeće A vara.. varati) i pridržavati se sporazuma. sljedeće četiri situacije: 1. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. 7.2. Ali.2.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća.. 357. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. poduzeća B ne vara 4. dakle. grubo rečeno. I ovdje su. Oba poduzeća ne varaju 2. Addison-Wesley Publishing Company. u pitanju dva igrača koji. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. 181 . mogu birati između dvije moguće strategije.

182 . dakako. naime. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. imaju dovoljno. Izigravaju li. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Pokušajmo je otkriti. varati. Svaki "niski udarac".7. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. ukoliko poduzeće B ne vara. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. I konačno. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Poduzeću A se isplati. poduzeću B gubitak od dva milijuna. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. I opet. tu doista nema dileme. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. A naša ga poduzeća. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Dominantna strategijska. vremena da bi se profilirao. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. pak. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. I njegova najbolja strategija je varati. mora varati. Zajedničkom interesu treba. istovremeno. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. na sreću ili nesreću. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit.

Oxford University Press. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. Od vas se.7. New York. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati.58 Ukoliko. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen.1. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. T. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. primjerice. Prema tomu. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. međutim. Uopće. 1960. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. dakle. 7. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom.4. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža.4. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji.: The Strategy of Conflict. 183 . Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. Jedna je od njih.

Tablica 27. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da.PUT Cijena>Gran. trošak Ekonomski profit Cijena >min. oligopol. 90% npr. PUT Cijena=Gran. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.7. na koncizan način.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. PUT Cijena>Gran. trošak Monopolski profit Cijena>min. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. monopolistička konkurencija. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. Sljedeća će tablica pokušati. trošak Normalni profit Cijena> min. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta.) vrijednosti ukupne prodaje.PUT Cijena>Gran. pružiti potrebitu informaciju. slobodan ili otežan ulaz u granu itd.4.2. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. 7. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.

najniži trošak i cijenu. Kada je prirodni monopol u pitanju. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Naime. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. konkurencije jest idealan. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . iste zapremine motora i iste boje. a potrošači će. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. Ili. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje.7. istoga kroja i iste boje. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. oligopol ili monopolistička konkurencija. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. Ali. Ali. Prema tomu.

.

Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. zgrade. Kapital. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. novčana sredstva. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara.1. alati. To su rad. ali i zalihe gotovih proizvoda. dakle. najrazličitiji uređaji i oprema. odnosno čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. rudna bogatstva. zemlja i poduzetništvo. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik. kapital. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. poluproizvoda i sirovina čine kapital. vode itd. Dakle. Valja. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. preuzima rizik 187 . ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. Poduzetnik. dakle. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. naime. ne znači novac.8. strojevi.

odlučnim. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. Ali. Tržište. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. Riječ je o samosvojnim. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. dakle. prije svega. 8. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. Vlasnik rada ostvaruje plaću. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. pak. a poduzeća ih kupuju. u prvi mah. odnosno proces njihove proizvodnje. naravno. Poduzetnik. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. naravno.2. dakle. 188 . Poduzetnici su. Renta. Domaćinstva. nije za bojažljive i nesklone riziku. a vlasnik zemlje rentu. vlasnik kapitala kamatu. onaj ekonomski. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada.8. Vrijedi. naravno.

Dohodak = C ⋅ K. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto.8. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Vrijedi i obrnuto. Slika 79. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Prema tomu. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. 189 . Vrijedi i obrnuto.

Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. 190 . za razliku od transferne zarade. U pravilu. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. To je onaj dio dohotka koji. Slika 80. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. Ekonomska je renta. kako se to zna reći.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Vrijedi i obrnuto. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. Ili. "kruh nad pogačom". Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična.

Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. njegova ponuda savršeno neelastična. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. a vrijedi i obrnuto. Slika 81. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična.8. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. 191 . Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. dakle. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). kada je. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente.

Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. 192 .3. naime. Zapitajmo se. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. kapital ili zemlja) izvedena. 8.8. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. Poduzeća. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. potražuju čimbenike proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. derivirana potražnja. međutim.

granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. Prema tomu. Naime. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. jednostavno. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. 193 . granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. ∆ Čimbenik Ili. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. a ostali su inputi fiksnog karaktera.8. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . Ukoliko povećavate inpute rada. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod .

∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. jednostavno. po logici stvari. 194 . granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa. jednak cijeni inputa.

profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Optimalna. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.3.1.8. pak. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Količina zaposlenog inputa će se.

8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Prema tomu. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom.

Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada.savršeni konkurent. Podsjećamo. Naime. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Međutim. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. uvjetima savršene konkurencije. Međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. U ovim naročitim uvjetima. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Tržište je outputa savršeno konkurentno.8.

Slika 83.ima određenu tržišnu moć. međutim. 8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Monopson Razmotrimo.kupac inputa .kupac inputa .u stanju utjecati na cijenu inputa. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.2.3. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Poduzeće.8. međutim. 198 . Ukoliko poduzeće . Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.

Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac.8. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. međutim. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Tablica 29. a cijena rada 15. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Međutim. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. iste veličine. naravno. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Prema tomu.monopsonist. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Uostalom. Granični se trošak rada. krivulja ponude rada jest 199 . Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20.

Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Slika 84.8. 200 . Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada.

201 . slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. dakle. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. međutim. Dakle.8. Ovakvo ponašanje ne znači. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. postojanje krivulje potražnje. ne znači. Naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. I konačno. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda.

Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak. 8.4. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Prema tomu.1.8. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA . Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.4. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Ne postoji krivulja potražnje za radom. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije.

Ukoliko je dotični input rad. = Granični trošak.4. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. granični prihod proizvoda rada se.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Dakle. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.2. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. 203 . isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada.

.

dva. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. rast ponuđene količine rada. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. 60 Vidjeti: Parkin. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje.. New York. Inc.1. Međutim. 9. kada je u pitanju ponuđena količina rada. Dakle. Vrijedi i obrnuto. a one se tiču.: Economics. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60.9. 205 . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. Addison-Wesley Publishing Company. prije svega. suprotna. međutim. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada. str.1. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja.1.. ponude rada. kako ranije rekosmo. ponuda rada ne postoji. izazvati pad ponuđene količine rada. i na tržištu čimbenika proizvodnje. 391. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. Daljnji rast cijene rada može. M. 1990. u pravilu i u prvi mah. Rast cijene rada izaziva.

pri relativno visokim cijenama rada. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. Upravo stoga. Ponuđena količina rada raste. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. To je bit učinka supstitucije. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. ceteris paribus. obrazovanje). te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. rekreacija. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. rast dohotka potrošača. Uporni rast cijene rada. povećava potražnju za normalnim dobrima.prodajom rada. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Ali. Iz tih razloga. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. 206 .jest normalno dobro.9. ponuđena količina rada opada. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. Prisjetimo se. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno.

9. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. utjecati na cijenu rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. 9. Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Pojedina se poduzeća . sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. 207 .kupci rada -. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. međutim.1. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika.

Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. ceteris paribus. 208 .9. raste. u tom slučaju.savršena konkurencija 9. Ukoliko se. dakako. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.1. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. Podsjećamo. Vrijedi i obrnuto. a s njim i granični prihod proizvoda rada. Raste li cijena dobra ili usluge.2. granični prihod proizvoda rada. i granični prihod poduzeća. a sa njime. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. Vrijedi i obrnuto. a) Poduzeće kupac .savršeni konkurent b) Tržište rada . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. uz ostale neizmijenjene uvjete. Raste.1.

te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. 209 . Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. uz ostale neizmijenjene uvjete. Rastu li plaće na nekim tržištima rada. Ponuda se rada smanjuje.2. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. raste i ponuda rada.9. Vrijedi i obrnuto. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. raste li radna snaga. Vrijedi i obrnuto. 9. Dakle. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage.2.1.

9.“62 Jednostavno rečeno... ceteris paribus. 203. te nastojeći povećati cijenu rada. Smanjenje će ponude rada izazvati. str. R.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd. Sindikati. M.9. H. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. New York. 1989. Međutim. Primjerice. 210 . To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada..: Introduction to Economic Principles.H.3. 62 Mabry. povećanje cijene rada. Ulbrich..1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. te stoga i manji broj članova sindikata. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. s tim u svezi.. McGraw-Hill Book Company. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. veća plaća znači i manji broj zaposlenih.

TRŽIŠTE KAPITALA 9. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala.1. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. 9.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. 63 211 ..9.2. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. pretpostavimo. godinu dana) i. itd. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). podizanje radnog morala. postoji i druga opcija .2. osim troškova leasinga. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. drugih troškova. nemate. To ukratko.

Neprijeporno. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .9.

donose kamatu od 10% godišnje. jednostavnosti radi. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala.9. životni vijek svakog od njih neograničen. Investirate 213 . Što. budući da ste ih uložili u banku. u ovoj novoj situaciji. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. međutim. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. Kako. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%.

Tablica 31. kada je u pitanju kupovina kapitala. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .  1200  U oba slučaja. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope.3%.9.3% 6. budući da je tržišna kamatna stopa 10%.3% 26. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.7% 20% 13. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će.

Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. te ste ih prisiljeni posuditi.2. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. 9. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.9. Slika 91.2. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. Posuditi 215 .

u pravilu. u tom slučaju. dakle. dakle. a ne odgođena zadovoljstva. koji čekaju. Kada. za odgođenu potrošnju. Slika 92. Upravo stoga. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. moraju biti nagrađeni. upravo ovo čekanje. granična efikasnost kapitala > k'. zaobilaznu. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. Kamata je nagrada za čekanje. 216 . koji.3. Uopće. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'.9.2. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. odnosno štednja omogućuje tzv. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. štede. posrednu proizvodnju. 9. Posuditi više znači opet. Prema tomu. Ponuda zajmova Potrošači. Međutim.

Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. životna dob i. 217 . Ukoliko. Slika 93. pretpostavimo. kamatna stopa. veću proizvodnju potrošnih dobara. snažnoj savršenoj konkurenciji.9. očekivani dohodak. na ovaj posredni način. dakako. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu .4. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. Proizvedeni kapital omogućuje. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova.2. ceteris paribus.

u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. Ponajprije. itd.3. dakako.. ona je imobilna i. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. 218 . Slike 94. drugo. ugljena itd. zaliha nafte. Kao što svaka općina. potencijalni dužnik. njezina je količina ograničena. županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. 9. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope.9.

Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba.. željenu količinu zemlje uz postojeću. moći zakupiti potrebitu.će.3. 219 .3.9. tržištem određenu rentu.2. dakle.) ostaje ista. 9. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Zakupac se. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.potencijalni zakupac .1. npr. Slika 95. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. zbog istog razloga. budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična.9. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je. određuje visinu rente. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . ekonomska renta.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. 3. 1. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira.10. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. Stvarno. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. 221 . 2. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. Usredotočimo se. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. 10. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. Država realocira resurse. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju.1. Država obavlja preraspodjelu dohotka. 4. u ovom trenutku.

Nasuprot tomu. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe.10.1. čisto javno dobro (npr. 10. Primjer takvih dobara su ceste. "free rider" problem . pojava eksternalija 3. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. parkovi i slično. svjetionici itd. miješana ili polujavna dobra. isključivo pravo njegove potrošnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. pojava monopola. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. Ukratko. sustav nacionalne obrane. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. na raspolaganju svima. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. konačno. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. posredstvom tržišta izvedenoj. jednom proizvedeno.1. ceteris paribus. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv.problem slobodnog jahača. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. parkirališta. proizvodnji. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. 222 .

kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Isplati se. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Zapravo. u boljem slučaju. i novčana sredstva. pa. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. besplatno koristiti javna dobra. te pokušava osigurati.1.10. da je broj onih koji će se angažirati. alokacijsku efikasnost. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. prema tomu. Ili.1.1. dakle. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Graničnu korist moguće je. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Zbog toga država igra ulogu realokatora. koristi javno dobro. "free rider" je osoba koja besplatno. Tržište. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. ∆ Količina 223 . Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. dakle. pak. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. Prema tomu. 10. Dogodi li se suprotno. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra.

Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.2.1.A Ukupna korist .1. Količina javnog dobra Ukupna korist . raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Tablica 32. Zamjećujete. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.A Granična korist . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.10. 10. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .osoba A i osoba B.B Granična korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.

5 3 3. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.5 4 4.10.5 1 1.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 2 2.

10. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Tablica 33. Međutim. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. 226 . na ovu optimalnu razinu proizvodnje. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97.

10. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška.10. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. dakle.1.2. Primjeri eksternog troška. 227 . negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. prosuti trošak. Eksterni trošak. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

na primjeru zamišljene ekonomije. Država. Ukoliko. Ukratko. osim visokokvalificiranog rada. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. vrijedi i obrnuto. preuzima. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena).10. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno.2. nejednaka je i raspodjela dohotka. To. 235 . 10. dakako. realizirat ćete i relevantni dohodak. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. vrijedi za raspodjelu bogatstva. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. dakle.2. bogatstvo ono što posjedujete. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. te cijenama čimbenika proizvodnje. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. Bogatstvo. Ovakvo rješenje. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. kao kompromisno rješenje. 10. u još većoj mjeri. Nažalost. dohodak je ono što zaradite. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. između ostalog. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. ovise o količini inputa kojima raspolažu.1. proizvedena količina je KR.

Kumulativno. 40% obitelji realizira 15% dohotka. dakle. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. 236 . a to su one s najnižim dohocima. Prva petina obitelji.10. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. realiziraju 5% ukupnog dohotka. dakle. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Druga petina. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Ljudi 237 . 40% obitelji 40% dohotka itd. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. Dakle.10. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. također. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Obrazovanje.

raspravlja o raspodjeli dohotka. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. makar i na sažeti način. P. pa čak i sreća. Oporezujući visoke dohotke. 2000... 343. str. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. Zagreb. 10. 1985.. granica siromaštva..2. J. Ukoliko se. npr. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. W. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. Dyal. "Mate". država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele.A.. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja.. a nije jednaka niti raspodjela šansi. Karatjas.. New York. N.10.A. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. Tako je.: Ekonomija.: Basic Economics. 238 . Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. str.D. Macmillan Publishing Company. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. 71 72 Samuelson. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija. 362. Nordhaus. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki.2. godini. nije moguće zaobići problem siromaštva.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). 239 . Dakle. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. Slika 103.10.

.

A.. INFLACIJA Inflacija (lat. Naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . New York. itd. odnosno stopa ekonomskog rasta. Macmillan Publishing Company.. Karatjas. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. 11. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. stopa inflacije. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili.: Basic Economics.1. 241 . N. Makroekonomika. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. J. razina cijena miruje. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73.ekonomiju u cjelini.naduti. inflare . vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". 1985. određivanje veličine outputa pojedinih dobara. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. određivanje cijena inputa. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. stopa nezaposlenosti.11.. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. 176. str. jednostavno. proučava posebni ekonomski entitet . međutim. 73 Dyal.potrošača i poduzeća.

Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. 1989... odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto.: Introduction to Economic Principles. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. a a.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. 242 .b. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index .+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.. n označavaju pojedine artikle košare dobara.H.. McGrawHill. str. Dakako. Ulbrich.. a 0 baznu godinu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.. Inc... 293. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100. New York...11. R. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju..CPI)... H.H. 74 Vidjeti: Mabry.

243 . stopa inflacije jest postotna promjena. u odnosu na petu godinu. međutim. Prema tomu. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. iznositi 11. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. 5.11. treća je godina bazna godina. Kako. U četvrtoj godini. Godina 1. 4.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. 6.3 100 112. 2. povećanje prosječne ili opće razine cijena.5 Zamjećujete. u odnosu na baznu godinu. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35.5%.9 137. 3.5 122.5%.87%. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. u petoj 22.9% a u šestoj godini 37.

jedne godine. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod.11. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. Naime. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. međutim. novčana. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. jednostavnosti radi. Ukratko. u pravilu. Nasuprot tomu. sveobuhvatnija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . još jedna.5 − 122 . dakako. Pretpostavit ćemo. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih.87% 122 . da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. mjera inflacije.9 · 100 = 11.9 Postoji. 244 . Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100.

prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. u odnosu na baznu godinu. realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. upotrebom GNP-deflatora.24%. Gornja formula upućuje na to da je.11. odnosno stopa inflacije iznosi 18. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.24 29600 U tekućoj je godini. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.24%. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. GNP . a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118.5 1500 1900 7600 900 18000 0.24.deflator 245 .

Inflacija može. prije svega. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. stoljeća. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. međutim. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. najvažniji. reći će oni. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. te psihološkim teorijama inflacije. svakako. Međutim. primjerice.1. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje.11. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.1. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). monetarni fenomen. Novac. 246 . Mnogi će. dakako. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. odnosno količina novca u optjecaju. nije jedini uzrok inflacije ali je. David Hume i David Ricardo. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman.

tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca . i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . međutim. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. udvostručit ćete i razinu cijena.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . Q Udvostručite li količinu novca. dakako. Možda će to jasnije predočiti tzv. fiksne veličine. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Vrijedi. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. U tom je slučaju.11. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne.

Kakve će posljedice. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. te kompromisne. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Prema tomu. posredstvom jednostavnog primjera. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. a time i manju brzinu novca. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. te brzina novca opada. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. znači i nižu kamatnu stopu. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine.000. u pravilu. te će rast nominalnog bruto 248 . M·v 200.000. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Naime.11. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. 11.000 . v=4. Ovo povećava brzinu novca. Ukratko. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200.000 = P·Q 200.1.1. M = 50. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).1. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo.

000 I konačno. M·v = 100. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 4 P·Q 400. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. dakle. Međutim. Doći će do izvjesnog.11. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. M·v = 100. Postoji.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.000 · 3 P·Q 300.000 · 2 P·Q 200. M·v = 100. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 249 . ne i razmjernog povećanju količine novca.

sezonsku nezaposlenost. ali i nezaposlenih radnika. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. te je. prije svega. koje. s tim u svezi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. niti kao dio radne snage. stoga. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. ne smatraju nezaposlenima a. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. NEZAPOSLENOST 11. pak. žele raditi.11. Različiti su uzroci nezaposlenosti. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. S tim u svezi. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. Međutim.2. valja spomenuti kategoriju tzv. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju.2. budući da su prestali aktivno tražiti posao.1. Nezaposlenost. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. misli na nezaposlenost rada. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. obeshrabrenih radnika. međutim. 250 . Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen.

pad agregatne potražnje i. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. koji. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. dakle. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. Ovaj tip nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. s tim u svezi. frikcijska. Sve osobe koje. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. Naime. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. ali ne i odgovarajuća ponuda. Dok frikcijska. turističkih radnika.) čine sezonsku nezaposlenost. a povećati potražnju za drugima. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. međutim. ne treba posebice zabrinjavati. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. tzv. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. građevinskih radnika itd. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Potražnja postoji. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. dakle. ciklička nezaposlenost. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. nažalost. 251 .11. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad.

pri datoj kamatnoj stopi. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. AddisonWesley Publishing Company. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost.). Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. 1990. smanjivanje vrijednosti tzv. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. međutim. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. Ukratko. M.11. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. ljudskog kapitala 76. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina.: Economics. odnosno prirodne stope nezaposlenosti.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. itd. Vidjeti: Parkin. riječ je o punoj zaposlenosti. New York. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. u tom slučaju. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. a stopa nezaposlenosti se. kriminala. 252 .pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Osim one neposredne .

naime. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. ustvrditi kako izravni. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Obrnuto. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće.W. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. međutim. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti.2. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.2. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Proizlazi. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Dakako. Suvremena će ekonomska pozicija. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. vrijedi i obrnuto. 253 .11. Slika 104. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije.

stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). a vrijedi i obrnuto. odnosno postoji puna zaposlenost. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. stopa inflacije manja od očekivane (2%). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. u kratkom vremenskom razdoblju. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). Nasuprot tomu. Ponovimo. pak.11. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Ukoliko je stopa inflacije. U dugom vremenskom razdoblju. Ukoliko je. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). prirodnoj stopi 254 . jednaka očekivanoj. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena.

3. kao inputi. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. 11. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. Slika 106. dvostrukog računanja. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. najčešće tijekom jedne godine. dakle. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač.11. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. koje se.

Upravo stoga. dakako. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost..11. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. bilježi tendenciju rasta. Bruto nacionalni proizvod se. 256 .+ Kn · Cn Dakako. Realni bruto nacionalni proizvod. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. ovisi o fazi poslovnog ciklusa.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. .godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. Ona.. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. koje. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. dakle. Realni bruto nacionalni proizvod. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. znači ekonomski rast. unatoč većim ili manjim oscilacijama. Realna stopa rasta u 1996. dakle. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti.Realni GNP u 1995. dakle. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. kao što znamo. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + .

značiti isti rezultat. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. Oba će pristupa. izabrali smo pristup dohotka.11. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. Obratimo pozornost na gornji kružni tok. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali.3. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope). Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. 257 .1. Odlučimo li se za donji kružni tok. Slika 107. dakako. 11. nažalost.

kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. međutim. poluproizvoda. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. najrazličitijih uređaja i opreme.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. finalnih dobara i usluga. i investicije. ceteris paribus. ekonomist.3. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. za razliku od uobičajenog poimanja. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. mlijeka. automobili itd. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . alata. Pristup trošenja Ovaj pristup. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. Dakle. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju.11.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. tako i outputa. pak.1. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. Ova. olovaka itd. hladnjaci. međutim. Smanje li se. ponovimo. 258 . i promjene zaliha i to kako inputa. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda.

Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. Dakako. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Naime. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Isključena su. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. transferna plaćanja. stoga. I konačno. funkcioniranje obrazovanja itd. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. dobit ćete neto privatne domaće investicije.11. radi se o domaćim investicijama. Riječ je i o privatnim investicijama. provedbu zakona. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. 259 . Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. amortiziranog dijela realnog kapitala. državne su investicije dio državne potrošnje. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. istrošenog. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. naime. Zamjećujete. Neto izvoz (Ex . Transferna plaćanja nisu. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. neto izvoz može biti i negativan. međutim. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im).

Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. dijelom biti potrošen (C). Tri su moguća načina njegova korištenja. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. Stoga ih. Agregatni dohodak će.2. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. prema tomu. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala.3. bit će oporezovan. renti. svakako. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. 260 .11. dakako. Neizravni porezi predstavljaju. Zapitajmo se. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. dohodak države.1. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. naime.

Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.3. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .3.Im = GNP = C + S + T.bruto nacionalnog proizvoda. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. prihode. 11. Prema tomu. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im.11. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . imovinu) poreznih obveznika.Im = S + T.1.Transferna plaćanja). C + I + G + EX . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. 261 .

N."79 11. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode. Stabilnu razinu vode. na drugoj ističe.2.1989. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati.GDP). neto porezima i uvozom. 262 . rast će njena razina. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. Irwin. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product .GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode.. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman.3. Inc..: Economics. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. 548. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. Boston .. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. str. Pri tome. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. D. istovremeno.11. Valja izjednačiti aktualne investicije. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a.

Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. dakle. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP .11.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. 263 . mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Dakle. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Prema tomu. On. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. o bruto privatnim domaćim investicijama. amortizirane elemente realnog kapitala. dakle. Riječ je. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). Nasuprot tomu. GNP .

ali ne i primljene dohotke.DI) preostaje samo jedan korak. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. kao što mu i ime kaže. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . primjerice. u obliku dividende. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka. o doprinosima za socijalno osiguranje. 11. 264 . te dodate nezarađene. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. PI .Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). Riječ je. Od osobnog dohotka (PI). dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. raspodijeljeni dioničarima itd.4. itd). u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. Događa se to.PI). ali ne i primljen. ali su primljeni. NI -Zarađeni. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. Istovremeno. o korporacijskim profitima koji nisu. mirovine. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. kamate na javni dug. ali primljene dohotke. u pravilu. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. valja oduzeti osobne poreze. posredstvom transfera. neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji.11. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti.

Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad.razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju .. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Slika 108. 265 . vrh. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija.. kontrakcija i dno. nije lako predvidjeti. ali ih je lako uočiti. To su ekspanzija. naravno.11.

realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti.80 Kada. New York. s tim u svezi. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). Nazvan prema prezimenu autora. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Jedna od važnijih. 81 Okun. A.11. Ponovimo. 266 . zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda.1. 192.: Basic Economics.. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. The Brookings Institution. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. izgubite zaposlenje tada je to depresija". U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. 11. Macmillan Publishing Company. međutim. u kontrakcijskoj fazi. jest nezaposlenost. N. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. Spomenimo. J. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa.. A. kada vi. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. 1985..: The Political Economy of Prosperity. Washington. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. Karatjas. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza.C. 1970. govorimo o dnu. Okunov zakon. čije nas promjene zanimaju. D. str.4. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. M. te postoji puna zaposlenost..

Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. dakle o kontrakciji koju. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i.2. 11. 267 . postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. pak.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. prati inflacija. pa čak i nulte. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. ne tako rijetke. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. Naime. Riječ je. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. tijekom vremena. Niske. stopu inflacije.4. iznimno. s visokim stopama inflacije. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. u odnosu na potencijalni. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. ruku pod ruku. a kontrakcija nižu. izuzetke. eventualno i negativnu. Međutim. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija.

.

kontrakcije. agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. između ostalog. GNP = C + I + G + (EX . bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo.1.Im) pri danoj razini cijena. nezaposlenosti i inflacije.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. poduzeća.1. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. Ili.1. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. 12. agregatna potraživana količina 269 . inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. država.12. Model.

Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. pak. Kao i krivulja individualne ili. mjerene GNP-deflatorom. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Višoj razini cijena. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . Naime. Slika 109.12. uslijed promjene razine cijena. izražen kao realni GNP. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca.

Obrnuto. Ukoliko razina cijena poraste. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. što depozitnog novca. Pad kupovne moći. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. smanjivanje količine realnog novca. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. što gotovog. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Dodatna će kupovna moć. Dakle. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. Ukoliko razina cijena raste. pad razine cijena znači. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. uz ostale neizmijenjene uvjete 82.12. ceteris paribus. za 25%.

Pad cijena.i njihovu veću potražnju. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. ceteris paribus. obara kupovnu moć stanovništva.12. Obrnuto. ceteris paribus. Rast cijena. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. 3. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . smanjuje količinu realnog novca i. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. Ovakva situacija znači pad izvoza. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. te rast uvoza. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. te se povećava agregatna potraživana količina. i obrnuto. jeftinijim inozemnim dobrima. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Vrijedi. 272 . s tim u svezi. te investicijsko trošenje. naime. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. dakako. Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju.zajmovnih fondova . Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. Potrošači. Rezultat su niže realne kamatne stope.

te učinkom vanjske trgovine.12. Slike 110. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. Brojni su.1. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. međutim. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .2. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. a time i agregatne potražnje. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. Pad poreza. Naravno. izazvati pad agregatne potražnje. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. ceteris paribus. pad agregatne potražnje. 4. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. Dakako. 3. Veći broj ljudi. te brojnim drugim dobrima i uslugama. Pesimistička će.12. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. odjećom. Naime. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. vrijedi i obrnuto. Porezi Rast poreza će. pak. Rast poreza. stanovima i kućama. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. očekivanja izazvati. znači i povećanje agregatne potražnje. ceteris paribus. vrijedi i obrnuto. 2. praćen rastom raspoloživog dohotka. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. naime. ceteris paribus. vrijedi i vice versa. ceteris paribus. uz ostale neizmjenjene uvjete. Dodajmo. 5. znači i veću potražnju za hranom. znači i rast agregatne potražnje. 274 . izaziva pad raspoloživog dohotka.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Pad će kamatnih stopa. kamatne stope zabilježe rast.12. koje su posljedica promjene razine cijena. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. 7. Pad raspoloživog dohotka. međutim. znači i manju agregatnu potražnju. Međutim. 8. na novčanu masu. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. izazvan padom državnih transfera. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. stoga. Vrijedi i obrnuto. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. dodatni. ceteris paribus. 275 . uz ostale neizmijenjene uvjete. Rast transfernih plaćanja. a time i na agregatnu potražnju. povećati agregatnu potražnju. Promjene količine novca izazivaju. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. uz ostale neizmjenjene uvjete. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. S druge strane.

predstavljene GNP-deflatorom.2. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti.1. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. mjerenog realnim GNP-om. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. AGREGATNA PONUDA 12. postoji i samo jedna. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. 276 . isključuje cikličku nezaposlenost. pod utjecajem promjena razine cijena.2. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.12. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. s druge strane. 12. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. s tim u svezi izazvane. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. Puna zaposlenost.

Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. 277 . promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Primjerice. Naime. Dakle.12. njegov output ostaje neizmijenjen. a posebice cijene rada (plaće). Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. konstantne veličine. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. Očigledno.

Pri tome se angažiraju i suvišni. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. Rast cijena finalnih dobara i usluga. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. do tada neiskorišteni kapaciteti. 278 . sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada.12. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. uz neizmijenjene cijene inputa.

2. 1. zbog razumljivih razloga. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se.12.2. oprema. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. a s njime i agregatna ponuda. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . dakako. o "pregrijanoj ekonomiji". 3. Riječ je. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. i agregatna ponuda. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . 12. Više kompetentnih. ceteris paribus. i kvaliteta radne snage. Važna je. 2.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. strojevi. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu.

Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. 280 . ceteris paribus. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. 6. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. u pravilu. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. tj. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. dakle. Rastu agregatne ponude pogoduje. povećanje agregatnog outputa. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. 5. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. Naravno.

Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 1.12. ceteris paribus.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. 281 . 12.2. Vrijedi i vice versa. Rast plaća. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.

znači pad kratkoročne agregatne ponude. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. Dakle. Pad cijena sirovina. pak. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. ceteris paribus. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. promjene cijena inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Rast cijena sirovina.12. Zamjećujete. Slika 114. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. u dugom 282 .

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. 12. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. Slika 115.3. 283 . Međutim.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.

podiže razinu cijena. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. i rast nezaposlenosti. Neplanirano smanjenje zaliha. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. poput plime. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. između ostalog. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.1. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu.3. 284 . 12. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu.12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Agregatni manjak dobara i usluga. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena.

285 .12. 12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. dakle. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. odnosno potencijalnog GNP-a.3.2. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine.

3. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. 286 . Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. 12. dakle. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.12. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda.3. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a.

Interest. nefleksibilne. dakle. Isti uzrok. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. Najznačajnije životno djelo J. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118.M. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. prekomjerne nezaposlenosti. and Money) objavljeno 1936. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). kamate i novca (The General Theory of Employment. plaće rigidne. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. 12.3.12.4. godine 287 . prije svega.

Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). prije svega. pada agregatne potražnje. Državna intervencija. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. može biti neposredna i posredna. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. Posredna. u smislu povećanja agregatne potražnje. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. 288 .12. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Slika 119. pak.potrošnje (C) i investicija (I).

s tim u svezi.12. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. 289 . Spomenimo. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.3.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji.85 zovu ekonomika potražnje. 85 Harrod. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. 12. str. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. 121.. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Poznat i kao "francuski Adam Smith". Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije.5.F. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. Macmilann and Co. R. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. London. 1951. kao što ranije naznačismo. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći .. Ova. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći".: The Life of John Maynard Keynes. Saya i drugih. Prema tomu.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Ricarda.

Boston.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1..: Economics.. 623.5. MA 1989. s tim u svezi.1. str. D. 290 . uslijed pojave nezaposlenosti. N. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Slika 120. pad cijena inputa.3. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. Richard D. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje.Irwin. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. Inc. 2. Nova.12. 87 Vidjeti: Hyman. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti.

12. MA 1989. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. Boston. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP.5. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa.3. s tim u svezi. Richard D.: Economics. naime. str. te se ravnoteža. uspostavlja u točki R 2.. 624. u uvjetima pune zaposlenosti. D. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Slika 121. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i.Irwin. Rast nezaposlenosti .javlja se. Inc. 4. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.12. N. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. 291 ..88 88 Vidjeti: Hyman. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. rast cijena inputa. i ciklička nezaposlenost.

privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. 4. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. 292 . proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. 3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Nova.12. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om.

raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.13. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . držeći razinu cijena stalnom veličinom. Naša je. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C).istraživat ćemo. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Naime. odluka o tome koliko štedjeti. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže .1. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. životna dob članova domaćinstava. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. kao što rekosmo ranije. dakle. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. očekivani (budući) dohodak. 293 . investicije (I). ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. Međutim. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. Ona. 13. na sljedećim stranicama. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji.Im). utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja.model agregatnog trošenja . itd. istovremeno. Našu ćemo pozornost. Prema tomu. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja.

Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. upravno razmjerni odnos. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. granična sklonost potrošnji jest promjena. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje.1. u pravilu i u prosjeku. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Ili.1. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. 294 . Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka.13. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.

Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . štednja je negativna. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. Ili.

93 0.13.40 -0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.07 0. U tom je slučaju štednja negativna.84 Prosječna sklonost štednji -0. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.87 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   .40 1.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.3. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 . U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0.13 0. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.05 0. a granična sklonost štednji 0.7. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.05 0.

13. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. 297 . ušteđena. Upravo stoga.Granična sklonost potrošnji . dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. Dakako.Granična sklonost štednji. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Naime. Podsjećamo. pak. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. stoga. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji. Prema tomu.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. vrijedi i obrnuto. Trećega nema. Granična sklonost potrošnji = 1 . rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Granična je sklonost štednji (0.

298 . povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). Taj pravac.13. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. U slici 122. naime. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.

299 .C.3 DI . Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0.13. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. Na slici 122. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.7 + 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0.7 . dakle. glasi: Štednja (S) = DI . Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. korespondirajuća funkcija štednje.0.7 ⋅ DI). jest autonomna potrošnja (Ca).7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. dakako. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. vrijedi i obrnuto. budući da je S = DI . Ovaj dio potrošnje.7 DI S = .

odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . Istovremeno. također. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Dakako.13. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. GNP = C + S + T. međutim. Vrijedi. Može li se.ukupnog raspoloživog dohotka. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza. 300 . rast dohotka. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. odnosno bruto nacionalni proizvod raste.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka.1. Dakle. Potrošnja i realni GNP . moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.2. Naime. odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T).8 raspoloživog dohotka. dakako. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. i obrnuto.

4 = = 0.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.2 1.8 realnog raspoloživog dohotka. 301 . odnosno 0.13.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.4 0.4 novčane jedinice.5 1 1. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.5 2 2. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38. Slika 123.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.8 1.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.

dakle. alata.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. Kupovina. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. poluproizvoda i sirovina). će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. odnosno investicija. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. najrazličitijih uređaja i opreme).2. strojeva. Podsjećamo. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. 302 . te promjene zaliha (gotovih proizvoda.graničnu efikasnost kapitala. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . kada. Slika 124.

u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama.profitabilan. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. i obrnuto. ceteris paribus. Prema tomu. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. očekivani pad profita. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. i obrnuto. Obrnuto. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. dakako. Prema tomu. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Vrijedi. krivulja potražnje se pomiče udesno. neki su čimbenici (očekivani profit. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. ceteris paribus. Vrijedit će.13. općenito. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Međutim. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. Međutim. dakle. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. pri datoj realnoj kamatnoj stopi.). primjerice. veličina amortizacije. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. veličina amortizacije. npr. 303 . Ukoliko. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. poduzeća očekuju.

304 .13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. Investicije ćemo. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. međutim. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Upravo stoga. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. suvišnih kapaciteta. baš kao i potrošnja.očekivanom profitu. dakle. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . dakle. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Možda očekujete da će investicije. Činjenica je. Budući da je.

zdravstva. dakle. itd. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Državnu potrošnju. provedbu zakona. 305 . Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126.13. funkcioniranje školstva. 13. pa. određuju političke odluke nadležnih skupština.3.

13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. 306 . 13. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza.4. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Obrnuto. izvoz će biti veći. Veći inozemni realni GNP značit će. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. naime. Vrijedi. Devalvacija.smanjuje izvoz. veći izvoz. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. Suprotno tomu. Izvoz nije funkcija domaćeg. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane .13. i obrnuto. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara.4. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Austriji. Tečajevi. izvozne mogućnosti Hrvatske. rastu i primjerice. revalvacija . već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. Njemačkoj itd. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. ceteris paribus. naravno. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. 307 .1.

Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. veći uvoz. 308 . Veći domaći realni GNP znači. ceteris paribus.4. 13. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2.2. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Tečajevi. Uvoz će. međutim. ceteris paribus. Prema tomu. uz ostale neizmijenjene uvjete. veći uvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128.13. Rast domaćeg agregatnog dohotka. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. ima za posljedicu rast uvoza. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1.

Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. Revalvacijom se. Obrnuto. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Zaključujemo. Uvoz.3. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. uz ostale neizmijenjene uvjete. 13. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. naime. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. da je i neto 309 . reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. dakle. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. Pretpostavimo li da se povećava. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda.4.

310 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.13. Slike 130.

pak. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili.13. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. neto je izvoz pozitivan.. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. ceteris paribus. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. ceteris paribus. rast će uvoza. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. Slika 131. te neto izvoz postaje negativan. rast će izvoza. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. nadolje i ulijevo. devalvacija. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. 311 . npr. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Obrnuto. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. Nasuprot tomu. Kao što je već rečeno.

.

međutim. Sada smo. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. 14. 313 . a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje.14. pri datoj razini cijena.1. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja.

Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. dakako. te su predstavljene kao fiksne veličine. U pretposljednjoj koloni tablice 39. 314 . rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. potrošnja su i uvoz. pa. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. dobit ćete agregatno trošenje. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. stoga i neto izvoz. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica.14. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39.

Prvu skupinu čine autonomna. To je.14. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). pri svim razinama realnog GNP-a. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. ali i (autonomni) dio potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Ovdje valja ubrojiti investicije. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. iznosi 200 novčanih jedinica. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. izvoz. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). naravno. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. državnu potrošnju. Izvjesna. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. naime. 315 . samosvojna trošenja. u našem primjeru. Autonomna potrošnja.

Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0.7.2 novčane jedinice.5. ponavljamo. pak. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. Uvoz.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0.2 = 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Ili. granična sklonost potrošnji iznosi 0. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX).2. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.14. to je promjena. Ili. određuje kut C+I+G+EX krivulje. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica.7 novčanih jedinica. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji.7 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. iznosi 0. Prema tomu. Razlika. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Dakle. upozoravamo na to. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. 316 . Oduzmete li.

izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0.14. granična sklonost trošenju.5.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. skraćeno. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. 90 91 Ubuduće. 317 . Ne zaboravimo. Graničnu sklonost trošenju moguće je.5 kuna porasta induciranog. odnosno krivulje agregatnog trošenja. dakle. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. Dakle. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. međutim. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. odnosno agregatnog trošenja.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Taj pravac. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA .14. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. 318 .2. Tablica 39. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. 14. naime.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.

Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja.2. Makroekonomska ravnoteža . 319 .neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. osim u točki ravnoteže. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. Podsjećamo. zalihe se. Prije presjecišta. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni.1. Ove će disproporcije. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a.14.

poluproizvoda i sirovina). povećanje realnog GNP-a. Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i.14. niti padaju kada je agregatno 320 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. stoga. Zalihe (gotovih proizvoda. niti rastu.

I + G + EX = S + T + Im.2. moguće je objasniti i pomoću. Koristeći podatke iz tablice 39. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. paušalni porezi (lump sum taxes).2. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a.tzv. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Stabilni. ravnotežni realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.14. pa. 321 .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Makroekonomska ravnoteža . Tablica 41. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. dakle. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . Obrnuto. 14. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX).

stoga. 322 . Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). ravnotežni realni GNP iznosi 400.14. Slika 136.

I .NX = S .14.30 = .Im) + ( G . državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.I .(Proračunski deficit) . te proračunskog deficita. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. 323 . investicije.30 = 70 .40 .T) . zbroj investicija. kada je. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .30 Dakako. Posljedica je rast zaliha. dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz).T) = S . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.I .(G . Dakle. neto poreza i uvoza.60 . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . Kada je realni GNP veći od 400. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". neto poreza i uvoza. Deficitarna trgovačka bilanca = S . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.

I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Promjene autonomnog trošenja (investicija. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno.3. povećaju za 100 novčanih jedinica. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. državne potrošnje. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. Neka se planirane investicije.3. ali koje ne mijenjaju njen kut. Tablica 43. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. a zbog očekivanja viših profita. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. 14. izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke.1.14.

Vrijedit će. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. Također. i obrnuto.5. naravno. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.14. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. u obama slučajevima. 325 .

2.granična sklonost uvozu. manju graničnu sklonost potrošnji i. pa. dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. 326 . Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. uz ostale neizmijenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete.3. Vrijedi i obrnuto. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Raste li. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. granična porezna stopa. obrnuto razmjeran.14. znači pad granične sklonosti trošenju. izaziva pad granične sklonosti trošenju. Vrijedi i obrnuto. Ovo. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. Rast granične sklonosti uvozu. uz ostale neizmijenjene uvjete. manju graničnu sklonost trošenju. granična sklonost potrošnji 2. ceteris paribus. ceteris paribus. Obrnuto. Naime. dakako. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. pad granične sklonosti potrošnji. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. znači manji raspoloživi dohodak. granična sklonost uvozu 3. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1.

Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.875 raspoloživog dohotka.2. Ravnotežno agregatno trošenje. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Granična 5 20 = 0.875  . Tablica 44. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400.14.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. te graničnu sklonost potrošnji.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0.7  .) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.

Granična porezna stopa neka iznosi 0.00 91. Neto porezi su.85 51. Budući da je DI = (1 .57 17.t)] ⋅ Realni GNP.7.0857. Tablica 45.71 34.58 640. udio poreza u realnom GNP-u.t)] = 0.875 ⋅ 0.875 (1 .42 60. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.875 ⋅ 0.8 = 0.9143 = 0. 8.5. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).2) = 0.86 274. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.14. Potrebito je.2=0.43 182. [ GSP ⋅ (1 . međutim.5.15 548. dakle. graničnu poreznu stopu i.72 457. možda. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.8 328 .875 ⋅ (1-0.14 25.0857) = 0.5).29 365. stoga. Ili.t) ⋅ Realni GNP.57% realnog GNP-a.7-0.28 42. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0.

Raste. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. 329 . S prvobitnih 0. a zbog rasta potrošnje. u obama slučajevima.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. međutim. granična sklonost potrošnji iznosi 0.6 [ GSP (0.875 raspoloživog dohotka. odnosno ravnotežni realni GNP.6. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. Budući da granična sklonost uvozu jest. Uočili ste. stoga.8 ⋅ Realni GNP.GSU (0. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka.8. ravnotežni realni GNP iznosi 500.dakle. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. ravnotežno agregatno trošenje. 0. u prvom slučaju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji.8. bilježi rast i iznosi 0.8 realnog GNP-a.8) . Ili. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. s . ∆ Potrošnja 80 = = 0.5 ona skače na 0. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.6.2) ]. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. kut krivulje agregatnog trošenja. C = 30 + 0.7 realnog GNP-a.14. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. stalna veličina (0.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0.14. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . 14. naplatiti odgovarajuću kamatu. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći.4. međutim.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Granična je sklonost štednji iznosila 0. smanjili potrošnju i povećali štednju. uloživši je u banku. Što će se. Pretpostavimo da ste.875 raspoloživog dohotka. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.1143 realnog GNP-a. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.

29 365.85 51.0. ∆ Štednja 11.28 42.0857)] ⋅ Realni GNP.14. Tablica 46. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.14 25.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .57 -7.30 + [ 0. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0. dogoditi ukoliko se.2344 raspoloživog dohotka. ceteris paribus.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.57 17. Provjerimo navedene tvrdnje. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.7656 ⋅ (1 .125  .29 15.9143 = 0.2344⋅ (1 0.72 457.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.0857)] ⋅ Realni GNP. 331 .0857) ] ⋅ Realni GNP.875 ⋅ (1 . Predstavimo novu situaciju. Što će se.43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.0857) ] ⋅ Realni GNP.15 548. poveća granična sklonost štednji i. Prema tomu.0.0.43 Naime. odnosno 0.42 60.00 110 190 270 350 430 510 590 -18.30 + [ 0.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .15 38. a funkcija štednje S = .00 91.86 274. stoga. = = 0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0. međutim.1143.125 ⋅ (1 .43 182.72 27.14 4.125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.0857) = 0.125 ⋅ 0.71 34.58 640.43 = 0.125 ⋅ (1 .0.

kao što ranije rekosmo.72 457. odnosno 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. uz ostale neizmijenjene uvjete.7 .15 98.15 548.29 365. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Granična sklonost potrošnji. a ravnotežni realni GNP 400.58 640.72 77. Rast štednje ima.71 34. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.7656 raspoloživog dohotka.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.7656 ⋅ (1 − 0.42 60.7656 ⋅ 0.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. 332 .00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.43 182.9143 = 0.28 42.86 34.85 51.86 274.0857) = 0.14 25. Granična sklonost trošenju iznosi 0.57 17.29 55.14. ceteris paribus.57 12. iznosi 0.5.7 ili 0.

Do paradoksa. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. ceteris paribus. 333 . Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. povećanja štednje. znači rast njegovog dohotka. naziva se paradoks štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. kada je o pojedincu riječ. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. međutim.14.

da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. 334 . Vrijedi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Slika 140. multiplikator. Pogled će nas na sliku 140.5. dakako. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a.14. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. Multiplikator autonomnog trošenja ili. Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. jednostavno. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv.14. Naime. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . 1 . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . Prema tomu. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. međutim. multiplikatorski učinak.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1.

2). Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.67.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja. Multiplikator = 1 − 0 .4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. 1 − 0 .7. multiplikator će biti: 1 = 1.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator.14. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. a granična sklonost uvozu 0.

14. granična sklonost uvozu = 0. Pretpostavimo nadalje da je. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.5. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima.14. kao što zamjetismo ranije. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. Međutim.5. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. autarkičnom gospodarstvu.2. 1 . Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. budući da je riječ o zatvorenom. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze. . otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili.1. 337 . U tom će slučaju.

multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. dakle. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. Granična sklonost štednji = 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. . FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. primjerice. 14. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. Koristeći sljedeće formule.Granična sklonost trošenju. Država može 338 .Granična sklonost trošenju .6. 1 Multiplikator = 1 . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. Dakle.14.

14. Međutim. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. Međutim. 339 . i obrnuto. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena.6.9).1. posredstvom državne potrošnje. efikasnost državne potrošnje. dakako. Obrnuto. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Vrijedi. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. naime. nažalost. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. U praksi je. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. o graničnoj sklonosti potrošnji. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza.9. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Promjena autonomne potrošnje ovisi. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. autonomnim porezima. Upravo stoga. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica.

9 = −3 1 − GST 1 − 0 . porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. Naime. dakle. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji.realnog GNP-a. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. a porezni multiplikator 3. varirajući veličinu paušalnih 340 .9 = − ⋅ 0 . Valja zaključiti da država jest u stanju.14. dotle dodatna kuna.33. Kao što zamjećujete. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. ne ide.7 0 .2.9. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . autonomnim porezima. postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. u cijelosti u potrošnju. a granična sklonost uvozu 0.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.

Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.9 (1 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.9 ⋅ 0. i veličinu induciranih poreza. kao u prethodnom primjeru. s tim u svezi.2] 1 − [0.2] 1 − 0.25 0. 14.5) − 0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.t) = 0. država može. (GSU = 0.45 − 0. dakle.2. iznosi 0.9(1 − 0. Međutim.0.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.33 1 − [0. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.5) = 0.9].Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .2).14. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. Granična sklonost uvozu. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.5).5 = 0.2.6.5 (t=0.45 341 . Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .

45 . dakle. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora. GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .75 Pojava je granične porezne stope. Multiplikator = 1 1 = = 1.05 + 0 .9 tada je GSŠ(DI) = 0. Ako je GSP(DI) = 0.Granična sklonost trošenju .t) = 0. što su.2 0 .2 = 0.14.5 + 0 .25 0 .33 1 − GST 1 − 0 . Što je veća granična porezna stopa. 342 .0.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija. U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .Granična sklonost trošenju Prema tomu.5 = 0. Stoga je i multiplikatorski učinak. postoji još jedna mogućnost. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.GSU = 0. veći inducirani porezi.1.05. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.33 0 .1 ⋅ 0.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .75 Međutim.

obračunska jedinica. Novac je. dvostruko podudaranje želja. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. međutim. Novac kao obračunska jedinica.15. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. bez obzira kako nastali. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. podmirite u 343 . U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. Funkcije novca su: sredstvo razmjene.1. Kao što rekosmo. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. budućih transakcija. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. odgođenih. Zahvaljujući tomu. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. On olakšava i ubrzava razmjenu. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje.

taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. a potom i kao obračunska jedinica. duhana.). Međutim. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. služi i kao zaliha vrijednosti . ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. unutarnju vrijednost. Kao i prethodna.2. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. djeljivost. Štednja je.. bile očigledne: laka prenosivost. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. Sredstvo razmjene. novac je ono što funkcionira.konzervator vrijednosti. Dakako. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. kao sredstvo razmjene. Razlog držanja novca. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. kao novca. Najrazličitije su stvari. itd. poput stoke. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali .15. krzna. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. trajnost. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. npr. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. istovjetnost kvalitete. u najgorem slučaju. pšenice. 15. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. pri tome će. upotrebljavane kao sredstvo razmjene.zlato i srebro. Prednosti su plemenitih metala. U vremenima inflacije. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. 344 . Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. Prema tomu. prije svega.

u početku bijaše konvertibilan. Trajao je sve do I. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. U Engleskoj je. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. taj drugi oblik novca. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). taj prvi oblik papirnog novca. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. koja glasi na donositelja.15. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). naime. 345 . moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. funta). ipak ograničavali. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Banknota. svjetskog rata. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca.44 kg. svjetskog rata. rezervne valute (dolar. etablirani nakon I. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. godine. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. Metalistička teorija. imala je zlatnu podlogu. Papirni novac.

Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. depozitni novac. I konačno. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može.3. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. zlatni se standard napušta. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. ovisi o količini novca u optjecaju. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. a nalazi se na računima banaka. dakle. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Depozitni novac (knjižni. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. za razliku od papirnog i kovanog novca.15. spomenimo posljednji oblik novca . ne posjeduje materijalni oblik. dakle. 346 . nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji.nevidljivi. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. ceteris paribus. jednostavnije. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). Ili. Riječ je. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. 15. Unatoč nekim lošim iskustvima.

Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita.štednja diskvalificira. prije svega. 1992.4. Ovdje. 347 . Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. “near” novca. 94 Perišin. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava.. a vista).SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. Zagreb. BANKE I STVARANJE NOVCA . Novčani je agregat M2 šira mjera novca. 60. str. Međutim. Naime. namijenjena štednji. te depozita s rokom kraćim od jedne godine.. A. Pokušajmo objasniti cijeli proces. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su.: Monetarno-kreditna politika.15. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. njihova ih namjena . Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata.”94 15. Šokman. Informator. međutim. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. I. kao komponente novčane mase (M1). Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca.

39. Banka B će 95 Ali. Ovaj će depozit.. u svakom trenutku. Prema Parkinu96. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. Addison-Wesley Publishing Company. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. A. Iznos ovih sredstava je neophodna. No. I. tipična američka banka. u obliku rezerve. obliku rezerve likvidnosti. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. str. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. određeni. 97 Perišin. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. manje od 2. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke.97 Prema tomu. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. na svakih 100 dolara depozita.4 na jedinicu depozita. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Pretpostavimo.5 dolara. str. Šokman. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A. Zagreb. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. M. 717. nadalje. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza.. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. 348 . po sili zakona. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. posjedovati određenu rezervu . minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. Informator. drži. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.: Economics. minimalne likvidnosti ili tzv. New York. 96 Parkin.rezervu likvidnosti. 1992. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv.: Monetarno-kreditna politika.15. banku B.. 1990.

. način: Tablica 48.44 150 Nove rezerve 40 24 14.6 12.6 novčanih jedinica. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.64 12. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.6 32. itd. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.4 na jedinicu depozita).96 19. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.4 8. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.4 250 Novi krediti 60 36 21.15. itd. možda pregledniji.96 100 349 . Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0.

1985. Karatjas. kako ga još zovu. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica.A. u našem primjeru. N.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. New York. 249. str. Macmillan Publishing Company. 4 = 2. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. Zašto? Zato što (jednostavni ili.15. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. dakle. 350 . J. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.: Basic Economics. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. potencijalni) novčani multiplikator. za 150 novčanih jedinica. iznosi 2.5 98 Prema: Dyal..5. Naime.

5 ⋅ ( − 60) = −150] . ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator.4). Banke stvaraju novac odobravajući kredite.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 .15. u obliku depozita.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. u banke stvarajući novi višak rezerve. kao u našem primjeru. Oni mogu biti zadržani. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. dakako. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. odnosno količinu novca. izvan računa banaka. Istina. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. Dakle. novčani multiplikator iznosi 2. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Proces. 351 .5 = 250).5. može teći i u suprotnom smjeru. u obliku gotovine. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen.

1983. Narodne novine. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. Zagreb.5. izdaje novčanice i kovani novac. 99 352 . odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. svojim djelovanjem. Konkretnije. u svezi toga. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. Homewood. 100 Perišin. 178.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici.. te je sada Hrvatska narodna banka. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. te odgovara za realizaciju monetarne politike. 1992. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. utvrđuje opću likvidnost banaka.: Monetarno-kreditna politika. 26. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. str. kontrolira banke. itd. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. I. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te. utvrđuje količinu novca u optjecaju. Dow Jones-Irwin. svibnja 1995.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske.: The Money Market. A. M.15. Illinois.. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske.. Šokman. Ona. broj 35. Informator. 101 Vidjeti: Stigum.

Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. 15. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa.5.15. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.1.5.1. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje.1. 102 353 .102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

Neki ekonomisti . i agregatnu potražnju. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). 361 . do rasta investicija i agregatne potražnje. naplatiti kamatu. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . dakle. Kupovat će.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama.monetaristi . Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. pri kamatnoj stopi (k’0). vrijednosne papire kao što su. dakako. posredno. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. kao što već rekosmo.M1) veća što je kamatna stopa manja. primjerice. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144.15. angažirati na način da zarađuje kamatu. a potom. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. Međutim. obveznice.

: Economics -A Contemporary Introduction. također. Prema tomu. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . Milton Friedman. Kao što znamo. primjera radi. porasti za 5%. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. Ukoliko. nominalni GNP. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. Cincinnati 1988. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). 362 . 337. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje..15. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. 104 Vidjeti: McEachern. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. A.. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. SouthWestern Publishing Co. uz pretpostavku da se v ne mijenja. str. W. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). M poraste za 5% tada će.

povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. Njezin je. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. količina novca mora. naime. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. pratiti promjene realnog GNP-a. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. a te je promjene moguće anticipirati. Ili. ako se v mijenja. 363 . Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. Ključno monetarističko pravilo. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. nakon potrebitih prilagodbi. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145.15.

pad privatnih investicija. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. padom privatnih investicija. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. prema njihovomu dictumu. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. po agregatnu potražnju i realni GNP. u pravilu. Naime. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. 364 . rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. Učinci rasta državne potrošnje. u velikoj mjeri. pak. stoga. Ukoliko je. učinak istiskivanja. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. Svakako. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv.15. Rast je državne potrošnje (G). praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje.

: The Problem of Social Cost. 3.d.Irwin. I..: Kapitalistička revolucija. Buchanon. Journal of Law and Economics. 1987. W. A. T. J. Inc. 365 .: Money and Banking. Irwin. and the Market. 1991. Pravni fakultet u Splitu. Bronfenbrenner.. 1985. 10.. 1995. Zagreb. N. Sichel. 1985.LITERATURA LITERATURA 1. 7.: Ethics. Daniel. vol. Bilić. 8. Berger.: Tržište.: Basic Economics.A. Gardner. October 1960. Black. "Naprijed". Školska knjiga. d. Homewood. Baban.. 2. M..: Macroeconomics. M. Informator. 9. BPI. P. D. A. Zagreb.. Zagreb.: Ekonomski leksikon. 6.3. Richard D. 4. Baily. Macmillan Publishing Company. L. and the International Sector. Homewood. 1996. 5. Clarendon Press.. Houghton Mifflin Company. New York. 1991. Split. 1988.: Macroeconomics. Karatjas. Oxford. Efficiency...P. R. Boston. Dragičević. Lj. N. Friedman. Coase. Dyal.. W. Financial Markets.: Politička ekonomija. 1991.

Norton & Company. Hall.: Kapitalizam i sloboda. Heyne... R. J. D. 1986. Performance and Policy. 1981. Poole. 1988. London.: Macroeconomics . E. Froyen. H. Harrod. R.. Stvarnost. D. Heilbroner.o. 18.... Macmillan Publishing Company..: Ekonomija za svakoga.: Introduction to Macroeconomics.. 1951. Thurow.: Almost Everyones Guide to Economics. 1988. Zagreb.: Anatomija moći. Penguin Books Ltd. P. 21. R.: Principles of Macroeconomics.. L. R. M. Lexington. New York.. Mc Graw-Hill Book Company. Kultura. 16. Zagreb.o. 1981. R. 1987. 14. 1983.: Free to Choose. 15. 12. R.: The Price System and Resource Allocation. Beograd. V. 13. Macmillan Publishing Company. R. Avon. 1992.. 366 .. F.Školska knjiga. New York.Theory. Friedman. Zagreb. Fischer. R. J. W.B.. Globus . 23.. S. New York. 1958. Harmondsworth. Friedman. W. J. Inc..: The Life of John Maynard Keynes. Friedman.K. C. R.W. 22. Heath and Company. Eckert. Schmalensee. K. The Dryden Press. J. Galbraith. 17. 1986.: Macroeconomics-Theories and Policies. Galbraith.: Doba neizvjesnosti. 1984.. New York. T.. 1991..LITERATURA 11.. R.C. "Mate" d. L. J. Macmillan and Co. Dornbusch. M. Galbraith. 24. Henderson. Stvarnost..: Financijski capital. New York. Taylor. 20. 19.: The Economic Way of Thinking.. 1995. K. Hilferding. Leftwich. Zagreb...

29. 1987. A. I. Beograd. .: Monetarno-kreditna politika. 33. New York. N. Kovačević.: Modern Microeconomics . 1998. Mankiw. J. "Mikrorad" d. kamate i novca. M.G. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. Mansfield. 27. Perišin. McEachern. Marx. 1979. 28. South-Western Publishing Co. D.W. H. Norton & Company. 1989. Boston.. Hyman.. 1989. 1991. 30. M. Boston. Irwin. Zagreb..: Economics. (reprint). N.: Economics.Analysis and Applications. Centar za kulturnu djelatnost. 1990. 37. Inc. Centar za kulturnu djelatnost.o.. Inc. MED.. 35. Lorković.. Prosveta. A. 367 .Ekonomski fakultet Zagreb. New York.: Economics . Marshall. Zagreb. 36.... B. 1988. New York.: Principles of Economics. 1992.: Počela političke ekonomije. 1993. E. A. Mc Graw -Hill Book Company. New York.: Introduction to Economic Principles. tom 19. Informator. 34.H. Šokman.: Načela ekonomike.: Osnovi kritike političke ekonomije I. R. W. Hyman. 32.A Contemporary Introduction. Addison-Wesley Publishing Company.: Microeonomics.: Uvod u ekonomiju.. The Dryden Press..LITERATURA 25. 26. N. Irwin...: Opća teorija zaposlenosti. 1987. W.o. Parkin. Zagreb. Cincinnati.o. Mabry. K. Zagreb. 1989.. B.o. 31. Keynes. D. H. Ulbrich. Zagreb. Inc. 1994.

: Microeconomics. Zagreb. Zagreb. D. Times Mirrox/ Mosby College Publishing.A.. 41. "Mate". A.05. Wonnacott.: Treći put. Zakon o trgovačkim društvima. Narodne novine. Globus. New York. 40. Zagreb. 44. 45. Oxford University Press. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. R. 43. 1996. M. 1983..: Economics. L. 39. P. Wonnacott. Louis 1987.B. 42.C. W. Homewood. 1993. T. O. broj 35.: The Political Economy of Prosperity. 1983. Schumpeter. Truett. New York.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. .: Capitalism. McGraw-Hill. Šik. J. Nordhaus. 1970. 50. Truett. 26. P. Ricardo. 47. 368 Poslovni rječnik.: Ekonomija.: Essentials of Economics. John Wiley & Sons. D. Socialism and Democracy.. Schelling. 46. Centar za kulturnu djelatnost. Smith. R.. St. Zagreb. Okun. 1983. Washington. Dow Jones-Irwin. D.. Stigum. A.1995.. New York. Masmedia. J. Beograd 1970. Kultura. 1947. 51. 48. Zagreb. The Brookings Institution. B. M. 2000. New York 1960. 49. Schiller.. Sammuelson.: The Money Market.: Načela političke ekonomije. 1992.LITERATURA 38. 1990.: The Strategy of Conflict. Zagreb. Informator..

11 darvinizam (socijalni). 221-222 pareto suboptimalna. 235 Böhm-Bawerk. 222 crta izotroška. 202 troškova i koristi. 51 bruto nacionalni proizvod. 222 normalna. 258 komplementarna. input. 6-7 decentralizirana. 27 dionice. 256 deflacija. 222 slična. 348 sekundarna emisija novca.226. 264 realni. 259. 347 Bentham. 232 dominantna strategija. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 94-101 ravnotežna. 222 kapitalna. 256 realni. Ronald. 7-8 pareto optimalna. 189 Coase. 260 nacionalni. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 187.223. agregatni. 264 raspoloživi. 309 disekonomija razmjera. 255-257 mjerenje. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 58 čišćenja tržišta. 63-64 alokacijska efikasnost. 181 369 . 45 privatna. 266 dobra. Charles. 244 potencijalni. 114 diskriminacija cijena. 117-118 crta proračuna. 10 bogatstvo. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 258. 244 depresija. 228-231 amortizacija. 347 centralna. 244. finalna. 232 Coaseov teorem. 263 osobni. 303 analiza. 9. 255 javna. 203 output. 67 relativna cijena inputa. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 255 inferiorna. 45 intermedijarna. 46 miješana. 223 B banka. 166-169 dno.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 120 dohodak. 307. 265-266 devalvacija. 153. 6 centralizirana. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 187-188 D Darwin. Jeremy. Eugen. 173 C cijena. 257-261 nominalni.

154. 241 godišnja stopa. 190-191 ekspanzija. 37-47 eskontna stopa. 228. 213 granična korisnost. 56 granična društvena korist. 230 granična korist. 47-49 potražnje. 331 granična sklonost trošenju. 229. 224 granična efikasnost kapitala. 295.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 227 negativne. 221 državna potrošnja. 229 pozitivne. 53. 223 granična porezna stopa. 171. 326 granična sklonost potrošnji. 33-34 oskudica i. 9. ponude. 33-34 ekonomija razmjera. 233 ekonomika. minimalni. 143-144 prosječni. 5 Hume. Milton. 9 ciljevi. 193-194 granični privatni trošak. 103-104 granični trošak. 241-242 inflacija. Friedrich. 6-7 tržišna. 6-7. 362 I indeks potrošačkih cijena. 246 F fiskalna politika. 227. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 338 Friedman. 357 H Hayek. 258-259 bruto privatne domaće. 265 eksternalije. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 228-229 granični prihod. 181 E ekonomija. 243 G Gossen. 51 Gossenovi zakoni. 8. Hermann Heinrich. 116. 259 funkcija. 143-144 elastičnost. David. funkcije. 124 granični društveni trošak. 114. 305-306 duopol. 274 funkcija. 228 granični proizvod. 17 keynesijanska. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. Thomas. 316-317 granična sklonost uvozu. 289 laissez faire. 301. 294. 16 Hobbes. 60. 16 ekonomska renta. 9 socijalistička. 6. 194 gubitak. 16. 7-8. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 9. 304-305 370 . 13 definicija.187-188 investicije. 9 kapitalistička. 328 granična sklonost štednji.

funkcija. 51 mikroekonomika. 15. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 318 keynesijansko objašnjenje. 275 kontrakcija. 275 realna. 241 makroekonomska ravnoteža. 289 nezaposlenost i. Alfred. 217. 347 M3. 358 instrumenti. 60 izvoz. 64-65 Jevons. 303 kapacitet. 187 realni. 287 klasično objašnjenje. Karl. 353 restriktivna. 183 količina novca u optjecaju. 53 ukupna. 307 kvantitativna teorija novca. 215. 233 zakonski. 275 korisnost. Karl.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 222 L Lorenzova krivulja. 118-119 jednadžba prometa. 285 jednadžba izotroška. 187 karta izokvanti. 286-287 M M1. 265. 154 monopolistička konkurencija. 51-52 Malthus. 360 monopol. 246 J javna dobra. Thomas Robert. 154 prirodni. 241 monetarizam. 352 ekspanzivna. 287 koeficijent koncentracije. 247 različite interpretacije. 276 kapital. 51 K kamata. 70-72 Keynes. granična. 11 matrica isplata. 187 financijski. 10 Marshall. 272. 121-122 karta preferencija. John Maynard. granična. 222 miješana. 60-223 ukupna. 302 korist. 180 Menger. 248 jednadžba proračuna. 246. 12-14 Marx. 360-362 keynesijanska ekonomika i. 347 makroekonomika. 198 monopsonistička konkurencija. 154. 153. 284-285 zaposlenost veća od pune i. William Stanley. 362 monetarna politika. 222 čista. 51. 263 potražnja. 266 inflacijski. 173 monopson. 201 371 . 14. 346-347 M2. 283. 318 agregatno trošenje i. 216 kamatna stopa. 308 odrednice. 125-126 karta izotroškova. 286 puna zaposlenost i. 285-286 recesijski. 214. 256.

264 faze. 263 "nevidljiva ruka". 24 agregatna. 188 suzdržavanja. 53. 251 prirodna stopa. 47-48 individualna. 20 agregatna. 346. 276 novac. 58 potrošačeva ravnoteža. 251 frikcijska. 75 372 . 265 potopljeni trošak. 266 Okunov zakon.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 276-277 elastičnost. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 277-278 tržišna. 176 potražnja. 342 izravni (osobni). 353 oskudica. 343 oblici. 23 kratkoročna agregatna. 9 osobni dohodak. 205 neto korist. 263 Nashova ravnoteža. 263 neto. 264 N nacionalni dohodak. 326-327. 263 neto izvoz. 276 dugoročna agregatna. 334 autarkično gospodarstvo. 269-270 O Okun. 176 diferencirani. 330 Phillipsova krivulja. 181 nesavršena konkurencija. 266-267 oligopol. 259. 321. 309-310 P paradoks štednje. 269 elastičnost. 176 čisti. 350 porezni multiplikator. 37-47 individualna. funkcije. 251 stopa. 87 poduzetništvo. 19 agregatna. 23 zakon ponude. 201 potrošački probitak. 260. 60. 187-188 ponuda. 7-8 nezaposlenost. 264 neizravni. 339 inducirani. 341 otvoreno gospodarstvo. 252 sezonska. 146 potraživana količina. 173 neto investicijski dohodak. 337 granična porezna stopa i. autonomni. 19-20 oligopson. 339 poslovni ciklus. 300-301 novčana baza. 23 ponuđena količina. 19 zakon potražnje. 250 ciklička. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 251 poduzeće. 226 neto nacionalni proizvod. 344 porezi. 261. 354 novčani multiplikator. 23 agregatna. 250 strukturna. 253-255 plaća. 19 tržišna. 61. Arthur. 306 funkcija.

309 rezerva likvidnosti. 116 rastući. "milo za drago". 163 prinosi razmjera. 76-77 suradnička. 88 ekonomski. David. 294 nakon poreza i transfera. 294. 283. 235-237 dohotka. 246 problem slobodnog jahača. 316 prosječna sklonost. 238 granica. Adam. 177 subvencija. 101 slampflacija. 10.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 114 opadajući. 300-301 funkcija. 133-134 prosječni. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 298 granična sklonost. 162 normalni. 9 Stagflacija. 298 granična sklonost. 116 stalni. prekidanje. 267 Smith. 264 ravnoteža. 144 u dugom razdoblju. 142. 152 prosječni. 267 strategija. 114. 315 agregatna. 222-223 profit. 235-237 373 . 132 sindikat. 153. 328 inducirana. 103-104 prosječni. 294. 114. 104-105 ukupni. 318 Nashova. 61. 53. 134 ukupni. 101 u kratkom razdoblju. 183 tržišna. 46 R rad. 250 raspodjela. 56. 301. 188 revalvacija. 293-301 autonomna. 238 raspoloživi dohodak. 295. 221-222 prijelomna točka. 37. 295. 131-133 savršeni konkurent. Paul Anthony. 295 funkcija. 258. 150-151 maksimalni. 265 renta. 295 radna snaga. 356 Ricardo. 133 realokacija resursa. granični. 221-222 država i. 181 makroekonomska. 88 monopolski. 183 strategijska interakcija. 136. 181 potrošačeva. bogatstva. 140-141 S Samuelson. dominantna strategijska. 114. 307. 17 savršena konkurencija. 238-239 tržišna. 230 supstituti. 209. 238 proizvod. 331 prosječna sklonost. 187 ponuda. 116 recesija. 101-102 proizvodnja. granični. 210 siromaštvo. 205 Š štednja.

351. 187 dobara i usluga. 89.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 272 teorija granične korisnosti. 316-317 inducirano. 177 tržište. 89 ekonomski efikasna. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 345-346 U učinak. 206 vanjske trgovine. 272 realnog bogatstva. 194-195 trošenje. 89. 89 realne kamatne stope. 151-152 oportunitetni. 271 supstitucije. 7-8 višak rezerve. 190 trošak. 155. 51 teorija igara. 106-107 zakon ponude. 313-315 granična sklonost. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 115 eksplicitni. 179 teorija krivulje indiferencije. 171 transferna plaćanja. 151 fiksni. 108 ukupni proizvod. 250 puna. 315-316 ravnotežno. 151 varijabilni. agregatno. 151-152 prosječni. dohotka. 179 zemlja. 265 vrijednost. 179. 177 vrh. dugoročni. 187 zlatni standard. 250 uvoz. 364 X x neefikasnost.209. čimbenika proizvodnje. 79. 171 374 . 67. 132. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). granični. 314-315 autonomno. 232 ukupni. 318-319 Z zajam. 23 zakon potražnje. 63 traganje za rentom. 316 odrednice. 108 granični. 19 zaposlenost. 26-27 zatvorenikova dilema. 110-111 transakcije. 230. funkcija. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 177-178 tehnika proizvodnje. 345 oblici. 131 ravnoteža. 315 funkcija. 126 tehnološki efikasna. 109-110 implicitni. 309 granična sklonost. 252. 107. 232 vodstvo u cijenama. 284-285 tržišna moć. 259 transferna zarada. 194 prosječni. 308 V "vidljiva ruka".53 zakon opadajućih prinosa. 354 vlasnička prava. 206 istiskivanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful