Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

.................63 4..........72 4.53 4..................................4.2.58 4.62 4.........1........ Krivulja indiferencije.....57 4...5................ Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje...................................5............ Potrošačeva ravnoteža ..2...69 4......1.....................93 5............. Potrošačeva ravnoteža .........4....2.......... Učinak dohotka i učinak supstitucije ...... Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ...1.79 4.............................1................5...............................2.......83 5...........80 4...........1.................2...............1...2.........................1...................................1.. Potrošački probitak .....2.2.............2..51 4.... PROIZVOĐAČEV IZBOR ...3.............1............. Crta proračuna i realni dohodak ......2...........................6...2.........2....1.........................................1...1.. Korist i potrošačeva ravnoteža ..........94 VIII ........................3.................1...... Promjena potrošačeve ravnoteže .............87 5.....75 4........77 4....................65 4....2....1......................2...................2....1..........51 4.1.1........... TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI.... Cijena dionice ....................... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije .. POTROŠAČEV IZBOR.........2............................2.. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije ......87 5.......................60 4................3...................usporedba ... Zaključno o teoriji granične korisnosti ................ Vrste dionica .. Crta proračuna i relativna cijena......................... Oblici poduzeća .SADRŽAJ 4. Dioničko društvo .............1................. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI.........................67 4... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE...90 5.................1...................91 5..........

...2...............2..................2.1......... 5..1...................... IZOKVANTA .............3..3.................126 IX .............101 Granični proizvod .........3..............107 5.1..2.............. TROŠKOVI 5...........124 6.... Granična stopa supstitucije kapitala radom .....103 Prosječni proizvod .........109 5................ PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE .......................113 5..2........ 97 5..............................4........3.2...........2.................. Jednadžba izotroška......................................................... Karta izotroškova.................. CRTA IZOTROŠKA .............104 Zakon opadajućih prinosa................115 6...... Prinosi razmjera...........2....1.... Granični trošak ....1......117 6....................... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ....................................... Ukupni proizvod ....... Karta izokvanti ... Prosječni ukupni trošak .....................2..................1..........SADRŽAJ 5....... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .... Ukupni trošak .............2.3........................... 5........121 6.3......................................4...4...........1............KRIVULJA ISTIH KOLIČINA .... 5.2......................................................................1..94 5..............106 ............1........ Cijena dionice kao eskontirana dividenda ...... Prosječni trošak.1..................2.........4..........2.....114 5......110 5....3....101 5............117 6......122 6.............120 6...2.................. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ....... Relativna cijena inputa i crta izotroška..107 5....................118 6........1........2........ DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ......2..........1...................2...........3.........2.....................................125 6......

.143 7......1....1..............148 7...9....2.......... Monopol i diskriminacija cijena ........4....154 7...141 7..... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka..2..136 7........................2. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .......................144 7....2.....1.... Monopol i krivulja ponude .........1..........8..2................................. Pitanje izlaska sa tržišta....... Prekidanje proizvodnje ............149 7.......... Granični prihod.... Maksimaliziranje profita.....2..............2..........................131 7....1.1.......7......................... Potopljeni trošak ....... 159 7.... SAVRŠENA KONKURENCIJA ............ Ukupni... Ukupni prihod............135 7..........1.SADRŽAJ 7...1.................. granični trošak i profit ....................3.............169 X .............. MONOPOL ...2.......131 7.... Granični prihod....................1...........................1........2.........7....3......160 7........................166 7. Savršena diskriminacija cijena .................... granični i prosječni prihod monopola..........2........... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ......2.......... 137 7...2.................1.. Ukupni.............2........2.146 7..1...2............2................................5.............1.................. granični trošak i profit ..................1.. Krivulja ponude savršenog konkurenta ..163 7.........155 7.....154 7. Maksimaliziranje profita..... TRŽIŠTE DOBARA...1.6......... Usporedba monopola i savršene konkurencije .1. Pojam i oblici...167 7......159 7.....8......2......... Prijelomna točka u uvjetima monopola ..3...............7...............2... ukupni trošak i profit ..............146 7................................. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka...........3..........5.1......... ukupni trošak i profit .4......... Ukupni prihod.6.165 7............. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ..133 7........164 7.................

..........................202 8....................................173 7..........195 8. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća .....3..........2...... monopolistička konkurencija.....1...................... Zatvorenikova dilema.........................2........ ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA . Igra u duopolu .......4..... Monopson ........ Profitno maksimilizirajući input .....1.................173 7.198 8.......4..3. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE .. Monopolistička konkurencija .. Dugo vremensko razdoblje. oligopol..3...................3..........176 7.....2.....179 7....... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija.187 8...............3......... Input analiza .........2..1...........2.179 7.......187 8............ PODJELA ČIMBENIKA ..............181 7..1.3..........4.............2........174 7.3.......2......................1.................... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA..... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.............3...202 8..............1.......2..2.............................1........3.......... monopol)...........1.184 8...1................................................183 7..........2......................175 7....3...................3..2..........................2...4.SADRŽAJ 7.......................................188 8.................................. Output analiza.......3......... Oligopol ................................... Kratko vremensko razdoblje ...1..... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE........177 7.......183 7.............2................192 8.....................2. Teorija igara ..............4.......... Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi .......... NESAVRŠENA KONKURENCIJA....4.203 XI .......

................... 9..................1.....................1... Zaključno o eksternalijama ....205 9..............................2...... 231 10.......................215 Ponuda zajmova..3. Javna dobra .......3..... TRŽIŠTE RADA ....................................217 9......... 9. Potražnja za kapitalom...............3......... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA....... DRŽAVA I TRŽIŠTE ............ Država i (prirodni) monopol...............221 10.......221 10..216 Ravnoteža na tržištu zajmova ................3. 209 9.........1............1...............223 10.............2................1...........2............1.....222 10...1......1............................................ Porezi i alokacijska efikasnost .....................3.................. TRŽIŠTE KAPITALA ..internalizacija eksternalija. Subvencije i alokacijska efikasnost ................ Ponuda rada . Država i eksternalije ..............1..2............1....205 9...........................1....219 10.....1....... Ukupna i granična korist javnog dobra .....2.. Uloga sindikata .....................................................1..2........................207 9.2...1......................... Ravnoteža na tržištu rada.1........................2........1... Ravnoteža na tržištu zemlje..............210 9.........218 9...........................2..4....... Necjenovne odrednice potražnje .....................1...................2....................211 9...............................233 XII ...................1. 9.......SADRŽAJ 9..1....... 230 10...1..1.........1... TRŽIŠTE ZEMLJE ....219 9.................. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA ........1.....1...............3......2.................205 PROZVODNJE 9.208 9....... Analiza troškova i koristi .228 10...2......... 224 10................2........................ Necjenovne odrednice ponude.......... Ponuda zemlje.227 10....2.2..........2..........................2...................................3......................211 Potražnja za zajmovima...........

....266 11... Poslovni ciklus i inflacija .2..... Krivulja agregatne potražnje ..........255 11.1...... INFLACIJA .... Lorenzova krivulja........... Raspodjela nakon poreza i transfera ........ OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ..................235 10........269 12.......... Jednakost pristupa...........241 11.................238 11.......................1.............................. Kvantitativna teorija novca....... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ...3..269 12....3....250 11..2...2.. Promjene agregatne potražnje .. Phillipsova krivulja..........1...............4.. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda..............241 11....1...................1... 261 11..............262 11..................264 11..... Stopa i oblici nezaposlenosti ......2. 260 11..........1..... NEZAPOSLENOST...........1............... POSLOVNI CIKLUS ...... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka ....1..................................................3..................1..........1..........1..... Pristup dohotka ..............1.....2...........253 11...........2.... Poslovni ciklus i nezaposlenost .......................1................3...............................235 10..............4......................2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA .............257 11..........................267 12..............273 XIII ..3..............250 11.........1.........1.....1......................... 258 11............. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD ..248 11............SADRŽAJ 10.....2.......2............2............1......... Različita tumačenja jednadžbe prometa .........3....................269 12........... AGREGATNA POTRAŽNJA .............3.. Pristup trošenja .246 11.................................2......2.1......4..........................

... Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže....293 13..1................... DRŽAVNA POTROŠNJA .......3.... Potrošnja i realni GNP ............279 12........1.........3..................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..........................................1..285 12.. Odrednice uvoza ...286 12.......1................ Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ....................306 13.... Funkcija potrošnje i funkcija štednje.... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti.............2.................. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA.3....284 12........................290 12............4.............................................................291 13..... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti .5............. Učinak smanjenja agregatne potražnje ...................... Učinak povećanja agregatne potražnje .................................4......................2..1.2........................294 13........308 13...........1.....4.... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ..funkcija agregatne potrošnje ...............................2..............................................3.................... NETO IZVOZ ...........300 13.......293 13..276 12.... INVESTICIJE .............................4.....................1........302 13.......................287 12....................... AGREGATNA PONUDA..............3....................5......283 12............ Funkcija neto izvoza........2....3....2.2........................307 13....... Odrednice izvoza ............3...... POTROŠNJA ....276 12...2............................ Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže..1......3.......................................................................289 12.SADRŽAJ 12... Promjene kratkoročne agregatne ponude ..........2......2.3......4.3.........309 XIV ...3.....3..........5....281 12.......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.......................305 13.

......343 15... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ...6.... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE ..................1................... Multiplikator i granična porezna stopa ..................1........................... PARADOKS ŠTEDNJE.........313 14.........4..343 15.................... NOVAC .........6...1..........334 14..................... Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju..341 15.......3.319 14..4................................344 15.........2...338 14....... AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA .............. NOVČANA MASA.....2.........................313 RAVNOTEŽA 14.......6......... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a...........2.............2........................339 14........2.....5............... FISKALNA POLITIKA ........346 15.330 14......324 14.neplanirana promjena zaliha.....3.............1...........321 14...... FUNKCIJE NOVCA ............. OBLICI NOVCA.........SADRŽAJ 14.. Agregatno trošenje i autonomno trošenje...326 14................ Multiplikator otvorenog gospodarstva..........................................5.......2......... MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.....SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA........................................324 14..........3.1....318 14......347 XV ..................337 14....................... BANKE I STVARANJE NOVCA ............ Makroekonomska ravnoteža .3....1..5....... Porezni multiplikator .............................337 14.................2.............2................. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA .................................................. Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .....

.......360 15......................352 15..................................2....3........ Rezerva likvidnosti ....SADRŽAJ 15..5....5..........5...... 356 15.................. Monetarizam ..................... Instrumenti monetarne politike............1.. 357 15.............................360 LITERATURA .3...........353 15.. Ekspanzivna monetarna politika....1......5......................................365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO................5........ Operacije na otvorenom tržištu ........... Eskontna stopa .......................5. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ...........5.4.353 15.......2.......1..369 XVI .......... Restriktivna monetarna politika............1......................................358 15...1..5...

izdanju Prva je knjiga poseban izazov. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. i ekonomije. određivanju cijena čimbenika proizvodnje. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. jest izuzetno delikatna zadaća. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija.PREDGOVOR I. sve dobronamjerne kritike i 1 . Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. Prvi su koraci uvijek najteži. nezaposlenost. neuravnotežena (ne i neuobičajena). Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. Autor. Sastoji se od petnaest poglavlja. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. pri tome. podjeli ekonomike. ali koje će i provocirati njihov interes. koncepcija udžbenika izaziva. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. znanosti o ekonomiji. određene kontroverze. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. tzv. Udžbenik udovoljava ovakvoj. i može izazvati. On nastoji studentu. Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Dakako. te fiskalne i monetarne politike. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. "novijoj". makroekonomske ravnoteže. itd. bruto nacionalni proizvod). mikroekonomskoj ulozi države. Moguće ovakva. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. te vrijednih doprinosa domaćih autora.

ne može pobjeći od svog sadržaja. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. dobro doći. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. mikroekonomska pitanja i probleme držimo. sc. prije svega. dr.primjedbe bit će pozorno razmotrene. Branko Kovačević. dakako. mojim studentima.sc. nezaslužnim komplimentom. Dr. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. da će pomoć i ove vrste. Ivan Mandić. doc. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike. makar bila riječ i o njenim osnovama. Držim. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. Ekonomika. sc. sc. Naime. ne i neveliko. ma koliko skromna ona bila. U Osijeku svibanj 1998. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji.dr. Prema tomu. On. dr. prof. Velika je moja zahvalnost. Marijan Karić. naime. Autor mora priznati izvjesno. dakako. nego i sveobuhvatnijih znanja. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih. prije svega. te prof. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. za pruženu svekoliku potporu. Ivan Bilić. Ivan Ferenčak 2 .dr. svu makroekonomsku problematiku.sc. Prof. međutim.

U Osijeku veljača 2003. broj stranica. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Ivan Ferenčak 3 . odnosno prvog izdanja ove knjige. godine. Branko Kovačević. Povećan je. moguće. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. tržišne ravnoteže. Dr. Marijan Karić. sc. ali one. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. od strane studenata. sc. dr. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. dr. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Ovime je.PREDGOVOR II. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. dakako. dakako i prije svega. nadam se. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. Ali. Prof. sc. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva.

.

siromašan i.: The Economic Way of Thinking. ne postoji umjetnost.1. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. O EKONOMIJI. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. nema računanja vremena.: Leviathan. opasnost od nasilne smrti. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije).1. a čovjekov bi život bio usamljenički. 1987. Dapače. na složen način povezanih i isprepletenih.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. navedeno prema Heyne. Macmillan Publishing Company. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. međusobno. New York. postojao bi stalni strah. O EKONOMIJI. P. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes.. str. nema mjesta za industriju. teško da bismo uživali u. Bez takvog mehanizma. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. 3. ipak. kako veli Thomas Hobbes. T. zajednica i najgore od svega. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. or the Matter. kratak. EKONOMIJA . Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil. pismo. naravno. 5 . blagodatima civilizacije.

potreba itd. druga ekonomija. Zagreb. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. između ostalog. M.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. 24. manje ili više eksplicitnu. manje ili više. provodi se posredstvom dragovoljne suradnje.socijalističkoj ekonomiji. Naime. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo". grubo rečeno. Drugi način. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). država ili neki njen organ mora biti u stanju. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi.. dakle. kako ekonomisti vole reći.ekonomija. alokacije resursa pretpostavlja. 6 . dakle. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. Globus-Školska knjiga. načina. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. Dva su.metodi tržišta. ljude različitih navika. prisilu.1. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Model centralizirane alokacije resursa . ali doista svih. O EKONOMIJI. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa .: Kapitalizam i sloboda. kooperacije i. u kratkom vremenu. 1992. Drugo.. investicija i potrošnje. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji .2 Što je to što. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. proizvođača i preferencijama svih potrošača. Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. str. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. s tim u svezi. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman. interesa.

ne poduzetništvo već poslušnost. Međutim. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. Naime. Ovdje se. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit. kao mehanizam koordinacije. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama.kapitalistička ekonomija . Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. Međutim. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan. Potrošači. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. kolektivizam ili altruizam. Tržište pruža sve informacije. Ali. potrebito je još nešto.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. osobni. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . Ne vlastita inicijativa. jednostavno.1. I ne samo to. Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti. opet. Ukratko. nego centralno planiranje. u uvjetima kronične oskudice koju.3 Model decentralizirane alokacije resursa . dakle. nastoje realizirati.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora. O EKONOMIJI. nije moguće. On je izuzetno zahtjevan. kao motiv.tržišta. 7 . preko mehanizma cijena. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. uostalom. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. i tržište. Komandna . poteškoće ovdje ne prestaju.

EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. idealna. mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv.1. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa.. 4 Vidjeti: Šik. O. str. na sve kvalitetniji način. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. No. osobni interes jest i može biti u službi općeg . EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. 8 .društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije.2. dakle.4 1. Zagreb. itd. 1983. kojima altruizam nije stran. Nažalost. Globus. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. O EKONOMIJI. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. Ni kapitalistička ekonomija nije. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". Ono poznaje monopole.: Treći put. javnih dobara. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. da se proizvodnjom. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. da se proizvodnja. neprekidno uvećava. imali smo prilike vidjeti. 174. Ali. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe.

516. sasvim 5 Smith. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe. Ali. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. poduzetništvo) bili neograničeni.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. Kada tako ne bi bilo.1. 210. A. Dakako. njegova odbojnost prema monopolu. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. zemlja. "Bogatstvo i moć svake zemlje. znanost o ekonomiji. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. Ekonomika.. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. O EKONOMIJI. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. 1970. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje. dakle. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. Ali. str. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. str. kapital."6 Eksplozija dobara i bogatstva. čak i za zabavu i razonodu. naime. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni."5 Naravno. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. Beograd. sebični interes stavi u službu općeg. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse . Ona. ukoliko moć zavisi od bogatstva. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. kada bi resursi (rad.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. 9 . 6 Isto. Kultura. 1776. Zamjetna je.

"10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu." "Rezultati možda nisu bili najbolji. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. na čelu s J.1. 121.11 7 Ricardo. 9 Isto. ni tada. O EKONOMIJI. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. vele ekonomisti utilitaristi. i s tim u svezi siromaštva. a jeftin."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. a ni sada. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. str. 121."9 Jasno se... H.K. 10 . str. New York. Ekonomisti tu činjenicu . tvrdili su utilitaristi. 1891. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi. str. Ali. Zagreb.: Anatomija moći. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ".činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije .. 118. vide u pretjeranom množenju radnika. "Rad je skup. J. str. Implicitna. Spencer. ekonomski su teoretičari nudili i druga.: The Study of Sociology. Stvarnost. 8 Isto. str. kad ga ima obilno. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. D. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva. H. Ako stvari stoje kako stoje onda. 1983. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. 438.: Načela političke ekonomije. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. Centar za kulturnu djelatnost. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. kad je rijedak. ali su bili najbolje što se moglo postići. dakle.nisu mogli ne uočiti. Appletonand Co.. da ih sebi pribave. 1983."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. 110 11 Vidjeti: Spencer. Benthamom. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. 10 Galbraith. D. Zagreb.

drugi mehanizam alokacije. na ovaj ili onaj način. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. Uostalom. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). druga ekonomija. razloge isticanja vlastitog. Ukratko. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. rušeći 11 . O EKONOMIJI. Riječ je o alokaciji. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. i oni u prirodi i oni na tržištu. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. Predani egoisti. tako da "altruiste" čeka izumiranje. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. neprekidno "sve revolucionira. zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. kapitalističku ekonomiju. u oskudici. tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. koja će se obavljati u uvjetima društvene . u stanju su zadržati sve što proizvedu. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". Dakle. No. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). Riječ je o neumoljivom procesu.1.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. Npr. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. I naglasimo. tvrdi marksistička politička ekonomija. na čemu bi inzistirali? Marx je. kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan.

prema vlastitim riječima.: Osnovi kritike političke ekonomije I. sve do svoje smrti 1924. str. godina) koji oko četrdeset godina. tom. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. razvitak proizvodnih snaga. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". 19. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. 12 . Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. 14 Marx. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. 25. pak. nasilnom kraju. MED. 1979. str. A. 1987.. K. Dakle. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija.12 proširenje potreba.1.: Isto. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. Prosveta. Centar za kulturnu djelatnost. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. 63.: Načela ekonomike. godine. bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima. vjeruje Marx. Oduzmite stvari tu društvenu moć."15 12 Ali. 1890."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. K. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. Povijest ga je demantirala."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije .. O EKONOMIJI. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. Zagreb. 13 Marx. 261.nap. 15 Marshall. eksploatacija. Ugrađuje u nju. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga. str. Beograd. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje.

16 17 Isto. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. ekonomika se kloni političkih problema. Isto. O EKONOMIJI.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. a ne znanost i umijeće. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. 13 ."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. str. a zbog pravednosti i opće sreće. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode.nap. autora) koji .1. njenih istraživanja.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. čista i primijenjena. te je ona "znanost. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. str. kada su veće iskustvo. 47-48. Međutim. I tako sada. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. 31.

u slučaju Marxa. "Tvrdili su (Marx. a ne rada i čekanja.1. doista teškim. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti. Nezaposlenost. proizvod onih koji njima rukuju. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. str. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. taj stari problem. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. Nećemo je prepričati. 18 19 Isto. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. Velika će ekonomska kriza. 357. Isto. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. 14 . Valjalo je. 358. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. za nagradu za čekanje. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. O EKONOMIJI. koja ne bi bila kapitalistička. U tim. str. dakle. riječ dobija John Maynard Keynes. je problem koji Keynes pokušava riješiti." 18 Prema tomu.socijalističku ekonomiju). međutim.nap. naime. Rodbertus i drugi ."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju.

i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. Centar za kulturnu djelatnost. 1987. 22 Keynes. Centar za kulturnu djelatnost. kamate i novca. J. str.: Opća teorija zaposlenosti.. 121. Osim toga. O EKONOMIJI.M..: Opća teorija zaposlenosti. smanjuje se broj zaposlenih.F. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira."22 20 Vidjeti: Keynes. str."21 Naime. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. str. "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. kamate i novca. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. 1987. naravno na razini nepotpune zaposlenosti.M. 21 Harrod.20 On smatra. 213. 213. Macmillan and Co. J.: The Life of John Maynard Keynes.. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike. smanjuje se proizvodnja. London.1. Terapija se nameće sama po sebi. Zagreb. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. kamate i novca.. 1951. R. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. Zagreb. 15 . 1936.

214. niti ovo široko polje. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. vjeroispovijesti i mišljenja. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma." 23 24 Isto."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije.. str. 16 . 1992. Zagreb. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. djelokrug vlasti mora biti ograničen. 25 Isto."25 No.spomenimo F.: Kapitalizam i sloboda. 21. pohvalu slobodnom tržištu."23 No. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. Hayeka i M. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. vrlo važnu. Friedman. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. 14. str.Školska knjiga. M.1. Naime. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. Friedmana. očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma. O EKONOMIJI. str. "Prvo. tvrdi Keynes. Globus . kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta.

"26 Ovdje se. 1992. 17 . W. str. P.. MATE. O EKONOMIJI.1. Zagreb. 26 Samuelson. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji. Samuelson. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača..: Ekonomija. dakako. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). Nordhaus. A. P. 3.

.

čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. Usredotočimo se. 19 . zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom).2. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra. Međutim.1. Naravno. POTRAŽNJA I PONUDA 2. veća njegova potraživana količina. dakle. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. u najvećoj mjeri. uz ostale neizmijenjene uvjete. Dakako. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. vrijedi i obrnuto.1. POTRAŽNJA 2. POTRAŽNJA I PONUDA 2.1. obrnuto razmjerni.

2. Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. 20 .

Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. Veće stanovništvo. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. Cijene drugih dobara. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. Neke su. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. dohotku. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. ulijevo krivulju potražnje. može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. dakle. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. Naime.2. jesu ukusi ili preferencije potrošača. veličini stanovništva. ceteris paribus. mogu izazvati promjenu potražnje. Dohodak. Vrijedit će i obrnuto. također od bitnog utjecaja na potražnju. prije svega. pak. njegovo povećanje ili smanjenje. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili.2. naravno.1. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. 21 . povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. Stanovništvo je. Riječ je. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. odnosno njihova promjena. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. tzv. necjenovnih determinanti potražnje. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. odnosno njegova veličina. o cijenama drugih dobara. Pitanje supstituta.

Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Prema tomu. niže buduće cijene. promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. Slika 2. uz ostale neizmijenjene uvjete. 22 . očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. Obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice.2. dok promjena cijene nekog dobra znači. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro.

POTRAŽNJA I PONUDA 2. veća ponuđena količina istog dobra.1. upravno razmjerni.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. 28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra.2. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. Dakle. 23 . Dakako.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. PONUDA 2.2. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra). i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Vrijedi i obrnuto. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti.

iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. Međutim. stoga. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Obrnuto. manja ponuđena 24 . kretanje niz krivulju ponude. Krivulja ponude je. a zbog djelovanja zakona ponude. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2.2.

očekivane promjene cijene dobra. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo. da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. pak.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. Međutim. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. Dakle. ovaj put u proizvodnji. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. cijene čimbenika proizvodnje. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Također. s punim pravom. Naglasimo. znači veću ponudu. POTRAŽNJA I PONUDA količina).2. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. broj ponuđača. dakako. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. dakle.2. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija. 2. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. njeno povećanje ili smanjenje. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. 25 . Ako cijena nekog dobra miruje.

26 .2. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. Međutim. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. rast ponuđene količine.3. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. Pad cijene izazvat će obrnuta. jedina ima prilike potrajati duže vremena. dakle. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. 2. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. s druge strane. stoga. u svakom slučaju. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.

naime. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište.2. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice. Ravnotežna cijena. dovesti do 27 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. Tržišni će višak dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3.

Evidentni će tržišni manjak dobra. dakako.2. Ako je. svaki onaj koji je spreman. slobodnom dobru. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Dakle. potiskuje. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. U svakom slučaju. "gura". racionirajuće funkcije cijena. Oni koji to nisu u stanju. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. neće doći u njegov posjed. aktualna cijena niža od ravnotežne. U tome je bit tzv. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. Slično tomu. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. 28 . posredstvom nadmetanja kupaca. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. Riječ je o tzv. nasilja i kronične oskudice. poput plime. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. pak. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). i u mogućnosti. cijenu prema gore.

1. učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. ceteris paribus. 29 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6. ukratko.3. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. Rast potražnje.2. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine.

učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. dakle.2. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Slika 8. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Na djelu je. Cijena C C1 K1 K Količina 30 .

Na djelu je. Rast tržišne ponude. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. u ovom slučaju. Slika 9. promjene tržišne potražnje. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. Naime. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu.2. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. ceteris paribus. 31 . učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine.

Dakako.2. u ovom slučaju. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. krajnji će rezultat. tržišna potražnja. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. Naime. To će povećanje. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija. naravno. 32 . pak. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. rast ili pad cijene. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje.

naravno.2. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. cijena će porasti. Ona će se. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Međutim. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje.3. glede promjene cijene. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. Vrijedi i obrnuto. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). međutim. Naime. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Konačni rezultat. 33 . ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. I ovdje su. ravnotežna će se količina dobra povećati. dakako. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude). Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. 2. učinci suprotstavljeni. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. U ovom. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). Ovo će povećanje ravnotežne cijene. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene.2. smanjiti. istom cilju – smanjenju cijene. Vrijedi i obrnuto. u svakom slučaju. glede ravnotežne cijene.

proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. Zagreb. Dobra. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. učinkovitijih tehnika proizvodnje.d.. uistinu. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. "Naprijed". a time i volju proizvođača da ga proizvode.2.. str. Na ovaj način. po naravi stvari. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. 34 . Naime. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji. kasnije. 1995.. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. tržište je. Obrnuto. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost. posredstvom sustava cijena. nešto detaljnije."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. Kao što je netko jednom primjetio. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. O njemu. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. zahvaljujući tomu. L. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. ljepota je tržišne ekonomije. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. sa svojim signalima putem cijena. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. P. stvaranje i upotreba novih. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. Zašto? Stoga. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. poduzetništva i motiva profita što. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. 59. 29 Berger. tržišnih sila. d. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Ali. postaju dostupna širem krugu ljudi.: Kapitalistička revolucija.

već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. javna dobra. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. platili ili ne. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice.1. koristimo. savršen.: Capitalism. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. str.. J. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. 1947. Socialism and Democracy. Postojanje eksternalija. međutim. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. dakako. Tržište je. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. Naime.2. reći ćemo. koristi javno dobro."30 2. Nadalje. Riječ je o dobrima koja svi. sustav cijena nije. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena. 67. New York. Otkazivanje sustava cijena No. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati.3. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara. surov mehanizam. Racionalno je biti slobodni jahač. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova. društveno poželjna ona nije profitabilna. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra.2. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Osim javnih dobara. 35 . glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter.

kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. O ovome detaljnije u okviru 10. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. 36 . dakle. inherentna razdoblja neravnoteže. Tržištu su. dakle. Ne čudi. Njena je namjera. poboljšati performancije tržišta.2. stoga. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena. Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). poglavlja "Država i tržište".

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3.1. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. 37 . Prema tomu. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1). između ostalog. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica.1.

U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). stabilnoj elastičnosti potražnje. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa. UP1 = 1 · 800 = 800. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. 38 . a UP2 = 3 · 400 = 1200. Prema tomu. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. Dakle.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. riječ je o jediničnoj.

39 . zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1). i rast cijene dobra značit će. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. Zamjećujete. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. pad cijene ne tangira ukupni prihod. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. neizmijenjeni ukupni prihod.3. Ali.

kreće između 0 i ∞. Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. međutim. dakle. 40 . postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. neosjetljivu na promjene cijene.3. Naime. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Obratimo. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. Dakle. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.

potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. I obrnuto. Ovakvu. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. 41 . primjerice. Dakle. snažne reakcije potraživane količine. tek teorijski moguću. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. Poraste li. vrlo mala. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava.3.

Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu. a drugi puta na novu. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. 42 . pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  . izmijenjenu cijenu odnosno količinu. staru cijenu ili količinu. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. pozitivni broj.3. Nadalje.

dakako.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 .Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . Neka poraste cijena dobra A. To će. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 . Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.3. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. Stoga su karakteristični. dakako. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 . sljedeći slučajevi: 44 . Dakle. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A .1. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. Potražnja. Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača. koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje.3. što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. Provjerimo: UP1 = 42 . 19 = 798 UP2 = 38 . 21 = 798 3.2.

Npr. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje.1). Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka. potražnja će za dobrom A porasti 2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. Zanimljivo je. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. 45 . ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. ukoliko dohodak raste.2% godišnje (naravno. Ukratko. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima.1 = 2. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. Inferiornim u tom smislu da ih. Zaključujemo. Zato potražnja i jest dohodno neelastična.3. Obrnuto. ali raste brže od dohotka. ali i skuplji supstituti. zamjenjuju superiorniji. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. međutim. ukoliko dohodak raste.. potražnja također raste.2. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1.

kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Supstitucijski. ili pak komplementarni karakter dobara. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0. Primjerice. Primjerice. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje.3. dakle. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera.1. kada je Ek < 0. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Ek > 0. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. 46 . raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. supstituirati. Sada. O komplementima. Obrnuto. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente.3. ± Postotna promjena potražnje dobra A . razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). Vrijedit će i obrnuto. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 . ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima.

Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A . Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. ponuda je elastična. a Ep = 1. a 0 < Ep < 1. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. stabilno elastična. ponuda je neelastična.3. dakako. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. ponuda je jedinično. U tom će slučaju pad. a Ep > 1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. a mali je rast cijene izuzetno povećava. Vrijedi. Vrijedi i obrnuto. odnosno rast ponuđene količine. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Naime. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene. i obrnuto.2. odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. 47 .

48 . a njena je krivulja okomiti pravac. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli.

Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna. 49 .3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17.

.

Ovaj zakon.4. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna.Wiesera. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. Granična (dodatna. marginalna) korisnost. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. E. POTROŠAČEV IZBOR 4. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. K.Marshalla i drugih. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. POTROŠAČEV IZBOR 4. Jevonsa. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost .H. A. Böhm-Bawerka. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje.1. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Gossena. Prema tomu. potrošačev izbor. S. Evidentno. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. 51 . Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. Mengera. F. ali raste sve sporije.

jedinična promjena potrošnje . 31 52 . Granične korisnosti. npr. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine. kao uostalom sve granične veličine. Dakle.4.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18.s.

Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost.potrošačeve ravnoteže. odnosno potrošačevu ravnotežu. granična korisnost može biti i negativna. Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I. 4. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada.1. Naravno. Naime. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost.1. 53 . Gossenov zakon.4. Slika 19. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača .

Ove će kombinacije prikazati tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 .4. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. No. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5.

55 . koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost.4. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ali. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. potrošačevu ravnotežu. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. Tablica 7. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".

: Ekonomski leksikon. Zagreb. str. A. 210. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. II. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara.4. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. dakle. maksimaliziranje ukupne korisnosti. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. 1991. posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici. 32 Dragičević. Informator. Na tragu smo II. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . 56 . Gossenovog zakona koji kaže da. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža.32 Drugim riječima.. međutim.

korisnost po novčanoj jedinici 8. Ukoliko. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. Međutim. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.33 6.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.4.50 4.33 4.83 4. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže.1. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti. Cijena dobra B 6. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8.67 6.1.33 = = Granična korisnost dobra B .33 5.17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0. primjerice.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.1. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran. uz ostale neizmijenjene uvjete. pad cijene dobra A. 57 .

kupac je.2. Ukoliko bismo. 58 .1. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. Dakako. u pravilu.4. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. četvrte 6 i pete. kupujući. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. 4. druge jedinice 8. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. u duhu teorije granične korisnosti. U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. Nova. moguće različite kombinacije. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. treće 7. na višoj razini potrošnje. Često se. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. Naime. pozitivan broj. posljednje koju namjeravamo kupiti. baš kao i kod promjena cijena. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. dakle. u slučaju obaju dobara. i ovdje su. te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. Potrošački probitak. 5 novčanih jedinica.

Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. 10 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .4. u ovome slučaju. Njegov je probitak. 59 . stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica.25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Međutim.

60 . podsjećamo. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. Ukupna korist mjeri spremnost. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra.1. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. POTROŠAČEV IZBOR 4. sa fiksnim dohotkom.4. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. Zamjećujete. Riječ je. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. naravno. Pitanje je. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. . za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos.3. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra. Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. o subjektivnom konceptu. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra.

Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. 61 . Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. glasi: Cijena = Granična korist .4. Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. prema tomu. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže.

U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku. te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. 4. Kupujući. međutim. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu.4. Doista. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. Teorija granične korisnosti.4. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. Prema tomu. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. složit ćemo se s time. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. pokušava objasniti potrošačev izbor.1. potrošač je u stanju povećati neto korist. 62 . Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju.

I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B.4. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. Crta proračuna. naime. uz dani dohodak i cijene dobara. Tablica 9. Pretpostavit ćemo. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. nedostupne potrošnje. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR 4. kao i u prethodnom slučaju. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora.2. Drugim riječima.

Promjenljive veličine (varijable) o kojima je. Limite potrošačevog izbora. ali ne i na crti proračuna. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka.4. Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. 64 . pri tome. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 .

2 . pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Npr. ponovimo to. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak. naravno.2. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. 5 = 0 i 4. Kb = 10 . mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A .. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. 0 = 10 Kb = 10 . Vrijedi. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak.nezavisna varijabla). 65 .1. rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . međutim. pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna. i obrnuto. Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb).4. Pomoću nje smo. odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava.2 .

4. . POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice.2 Ka . 6 = 0 Slika 24. 66 . Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd. 0 = 12 Kb = 12 -2 . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 . Kb = 12 -2 .

a i pokazati. a vrijedit će. Vrijedi i vice versa.4. pomoću jednadžbe proračuna.1 Ka. 67 . U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. U obrnutom slučaju.2. To je. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. U našem primjeru on iznosi a = = 2 . oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. ceteris paribus. uz ostale neizmjenjene uvjete. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . Prema tomu. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). prije nedostupnog. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 . Utvrdimo. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. područja potrošnje. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak.2. a dohodak 60. 4. b = = . omogućava osvajanje novog. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Ustvrdit ćemo. Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. naravno. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. nove granice potrošnje. i obrnuto. stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2.

4. Kb = 10 .10 = 0 Slika 25. Kao što rekosmo.1 = 9 Kb = 10 . POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 . budući da je oportunitetni trošak upola manji.3 = 7 Kb = 10 . 68 . vrijedi i obrnuto. Doista. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna.0 = 10 Kb = 10 .2 = 8 Kb = 10 .4 = 6 itd.

4. 69 . krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). POTROŠAČEV IZBOR 4.2. Slika 26. Dakako. Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti. Prema tomu.3. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Dakle.

Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti.4. Slika 28. POTROŠAČEV IZBOR Slika 27. 70 . krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti.

ekstremnom. dakle.4. I obrnuto. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. U ovom će. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. Ukoliko su. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. 71 . U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L.

Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. odnosno tri i tako dalje para cipela.4. vrijedit će i obrnuto. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan. Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela.2.1. 4.3. Naravno. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). POTROŠAČEV IZBOR Slika 30.

te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Slika 31. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. Naime. Kako. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0).4. određuje kut krivulje indiferencije. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. međutim. 73 .

raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. pokazuje tendenciju pada. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 .5 1  = =  .4. kreće li se niz krivulju indiferencije. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. Dvije stvari valja uočiti. krećemo li se niz krivulju indiferencije. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32).5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). a vrijedi i obrnuto. 74 . granična stopa supstitucije. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. I drugo. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . Logično je to budući da potrošač.

75 . Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu .2.4. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33). Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.4.optimalni izbor potrošača. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 33.

Niže. pak. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. Poželjnije.4. Prema tomu. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. odnosno oportunitetni trošak. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. a kut crte proračuna relativna cijena dobara. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . Kako. međutim. Prema tomu. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara.

povećan dohodak potrošača. doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti. Pretpostavit ćemo da je. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 .4. 6 4. Slika 35.5. njegovog optimalnog izbora.2. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. ceteris paribus.

ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Povećat će se relativna cijena. Slika 36. Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 . Ovo je najčešća situacija. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. a time i potrošačevu ravnotežu. 78 . a sa njom i kut nove crte proračuna. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro.4. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B.

Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili.4. nižu krivulju indiferencije.5. pak. Slika 37. Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.1. POTROŠAČEV IZBOR 4. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 .2.

80 . Ona je. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. Improvizirajmo. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. Zamjećujete da. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije.5. kada je u pitanju potrošnja dobra B. pak.2. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. podsjećamo. Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. Ona je. se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P. 4.4. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. pokazuje zakoniti. Krivulja potražnje. R1 (Ravnoteža 1). a na osnovu prethodnog primjera. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine.2. Naime. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Kada je. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Nasuprot tomu. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A.

pretpostavimo. 81 . 40 jedinica dobra B. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.4. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. POTROŠAČEV IZBOR recimo. Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. značila potrošnju 10 jedinica dobra B.

82 . Na djelu je zakon potražnje. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. a niža cijena dobra. ceteris paribus. znači njegovu veću potraživanu količinu. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. ceteris paribus. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. Te su iznimke od pravila da. POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje.4.

povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . Ukupna korisnost.Granična korisnost dobra B . Valja se prisjetiti da je granična korisnost. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. dakle. te da daju identične rezultate.6. ostaje ista. dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je . primjerice. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. POTROŠAČEV IZBOR 4. Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna.2. Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. ∆ Ka . Dakle. ∆ Kb = Granična korisnost dobra A .4. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je .

Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. POTROŠAČEV IZBOR . uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). međutim. Negativni predznak (Očigledno. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A .4. postoji čvrsta veza između ovih teorija. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara. Prema tomu. dokazati da će teorija granične korisnosti i. nešto mlađa. Potrebito je. U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B.Granična korisnost dobra B .

= Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II. odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti. Dapače. 85 .4. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . Gossenovog zakona. Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj.

.

Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. netko ili neki snose rizik poslovanja. 98. Addison-Wesley Publishing Company. stotinu i više godina. Zagreb. 207. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. str. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge". Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.. Istovremeno. B. (reprint).1. str. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom.5..33 Ovako poduzeće definira 1889..o. 1990. 34 87 . Parkin. godine naš ekonomist Blaž Lorković. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.o.: Počela političke ekonomije.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". 1993. M. Bez. dakle. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit. 33 Lorković. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu.: Economics. Netko ili neki to moraju učiniti. New York.

poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. bilo monopsonska) poznaje granice. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. Često se. profit. Ali. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Riječ je o tzv. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. naime. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. Stopa je nataliteta. u oba slučaja. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. 88 . ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. dvije prepreke. dakle. i tržišna moć (bilo monopolska. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Ili. Valja. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete.5. grubo rečeno. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. dakle. Cilj je. ali i stopa mortaliteta. Naime. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Naravno. Život poduzeća nije nimalo lak. Nimalo laka zadaća. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. najveći mogući u datim uvjetima. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. Na drugoj strani. Naše je poduzeće. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. ukoliko ste monopsonist.

u pravilu. Ali. New York. Addison-Wesley Publishing Company. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. Standardni. ekonomske efikasnosti. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. ali ne i uvijek dostatna. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna.35 Ponajprije. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. 89 . Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. naime..: Economics. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Zaključimo. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. cijene čimbenika proizvodnje. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji.5. Nekoliko je razloga tomu. 35 Vidjeti: Parkin. naravno. 223-224. str. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. M. Tehnološki neefikasna. ali ne i vice versa. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. 1990.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

Ovo je. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  .5% cijena dionice jest 500.5. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica.1. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2..2. Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. Evidentno. dakako.5 = 500 . Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000). a disažio 50%  ⋅100  . zamjećujete. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . 5. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 . One su al pari.   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti. Pojavio se ažio (agio).2.2. Ako je d' 2. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. 5  500  Dividenda sada iznosi 25.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. Ukoliko. PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali. 5 Dividenda sada iznosi 50.

prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. Priznat ćete. gdje r = k' . Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210. 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos .12 = 1000 . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 .5.21 (1 + r ) 2 1. (1 + r ) 1.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje. (1+r)2 = 1000 . 100 10   . Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine. (1+r).21 = 1210. PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. Budući iznos = 1000 . Dakle. 1. 1.1 = 1100 .  100  Obrnemo li stvari. 1 +  = 1000 1.12 98 .

. dakle. str. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%.. + + / : 1. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj.. Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli. Ali.. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.. vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice. Cijena dionice 45 99 . Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda.: Economics. M. Dakako. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.. New York. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. godinu dana po kupovini dionice. Neka ta dividenda iznosi 10.5. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća.1) (1.. nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%. dakle. a kamatna stopa 10%. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . (1 + r ) n Ali.1 (1. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine.1 = 1000 .1 2 3 n 1. Međutim. 216.1) (1.1) (1.44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . 1990. Addison-Wesley Publishing Company... Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate.1) n +1 44 Vidjeti: Parkin.

Naravno. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1) (1..5. + .1 1.. No. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 .. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . Dakle.... očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva..1) jest r. 2 3 4 1.1) (1. k' r k' 100 Evidentno. sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica. CD CD 10 = /⋅ 1.1 CD – CD = 10 0.. formula vam je poznata.1) (1. Dakle. cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.1 Prema tomu.1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. Brojnik (10) jest očekivana dividenda.1 (1.1 1.1 1... a nazivnik (0.

kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. zemlja) promjenljivog karaktera. 5. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje.2. Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi. Promjene ukupnog proizvoda. kapital). kapital. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. Niski.1. 5.5. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. pak. a raste veličina rada. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende). povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. granični proizvod i prosječni proizvod. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. Neprijeporno.2. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja. Dakle. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. dat će ukupni proizvod. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati.

krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. moguće i nemoguće proizvodnje. PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Prema tomu. granicu između. Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje.5. Tablica 10. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). također. te promjenljivu veličinu rada.

proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. to je promjena. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. a raste input zemlje). moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. 5. Ukoliko se. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Međutim. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Tehnološka efikasnost znači.2. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. dakle. naime.5. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže.2. Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. Granični proizvod Granični (dodatni. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Ili.

3. Tablica 11. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. 104 . te izračunajmo granični proizvod rada. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.5. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.2. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada.

25 3. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). biva sve sporiji i sporiji. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Uzrok je tomu početni rast.5. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. 105 . Međutim. Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). s tim u svezi. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. nakon početnog ubrzavanja (progresije).6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Možda će sljedeća slika. PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. uspješno dopuniti prethodni komentar. taj rast.

Upravo stoga.4. 5. kao i u našem primjeru.5. a vrijedi i vice versa. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. Uopće. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41. Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Naime. ova posljednja raste. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda.2. granični proizvod rada raste. Istovremeno. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum.

5. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. prije ili kasnije. Dakle. Kao što ranije. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. uz fiksne veličine ostalih inputa. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). ceteris paribus. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. ali je taj rast. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. analizirajući potrošačev izbor. 5. sve sporiji i sporiji. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.5. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje.3. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. međutim.3. granični trošak i prosječni trošak. međutim. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Daljnji. zbog činjenice da granični proizvod rada opada.zakonom opadajućih prinosa. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. Što se. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa). izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. 107 .1.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. dakle. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. Naime.4. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi. ako hoćete. postaje varijabilan.5. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Slika 44. također. Vrijedi. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Usredotočimo se. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Prema tomu. međutim.2. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 .

Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Slika 45. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. dakle. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. ukoliko. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška.5. konstantnim prinosima razmjera. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje. prosječni će ukupni trošak opadati. Ukoliko je riječ o stalnim. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška. 116 . U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu.

prikazat ćemo na grafički način.6. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. slika 46). a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica. Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. 6. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. Optimalni izbor proizvođača. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica.1. Cijena jedinice rada neka iznosi 20.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. 117 .

Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 . mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo.6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16.1. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.1. 6.

119 . tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12. Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. Provjerimo: K = 12 . input će kapitala biti jednak nuli. Ukoliko input rada iznosi šest. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 .2 ⋅ 6 = 0. Ukoliko je input rada jednak nuli. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa.6.2 R . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.

koji nalazimo u jednadžbi izotroška. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .1. Odredimo. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 . Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. sukladno našoj tvrdnji. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . jest relativna Ck cijena inputa. Neka ona. Kut crte izotroška.6. u novim uvjetima. kao i cijena rada. Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. upola manji. iznosi 20 novčanih jedinica. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). mora biti razmjerno. sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. dakle.2. U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. a vrijedi i obrnuto.

Ck=10) izgledati ovako: 121 . kako rekosmo.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47.6. Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Prema tomu. u našem će slučaju (Cr=20. naravno. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. 6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Prema tomu. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa. nepotpuna.1. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne.3. i vice versa. Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. a vrijedi. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. Karta izotroškova.

Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.2. IZOKVANTA .KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48. 122 . 6. odnosno tehnika proizvodnje.6.

s tim u svezi. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu.6. Slika 49. eventualno smanjenje inputa kapitala i. smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 . Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Dakle.

6. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK ..1. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. 6. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). 124 . Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.2. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output. Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki. a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. 2. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. npr.

2. a vrijedi i obrnuto. smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 .2. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. 6. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.6. Dakle. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Ponajprije. Drugo. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut.

veći ukupni proizvod.3. 6. Slika 51. dakako. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. a veća. budući da znači veći angažman inputa.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. Tablica 18.6. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike.

PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 . međutim. Naime. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. Isti će. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Što je. međutim. rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak.6. Slika 52. Prema  ∆R  tomu. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu.

∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. Prema tomu. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala.6.) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. npr. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. Zanemarimo li negativni predznak. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način. 128 .

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .6. = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. 49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .

nužno obara njegov granični proizvod).EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. Minimaliziranje ukupnog troška. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. uz neizmijenjene veličine ostalih. što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. vladaju potrošnjom. Zamjetna je. 130 . dakle. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. Proizvođač. a na drugoj.6. zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. odnosno proizvodnjom. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. proizvodnoj. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. pak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .

upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Naime. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. 7. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. b) postojanje velikog broja kupaca. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. jednostavnosti radi.1. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. tj. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. monopol. 50 Pojam dobra. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. monopolističku konkurenciju i oligopol.

Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. tržišnoj. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. prikazati na sljedeći način: 132 .7. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. prihvaćaju. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). Naime. sasvim sigurno. cijeni. a savršeni konkurenti je. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. tržišnu cijenu. nemajući drugog izbora. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Naime. Horizont savršenog konkurenta moguće je. Kada je cijena zadana veličina. preuzimaju. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. Naime. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Bio bi to samoubilački korak budući da bi. dakle. Ponajprije. Drugo. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. "od šume ne vidite drvo". Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan.

Ukupni. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta.7. dakle. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. dakle. 7. utržene količine dobra i njegove cijene. prema tomu.1.1. Ukupni prihod. To je. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. Moguće ga je. Umnožak je to. promjena. podsjećamo.

Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. Dakle. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . i to u svim tržišnim strukturama. cijenu određuje i nameće tržište). 134 .7. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo. jednak cijeni dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra. Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta.

Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. 135 . Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. postoji druga opcija.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.1. pa i savršenog konkurenta.7.2. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. maksimalizirati profit . TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. Međutim.

TRŽIŠTE DOBARA 7. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao.7. nakon druge prijelomne točke. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli.1. dakako. Ukupni prihod. Gubitak se.2. očigledno. To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit.1. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. 40 jedinica dobra. 136 . bio zamijenjen gubitkom. ali ni gubitak. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. ukupni trošak i profit Tablica 19. Prijelomna točka (break even point). prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška.

veća od graničnog troška. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.2. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. 7. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra .granični prihod. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška. Dodatni je prihod. 137 . Naime. Granični prihod. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit.1.7. naime.2.

Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Dakako da ne. Tablica 20. Naime. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). odnos 138 . dakle. postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output.7. Dakle. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. Ispitajmo njegovu djelotvornost. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12). Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica.

Slika 56. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. istovremeno.7. Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. 139 .

Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.75 9.92 13. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21.5 9.625 10.7.5 11.5 9. 140 .64 Slika 57.

pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. kao što gornja slika pokazuje. ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita.375 ⋅ 40 = 95 7.5).7.1. prag rentabilnosti). omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška.625. prosječni profit jednak je 2. iznosi 9. Prosječni profit = Prosječni prihod .Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak.375. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2.3. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka. u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Optimalna razina proizvodnje. TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim. prosječni profit je. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. 141 .

svaki output. na sreću.7. vodi poduzeće u gubitak. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. niti gubitak. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Zamjećujete. Optimalni output sada iznosi 30. Ne postoji profit ali. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. 142 . veći ili manji od optimalnog.

Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. pri svim veličinama svog outputa. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška.1. Slika 59. savršeni će konkurent.4.5. realizirati gubitak. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 . Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.

Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. međutim. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. Moguće je da čudno zvuči. prosječni je gubitak.75 . doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. Fiksni trošak. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.25 ⋅ 20 = 25 7. makar i privremenog.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda.8. prekidanja proizvodnje.1. koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. savršenom konkurentu.5. a to pokazuje i gornja slika. Naime. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. Našemu je poduzeću.7. proizvodili ili ne. dakle. iz navedenog primjera.5). Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . Naime. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . TRŽIŠTE DOBARA Međutim.5 = 1. nije moguće izbjeći.

28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.7.5* 8. 25 = 25 Tablica 22. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. naravno. TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8.4 8.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .67 9 10 11.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak .5 13. To će se. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. Prema tomu.5 = 8. 25 145 .

Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka. može smatrati potopljenim troškom. imate li sreće. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Fiksni trošak se. 146 .1. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili. Ništa drugo vam i ne preostaje.7. Naime. Stoga. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. 7.1.7. veseliti se pobjedi svoga kluba. u kratkom vremenskom razdoblju. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. ali gubitka manjeg od fiksnog troška. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. Dakako. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom.6. 7. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene).

jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu.7. točka a na krivulji graničnog troška može. 147 . teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška. u ovoj situaciji. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. Nije. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. Naime. dakle. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška. nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. proizvodio ili ne.

1. odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. U tome će slučaju prosječni prihod. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. Izlazak slijedi. 7.7. dakle. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 .8. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak .

9. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. Slika 62.7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .1. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita. Cijena Ponuda. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.

TRŽIŠTE DOBARA Slike 63. dakle. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. u dugom vremenskom razdoblju. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Drugim riječima. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Međutim. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata.7. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Njihova će pojava. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. Naime. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. profit (pozitivna razlika 150 . a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je.

nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. dakle. računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak. Slike 64. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . Normalni profit postoji. To je trošak čimbenika proizvodnje koje.7. Dakako. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. dakle. Odgovor je jednostavan: normalni profit. potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli.

Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". kao diplomirani ekonomist. Nadalje. U svakodnevnom životu. Vi ste. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. TRŽIŠTE DOBARA trošak. Dakle. novčana ste sredstva. vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. dakako. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. Konačno. Ponajprije. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. umjesto u vlastito poduzeće. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. propuštena plaća. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. pretpostavimo nadalje. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. realizirati odgovarajuću plaću.7. Vi vodite vaše poduzeće. Prema tomu. mogli ste se zaposliti i. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku .

postoji alokacijska efikasnost. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. 153 . Koristiti kapacitet znači. Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. društveni interes to nalaže. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije). Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. vrjednijeg dobra. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra.PUT). veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. naime.7. Kada je. Na kraju. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti. te postoji alokacijska efikasnost. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. Dugoročno. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). dakle. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. Potrebito je. Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. Resurse nije potrebito realocirati.

2. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. sposobno. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. dakle. patenti). MONOPOL 7. licence. vode itd. električne energije. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina.2. Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. na ovaj ili onaj način. Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol.7. Međutim. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak. Ono je. Druga je monopol.1. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. 154 . TRŽIŠTE DOBARA 7. Povećavanje outputa. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. u takvom slučaju. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je.

Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. njome upravlja zakon potražnje. postoje neka ograničenja. Vrijedi. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. zahvaljujući svom posebnom. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. naravno. Naime. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. On je u stanju.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. Monopol je "price maker". povlaštenom položaju. i obrnuto. manipulirajući vlastitim outputom. dakle. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina.2.2. Dakako. odnosno cijene dobra. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Zbog toga se granični prihod monopola . TRŽIŠTE DOBARA 7. ipak. potraživana će količina dobara biti veća. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Za razliku od savršenog konkurenta .preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje. posjeduje tržišnu moć. odnosno njegovom veličinom. 155 . određivati cijenu dobra. Ukupni.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  .7. "pravi" cijenu. Zbog čega je to tako? Monopol. Pri tome. Naime.

U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. on je maksimalan. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada.7. ukupni prihod monopola niti raste niti pada. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična. Tablica 23. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . a Ec = 1. odnosno 0 < Ec < 1.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 65.7. 157 .

znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. kojim slučajem. monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66.7. koji. Ukoliko. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output. dakle. 158 . Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda.

7.1. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra. Neprijeporno. Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška. Ukupni prihod. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1.2.3. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. 159 . Maksimaliziranje profita 7. Tablica 24. TRŽIŠTE DOBARA 7.3.2.

vrijedi i u uvjetima monopola.3. monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.7. analizirajući savršenu konkurenciju. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda.2. u danim uvjetima. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška. 160 . Monopol će.2. granični trošak i profit Output koji. Pravilo koje smo otkrili. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7. Ukupni prihod. Naime. Granični prihod.

TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Tablica 25. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6.67 161 . Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu.5 7 7. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice.33 6. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. 3 jedinice dobra. Tablica 26. naravno.7. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).

TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. povlašteni.7. a prosječni ukupni trošak 6.67. već spomenute. To su. Međutim. Naime.67 ⋅ 3) iznosi 8. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. a mogu ga gurnuti i u gubitak. a maksimalni (ekonomski) profit (2.33. 162 . Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita. Prosječni profit (prosječni prihod . Pri tom. outputu cijena dobra iznosi 9. tri jedinice dobra.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit.

čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. vodi monopol u gubitak. 163 .2. Ali. veći ili manji od optimalnog K. TRŽIŠTE DOBARA 7. pri optimalnom outputu. Slika 69. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. Lošoj reputaciji monopola. za razliku od savršene konkurencije. između ostalog.4. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit.7.

prekinuti proizvodnju. baš kao i savršeni konkurent. 164 . Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. makar i privremeno. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.2. ukoliko je. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak.5. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška). Slika 70. dakle.

u različitim tržišnim situacijama.6. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i.2. pri tome. ceteris paribus. str. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield. E. krivulja ponude (bilo individualne. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. granični trošak.: Microeconomics. Norton & Company.. 165 . Monopol. Monopolova krivulja ponude ne postoji. Dakako. znači veću ponuđenu količinu. W. TRŽIŠTE DOBARA 7. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. Slika 71. Inc.W. Podsjetimo. New York 1991.55 Cijena . Viša cijena. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. 266.7. Vrijedi i obrnuto. Međutim. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta.

Monopol. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. 166 .7. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. mada to posebno ne naglasismo. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. jedna te ista cijena može. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. značiti najrazličitije ponuđene količine. naravno. međutim. On. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. 7. međutim. odnosno tržišnu moć. 2. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. može prakticirati diskriminaciju cijena. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. Dakako. kada je riječ o monopolu. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. mora posjedovati monopolsku. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra.2.7. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. biti u uvjetima savršene konkurencije. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. Naime. dakle. Proizvođač.

odnosno usluge. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. Ali. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Prema tomu. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača.7. A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. prosječni prihod Granični prihod K 167 .7. jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Slika 72. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra.2.1. 7.

Slika 73. Stoga. poznati nam. pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Ali. način maksimalizira svoj profit. Monopol. zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. 168 .7. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. prosječni prihod. Na taj. a ne i na sve prethodne jedinice. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. proizvodi output K. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod.

Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. znači proizvodnju većeg. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Pretpostavit ćemo da je.8. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. alokacijski efikasnim outputom. Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. odnosno savršena konkurencija. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . posredovano savršenom diskriminacijom cijena.7. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. osim posljednjeg. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. 7. ali povećanje profita. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku.2. Ne zaboravimo. Sada svi kupci. ali i većim. Ali. Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. ponajprije. prije svega. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". b) Moguće ironično. te outpute koje odbacuje monopol.

te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. Nije teško zaključiti da: 1. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku. Slika 74. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 .7. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. Međutim. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom.

Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. Doista. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. Međutim. u određenim slučajevima. Naime. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. to nije sve. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. evidentno. Ali. aktivnosti koja. Zaštićeno od konkurencije. "rent seeking behavior". PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. Razlozi za to vjerojatno postoje. mogu monopolski output. Monopol. poznata nam ekonomija razmjera. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. dakako. uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. odnosno proširenju asortimana proizvodnje.7. Ekonomije cilja se. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Riječ je o traganju za rentom. izaziva dodatne troškove. većeg outputa jest X neefikasnost. ali i ekonomije cilja (economies of scope). U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). a zbog zaštićenosti od konkurencije. nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. pak. 171 . učiniti većim od onog konkurencijskog. a koje je cilj realizacija monopolskog profita.

Slika 75. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika.) obara prosječni ukupni trošak. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove. 172 . odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. u nekim slučajevima. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. itd. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. proizvodnja bijele tehnike.7. a monopolski output veći od konkurencijskog. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. monopol igra pozitivnu ulogu. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. zamjećujete. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. Ali. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. Prema tomu. Sve to. Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška.

Nesavršena. dakle. s opadajućom krivuljom potražnje. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. Monopolistički konkurenti proizvode slično. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. Novi se. konkurenti. monopolistička konkurencija. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. ponajprije. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola. dakle. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro.3. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. radi se o oligopolu. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. U prvom. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. ne identično dobro. 7. 173 .3. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. dakako. baš kao i monopol. bez ikakvih ograničenja. U drugom slučaju. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. Drugo. TRŽIŠTE DOBARA 7. ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta.7. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. Valja dodati.1. baš kao savršena konkurencija. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. Stvarna su tržišta. riječ je o monopolističkoj konkurenciji.

monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol. On. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. dakle. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom.1. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit.3. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete. 7. Slika 76.7. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava. 174 . Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol.1. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata.

međutim. Ekonomski profit se smanjuje.3. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. Prema tomu. Slika 77. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju.7. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. Budući da je prosječni prihod. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Naime. sasvim sigurno. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Ova je idilična situacija. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu.1. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 . 7. Nova će poduzeća privući dio kupaca. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli.2. nove konkurente.

Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. međutim. razlike ipak postoje. istovremeno. Nadalje. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra .3. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. Ali. Nadalje. Drugim riječima. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet. i dobrim supstitutima. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 . Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Najčešće je to ekonomija razmjera. znači pojavu suvišnog. Kapacitet je.7. Uopće. neiskorištenog kapaciteta. naime. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. Monopol i monopolistička konkurencija. Brojni su uzroci formiranja oligopola.2. Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom. 7. dakle. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra.minimalni prosječni ukupni trošak.

također. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama.7. On je "price searcher". patenata. dominantno poduzeće. najčešće ono najveće. ali i za suradnju. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. Očigledno.3. Međutim. Ono određuje i mijenja cijenu. Prvi je tzv. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. vodstvo u cijenama. određuje cijenu. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. Problem međusobne ovisnosti. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. a ostali ga u tome slijede. Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. s tim u svezi. On je "price maker". Ovakvi su 177 . Manja poduzeća.1. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. preuzme vodstvo u cijenama. itd. 7.2. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Monopol "pravi". Ovdje ima mjesta i za sukob.

Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda. Ne samo zbog toga što ih. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. najčešće.7. povećavajući output iznad dogovorene kvote. prestanak sporazuma. Slika 78. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. 178 . veličina outputa. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka.

zbog nedostatka dokaza. nema.A." Zatvorenici. Istražitelj stoga smjesti A. vjerojatno.A. pretpostavljate. Teorija igara može se. odvija u prilično neugodnom ambijentu. poštujući pravila igre. 7. Tijekom istrage ustanovi se da su A. Zatvorenikova dilema Igra se. i B.B. a tvoj partner to odbije učiniti. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale.7. i B. ne mogu komunicirati i. upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.2. A. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. TRŽIŠTE DOBARA 7. Prilično složena situacija budući da A. čeka zatvorska kazna od osam godina. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine.B. međutim. i B. U tom smislu svaki igrač. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. 179 . budu uhićeni prilikom pokušaja provale.B.2. dakle. i B. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes.2.1.3. Svaka igra. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti. Čvrstih dokaza. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. budući da je odbio priznati. dakako. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora.A.B.2.3. osuđeni samo za posljednju provalu. a partnera.A.

konačni rezultat. ne prizna 4. i B. ne prizna. B. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača. Na koji način razmišlja zatvorenik A. meni se isplati priznati. Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.B. Dakle. strategije Priznati Priznati A. A. B.B.A. s punih osam godina. B. 1 god. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. B. Ukoliko. a B.A.B.A. 1 god.A. A.A.A. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.7. A.B. prizna. B. u svakom slučaju. 2 god. prizna tada. 4 god. Svaki je od igrača odigrao igru.B. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre.B. neprijeporno. vodeći računa isključivo o 56 John F.B. 2 god.A. A.? Ukoliko B. matematičar.B.B.A. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. strategije Ne priznati Ne priznati B. 8 god. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. Nash. pak.B. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. ne prizna. Prema tomu.A.B. prizna. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept.B. odnosno strategije. 8 god. 180 . U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B. A. I njemu se isplati priznati. 4 god. B. B.. A. Oba zatvorenika priznaju 2.

na račun konkurenta.. Oba poduzeća ne varaju 2. varati) i pridržavati se sporazuma.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). Addison-Wesley Publishing Company. Ali. veći ekonomski profit. I ovdje su. baš kao u zatvorenikovoj dilemi.2. poduzeće B vara. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. grubo rečeno. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. Naime. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. sljedeće četiri situacije: 1.. M. Oba poduzeća varaju 3. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. str. New York 1990. 7. Moguće su . 181 . TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu.: Economics. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač". Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. 357. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. dakle. u pitanju dva igrača koji. Inc. Poduzeće A vara. kao i u zatvorenikovoj dilemi.2. mogu birati između dvije moguće strategije. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. dakle.3. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. poduzeća B ne vara 4.7. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična. ne varati. Poduzeće A ne vara. Ali.2. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju.

Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Izigravaju li. Poduzeću A se isplati. Zajedničkom interesu treba. istovremeno. 182 . Svaki "niski udarac". A naša ga poduzeća. imaju dovoljno. I opet. I njegova najbolja strategija je varati. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka.7. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes. Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. Dominantna strategijska. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. tu doista nema dileme. I konačno. poduzeću B gubitak od dva milijuna. oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. dakako. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši. ukoliko poduzeće B ne vara. mora varati. naime. Pokušajmo je otkriti. na sreću ili nesreću. pak. vremena da bi se profilirao. varati. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje.

dakle.: The Strategy of Conflict. Uopće.4. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. Od vas se. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća. Prema tomu.58 Ukoliko. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene.7. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. T. Jedna je od njih. međutim.1. primjerice. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća. New York. Oxford University Press.4. 183 . Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. 7. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. 1960.

oligopol.. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju.4. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 . trošak Monopolski profit Cijena>min. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. 90% npr. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min.PUT Cijena>Gran.7. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. pružiti potrebitu informaciju. Tablica 27. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. PUT Cijena=Gran. na koncizan način.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak. Sljedeća će tablica pokušati. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. trošak Normalni profit Cijena> min. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane.PUT Cijena>Gran. Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr. trošak Ekonomski profit Cijena >min. monopolistička konkurencija.2. 7. PUT Cijena>Gran.) vrijednosti ukupne prodaje.

oligopol ili monopolistička konkurencija. najniži trošak i cijenu. Prema tomu. Kada je prirodni monopol u pitanju. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to.7. a potrošači će. iste zapremine motora i iste boje. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. konkurencije jest idealan. Naime. Ali. Ali. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. Ili. platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. istoga kroja i iste boje. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje.

.

kapital. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. Poduzetnik. alati. rudna bogatstva. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. zgrade. dakle. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Valja. naime. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. strojevi. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. ne znači novac. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. vode itd. To su rad. Kapital. ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. Dakle. preuzima rizik 187 . najrazličitiji uređaji i oprema. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik.8. poluproizvoda i sirovina čine kapital. novčana sredstva.1. odnosno čimbenika proizvodnje. zemlja i poduzetništvo. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. dakle. ali i zalihe gotovih proizvoda.

Renta. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. odnosno proces njihove proizvodnje. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. naravno. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. naravno. onaj ekonomski. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. 8. naravno. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. 188 . dakle.2. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. vlasnik kapitala kamatu. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu.8. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha. a vlasnik zemlje rentu. prije svega. nije za bojažljive i nesklone riziku. Poduzetnici su. Ali. Tržište. Vlasnik rada ostvaruje plaću. u prvi mah. Poduzetnik. pak. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. Vrijedi. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. Riječ je o samosvojnim. dakle. a poduzeća ih kupuju. Domaćinstva. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. odlučnim.

Vrijedi i obrnuto. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Dohodak = C ⋅ K. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. Slika 79. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Prema tomu.8. Vrijedi i obrnuto. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. 189 .

transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. U pravilu. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. Ekonomska je renta. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. kako se to zna reći. "kruh nad pogačom". Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. za razliku od transferne zarade. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. To je onaj dio dohotka koji. 190 . promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka.8. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. Slika 80. Ili. Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje.

a vrijedi i obrnuto. kada je. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. 191 . njegova ponuda savršeno neelastična. Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. dakle. Slika 81. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe.8. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade.

potražuju čimbenike proizvodnje. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. Poduzeća.8. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. međutim. kapital ili zemlja) izvedena. 8.3. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. derivirana potražnja. Zapitajmo se. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti. 192 . naime.

Prema tomu. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. Naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika. jednostavno. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod .8. Ukoliko povećavate inpute rada. 193 . granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. ∆ Čimbenik Ili. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . a ostali su inputi fiksnog karaktera. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika.

po logici stvari. Prosječni je trošak inputa. jednostavno. granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. jednak cijeni inputa. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. 194 . Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika.8.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8. pak. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.8.1.3. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . Količina zaposlenog inputa će se. Optimalna.

Određujući veličinu angažiranog inputa (rada.8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Prema tomu. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28.

uvjetima savršene konkurencije.savršeni konkurent. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. Međutim. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Podsjećamo. granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. Tržište je outputa savršeno konkurentno. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . Naime. Međutim.8. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. U ovim naročitim uvjetima.

prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit. Ukoliko poduzeće . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra.8.3.ima određenu tržišnu moć. Monopson Razmotrimo. međutim. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada.u stanju utjecati na cijenu inputa. 198 . i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Slika 83. Poduzeće. ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada. međutim.kupac inputa .2. 8.kupac inputa .

Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Uostalom. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada.8. Prema tomu. naravno. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). međutim.monopsonist. a cijena rada 15. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. krivulja ponude rada jest 199 . Tablica 29. iste veličine. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa. Granični se trošak rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene. Međutim. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20.

Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Slika 84. 200 . Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada. a pri onom inputu koji maksimalizira profit.8. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit.

međutim. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika.8. Dakle. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Ovakvo ponašanje ne znači. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. ne znači. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. dakle. postojanje krivulje potražnje. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. I konačno. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Naime. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. 201 .

8.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Prema tomu. 8. ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85. Ne postoji krivulja potražnje za radom.4. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .4. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.1. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom.

Dakle. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada.2. Ukoliko je dotični input rad.4. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno. granični prihod proizvoda rada se. = Granični trošak. 203 . isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom.8. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa.

.

Dakle. ponuda rada ne postoji. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. izazvati pad ponuđene količine rada. međutim.. New York. ponude rada. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. prije svega. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. Addison-Wesley Publishing Company. Međutim. 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. rast ponuđene količine rada. 205 . u pravilu i u prvi mah. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60. i na tržištu čimbenika proizvodnje. učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. Vrijedi i obrnuto.1. Rast cijene rada izaziva. dva. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada.1. M. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke.9. kako ranije rekosmo. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu.: Economics. str. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. 60 Vidjeti: Parkin. suprotna. a one se tiču.1. 391. Inc. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja.. 1990. Daljnji rast cijene rada može. kada je u pitanju ponuđena količina rada.

radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. ceteris paribus. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost. To je bit učinka supstitucije. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. rekreacija. povećava potražnju za normalnim dobrima. Iz tih razloga. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Uporni rast cijene rada. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. ponuđena količina rada opada. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. obrazovanje). Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti. Ponuđena količina rada raste.jest normalno dobro. rast dohotka potrošača. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. 206 .prodajom rada. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Ali.9. Prisjetimo se. povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Upravo stoga. pri relativno visokim cijenama rada. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće.

Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična. utjecati na cijenu rada.9. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu. 9. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika.1.kupci rada -. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. međutim. Pojedina se poduzeća . 207 .2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike.

i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno.9. Ukoliko se.1. a s njim i granični prihod proizvoda rada. dakako.2. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. i granični prihod poduzeća. Podsjećamo. a) Poduzeće kupac . ceteris paribus. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). u tom slučaju. Vrijedi i obrnuto. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada.savršeni konkurent b) Tržište rada . granični prihod proizvoda rada. a sa njime.savršena konkurencija 9. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. 208 . raste. Raste. uz ostale neizmijenjene uvjete.1. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. Raste li cijena dobra ili usluge. Vrijedi i obrnuto.

Krivulja ponude rada pomiče se udesno. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista. uz ostale neizmijenjene uvjete. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. raste i ponuda rada. Ponuda se rada smanjuje. 209 .2. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Vrijedi i obrnuto.1. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.2. 9. raste li radna snaga. Dakle.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Vrijedi i obrnuto.

te nastojeći povećati cijenu rada.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. 1989. str.H. H. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. 210 .1. New York. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. 62 Mabry. Ulbrich. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. Sindikati. povećanje cijene rada. Primjerice. 203.“62 Jednostavno rečeno. te stoga i manji broj članova sindikata. Smanjenje će ponude rada izazvati. R..3. M.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. 9.9. ceteris paribus. s tim u svezi.: Introduction to Economic Principles.. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. Međutim.. McGraw-Hill Book Company. veća plaća znači i manji broj zaposlenih.

pretpostavimo. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. TRŽIŠTE KAPITALA 9. itd. podizanje radnog morala.2. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. 9.1. To ukratko. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali. 63 211 . Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. nemate.. postoji i druga opcija .2.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti.9. osim troškova leasinga. godinu dana) i. U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara). drugih troškova.

9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 . vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). Neprijeporno. Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica.

jednostavnosti radi. donose kamatu od 10% godišnje. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. životni vijek svakog od njih neograničen. u ovoj novoj situaciji. međutim. Što. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%.9. Kako. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. budući da ste ih uložili u banku. Investirate 213 .

Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope.3% 26.  1200  U oba slučaja. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. Tablica 31. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.7% 20% 13.3% 6. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. kada je u pitanju kupovina kapitala. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.9.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .3%.

Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. 9.2.2. Posuditi 215 . Slika 91.9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita. te ste ih prisiljeni posuditi. U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti.

moraju biti nagrađeni. 216 . ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. Ponuda zajmova Potrošači. odnosno štednja omogućuje tzv. Posuditi više znači opet. Upravo stoga. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Slika 92. dakle. u pravilu. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. upravo ovo čekanje.3. granična efikasnost kapitala > k'. u tom slučaju. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. Uopće.2. dakle. Međutim. Kamata je nagrada za čekanje. koji čekaju. zaobilaznu. Kada. posrednu proizvodnju. koji. a ne odgođena zadovoljstva.9. 9. Prema tomu. za odgođenu potrošnju. štede.

snažnoj savršenoj konkurenciji. ceteris paribus. Ukoliko. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. dakako. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu . RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. očekivani dohodak. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. na ovaj posredni način. 217 . Proizvedeni kapital omogućuje.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. veću proizvodnju potrošnih dobara.4. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. 9. životna dob i. pretpostavimo.9. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto. kamatna stopa.2. Slika 93.

Ponajprije. itd. Slike 94. dakako. Kao što svaka općina. Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. 9. potencijalni dužnik. njezina je količina ograničena.3. ugljena itd. ona je imobilna i.9. 218 . županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. zaliha nafte.. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. drugo.

potencijalni zakupac . moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična.3. Zakupac se. 219 . 9.će. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba..9. željenu količinu zemlje uz postojeću. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće .3. Slika 95. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.1. moći zakupiti potrebitu. tržištem određenu rentu.) ostaje ista. Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna.2. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr. dakle. npr.

ekonomska renta. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična.9. određuje visinu rente. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje. zbog istog razloga. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

3.10. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog. Usredotočimo se. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. 2.1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. Stvarno. 1. 10. 221 . Država realocira resurse. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. 4. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. Država obavlja preraspodjelu dohotka. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. u ovom trenutku. odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom).

) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. proizvodnji. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. pojava eksternalija 3. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. Primjer takvih dobara su ceste. jednom proizvedeno. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. 10. ceteris paribus. Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. parkovi i slično. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i.1. pojava monopola. Ukratko. svjetionici itd. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra.10. čisto javno dobro (npr. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. isključivo pravo njegove potrošnje. na raspolaganju svima.1. posredstvom tržišta izvedenoj. parkirališta. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. konačno. Nasuprot tomu. miješana ili polujavna dobra. "free rider" problem . 222 .problem slobodnog jahača. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je. sustav nacionalne obrane. S tim u vezi najpoznatiji je tzv.

1. Tržište. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. Dogodi li se suprotno. Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. besplatno koristiti javna dobra. dakle. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. i novčana sredstva. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara.1. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. Zapravo. koristi javno dobro. "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra.1. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. ∆ Količina 223 . te pokušava osigurati. Zbog toga država igra ulogu realokatora. Ili. u boljem slučaju. "free rider" je osoba koja besplatno. da je broj onih koji će se angažirati. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. Graničnu korist moguće je. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . alokacijsku efikasnost. Prema tomu.10. pa. prema tomu. pak. dakle. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. 10. Isplati se. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra.

Zamjećujete.B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.A Granična korist . Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .B Granična korist .benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra.2. Tablica 32. 10.A Ukupna korist . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.1. Količina javnog dobra Ukupna korist . Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist.10. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.osoba A i osoba B. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .1.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.10.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 2 2.5 4 4. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 1 1.5 3 3.

Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. Tablica 33. Međutim. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. 226 . Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška.10. To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba.

1.2. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. Primjeri eksternog troška. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. dakle. Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.10. Eksterni trošak. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. 227 . prosuti trošak. 10.

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

realizirat ćete i relevantni dohodak. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena). te cijenama čimbenika proizvodnje. dohodak je ono što zaradite. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim.2. Bogatstvo. Ovakvo rješenje. 235 . bogatstvo ono što posjedujete. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. na primjeru zamišljene ekonomije.10. dakle. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. 10. To. vrijedi i obrnuto. ovise o količini inputa kojima raspolažu. nejednaka je i raspodjela dohotka. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele.2. Nažalost. između ostalog. kao kompromisno rješenje. 10. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno. osim visokokvalificiranog rada. vrijedi za raspodjelu bogatstva. preuzima.1. Država. Ukoliko. dakako. u još većoj mjeri. Ukratko. proizvedena količina je KR. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška.

a to su one s najnižim dohocima. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka. realiziraju 5% ukupnog dohotka. 40% obitelji realizira 15% dohotka. dakle. Kumulativno. 60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. dakle. Prva petina obitelji. Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. 236 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. Druga petina.10.

Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. također. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka.10. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. Dakle. Ljudi 237 . Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. 40% obitelji 40% dohotka itd. Obrazovanje. Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka.

Zagreb. Karatjas. str. makar i na sažeti način. 362. 10.2. New York. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. N.. Macmillan Publishing Company. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera.D. P.A. Dyal... 71 72 Samuelson.: Basic Economics. J.. Ukoliko se. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija.. 238 . 343. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. str. W.10. "Mate". nije moguće zaobići problem siromaštva. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva.. 1985. Nordhaus. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. npr. Tako je. pa čak i sreća. 2000. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka.. godini.A. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992. a nije jednaka niti raspodjela šansi. granica siromaštva. Oporezujući visoke dohotke. raspravlja o raspodjeli dohotka.: Ekonomija.2. Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja. Raspodjela nakon poreza i transfera Država.

10. Slika 103. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. Dakle. 239 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103).

.

Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. J. New York. inflare . Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop". formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. stopa inflacije. INFLACIJA Inflacija (lat.1.ekonomiju u cjelini. odnosno stopa ekonomskog rasta. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. određivanje cijena inputa. 241 . N. Naime. Karatjas. Makroekonomika. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.. Macmillan Publishing Company. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. razina cijena miruje. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. itd. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije.11. 1985. stopa nezaposlenosti. 176. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. jednostavno. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. A. proučava posebni ekonomski entitet . 11. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. str. određivanje veličine outputa pojedinih dobara.potrošača i poduzeća. međutim. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . 73 Dyal.. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili.: Basic Economics..naduti.

11. a 0 baznu godinu. odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. R.. 293. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice. 242 ....CPI). 74 Vidjeti: Mabry....H. New York. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom. Inc...: Introduction to Economic Principles. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. str. Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +.. Ulbrich. Dakako.. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.. 1989. a a. n označavaju pojedine artikle košare dobara. H.b.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.. McGrawHill. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100.H.. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index ..

5%. 6.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini.5 122.9 137. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. 3. 5. treća je godina bazna godina.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu. 2. iznositi 11. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. u odnosu na baznu godinu.3 100 112. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini.5 Zamjećujete. u petoj 22. stopa inflacije jest postotna promjena.9% a u šestoj godini 37. Godina 1. međutim. U četvrtoj godini. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. povećanje prosječne ili opće razine cijena. Kako.87%. u odnosu na petu godinu. 4. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . Prema tomu.5%. 243 .11.

da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. Ukratko. međutim. u pravilu. novčana. mjera inflacije.87% 122 . realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama.5 − 122 . jednostavnosti radi.9 Postoji. Naime. jedne godine. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . sveobuhvatnija. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda. dakako.9 · 100 = 11. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. još jedna. Pretpostavit ćemo. Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. Nasuprot tomu. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.11. 244 . svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom.

24.24%. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.24%.24 29600 U tekućoj je godini. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118.11. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.deflator 245 . a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. odnosno stopa inflacije iznosi 18. upotrebom GNP-deflatora.5 1500 1900 7600 900 18000 0. u odnosu na baznu godinu.5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 .deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. GNP . Gornja formula upućuje na to da je. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.

Međutim. Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. prije svega. Mnogi će. monetarni fenomen. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. Novac. međutim. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. reći će oni. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. 246 .1. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. odnosno količina novca u optjecaju. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. te psihološkim teorijama inflacije. svakako. stoljeća. najvažniji. David Hume i David Ricardo. nije jedini uzrok inflacije ali je. primjerice.11. biti posljedica kombinacije različitih uzroka. dakako. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Inflacija može. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Poznati su stariji zagovornici ove teorije.1.

Možda će to jasnije predočiti tzv. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. dakako. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca .prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) . i obrnuto. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.11. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. uz ostale neizmijenjene uvjete. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Vrijedi. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. U tom je slučaju. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim.u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Q Udvostručite li količinu novca. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena. udvostručit ćete i razinu cijena. fiksne veličine. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 .

znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca. te kompromisne.1. te brzina novca opada. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. M·v 200. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. Ovo povećava brzinu novca. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam.000.1. znači i nižu kamatnu stopu. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca).11. te će rast nominalnog bruto 248 .1. M = 50. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. v=4. a time i manju brzinu novca. Kakve će posljedice. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina. Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna. Naime. u pravilu. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Ukratko.000 . Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije).000 = P·Q 200.000. Prema tomu. posredstvom jednostavnog primjera. 11.

Doći će do izvjesnog. neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope.000 · 4 P·Q 400. M·v = 100. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. ne i razmjernog povećanju količine novca.11.000 · 2 P·Q 200. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. M·v = 100. Postoji.000 I konačno. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 249 . M·v = 100.000 · 3 P·Q 300. Međutim.

Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. s tim u svezi. 250 . valja spomenuti kategoriju tzv. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. budući da su prestali aktivno tražiti posao. koje. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. sezonsku nezaposlenost. obeshrabrenih radnika. misli na nezaposlenost rada. S tim u svezi. niti kao dio radne snage.2. žele raditi. Međutim. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. ali i nezaposlenih radnika. Nezaposlenost. stoga. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. pak.1. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Različiti su uzroci nezaposlenosti. te je. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. ne smatraju nezaposlenima a. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. međutim. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća.2. prije svega. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. NEZAPOSLENOST 11. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih.11.

ali ne i odgovarajuća ponuda. dakle. sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla. 251 . a povećati potražnju za drugima. Ovaj tip nezaposlenosti.) čine sezonsku nezaposlenost.11. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Naime. turističkih radnika. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. ne treba posebice zabrinjavati. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. tzv. sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. frikcijska. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Dok frikcijska. pad agregatne potražnje i. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. dakle. koji. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. nažalost. s tim u svezi. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Potražnja postoji. ciklička nezaposlenost. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. Sve osobe koje. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. građevinskih radnika itd. međutim.

odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. M. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. riječ je o punoj zaposlenosti. smanjivanje vrijednosti tzv. u tom slučaju. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina. odnosno prirodne stope nezaposlenosti. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. Osim one neposredne . naziva prirodna stopa nezaposlenosti.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. pri datoj kamatnoj stopi. itd. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost. AddisonWesley Publishing Company. 252 . međutim. ljudskog kapitala 76. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. a stopa nezaposlenosti se. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda. kriminala. New York. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska.: Economics. 1990.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost.11. Ukratko. Vidjeti: Parkin.).

ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. naime.W. Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Proizlazi. međutim. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala.2. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.11. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A. 253 . vrijedi i obrnuto.2. Suvremena će ekonomska pozicija. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Obrnuto. Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Slika 104. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Dakako. ustvrditi kako izravni.

(4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). stopa inflacije manja od očekivane (2%). pak. a vrijedi i obrnuto. jednaka očekivanoj. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. Ukoliko je. Ukoliko je stopa inflacije. prirodnoj stopi 254 . te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti. Ponovimo. U dugom vremenskom razdoblju. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. Nasuprot tomu. u kratkom vremenskom razdoblju. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena.11. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). odnosno postoji puna zaposlenost. U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije.

Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. najčešće tijekom jedne godine. 11. dvostrukog računanja. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. kao inputi. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač.3.11. koje se. Slika 106. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). dakle.

Bruto nacionalni proizvod se. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. Realni bruto nacionalni proizvod. dakako. koje. bilježi tendenciju rasta. dakle. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. . Ona.11. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod.+ Kn · Cn Dakako. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. Realna stopa rasta u 1996.77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. kao što znamo. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti..Realni GNP u 1995. znači ekonomski rast. dakle. Upravo stoga. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + . vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. ovisi o fazi poslovnog ciklusa. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena. unatoč većim ili manjim oscilacijama.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. 256 . dakle. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.

3. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope).11. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. Odlučimo li se za donji kružni tok.1. 11. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. izabrali smo pristup dohotka. nažalost. 257 . Oba će pristupa. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja. značiti isti rezultat. dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. Slika 107. Obratimo pozornost na gornji kružni tok.

Pristup trošenja Ovaj pristup. poluproizvoda i sirovina smanjile su se.3. ceteris paribus. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova.Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. hladnjaci. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju. i promjene zaliha i to kako inputa. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. mlijeka. poluproizvoda. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. Ova. najrazličitijih uređaja i opreme. i investicije. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . za razliku od uobičajenog poimanja. olovaka itd. pak. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. ponovimo. međutim. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. alata. automobili itd.1. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. tako i outputa. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. ekonomist. Dakle.1. 258 . Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. finalnih dobara i usluga. međutim. Smanje li se.11.

manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. Zamjećujete. provedbu zakona. funkcioniranje obrazovanja itd. međutim. Isključena su. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. Riječ je i o privatnim investicijama. 259 . dobit ćete neto privatne domaće investicije. istrošenog. Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. stoga. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Naime. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. Dakako. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje. naime. kao dio bruto nacionalnog proizvoda.11. amortiziranog dijela realnog kapitala. Transferna plaćanja nisu. državne su investicije dio državne potrošnje. transferna plaćanja. Neto izvoz (Ex . Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. radi se o domaćim investicijama. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. neto izvoz može biti i negativan. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. I konačno.

valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. dohodak države. 260 .11. bit će oporezovan. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze. Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. svakako. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Zapitajmo se. Stoga ih. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu. prema tomu. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. renti. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. dijelom biti potrošen (C). Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. Neizravni porezi predstavljaju. naime. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti.1. dakako. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka.3. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i. Tri su moguća načina njegova korištenja.2. Agregatni dohodak će.

261 . 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke.Transferna plaćanja).Im = GNP = C + S + T. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje.11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.1. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi .Im = S + T.3. imovinu) poreznih obveznika. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju. Prema tomu.3. Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. prihode. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja. 11. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.bruto nacionalnog proizvoda. Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX . C + I + G + EX .

Stabilnu razinu vode. Pri tome. Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. neto porezima i uvozom. 548. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode.GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . istovremeno. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom.. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. na drugoj ističe.11. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode. Irwin. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. D. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine.. Valja izjednačiti aktualne investicije. str.. N.: Economics. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman.3. Inc. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna."79 11. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. 262 .GDP). Boston .2. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product .1989. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod. rast će njena razina.

razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. Nasuprot tomu. On. dakle. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima).Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku. Riječ je. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . amortizirane elemente realnog kapitala. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji. o bruto privatnim domaćim investicijama. 263 . dakle.11. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva.Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. GNP . neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Dakle. Prema tomu.

Događa se to. o doprinosima za socijalno osiguranje. u obliku dividende. ali primljene dohotke. POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. ali su primljeni. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . primjerice. itd). raspodijeljeni dioničarima itd. u pravilu. pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. o korporacijskim profitima koji nisu. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. PI . neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. 11. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. ali ne i primljene dohotke. valja oduzeti osobne poreze. 264 . Istovremeno. posredstvom transfera. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.11. ali ne i primljen.DI) preostaje samo jedan korak. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene.4. Riječ je. kamate na javni dug. te dodate nezarađene. mirovine. NI -Zarađeni. Od osobnog dohotka (PI). Do raspoloživog dohotka (Disposable income . Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). kao što mu i ime kaže.PI).

Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Slika 108.11..razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. To su ekspanzija.. nije lako predvidjeti. naravno. kontrakcija i dno. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. 265 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . vrh. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ". ali ih je lako uočiti.

: Basic Economics. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. s tim u svezi. međutim. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. Macmillan Publishing Company. A. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope.. Nazvan prema prezimenu autora. D.11. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. M. američkog ekonomiste Arthura Okuna81. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. Karatjas.. čije nas promjene zanimaju. izgubite zaposlenje tada je to depresija". zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija. kada vi. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). Spomenimo. 266 . Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza. New York. Washington. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. J. 192.80 Kada. 1970. A. Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. Ponovimo. Okunov zakon.. The Brookings Institution.C. 81 Okun. govorimo o dnu. 1985.. Jedna od važnijih. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad.1. N. 11.4. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. str. u kontrakcijskoj fazi.: The Political Economy of Prosperity. jest nezaposlenost. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. te postoji puna zaposlenost.

postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. iznimno. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. stopu inflacije. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu.4. prati inflacija. Riječ je. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu.2. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. eventualno i negativnu. izuzetke. ruku pod ruku. dakle o kontrakciji koju. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. Međutim. Niske. Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije. pa čak i nulte. ne tako rijetke. tijekom vremena. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. 267 . Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili.11. s visokim stopama inflacije. a kontrakcija nižu. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. pak. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. u odnosu na potencijalni. 11. Naime.

.

agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. Model. država. agregatna potraživana količina 269 . odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12.12. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. poduzeća. 12. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva. Ili.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena.1. kontrakcije. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. GNP = C + I + G + (EX . Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . nezaposlenosti i inflacije. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja.1.1. između ostalog. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo.Im) pri danoj razini cijena.

Naime. uslijed promjene razine cijena. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. Višoj razini cijena. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. mjerene GNP-deflatorom.12. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . pak. izražen kao realni GNP. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje. Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Slika 109.

smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Ukoliko razina cijena poraste. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . ceteris paribus. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. što gotovog. smanjivanje količine realnog novca. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Ukoliko razina cijena raste. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. Dodatna će kupovna moć. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. Obrnuto.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. za 25%. Dakle. Pad kupovne moći. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. pad razine cijena znači. što depozitnog novca.

smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Potrošači. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. ceteris paribus. smanjuje količinu realnog novca i. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. ceteris paribus. jeftinijim inozemnim dobrima. Rezultat su niže realne kamatne stope. dakako. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. Pad cijena. s tim u svezi. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. naime.zajmovnih fondova . i obrnuto. 3. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. te investicijsko trošenje. te se povećava agregatna potraživana količina. obara kupovnu moć stanovništva. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita . Ovakva situacija znači pad izvoza. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. Rast cijena. Vrijedi. Obrnuto.12. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. dakako.i njihovu veću potražnju. te rast uvoza. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. 272 . Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim.

međutim. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje.1.12. Slike 110. Brojni su. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena.2. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. izazivaju promjene agregatne potraživane količine. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. te učinkom vanjske trgovine.

znači i rast agregatne potražnje. izaziva pad raspoloživog dohotka. pak. vrijedi i vice versa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. Rast poreza. 3. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. Naravno. Dodajmo. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. vrijedi i obrnuto. pad agregatne potražnje. odjećom. te brojnim drugim dobrima i uslugama. Dakako. znači i veću potražnju za hranom. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. Veći broj ljudi. 5. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Porezi Rast poreza će. izazvati pad agregatne potražnje. 4. ceteris paribus. a time i agregatne potražnje. ceteris paribus. naime. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. znači i povećanje agregatne potražnje. vrijedi i obrnuto. Naime. stanovima i kućama. znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. 2. ceteris paribus. praćen rastom raspoloživog dohotka.12. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Pesimistička će. Pad poreza. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. ceteris paribus. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. 274 . očekivanja izazvati. uz ostale neizmjenjene uvjete.

Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. dodatni. 7. izazvan padom državnih transfera. Rast transfernih plaćanja. koje su posljedica promjene razine cijena. međutim. Pad će kamatnih stopa. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. kamatne stope zabilježe rast. povećati agregatnu potražnju. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka.12. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. a time i na agregatnu potražnju. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa. i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. 8. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje. ceteris paribus. Promjene količine novca izazivaju. na novčanu masu. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. S druge strane. Vrijedi i obrnuto. Pad raspoloživog dohotka. Međutim. znači i manju agregatnu potražnju. uz ostale neizmjenjene uvjete. uz ostale neizmijenjene uvjete. 275 . Kao što ćemo imati prilike vidjeti. stoga.

276 . Puna zaposlenost. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. postoji i samo jedna. isključuje cikličku nezaposlenost.2. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. pod utjecajem promjena razine cijena. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i.12. s tim u svezi izazvane. AGREGATNA PONUDA 12. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. s druge strane. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu.1. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. predstavljene GNP-deflatorom. 12.2. mjerenog realnim GNP-om.

Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. Dakle. njegov output ostaje neizmijenjen. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Naime. a posebice cijene rada (plaće). Primjerice. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. konstantne veličine. Očigledno. 277 . u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa.

odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. a cijene inputa ostaju neizmijenjene. do tada neiskorišteni kapaciteti. Pri tome se angažiraju i suvišni. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga. uz neizmijenjene cijene inputa. Rast cijena finalnih dobara i usluga.12. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. 278 .

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a. Riječ je. i kvaliteta radne snage. i agregatna ponuda. strojevi. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . zbog razumljivih razloga. 3. 12. 1.12. ceteris paribus. Važna je. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. dakako. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. Više kompetentnih. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 .odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. o "pregrijanoj ekonomiji". Zaliha kapitala Poveća li se zaliha.2. a s njime i agregatna ponuda. oprema. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti.2. 2.

povećanje agregatnog outputa.12. dakle. tj. u pravilu. klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. Rastu agregatne ponude pogoduje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. ceteris paribus. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. Naravno. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa. 5. 280 . 6. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.

povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena. 1. ceteris paribus.2. 12.12. 281 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113. Vrijedi i vice versa.3. Rast plaća. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa.

Pad cijena sirovina. promjene cijena inputa. ceteris paribus. u dugom 282 . smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. pak.12. Slika 114. Zamjećujete. znači pad kratkoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada. Rast cijena sirovina. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. Dakle.

Slika 115. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.12. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine. Međutim. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. 283 . Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa.3. 12. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a.

12.1. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. Agregatni manjak dobara i usluga. 284 . povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. između ostalog. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. i rast nezaposlenosti. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. podiže razinu cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. 12. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa.3. Neplanirano smanjenje zaliha. poput plime.

Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. 12. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude. 285 . Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. odnosno potencijalnog GNP-a.12.3. dakle.

nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a.12. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. 12.3. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. 286 .3. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja.

4. prije svega. plaće rigidne. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. Isti uzrok. Interest. nefleksibilne. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118.12. prekomjerne nezaposlenosti.3. dakle. kamate i novca (The General Theory of Employment. 12. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. and Money) objavljeno 1936.M. Najznačajnije životno djelo J. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a). da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. godine 287 .

te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. prije svega. Posredna. u smislu povećanja agregatne potražnje. pak. Slika 119. može biti neposredna i posredna. plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. Državna intervencija.potrošnje (C) i investicija (I). AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G).12. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. 288 . intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. pada agregatne potražnje. Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice.

s tim u svezi. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju..ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. 1951.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju. 85 Harrod. str.. London. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Ova. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. 12. Ricarda.F. Spomenimo. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. R. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . 289 .5. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. 121. Poznat i kao "francuski Adam Smith". 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist.: The Life of John Maynard Keynes. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. Macmilann and Co. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. kao što ranije naznačismo. budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći".85 zovu ekonomika potražnje. Saya i drugih.3. Prema tomu.. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha.

Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. uslijed pojave nezaposlenosti.12..3. s tim u svezi. 623. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. MA 1989.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Slika 120. Nova. pad cijena inputa. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.Irwin. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. 87 Vidjeti: Hyman.: Economics. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti. Richard D. 290 . Boston. str. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. 2.. D. Inc. N.5.1.

i ciklička nezaposlenost. D.3.javlja se. 4. uspostavlja u točki R 2. str. 624. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. Richard D.. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3. rast cijena inputa. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. u uvjetima pune zaposlenosti.: Economics. 12.5. naime.88 88 Vidjeti: Hyman.Irwin. te se ravnoteža. uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. s tim u svezi.. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. N. Slika 121. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog.12. MA 1989.2. 291 . Boston. Rast nezaposlenosti . Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. Inc.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 292 . 4. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2.12. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Nova. 3. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om.

istraživat ćemo. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Međutim. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). Naša je. dakle. itd. Naime. istovremeno. odluka o tome koliko štedjeti. očekivani (budući) dohodak. investicije (I).Im). Ona. raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . Našu ćemo pozornost. na sljedećim stranicama. kao što rekosmo ranije. životna dob članova domaćinstava. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. 13. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. držeći razinu cijena stalnom veličinom.model agregatnog trošenja . ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. Prema tomu. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji.1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena. 293 . državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex .13. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope. Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak.

294 . Ili. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. granična sklonost potrošnji jest promjena. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.1. povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste.13. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. upravno razmjerni odnos. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. u pravilu i u prosjeku.1. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji.

Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Ili. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje.13. granična sklonost štednji jest promjena. štednja je negativna.

05 0.7. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka. a granična sklonost štednji 0.40 -0.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .40 1. U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.13 0.05 0.13. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.87 0.84 Prosječna sklonost štednji -0.07 0.93 0.3.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli. U tom je slučaju štednja negativna. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1.

pak.Granična sklonost štednji. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili.Granična sklonost potrošnji .13. ušteđena. Dakako. Naime. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Podsjećamo. vrijedi i obrnuto. 297 . rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. Granična je sklonost štednji (0. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Upravo stoga. Prema tomu. Granična sklonost potrošnji = 1 .7) manja od prosječne sklonosti potrošnji. stoga. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. Trećega nema. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0.

naime. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122.13. Taj pravac. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. 298 . U slici 122.

Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. jest autonomna potrošnja (Ca). Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. budući da je S = DI . Ovaj dio potrošnje.7 + 0. dakle.C. dakako. vrijedi i obrnuto. korespondirajuća funkcija štednje. Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji.13.7 ⋅ DI). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna.7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju.0. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli.7 DI S = . prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0.3 DI . Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. 299 .7 . Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. glasi: Štednja (S) = DI . Na slici 122. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka.

odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. 300 .ukupnog raspoloživog dohotka.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi. dakako. također. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. odnosno bruto nacionalni proizvod raste. Dakako. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak.8 raspoloživog dohotka. i obrnuto. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda.1. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). međutim. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. GNP = C + S + T.2. rast dohotka. Istovremeno. Naime. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza.13. Dakle. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . Potrošnja i realni GNP . Može li se. Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos.

301 .5 1 1. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.4 0.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda.2 1.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.8 1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.4 novčane jedinice.8 realnog raspoloživog dohotka.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0.13. odnosno 0.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete.5 2 2.4 = = 0. Slika 123.

Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. Kupovina.graničnu efikasnost kapitala. alata. dakle. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . kada. Slika 124. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. strojeva. najrazličitijih uređaja i opreme). Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika.2. poluproizvoda i sirovina). te promjene zaliha (gotovih proizvoda. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije. 302 . Podsjećamo.13. odnosno investicija. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro.

njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. krivulja potražnje se pomiče udesno. Obrnuto. i obrnuto. Međutim. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . Ukoliko. ceteris paribus. i obrnuto. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. veličina amortizacije. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. dakako. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran.). poduzeća očekuju.13. npr. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. Veća očekivana inflacija potiče investiranje. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. neki su čimbenici (očekivani profit. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo. Međutim. primjerice. 303 .profitabilan. općenito. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. očekivani pad profita. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. Vrijedit će. ceteris paribus. Prema tomu. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima. dakle. Vrijedi. veličina amortizacije. Prema tomu. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije.

13.očekivanom profitu. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . Upravo stoga. Možda očekujete da će investicije. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. međutim. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. dakle. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija. 304 . baš kao i potrošnja. Investicije ćemo. Činjenica je. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Budući da je. suvišnih kapaciteta. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. dakle. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja.

pa. Državnu potrošnju. provedbu zakona. zdravstva. 305 . DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. funkcioniranje školstva.3. određuju političke odluke nadležnih skupština. dakle. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. itd. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. 13. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza.13.

13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. 306 .4. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja.13. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.

izvoz će biti veći. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Devalvacija. Austriji. rastu i primjerice.4. izvozne mogućnosti Hrvatske. Vrijedi. ceteris paribus. Njemačkoj itd. i obrnuto. naravno. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara.1. Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. 307 . Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza.13. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. revalvacija . Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Suprotno tomu.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Veći inozemni realni GNP značit će.smanjuje izvoz. Izvoz nije funkcija domaćeg. veći izvoz. Obrnuto. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj. Tečajevi. naime.

Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. međutim. uz ostale neizmijenjene uvjete. ceteris paribus. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. ima za posljedicu rast uvoza. Veći domaći realni GNP znači. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. ceteris paribus.4. veći uvoz. Tečajevi.2. 308 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. veći uvoz. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. 13. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Rast domaćeg agregatnog dohotka. Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače. Prema tomu.13. Uvoz će.

Zaključujemo. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. da je i neto 309 . Pretpostavimo li da se povećava. dakle.4.3. naime. budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. Uvoz. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. Obrnuto. 13. međutim. Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a. uz ostale neizmijenjene uvjete. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Revalvacijom se.13.

310 . Slike 130.13. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

pak. 311 . povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. Slika 131. Obrnuto. devalvacija. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. neto je izvoz pozitivan. te neto izvoz postaje negativan. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. Nasuprot tomu. uz ostale neizmijenjene uvjete. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu.13. rast će uvoza. rast će izvoza.. npr. ceteris paribus. Kao što je već rečeno. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. nadolje i ulijevo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. ceteris paribus.

.

nazivamo funkcija agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja. 313 . te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.14. 14. međutim. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje.1. Sada smo. pri datoj razini cijena. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično.

te su predstavljene kao fiksne veličine. stoga i neto izvoz. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. pa. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. potrošnja su i uvoz. Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. U pretposljednjoj koloni tablice 39. dobit ćete agregatno trošenje. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. dakako. pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. 314 .14. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39.

Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). naime.14. izvoz. 315 . Ovdje valja ubrojiti investicije. samosvojna trošenja. To je. iznosi 200 novčanih jedinica. pri svim razinama realnog GNP-a. u našem primjeru. Autonomna potrošnja. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. naravno. Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. državnu potrošnju. ali i (autonomni) dio potrošnje. Prvu skupinu čine autonomna. onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. Izvjesna. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170).

7. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. određuje kut C+I+G+EX krivulje. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. pak. ponavljamo. upozoravamo na to.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. Oduzmete li. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a.2. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. Razlika. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica.14. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja. iznosi 0. Prema tomu.5.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa. to je promjena. 316 . Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji .2 = 0. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0.7 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. Dakle. Ili. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). granična sklonost potrošnji iznosi 0.2 novčane jedinice. Ili.7 novčanih jedinica. Uvoz.

izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. 317 . Dakle.5. Graničnu sklonost trošenju moguće je. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. 90 91 Ubuduće.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge.14.5 kuna porasta induciranog. odnosno agregatnog trošenja. skraćeno. Ne zaboravimo. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. dakle. međutim. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. odnosno krivulje agregatnog trošenja. granična sklonost trošenju. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0.

14. 318 . Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. 14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . Tablica 39. u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP. naime. Taj pravac. pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu.2.

Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. 14. Ove će disproporcije.1. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. osim u točki ravnoteže. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. Podsjećamo. Prije presjecišta.14. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. Makroekonomska ravnoteža .2. zalihe se. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. 319 . prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a.

Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. Zalihe (gotovih proizvoda. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. niti rastu. poluproizvoda i sirovina). povećanje realnog GNP-a.14. niti padaju kada je agregatno 320 . Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. stoga. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40.

I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu. Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi .2.tzv. dakle. Tablica 41.2.I + G + EX = S + T + Im. Makroekonomska ravnoteža . neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP. Stabilni. Koristeći podatke iz tablice 39. paušalni porezi (lump sum taxes). Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. ravnotežni realni GNP. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). moguće je objasniti i pomoću. 14. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Obrnuto. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a. pa. 321 .14. i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost .

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. 322 . Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te.14. Slika 136. stoga. ravnotežni realni GNP iznosi 400. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im).

državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje.30 = .T) . Dakle. određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX .60 .30 Dakako. investicije.30 = 70 . Posljedica je rast zaliha.NX = S . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. neto poreza i uvoza. dakle. neto poreza i uvoza. inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija.I .(G . negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje.I . te proračunskog deficita. zbroj investicija. 323 . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : .I . Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". Kada je realni GNP veći od 400. aktualni realni GNP veći od ravnotežnog. Deficitarna trgovačka bilanca = S .14.40 .(Proračunski deficit) .T) = S . kada je. makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže.Im) + ( G .

izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. ali koje ne mijenjaju njen kut. Tablica 43.3. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. državne potrošnje. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Neka se planirane investicije. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja.1. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. 14. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. a zbog očekivanja viših profita.3. povećaju za 100 novčanih jedinica. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Promjene autonomnog trošenja (investicija.14.

u obama slučajevima. i obrnuto. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. naravno. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je.14. Također. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0.5. 325 . Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100). Vrijedit će. Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600.

manju graničnu sklonost trošenju. pad granične sklonosti potrošnji. obrnuto razmjeran.3. dakle. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. uz ostale neizmijenjene uvjete. Vrijedi i obrnuto. uz ostale neizmijenjene uvjete.14. Naime. Vrijedi i obrnuto. Obrnuto. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji . manju graničnu sklonost potrošnji i. Rast granične sklonosti uvozu. Ovo. izaziva pad granične sklonosti trošenju. granična sklonost uvozu 3. granična sklonost potrošnji 2. 326 . i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1.granična sklonost uvozu.2. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. ceteris paribus. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. uz ostale neizmijenjene uvjete. pa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. znači manji raspoloživi dohodak. Raste li. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. ceteris paribus. znači pad granične sklonosti trošenju. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. granična porezna stopa. dakako.

istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.875  . Međutim. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 . te graničnu sklonost potrošnji.2. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi.   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0.14.7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. Ravnotežno agregatno trošenje. Granična 5 20 = 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.7  . Tablica 44. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a.

42 60. Budući da je DI = (1 .28 42.57 17.2) = 0.8 328 .71 34.8 = 0.9143 = 0. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .29 365. možda.7-0.7. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo.2=0.875 ⋅ 0. udio poreza u realnom GNP-u.t)] ⋅ Realni GNP.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.t) ⋅ Realni GNP. Potrebito je.0857) = 0.t)] = 0. dakle.15 548. Ili.5. Tablica 45. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.875 ⋅ 0. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.0. [ GSP ⋅ (1 .57% realnog GNP-a. Neto porezi su. stoga.85 51. Granična porezna stopa neka iznosi 0.14. graničnu poreznu stopu i.72 457.5). međutim.58 640.0857.875 (1 .875 ⋅ (1-0.43 182. 8.86 274. ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).00 91.5.14 25.

međutim.8) . Uočili ste. Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0. Ili. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je. ∆ Potrošnja 80 = = 0.5 ona skače na 0.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. 0.8 realnog GNP-a.dakle. bilježi rast i iznosi 0.6. u prvom slučaju.6.14. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. ravnotežni realni GNP iznosi 500. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. granična sklonost potrošnji iznosi 0. S prvobitnih 0. stalna veličina (0. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.2) ]. stoga. u obama slučajevima.6 [ GSP (0.8.7 realnog GNP-a. s . odnosno ravnotežni realni GNP. 329 . ravnotežno agregatno trošenje. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. Raste.875 raspoloživog dohotka. kut krivulje agregatnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu. C = 30 + 0.8 ⋅ Realni GNP.GSU (0. a zbog rasta potrošnje.8. Budući da granična sklonost uvozu jest. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0.

Pretpostavimo da ste. smanjili potrošnju i povećali štednju.14. Granična je sklonost štednji iznosila 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 . međutim.4. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku. naplatiti odgovarajuću kamatu. 14. Što će se. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138.875 raspoloživog dohotka. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. uloživši je u banku. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak .1143 realnog GNP-a. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0. Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 .

125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11. Provjerimo navedene tvrdnje.57 17.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.85 51.71 34. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.0857)] ⋅ Realni GNP. = = 0. Predstavimo novu situaciju.29 365.7656 ⋅ (1 .15 548.42 60. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.0857) = 0.0.30 + [ 0. Prema tomu.43 = 0.0857) ] ⋅ Realni GNP. ∆ Štednja 11. stoga.43 182.2344 raspoloživog dohotka.0857) ] ⋅ Realni GNP.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .125 ⋅ 0.1143.125 ⋅ (1 . ceteris paribus.2344⋅ (1 0.0. međutim.86 274. poveća granična sklonost štednji i. štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0.9143 = 0.30 + [ 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = .58 640.72 27. 331 .14 4.0.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.125  . odnosno 0.125 ⋅ (1 . Tablica 46.72 457. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.0.28 42. korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.43 Naime.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.29 15.875 ⋅ (1 . Što će se.0857)] ⋅ Realni GNP.14.57 -7.00 110 190 270 350 430 510 590 -18. a funkcija štednje S = . dogoditi ukoliko se.00 91.14 25.15 38.

odnosno 0.9143 = 0.14 25.42 60.14.72 457.43 182. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.57 17.0857) = 0. ceteris paribus.00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8. 332 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. Rast štednje ima.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0.28 42.7656 ⋅ (1 − 0.72 77.58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je.85 51.7656 ⋅ 0.15 548.57 12. uz ostale neizmijenjene uvjete.5. Granična sklonost potrošnji.7656 raspoloživog dohotka. a ravnotežni realni GNP 400. Granična sklonost trošenju iznosi 0.29 365.58 640.71 34.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.86 34. iznosi 0.29 55.15 98. kao što ranije rekosmo.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.7 ili 0. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.7 .86 274.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka. kada je o pojedincu riječ. Do paradoksa.14. ceteris paribus. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. 333 . međutim. povećanja štednje. znači rast njegovog dohotka. naziva se paradoks štednje. U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog.

Vrijedi. multiplikator. Multiplikator autonomnog trošenja ili. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Pogled će nas na sliku 140.14. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Slika 140.5. jednostavno. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. dakako. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. 334 . Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja.

GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP). U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. međutim.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. Naime. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . multiplikatorski učinak. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan. Prema tomu.14. Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. 1 .

Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju.7. 1 − 0 .14. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0. a granična sklonost uvozu 0. Multiplikator = 1 − 0 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.2).67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . multiplikator će biti: 1 = 1.67.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2. Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1.5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0.

Pretpostavimo nadalje da je. granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka.14.1. 1 .Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.5.5. . budući da je riječ o zatvorenom. U tom će slučaju. 337 . Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. 14. granična sklonost uvozu = 0. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. kao što zamjetismo ranije. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. autarkičnom gospodarstvu. Međutim.2.

multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. . dakle. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi. Dakle. njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. 1 Multiplikator = 1 . primjerice. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu.Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili.Granična sklonost trošenju.Granična sklonost trošenju . 14. Država može 338 . Koristeći sljedeće formule.6. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza.14.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 . Granična sklonost štednji = 1 .

nažalost. Međutim. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena. posredstvom državne potrošnje. U praksi je. i obrnuto. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. Promjena autonomne potrošnje ovisi. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. efikasnost državne potrošnje. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. dakako. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Vrijedi. o graničnoj sklonosti potrošnji. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati.14. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. 339 . Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. Upravo stoga. autonomnim porezima.6. Međutim. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. Obrnuto.9. kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. naime.9).1.

postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju Pretpostavimo. Valja zaključiti da država jest u stanju.33. Naime. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.9. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .9 = − ⋅ 0 . varirajući veličinu paušalnih 340 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine.7 0 . ne ide. dakle. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . a porezni multiplikator 3.2.14. Kao što zamjećujete.realnog GNP-a. a granična sklonost uvozu 0. dotle dodatna kuna. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . autonomnim porezima. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. u cijelosti u potrošnju. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica.

iznosi 0. kao u prethodnom primjeru.5) = 0. (GSU = 0. neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.0. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina.6. odgovarajuću graničnu poreznu stopu. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu.2.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. država može. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0. 14. dakle.9 (1 . Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. Novi je element granična porezna stopa veličine 0.33 1 − [0.2] 1 − 0. i veličinu induciranih poreza.t) = 0.Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 . Granična sklonost uvozu. Međutim.45 − 0.5 (t=0.9 ⋅ 0.9].25 0.2. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.5). mijenjajući veličinu granične porezne stope pa.2] 1 − [0. s tim u svezi.14.5) − 0.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .5 = 0.9(1 − 0.2).45 341 . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.

33 0 .45 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 . dakle. Što je veća granična porezna stopa.0. to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju Prema tomu.2 0 . 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu. što su. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja.5 = 0. 342 .75 Pojava je granične porezne stope.GSU = 0. Stoga je i multiplikatorski učinak.t) = 0.33 1 − GST 1 − 0 .05 + 0 .75 Međutim. postoji još jedna mogućnost. Ako je GSP(DI) = 0.Granična sklonost trošenju . veći inducirani porezi.25 0 .1. Multiplikator = 1 1 = = 1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.05.25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.1 ⋅ 0.14.2 = 0.9 tada je GSŠ(DI) = 0.5 + 0 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 .

FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. obračunska jedinica. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. budućih transakcija. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. međutim. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje.15. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv.1. dvostruko podudaranje želja. podmirite u 343 . Zahvaljujući tomu. Kao što rekosmo. odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Novac kao obračunska jedinica. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. odgođenih. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Novac je. On olakšava i ubrzava razmjenu. bez obzira kako nastali. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti.

pri tome će. krzna. itd. pšenice. Međutim. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. Štednja je. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. prije svega. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. duhana. trajnost. Prednosti su plemenitih metala. istovjetnost kvalitete. služi i kao zaliha vrijednosti . a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. poput stoke. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. Razlog držanja novca. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. djeljivost. npr. Sredstvo razmjene. bile očigledne: laka prenosivost.). tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. Kao i prethodna. Prema tomu. Dakako. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. Najrazličitije su stvari. U vremenima inflacije. u najgorem slučaju.2. kao novca.. novac je ono što funkcionira. unutarnju vrijednost.konzervator vrijednosti.15. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. 15. Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. 344 . kao sredstvo razmjene. a potom i kao obračunska jedinica.zlato i srebro. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine.

U Engleskoj je. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca. 345 . koja glasi na donositelja. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. etablirani nakon I. naime. svjetskog rata. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. godine. Trajao je sve do I. taj drugi oblik novca. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). svjetskog rata. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. težina jedne zlatne poluge iznosila 12. Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće.15. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). Papirni novac. Metalistička teorija. Banknota. u početku bijaše konvertibilan. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. rezervne valute (dolar. taj prvi oblik papirnog novca. imala je zlatnu podlogu. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. funta). Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac.44 kg. ipak ograničavali.

bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. fiduciapovjerenje) ili fiat novac. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. Ili. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive. depozitni novac.nevidljivi. ceteris paribus. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. 15. dakle.15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). spomenimo posljednji oblik novca . ovisi o količini novca u optjecaju. dakle. zlatni se standard napušta. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. Depozitni novac (knjižni. za razliku od papirnog i kovanog novca. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Riječ je. ne posjeduje materijalni oblik. a nalazi se na računima banaka. Unatoč nekim lošim iskustvima. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. 346 . I konačno. jednostavnije.3. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac.

347 . “near” novca. 60. str. Pokušajmo objasniti cijeli proces. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. Šokman. 1992.. kao komponente novčane mase (M1). bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. I. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. BANKE I STVARANJE NOVCA . smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. namijenjena štednji. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Međutim. međutim.. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. Ovdje. njihova ih namjena . Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. Zagreb. Informator.štednja diskvalificira. prije svega. 94 Perišin. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. a vista). A.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju.4. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita.15. Naime.: Monetarno-kreditna politika.”94 15.

Banka B će 95 Ali. A. Ovaj će depozit. minimalne likvidnosti ili tzv. 348 . Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. Iznos ovih sredstava je neophodna. po sili zakona. manje od 2. obliku rezerve likvidnosti. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. nadalje. Prema Parkinu96.: Economics. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. 96 Parkin.. u obliku rezerve. M. posjedovati određenu rezervu . drži.97 Prema tomu. I. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. 39. tipična američka banka. određeni. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. New York. u svakom trenutku. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. No. na svakih 100 dolara depozita.5 dolara. 1990..4 na jedinicu depozita. banku B. 1992. str. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti.. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. Pretpostavimo. Addison-Wesley Publishing Company. 717. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. str. Šokman. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv.: Monetarno-kreditna politika. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Informator. Zagreb. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku.rezervu likvidnosti. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A.15. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. 97 Perišin.

4 na jedinicu depozita).4 8.. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.44 150 Nove rezerve 40 24 14. Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.4 250 Novi krediti 60 36 21. itd. itd. Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći.6 32. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.96 19.96 100 349 .15.6 novčanih jedinica. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. način: Tablica 48.6 12. možda pregledniji. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24). Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi.64 12.

A. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.5. Naime. Zašto? Zato što (jednostavni ili. za 150 novčanih jedinica. Macmillan Publishing Company. str. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica. potencijalni) novčani multiplikator. J. u našem primjeru. kako ga još zovu.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa. N. New York. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. dakle. 350 . 249. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica. 4 = 2.15.. iznosi 2.5 98 Prema: Dyal. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita.: Basic Economics. Karatjas. 1985. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141.

Oni mogu biti zadržani. Dakle. Proces. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve.15.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. kao u našem primjeru. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR).5 ⋅ ( − 60) = −150] . maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. u banke stvarajući novi višak rezerve. te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. u obliku gotovine. odnosno količinu novca. u obliku depozita. Istina. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti.5 = 250). doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. može teći i u suprotnom smjeru. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. 351 . izvan računa banaka. dakako. U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. novčani multiplikator iznosi 2.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita.5. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2.4). Banke stvaraju novac odobravajući kredite.

Narodne novine. Ona.. itd.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. utvrđuje opću likvidnost banaka. 101 Vidjeti: Stigum. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te.: Monetarno-kreditna politika. Zagreb. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca.. utvrđuje količinu novca u optjecaju. 100 Perišin.. Šokman. broj 35. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. te je sada Hrvatska narodna banka. kontrolira banke. Konkretnije. Illinois. Dow Jones-Irwin. 178. te odgovara za realizaciju monetarne politike. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. 1992. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici. 1983. M. str. I. svojim djelovanjem. A. 99 352 .99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom.: The Money Market. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.5. 26. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. izdaje novčanice i kovani novac. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. Informator. Homewood. U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime.15. u svezi toga. svibnja 1995.

1.5. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike.1. Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. 102 353 .1. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.15. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.5. rezerva likvidnosti i eskontna stopa. Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. 15.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava. do rasta investicija i agregatne potražnje. angažirati na način da zarađuje kamatu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. 361 . a potom. i agregatnu potražnju. pri kamatnoj stopi (k’0). Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). kao što već rekosmo.M1) veća što je kamatna stopa manja. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju.monetaristi . Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. primjerice. Neki ekonomisti . Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. naplatiti kamatu. Kupovat će. dakle.15. Međutim. obveznice.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. dakako. vrijednosne papire kao što su. posredno.

ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude. Milton Friedman. primjera radi. U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). uz pretpostavku da se v ne mijenja. str. također. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. Cincinnati 1988. 362 .. porasti za 5%. M poraste za 5% tada će. nominalni GNP.15. A. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. Prema tomu. 337.: Economics -A Contemporary Introduction. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. W. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . Ukoliko. Kao što znamo. 104 Vidjeti: McEachern.. SouthWestern Publishing Co.

utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. naime. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. 363 . Njezin je. ako se v mijenja. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. Ili. Ključno monetarističko pravilo. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. pratiti promjene realnog GNP-a. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a.15. a te je promjene moguće anticipirati. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP. količina novca mora. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. nakon potrebitih prilagodbi. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna.

Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. Naime. Učinci rasta državne potrošnje. učinak istiskivanja. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. pak. stoga. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. u velikoj mjeri. u pravilu. Rast je državne potrošnje (G). Ukoliko je. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. Svakako. prema njihovomu dictumu. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu.15. 364 . padom privatnih investicija. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu. pad privatnih investicija. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija. po agregatnu potražnju i realni GNP. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima.

Bilić. Dragičević. A. Zagreb.. Clarendon Press. and the International Sector. Split. New York. Informator. 1991..d. 10. Richard D. Karatjas. 9. Sichel. 3. 1996.: The Problem of Social Cost. P. Gardner. 1991. 1991.. Baily. d. 7. T.. Zagreb. Oxford. Financial Markets. Efficiency.: Tržište. Homewood. M. 1987. 5.A. 1988. W. Boston. Irwin. Buchanon. Journal of Law and Economics. 6. "Naprijed". Friedman. Dyal. Houghton Mifflin Company.: Kapitalistička revolucija.: Ekonomski leksikon. 2. 1985... Daniel.: Basic Economics. Pravni fakultet u Splitu..3.P. Bronfenbrenner. and the Market. D. J. Coase. 1985. M. N. 8. October 1960.. BPI. A. 4..: Macroeconomics. Zagreb.Irwin. 1995.: Money and Banking. 365 . Black. Macmillan Publishing Company. R.LITERATURA LITERATURA 1. Lj. Školska knjiga.. Inc. L.: Ethics. vol. W. Homewood.: Macroeconomics. Baban. N. I.: Politička ekonomija. Berger.

Hilferding. R. 1988. Beograd. L. Harmondsworth. 20. 1983..Školska knjiga. Henderson.. R. Eckert. F. Heilbroner. R. Friedman..: Macroeconomics ..o. R. 1951. Friedman. London. Heath and Company. Leftwich. Poole.: Financijski capital. Zagreb. 18. Dornbusch. Thurow.. 1986. R. P.. 14... T.. Heyne.. 15. The Dryden Press..: Free to Choose. 19. Hall. Norton & Company.: Macroeconomics-Theories and Policies. W. M... Zagreb. E. R.: Almost Everyones Guide to Economics. R. H. R. New York.o.. Fischer. 23. 1991.B. 1958. Friedman. New York. Macmillan Publishing Company. J. J. 16. 1984. Zagreb. Macmillan and Co. Macmillan Publishing Company. 24. K.C. New York.. R.: The Life of John Maynard Keynes. C. Penguin Books Ltd. Zagreb. 13..K. Globus . Galbraith. V. D. Inc. New York.: Anatomija moći.: The Price System and Resource Allocation. Performance and Policy. Galbraith. J. W. Avon. 1987.Theory. Mc Graw-Hill Book Company. L.. Stvarnost. Stvarnost. 1995.. 1981. J. D. 1988. 366 . Froyen...: Doba neizvjesnosti. Galbraith. Taylor. "Mate" d. Harrod.: Kapitalizam i sloboda.LITERATURA 11. 22. 21.: Ekonomija za svakoga. K.: Principles of Macroeconomics.. M. 1986.W.. New York. R. Schmalensee. 12. Kultura.. J. 1992.: Introduction to Macroeconomics. Lexington.: The Economic Way of Thinking. 17. 1981. S.

36... (reprint). New York. Irwin. 1994. Lorković. 367 .. 34.. Zagreb.: Monetarno-kreditna politika.: Principles of Economics. "Mikrorad" d.. 28. 1993. 1987. Mc Graw -Hill Book Company. 1991.: Economics . J. 1988. New York. Cincinnati. 1989. D.. South-Western Publishing Co. 30. Marshall.. Ulbrich. MED.LITERATURA 25.o. D. Boston. 1992. A. Hyman. Zagreb. 26. Inc.: Microeonomics. Beograd. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d. H. B. W..: Uvod u ekonomiju. McEachern. Zagreb. New York. Irwin.Ekonomski fakultet Zagreb.. 31. 1990.o.: Počela političke ekonomije.: Economics. Parkin.. Mabry. kamate i novca. W. . E. I. New York.W.Analysis and Applications. Inc. 1979. Informator. 37. K. 1989..: Introduction to Economic Principles. N. 33. Addison-Wesley Publishing Company. A. tom 19. Šokman. 1989. A. Mansfield.H. Hyman.: Opća teorija zaposlenosti. 1987.A Contemporary Introduction.. M. 32.o. The Dryden Press. 29. Boston.: Osnovi kritike političke ekonomije I.: Modern Microeconomics . Prosveta. Marx.G. 35. Norton & Company. 1998. Centar za kulturnu djelatnost. Keynes. Mankiw. Perišin.: Economics. Inc. Kovačević. Zagreb. H.: Načela ekonomike. R. 27..o. Zagreb.. M. N. N. B. Centar za kulturnu djelatnost.

. 26.05. Zagreb. 1983. Homewood.B. Schelling. Zagreb. New York. Narodne novine. Zagreb. Smith. 1992. New York. Kultura. R. J. Washington.: Economics.: The Money Market. 1990. 1947. 39. Zakon o narodnoj banci Hrvatske.: Treći put. 1970. M. . New York 1960. Okun. A. W. Socialism and Democracy. Šik. Zagreb. Beograd 1970. 46. 51. Dow Jones-Irwin. Schiller. 45.. St. Zakon o trgovačkim društvima. Informator. 1993. Wonnacott. L.: Ekonomija. 2000. A. Truett. Ricardo.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. 1996. Centar za kulturnu djelatnost. Masmedia. Oxford University Press. "Mate". R. 43. T. 368 Poslovni rječnik. 48. P. Wonnacott. J.: Načela političke ekonomije.. McGraw-Hill. Sammuelson.LITERATURA 38.C. 1983.A. Zagreb. D.1995.: The Political Economy of Prosperity. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. 41.: Capitalism.: The Strategy of Conflict. 1983. broj 35... 40. 44. New York. B. D. Stigum. Nordhaus... John Wiley & Sons. M. The Brookings Institution. 50. Schumpeter.: Microeconomics. D. 47. 49. Zagreb. Truett.: Essentials of Economics. Globus. Louis 1987.. P. O. 42.

222 slična. 67 relativna cijena inputa. 117-118 crta proračuna. 303 analiza. 223 B banka. 221-222 pareto suboptimalna. 202 troškova i koristi. 235 Böhm-Bawerk. 94-101 ravnotežna. 173 C cijena. 153. 6-7 decentralizirana.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 263 osobni. 264 raspoloživi. 348 sekundarna emisija novca. 255 inferiorna. 258 komplementarna. Jeremy. 27 dionice. agregatni. Charles. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 228-231 amortizacija. 46 miješana. 222 kapitalna. Eugen. 255-257 mjerenje. 255 javna. 9. 222 normalna. 7-8 pareto optimalna. 181 dominantna strategijska ravnoteža.223. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 222 crta izotroška. 6 centralizirana. 347 centralna. 232 dominantna strategija. 114 diskriminacija cijena. 10 bogatstvo. 45 intermedijarna. 256 deflacija. 264 realni. 51 bruto nacionalni proizvod. 232 Coaseov teorem. 258. 309 disekonomija razmjera. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 187-188 D Darwin. 244 depresija.226. 203 output. 187. 256 realni. 45 privatna. 63-64 alokacijska efikasnost. input. 260 nacionalni. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 244. 257-261 nominalni. 347 Bentham. 259. 307. 120 dohodak. 189 Coase. 181 369 . 265-266 devalvacija. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. Ronald. 58 čišćenja tržišta. 11 darvinizam (socijalni). 166-169 dno. finalna. 244 potencijalni. 266 dobra.

124 granični društveni trošak. 328 granična sklonost štednji. 227 negativne. 213 granična korisnost. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 103-104 granični trošak. 7-8. 6-7. 154. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 60. 227. 265 eksternalije. 56 granična društvena korist. 246 F fiskalna politika. 295. 224 granična efikasnost kapitala. 233 ekonomika. 326 granična sklonost potrošnji. 228 granični proizvod. 228-229 granični prihod. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. 37-47 eskontna stopa. 301. 316-317 granična sklonost uvozu. Hermann Heinrich. 114. 51 Gossenovi zakoni. 241-242 inflacija. 17 keynesijanska. 171. 241 godišnja stopa. 33-34 ekonomija razmjera. 9 kapitalistička. David. 258-259 bruto privatne domaće. 16 Hobbes. 9. minimalni. 338 Friedman. 223 granična porezna stopa. 8. 9. funkcije. 305-306 duopol. 33-34 oskudica i. 143-144 elastičnost. 16 ekonomska renta. 143-144 prosječni. 47-49 potražnje. 9 ciljevi. 6. 5 Hume. 53. 181 E ekonomija. 229 pozitivne. 116. Milton. 362 I indeks potrošačkih cijena. 331 granična sklonost trošenju.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 6-7 tržišna. 243 G Gossen. 229. Thomas. 230 granična korist. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. ponude. 228. 193-194 granični privatni trošak. 274 funkcija. 9 socijalistička. 304-305 370 . 259 funkcija. 190-191 ekspanzija. Friedrich. 221 državna potrošnja.187-188 investicije. 289 laissez faire. 194 gubitak. 294. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 357 H Hayek. 13 definicija. 16.

153. granična. 246 J javna dobra. 308 odrednice. 180 Menger. 215. 222 čista. 285 jednadžba izotroška. 275 kontrakcija. 64-65 Jevons. 283. 287 klasično objašnjenje. 287 koeficijent koncentracije. 302 korist. 217. 358 instrumenti. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. Karl. 347 makroekonomika. 347 M3. 214. Karl. 121-122 karta preferencija. 266 inflacijski. 285-286 recesijski. 265. 10 Marshall. 352 ekspanzivna. 201 371 . 360-362 keynesijanska ekonomika i. 187 financijski. 241 makroekonomska ravnoteža. Thomas Robert. 241 monetarizam. 53 ukupna. 246. 346-347 M2. 187 realni. 198 monopsonistička konkurencija. 51-52 Malthus. 70-72 Keynes. 222 L Lorenzova krivulja. 289 nezaposlenost i. 216 kamatna stopa. 12-14 Marx. 51 K kamata. William Stanley. 353 restriktivna. 187 karta izokvanti. 303 kapacitet.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 173 monopson. 286-287 M M1. granična. 286 puna zaposlenost i. 360 monopol. 14. 276 kapital. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 275 korisnost. 60-223 ukupna. 51. 307 kvantitativna teorija novca. 125-126 karta izotroškova. 318 keynesijansko objašnjenje. 362 monetarna politika. Alfred. funkcija. 60 izvoz. 183 količina novca u optjecaju. 272. 118-119 jednadžba prometa. 247 različite interpretacije. 256. 154 prirodni. 154. John Maynard. 275 realna. 263 potražnja. 15. 222 miješana. 318 agregatno trošenje i. 51 mikroekonomika. 154 monopolistička konkurencija. 233 zakonski. 248 jednadžba proračuna. 11 matrica isplata.

201 potrošački probitak.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 266-267 oligopol. 339 poslovni ciklus. 264 neizravni. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 326-327. 263 Nashova ravnoteža. 250 ciklička. 263 neto. 269 elastičnost. 19 tržišna. 251 stopa. 7-8 nezaposlenost. 344 porezi. 276 dugoročna agregatna. 176 diferencirani. 19 zakon potražnje. 176 potražnja. 264 N nacionalni dohodak. 23 ponuđena količina. 23 agregatna. 342 izravni (osobni). 346. Arthur. 251 frikcijska. 276 novac. 263 "nevidljiva ruka". 61. 300-301 novčana baza. 321. 341 otvoreno gospodarstvo. 343 oblici. 334 autarkično gospodarstvo. 188 suzdržavanja. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 260. 276-277 elastičnost. 146 potraživana količina. 339 inducirani. 250 strukturna. 53. 251 prirodna stopa. 259. 176 čisti. 23 zakon ponude. 330 Phillipsova krivulja. 181 nesavršena konkurencija. 205 neto korist. 19-20 oligopson. 354 novčani multiplikator. 87 poduzetništvo. 47-48 individualna. funkcije. 24 agregatna. 253-255 plaća. 226 neto nacionalni proizvod. 350 porezni multiplikator. 261. 353 oskudica. 269-270 O Okun. 252 sezonska. 187-188 ponuda. 37-47 individualna. 337 granična porezna stopa i. 58 potrošačeva ravnoteža. 264 faze. 251 poduzeće. 266 Okunov zakon. 60. 263 neto izvoz. 9 osobni dohodak. 277-278 tržišna. 265 potopljeni trošak. 19 agregatna. 20 agregatna. 309-310 P paradoks štednje. autonomni. 173 neto investicijski dohodak. 306 funkcija. 23 kratkoročna agregatna. 75 372 .

238 raspoloživi dohodak. 267 Smith. 238 granica. 295. 235-237 373 . 258. 61. David. 134 ukupni. 10. 294. 209. 144 u dugom razdoblju. 162 normalni. bogatstva. 152 prosječni. 101-102 proizvodnja. 315 agregatna. 136. Adam. 9 Stagflacija. 309 rezerva likvidnosti. 177 subvencija. 221-222 država i. 188 revalvacija. 116 recesija. "milo za drago". 246 problem slobodnog jahača. 133-134 prosječni. 114. 264 ravnoteža. 267 strategija. 283. 294 nakon poreza i transfera. 187 ponuda. 183 tržišna. 210 siromaštvo. 295 radna snaga. 294. 88 monopolski. 293-301 autonomna. 295. 221-222 prijelomna točka. 235-237 dohotka. 37. 298 granična sklonost. 133 realokacija resursa. 318 Nashova. 103-104 prosječni. 76-77 suradnička. 295 funkcija. 153. 181 potrošačeva. Paul Anthony. 56.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 104-105 ukupni. 116 stalni. 53. 132 sindikat. 181 makroekonomska. 307. 140-141 S Samuelson. 101 slampflacija. 316 prosječna sklonost. 88 ekonomski. 356 Ricardo. 250 raspodjela. 331 prosječna sklonost. 300-301 funkcija. 114. 101 u kratkom razdoblju. 46 R rad. 222-223 profit. 298 granična sklonost. 205 Š štednja. granični. 301. 142. 183 strategijska interakcija. dominantna strategijska. 131-133 savršeni konkurent. 114 opadajući. 328 inducirana. 17 savršena konkurencija. 265 renta. prekidanje. 116 rastući. 114. 163 prinosi razmjera. 238-239 tržišna. granični. 238 proizvod. 150-151 maksimalni. 230 supstituti.

26-27 zatvorenikova dilema. 63 traganje za rentom. 230. 315 funkcija. 259 transferna zarada. 7-8 višak rezerve. funkcija. 351. 177 tržište. 67. čimbenika proizvodnje. 284-285 tržišna moć.209. 318-319 Z zajam. 79. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti. 89. 151-152 prosječni. 171 374 . 314-315 autonomno. granični. 316-317 inducirano. 315-316 ravnotežno. 177 vrh. agregatno. 190 trošak. 179 teorija krivulje indiferencije.53 zakon opadajućih prinosa. 19 zaposlenost. 316 odrednice. 364 X x neefikasnost. 232 vodstvo u cijenama. 108 ukupni proizvod. 171 transferna plaćanja. 345-346 U učinak. 272 realnog bogatstva. 151 fiksni. 354 vlasnička prava. 109-110 implicitni. 250 puna. 155. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 110-111 transakcije. 107. 309 granična sklonost.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 89 ekonomski efikasna. 271 supstitucije. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 265 vrijednost. 126 tehnološki efikasna. 108 granični. 132. 89 realne kamatne stope. 151-152 oportunitetni. 308 V "vidljiva ruka". dohotka. 252. 206 vanjske trgovine. 23 zakon potražnje. 313-315 granična sklonost. 177-178 tehnika proizvodnje. 89. 106-107 zakon ponude. 131 ravnoteža. dugoročni. 232 ukupni. 206 istiskivanja. 115 eksplicitni. 250 uvoz. 272 teorija granične korisnosti. 187 dobara i usluga. 151 varijabilni. 194-195 trošenje. 194 prosječni. 187 zlatni standard. 179. 179 zemlja. 51 teorija igara. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 345 oblici.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful