Ivan Ferenčak POČELA EKONOMIKE

II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

U - 104 Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku Izdavač Ekonomski fakultet u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Suizdavač Grafika d.o.o. Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kovačević, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Marijan Karić, izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Lektor Branka Radin, profesor Tisak Grafika, d.o.o. Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK 330.1(075.8) FERENČAK, Ivan Počela ekonomike / Ivan Ferenčak. - 2. izmijenjeno i dopunjeno izd. - Osijek : Ekonomski fakultet, 2003. - (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U ; 104) Bibliografija. - Kazala. ISBN 953-6073-77-3 100902017

Objavljivanje ovog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odlukom br. 7/03. od 10. ožujka 2003., a na prijedlog Sveučilišnog odbora za izdavačku djelatnost.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

POČELA EKONOMIKE
II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Osijek, 2003.

SADRŽAJ

Mariji, Franji i Lidiji

SADRŽAJ

SADRŽAJ
PREDGOVOR I. izdanju.......................................................................1 PREDGOVOR II. izdanju .....................................................................3 1. O EKONOMIJI, EKONOMICI I EKONOMISTIMA..............5 1.1. EKONOMIJA - PITANJE ALOKACIJE RESURSA............5 1.2. EKONOMIKA I EKONOMISTI ...........................................8 2. POTRAŽNJA I PONUDA ..........................................................19 2.1. POTRAŽNJA ......................................................................19 2.1.1. Zakon potražnje ........................................................19 2.1.2. Necjenovne odrednice potražnje ..............................21 2.2. PONUDA ......................................................................23 2.2.1. Zakon ponude ...........................................................23 2.2.2. Necjenovne odrednice ponude..................................25 2.3. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA....................................................26 2.3.1. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude.............29 2.3.2. Sustav cijena i alokacija resursa ...............................33
2.3.2.1. Otkazivanje sustava cijena.................................. 35

3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE .............................37 3.1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE............................................37 3.1.1. Cjenovna elastičnost potražnje .................................37 3.1.2. Dohodna elastičnost potražnje..................................44 3.1.3. Križna elastičnost potražnje......................................46 3.2. ELASTIČNOST PONUDE ..................................................47
VII

....5................2............. Zaključno o teoriji granične korisnosti .................. Potrošački probitak .1.......................... Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje... Cijena dionice ................5......2.....................1...........2..90 5............................ Potrošačeva ravnoteža ..................................1..............2...1............ TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI..........1.. Crta proračuna i realni dohodak .... Krivulja indiferencije..58 4...2.....83 5.........57 4..2.....................1........................5.79 4........62 4........................93 5........1...............2...........usporedba ................................. Dioničko društvo ........ PROIZVOĐAČEV IZBOR ...65 4......1......................2................2.2....... Vrste dionica . POTROŠAČEV IZBOR......63 4............... Promjena potrošačeve ravnoteže .......1.91 5.......2.... Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije ...........67 4.2..53 4.....2.....2....1................6...51 4................72 4.............51 4......... Oblici poduzeća ..............94 VIII .....SADRŽAJ 4..1......4........2. Učinak dohotka i učinak supstitucije ....3..........87 5....... Crta proračuna i relativna cijena..............1.........................................1............. Potrošačeva ravnoteža .......69 4.......1...2... Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije .1.....1.................................................................60 4........3.......... Korist i potrošačeva ravnoteža ....1............................1.......2........ Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor ............................................80 4..................87 5..............1.....75 4.......4.....3............................... TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE.. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI..................77 4........................

.........107 5............1.................2...............4. 97 5..3....... Prinosi razmjera..... Ukupni trošak .........107 5.................KRIVULJA ISTIH KOLIČINA ......1.....................2................101 5.... Karta izotroškova................118 6..........1...2..2...........109 5..... Ukupni proizvod .............3..2.................... Granični trošak ....121 6.................1.....1..........2.................... Granična stopa supstitucije kapitala radom ....3.....................3.........125 6.....................2............94 5................1................1..114 5..................2...113 5.................2......2.... 5............ CRTA IZOTROŠKA .........1..126 IX ........... PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE ..............117 6..3.... Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda .. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU ...............1.......... PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ............ 5...........124 6....... Relativna cijena inputa i crta izotroška...... Cijena dionice kao eskontirana dividenda .....2.....................106 ...................1..... Prosječni trošak.......101 Granični proizvod ...3.........1.2.2........................ Jednadžba izotroška...3..................110 5...................... Karta izokvanti ..............................................4.............122 6.............103 Prosječni proizvod ........104 Zakon opadajućih prinosa.2........117 6........................2...2......................................................1................ DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE ......4.......... IZOKVANTA ..........................................4............... 5..........2...SADRŽAJ 5........120 6............................115 6...... TROŠKOVI 5...........................3..................... Prosječni ukupni trošak ....2..............

...3...........7.2..159 7....1......148 7....166 7......... Ukupni...4...... ukupni trošak i profit .. Monopol i krivulja ponude ...143 7.......................160 7....1.......... 137 7.........................1........................4......2. Usporedba monopola i savršene konkurencije ........144 7... Potopljeni trošak ......... MONOPOL ..6......154 7..................................2. Maksimaliziranje profita..................... Maksimaliziranje profita.1...................... Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije ......... Granični prihod....2............ SAVRŠENA KONKURENCIJA ..146 7... Ukupni prihod......169 X .....................141 7.... 159 7... Prijelomna točka u uvjetima monopola ...............154 7....... Savršena diskriminacija cijena ...........2.............133 7...........2............155 7..165 7................... Krivulja ponude savršenog konkurenta ...1.............1.....2.2.................2.. granični i prosječni prihod monopola............1.......149 7. Ukupni..3...... Pojam i oblici......131 7..........................1....2... Monopol i diskriminacija cijena ....3..3.......7...7......136 7........................... Granični prihod........8.............................. ukupni trošak i profit .. granični trošak i profit .....1.... granični i prosječni prihod savršenog konkurenta ....2.............. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola .163 7.........164 7............1.....2.146 7........SADRŽAJ 7..................167 7...131 7..................................135 7............1...1......1... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka........................................ Prekidanje proizvodnje ..1...............1............ Pitanje izlaska sa tržišta.........5..............2........6................. granični trošak i profit ......1..... Ukupni prihod....................2..... Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka.....1....8...............2......... TRŽIŠTE DOBARA....2..2.......5......2..9....

......... Dugo vremensko razdoblje. Output analiza...... monopol)....................173 7.......3....2..3...................1......... POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE.............................. Profitno maksimilizirajući input ...........................192 8..... FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE .........................2.........2. oligopol................3...2......................2....1.......2....... Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća . Zatvorenikova dilema.......1..............1..................184 8.3.187 8.....3..........202 8.1................SADRŽAJ 7...........................2....4..4..................3.................................... Kratko vremensko razdoblje ........ monopolistička konkurencija...2... PODJELA ČIMBENIKA ..... Teorija igara .....4.. NESAVRŠENA KONKURENCIJA.. Oligopol ..........2...2......202 8...........2... ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA ................4.....1........4.195 8...........3..............174 7......3....... Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija..1................175 7.3..................1.....1....................... Monopson ..........203 XI ........................ Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi ..................1...2...... PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA.........173 7....................4..................................2....... Input analiza ......187 8.......3........3.....3........................179 7...........2..........................................176 7.....188 8...177 7......183 7......... TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE..198 8......181 7....179 7.......................... Igra u duopolu ..... Monopolistička konkurencija ............183 7...........

..... Ravnoteža na tržištu rada........2.......................2. Analiza troškova i koristi ...................................1....1................2............2..... 224 10............................................1...................219 10.....221 10...........207 9.3..............227 10.... Ponuda rada ....4...1....1........................216 Ravnoteža na tržištu zajmova ............223 10. 231 10. TRŽIŠTE KAPITALA ................... Država i eksternalije ..........205 9..3.......1....................................... Javna dobra ...... Ponuda zemlje.2.... Subvencije i alokacijska efikasnost ..............3............... Potražnja za kapitalom...........1...... 209 9.......... Uloga sindikata .......2....................................1..1............1..1................2.... Zaključno o eksternalijama ............... Porezi i alokacijska efikasnost ..........1.... Ravnoteža na tržištu zemlje...2.........233 XII ..... 9....3.................... TRŽIŠTE RADA ......1........ Necjenovne odrednice ponude..........................217 9....2...........SADRŽAJ 9..................1................2......211 9.......228 10................3.................210 9........................... 9.....................2...205 9.........1......1....................211 Potražnja za zajmovima...............218 9...2............. 9..............2.............2.1.............1.215 Ponuda zajmova.. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA .....3..2............3....1.... Ukupna i granična korist javnog dobra .internalizacija eksternalija...................... 230 10........1.............................. Necjenovne odrednice potražnje .................1..........................205 PROZVODNJE 9................................ TRŽIŠTE ZEMLJE ...2.222 10...................1. Država i (prirodni) monopol.....1... DRŽAVA I TRŽIŠTE .............1.............2...208 9..... DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA................219 9.........................................221 10..........................

........2................................241 11...........2.2. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA ................. Kvantitativna teorija novca........ Phillipsova krivulja.........................235 10......1...... 260 11.............................246 11.........250 11...........1............3...2.264 11....253 11........248 11. Različita tumačenja jednadžbe prometa ...235 10.......1. POSLOVNI CIKLUS .... Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda.. NEZAPOSLENOST.1.................238 11.....4...1............ Stopa i oblici nezaposlenosti ..250 11...2.......2..................... 261 11.......... Raspodjela nakon poreza i transfera ...... INFLACIJA ....... BRUTO NACIONALNI PROIZVOD .....1...........................262 11..........2........... Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka .............1......... Promjene agregatne potražnje .........1...............................3.......................... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI ........2.1.............................273 XIII ..269 12...........267 12......................241 11...................269 12.....1....... Poslovni ciklus i inflacija ...................3..........3..........1................. Jednakost pristupa...... Pristup trošenja ..............................1....269 12.............2............................... Krivulja agregatne potražnje ........................1.............................................1............1......1............ Lorenzova krivulja......266 11....... DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA ...................................... AGREGATNA POTRAŽNJA .......4.1... Pristup dohotka ....257 11.......2.2...3..............3.255 11... Poslovni ciklus i nezaposlenost ....1..SADRŽAJ 10............ 258 11...3......2..4...........

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA ....294 13........5.3......3..............306 13...........................285 12...................302 13............................4.......... Odrednice izvoza ..........290 12.........3.....2..........1...........................2......4...........1............................... Promjene kratkoročne agregatne ponude ....... INVESTICIJE ...2.2..........284 12.........3.................... Funkcija neto izvoza....3.................. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA. Funkcija potrošnje i funkcija štednje........276 12........ Učinak povećanja agregatne potražnje ......1....305 13.......3.......1...3.....................309 XIV ................. NETO IZVOZ . Potrošnja i realni GNP ..........................3........ DRŽAVNA POTROŠNJA ......................289 12...........293 13.......................3..............2............286 12....4................ Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti......................... Odrednice uvoza ....2......1.......................287 12.......... Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti.......5......................................279 12..............276 12.1.......SADRŽAJ 12.3...............................2...........3....................300 13........ Keynesijansko objašnjenje makroekonomske ravnoteže.........308 13.............2..291 13........4................1. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže.. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti ...........2................281 12.......4............. AGREGATNA PONUDA............ Učinak smanjenja agregatne potražnje .................... Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ........5.....3................................funkcija agregatne potrošnje .................293 13...........................................1...................................................283 12....... POTROŠNJA ...2... Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude ..307 13.

..326 14.... FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA . Makroekonomska ravnoteža .......................2.........2.......2. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA.............. Multiplikator otvorenog gospodarstva..... FUNKCIJE NOVCA ............... Makroekonomska ravnoteža -I+G+Ex=S+T+Im .. Porezni multiplikator ... PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-a.4........................3...................................2.....................338 14.344 15.......2.......................................... OBLICI NOVCA...........1..1............2........................... NOVAC .................................343 15...... NOVČANA MASA....5.............2...339 14....................2.......... BANKE I STVARANJE NOVCA ......6..341 15..1.................319 14........... PARADOKS ŠTEDNJE..... Multiplikator i granična porezna stopa .....343 15.....1........................6..................3..4...324 14.............313 RAVNOTEŽA 14.. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA ...... Agregatno trošenje i autonomno trošenje..1..334 14....................................3..5.neplanirana promjena zaliha.........347 XV .......346 15....321 14..........SADRŽAJ 14................................337 14..................... Multiplikator autarkičnog gospodarstva ...............5.........1...............6........................337 14.318 14.324 14...330 14.....3....... FISKALNA POLITIKA ........ Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju................SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA...................... MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE .......................................................313 14..........

..........1....353 15..1...................SADRŽAJ 15.......2..3...2.5..... Rezerva likvidnosti ............ 357 15..........................................5......... CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA ...........369 XVI ... Eskontna stopa ..3................................5.352 15..................................... Operacije na otvorenom tržištu .4. Instrumenti monetarne politike..........1.............................5. Monetarizam ................................1........360 15.........1............................. 356 15.....5...5.......5..5.365 POJMOVNO I IMENSKO KAZALO........... Restriktivna monetarna politika................ Ekspanzivna monetarna politika........360 LITERATURA ..............353 15..358 15..........

pri tome. i ekonomije. U tom smislu valja shvatiti ovaj udžbenik. znanosti o ekonomiji. unatoč postojanju prijevoda uspješnih inozemnih udžbenika i bogate strane literature. koncepcija udžbenika izaziva. Uobičajena je i gotovo standardna podjela ekonomike na mikroekonomiku i makroekonomiku. ali i drugom zainteresiranom čitatelju. potrebita dodatna pomoć prilikom uvođenja u svijet ekonomike. On nastoji studentu. Upoznavanje je s osnovnim ekonomskim pojmovima i kategorijama podržano brojnim tablicama i još brojnijim grafičkim prikazima. "novijoj". Autor. zadržava pravo razlikovanja ekonomike. te fiskalne i monetarne politike. Udžbenik "Počela ekonomike" jest pokušaj da se tom naročitom izazovu odgovori. tzv. Godine su iskustva pokazale da je studentima prve godine ekonomskog studija. izdanju Prva je knjiga poseban izazov. ali koje će i provocirati njihov interes. podjeli ekonomike. Makroekonomika obuhvaća pet poglavlja koja se bave pitanjem temeljnih makroekonomskih pojmova (inflacija. Sastoji se od petnaest poglavlja. Moguće ovakva. sve dobronamjerne kritike i 1 . Udžbenik udovoljava ovakvoj. Svijet je ekonomike prebogat i slojevit. određene kontroverze. i može izazvati. mikroekonomskoj ulozi države. pružiti relativno jednostavnu i konciznu informaciju. Prvih deset poglavlja je posvećeno mikroekonomici – analizi ponašanja individualnih ekonomskih subjekata – potrošača i poduzeća. Prvi su koraci uvijek najteži. Sadržaj knjige nastoji pratiti i pokriva većim dijelom nastavni program navedenog predmeta. te vrijednih doprinosa domaćih autora. određivanju veličine outputa pojedinih dobara. bruto nacionalni proizvod). određivanju cijena čimbenika proizvodnje.PREDGOVOR I. Autor je ovomu nastojao udovoljiti vodeći računa o nastavnom programu predmeta "Počela ekonomije". makroekonomske ravnoteže. nezaposlenost. jest izuzetno delikatna zadaća. neuravnotežena (ne i neuobičajena). Krivnju u tom smislu u potpunosti snosi autor. Dakako. itd. Obraditi teme koje će zadovoljiti potrebe studenata prve godine. formiranju cijene dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama.

mikroekonomska pitanja i probleme držimo. ne može pobjeći od svog sadržaja. Ivan Ferenčak 2 . Branko Kovačević. Autor mora priznati izvjesno. sc. ma koliko skromna ona bila.dr. za pruženu svekoliku potporu. Ivan Mandić. međutim. mojim studentima. nestrpljenje kada je u pitanju tiskanje ove knjige. sc. Marijan Karić. dakako. Njihov će sud biti od velike vrijednosti. da će pomoć i ove vrste. Velika je moja zahvalnost. mojim roditeljima – pokojnoj majci Mariji i ocu Franji te supruzi Lidiji. drži da je ostavio i više nego dovoljno prostora za "specijaliste". Držim. ne i neveliko. nego i sveobuhvatnijih znanja. čije me mentorstvo i dobra ruka vodi kroz ovih dvadeset i nešto godina na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. te prof. Ekonomika. Prema tomu. nezaslužnim komplimentom. dr. Prof. odvojili su svoje dragocjeno vrijeme i svojim pozitivnim recenzijama potvrdili moje napore. udžbenik "Počela ekonomike" ne pokriva niti svu mikroekonomiku niti. mogući prigovor da udžbenik zahvaća gotovo sva. makar bila riječ i o njenim osnovama. prije svega. Njihovi su savjeti i primjedbe bili od neprocjenjive važnosti. Posebice zahvaljujem recenzentima ove knjige. On. Naime. prof. naime. dobro doći.dr. U Osijeku svibanj 1998. dakako. prije svega. svu makroekonomsku problematiku. Dr. doc. Ivan Bilić. sc. za detaljnija razmatranja kako mikro tako i makroekonomike.sc.primjedbe bit će pozorno razmotrene. On je osnova koja studente priprema za usvajanje ne samo detaljnijih.sc. dr.

nadam se. sc. dr. od strane studenata. Sve su izmjene i dopune ovog izdanja učinjene u mikroekonomskoj domeni knjige i tiču se potražnje i ponude. ostavljen prostor i za eventualno treće izdanje koje se u većoj mjeri ima posvetiti pitanjima makroekonomike. U Osijeku veljača 2003. i ovo izdanje nema pretenzija biti više od osnove koja studente priprema za stjecanje novih i širih znanja iz ekonomske teorije – ekonomike. moguće. izdanju Prošlo je gotovo pet godina od prvog predgovora. nisu dodatno opterećenje za čitatelja već predstavljaju nove informacije i olakšavaju razumijevanje gradiva. Prof. svojim su nadasve korisnim primjedbama i savjetima uvelike olakšali posao autoru.PREDGOVOR II. broj stranica. tržišne ravnoteže. sc. dakako. Marijan Karić. godine. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i prof. odnosno prvog izdanja ove knjige. Dr. Ivan Ferenčak 3 . sc. dr. ali one. potrošačevog izbora odnosno potrošačeve ravnoteže te tržišta dobara. Ali. Iznova zahvaljujem recenzentima knjige. Povećan je. Nadam se da su "dječje bolesti" prvog izdanja izbjegnute u ovome koje je pred Vama. Ovime je. Držim da prvo izdanje bijaše dobro prihvaćeno. dakako i prije svega. Branko Kovačević.

.

or the Matter. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. ne postoji umjetnost. a čovjekov bi život bio usamljenički.1. Macmillan Publishing Company. blagodatima civilizacije. kratak. zajednica i najgore od svega. New York.. P. makar to bilo i društvo svetaca) koje ne bi posjedovalo nekakav mehanizam društvene koordinacije. siromašan i. aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znače opstanak i napredak ljudskog društva? 1 Hobbes. Dapače. Što je to što veliki broj sasvim različitih ljudi navodi da poduzimaju čitav niz. nema mjesta za industriju. Bez takvog mehanizma. T. nema računanja vremena. EKONOMICI I EKONOMISTIMA 1. pismo. kako veli Thomas Hobbes. teško da bismo uživali u. 1987. u takvim okolnostima (odsustvo mehanizma socijalne koordinacije i kooperacije).: The Economic Way of Thinking.1 I sve to samo pod pretpostavkom da je izostao onaj najprimitivniji oblik kooperacije koji jednostavno znači odsustvo nasilja. O EKONOMIJI. koji individualnim naporima i aktivnostima daje društveni predznak. na složen način povezanih i isprepletenih. postojao bi stalni strah.1. opasnost od nasilne smrti. međusobno. ipak. Forme and Power of a Commonwealth Ecclesiastical and Civil.PITANJE ALOKACIJE RESURSA Teško je zamisliti postojanje bilo kojeg društva (pa. EKONOMIJA . 5 . naravno. 3. O EKONOMIJI. navedeno prema Heyne.: Leviathan. str.

dakle. M. navodi na kooperaciju? Odgovor krije tako često spominjana riječ . Prvi način uspostavljanja potrebite koordinacije. Relativno uspješno funkcioniranje ovakvog sustava (praksa ga nije potvrdila). prisilu. s tim u svezi. interesa. načina.2 Što je to što. Globus-Školska knjiga. država ili neki njen organ mora biti u stanju. ali doista svih. alokacije resursa odnosno ulaganja ograničenih inputa koji će. manje ili više. samo su dva načina koordinacije gospodarske aktivnosti mnogih ljudi.socijalistička ekonomija pretpostavlja predominantnu ulogu nekog makroekonomskog autoriteta (države) budući da on/a/ donosi sve odluke koje se tiču proizvodnje. EKONOMICI I EKONOMISTIMA "U pogonu su doslovce milijuni ljudi kako bi jedni drugima omogućili ‘kruh svagdašnji’. O EKONOMIJI. Dva su. kooperacije i.1. 24.. preraditi informacije i donijeti izuzetno veliki broj relevantnih 2 Friedman.ekonomija. Dva su načina kojima se inducira njihova kooperacija i povezanost. Model centralizirane alokacije resursa . Drugo. manje ili više eksplicitnu. učinkovito zadovoljiti potrebe društva. Država odnosno makroekonomski autoritet mora raspolagati točnim informacijama o proizvodnim mogućnostima svih. proizvođača i preferencijama svih potrošača. Naime.metodi tržišta. investicija i potrošnje. Riječ je o decentraliziranoj alokaciji resursa kapitalističkoj ekonomiji . između ostalog. druga ekonomija. potreba itd. Riječ je o centraliziranoj alokaciji resursa .socijalističkoj ekonomiji. ljude različitih navika.: Kapitalizam i sloboda. Drugi način. kako ekonomisti vole reći. str. 6 . provodi se posredstvom dragovoljne suradnje. pretpostavlja i zadovoljavanje izuzetno zahtjevnog uvjeta: potpuna odnosno savršena informiranost donositelja gospodarskih odluka. a da ‘svakogodišnji automobil’ i ne spominjemo".. Zagreb. 1992. grubo rečeno. alokacije resursa pretpostavlja. dakle. u kratkom vremenu.

nastoje realizirati. dakle. ne poduzetništvo već poslušnost. poteškoće ovdje ne prestaju. socijalistička ekonomija uporno reproducira i ovo predstavlja nerješiv problem. takvu kombinaciju dobara i usluga koja najviše odgovara njihovim potrebama. 7 . Tržišna ekonomija eksplicitno prepoznaje vlastiti.3 Model decentralizirane alokacije resursa . Ovdje se. procesu mijene podvrgnute su kako tehnike proizvodnje tako i potrebe potrošača. Ne vlastita inicijativa. proizvođačima za donošenje samostalnih odluka o angažiranju resursa i sve informacije za donošenje samostalnih potrošačkih odluka. u uvjetima kronične oskudice koju. osobni. i tržište. EKONOMICI I EKONOMISTIMA odluka. uostalom. Međutim. jednostavno.tržišta. Uvođenje vremenske dimenzije čini ih doista nesavladivim. Tržište pruža sve informacije. Naime.socijalistička ekonomija zahtijeva doslovno provođenje odluka alokatora.kapitalistička ekonomija . nego centralno planiranje. vjeruje da će proizvodnju jače i bolje stimulirati profit.isključuje postojanje makroekonomskog autoriteta "vidljive ruke". kao motiv. kolektivizam ili altruizam. Već ova simplifikacija pokazuje da to pratiti i promptno reagirati. opet. budući da ne mogu kupiti sva dobra i usluge koje žele. Ali. On je izuzetno zahtjevan. preko mehanizma cijena. potrebito je još nešto. O EKONOMIJI. sebični interes kao osnovnu motivacijsku polugu u 3 Sustavu očigledno nedostaje i mrkva (motiv) i štap (kazna). proizvođači proizvodeći različita dobra i usluge nastoje realizirati maksimalni profit. U uvjetima visokog stupnja saturiranosti potreba (ovakva ili onakva odluka alokatora bitno ne hendikepira potrošače) i lakog prilagođavanja zahtjevima za povećanom i kvalitetnijom proizvodnjom (što karakterizira izuzetno visoku proizvodnost inputa) ovo i ne mora biti previše teško. Sustavu je inherentno stalno i uniformno nastojanje ljudi da poboljšaju svoje životno stanje. te se sve alokacijske odluke donose decentralizirano posredstvom "nevidljive ruke" . Međutim. Potrošači. Praksa pokazuje da model nije u stanju funkcionirati u svom čistom obliku. kao mehanizam koordinacije. te i u svom razblaženom obliku škripi i nije efikasan.1. Ukratko. nije moguće. I ne samo to. Neizvršavanje jedne zadaće dovodi u pitanje cjelokupni plan proizvodnje i potrošnje. Komandna .

4 Vidjeti: Šik. javnih dobara. kojima altruizam nije stran. stvarno tržište nije savršeno konkurentno. već da se stvaraju nove i s tim u svezi pribavljaju sredstva za njihovo zadovoljavanje. itd. Nažalost. da se proizvodnja. ono proizvodi eksternalije (eksterne ekonomije i eksterne disekonomije). mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. str. osobni interes jest i može biti u službi općeg . da se proizvodnjom. Ono poznaje monopole. Zagreb. Globus. "vidljivom" i "nevidljivom") jest u stanju iznuditi (makar samo djelomično i kao dugoročnu tendenciju): • • • da se proizvodnja odvija u onim količinama i razmjerima koji manjeviše odgovaraju platežno sposobnoj društvenoj potrebi. idealna. EKONOMIKA I EKONOMISTI Ekonomija je. neprekidno uvećava. No. ali kojima je bliska težnja da povećaju blagostanje svoje i svoje porodice. ono nije u stanju udovoljiti zahtjevima za proizvodnjom tzv. 174. O EKONOMIJI. Tržišna ekonomija oslobađa snagu i energiju normalnih ljudskih bića. Ali.1. dakle. O. kako i za koga proizvoditi? Zadaća je ekonomije boriti se s oskudicom. imali smo prilike vidjeti.2. Ekonomija nastoji na najbolji mogući način odgovoriti na tri pitanja: što. Ni kapitalistička ekonomija nije. zahvaljujući ipak djelotvornom korištenju ograničenih resursa. Zbog razloga koje smo naveli (i nekih drugih) njezino funkcioniranje zahtijeva postojanje države i prinude "vidljive ruke". na sve kvalitetniji način. zadovoljavaju ne samo postojeće potrebe.: Treći put. EKONOMICI I EKONOMISTIMA ljudskim odnosima. informacije koje ono pruža često nisu potpune a nisu niti besplatne. 8 ..4 1. i ova nesavršena kapitalistička alokacija resursa (vođena i koordinirana objema rukama. 1983.društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije.

zemlja. velika svrha političke ekonomije svake zemlje jest povećati bogatstvo i moć te zemlje.1. naime. Kada tako ne bi bilo. koji je fond iz koga se konačno moraju platiti svi rashodi. ukoliko moć zavisi od bogatstva. 6 Isto. "Ljudi iste struke rijetko se sastaju. dakle.sredstva koja su u funkciji njihova zadovoljenja. niti sam Smith nije kapitalističku ekonomiju smatrao nepomućenim dobrom. O EKONOMIJI. poput ostalih znanosti i ekonomika je evoluirala pa i promijenila ime. a da se razgovor ne završi zavjerom protiv javnosti ili nekim planom za podizanje cijena. Tako "teorijski otac kapitalizma" Adam Smith (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. 1970. kapital. aktivnosti vezane za alokaciju resursa. Kultura. 1776. njegova odbojnost prema monopolu. društvenog interesa on upozorava da ova sjajna sposobnost kapitalističke ekonomije može biti izigrana. kada bi resursi (rad. Smith je odlučno vjerovao da kapitalistička ekonomija jest u stanju povećavati bogatstvo naroda. a potrebe limitirane ekonomija ne bi bila toliko zanimljiva i važna. 516. čak i za zabavu i razonodu. sasvim 5 Smith. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Zadaća izuzetno teška budući da naše želje premašuju resurse .: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda I. sebični interes stavi u službu općeg."6 Eksplozija dobara i bogatstva. poduzetništvo) bili neograničeni. a zbog toga što ne bi postojali svi brojni i teški ekonomski problemi i pitanja. proučava ekonomske aktivnosti ljudi. Ali. Beograd. mora uvijek biti u srazmjeri s vrijednošću njenog godišnjeg proizvoda. Ali. znanost o ekonomiji. "Bogatstvo i moć svake zemlje. 9 .. godina) veže političku ekonomiju (staro ime ekonomike) uz pragmatični ali i zahtjevni cilj povećati bogatstvo i moć zemlje. str. Ekonomika. koju je izazvala kapitalistička ekonomija nije za sve značila porast bogatstva i blagostanja. Slaveći sposobnost te ekonomije da privatni. Ona. istražuje kako ljudi pomoću ograničenih resursa pokušavaju zadovoljiti svoje neograničene želje i potrebe."5 Naravno. str. A. Zamjetna je. 210. Dakako.

.. to nije poljuljalo vjeru ekonomista u nju. Ekonomisti tu činjenicu . str. D. H.1.nisu mogli ne uočiti. H. učiniti sve zadovoljnima i bogatima. 9 Isto. Ako stvari stoje kako stoje onda. 1983. 121. J.činjenicu da sustav različito postupa s različitim stranama procesa alokacije . da ih sebi pribave. Zagreb. a ni sada.: The Study of Sociology. čija je sintagma "održavanje najsposobnijih ". dakle. a jeftin.. D. O EKONOMIJI.11 7 Ricardo. str. priznalo da kapitalistička ekonomija nije u stanju. vide u pretjeranom množenju radnika. Stvarnost. 438. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sigurno ne u istoj mjeri. ekonomski su teoretičari nudili i druga. 118. tvrdili su utilitaristi. 121. 110 11 Vidjeti: Spencer. ističe da samo primjenjuje Darwinove ideje i adaptira ih kako bi vrijedile za ljudski rod. New York. a u stanovitoj mjeri i eksplicitna. Implicitna."7 U zemljama koje su davno naseljene "stanovništvo raste brže od fondova potrebnih za njegovo uzdržavanje. ali su bili najbolje što se moglo postići. 1983. Zagreb. pružimo "najveću korist za najveći broj ljudi.: Načela političke ekonomije."9 Jasno se. 10 ."8 I stoga "prijatelji čovječanstva mogu samo željeti da radne klase u svim zemljama imaju smisla za udobnosti i uživanja i da se svim zakonitim sredstvima potiču. Benthamom. str. i s tim u svezi siromaštva. kad je rijedak. str."10 Zanimljivo objašnjenje funkcioniranja kapitalističke ekonomije dugujemo socijalnom darvinizmu. 8 Isto.K. str." "Rezultati možda nisu bili najbolji. Ali. Appletonand Co. 10 Galbraith. I Ricardo i Malthus razloge postojanja niskih nadnica. bila je ideja da ne mora baš svatko prosperirati… Patnje i lišavanje neizbježni su čak i u ovom najboljem mogućem svijetu. Osim ovoga objašnjenja nejednakosti. Centar za kulturnu djelatnost. vele ekonomisti utilitaristi. ni tada. Ne može postojati bolje osiguranje protiv prevelikog broja pučanstva.. Spencer. na čelu s J. "Rad je skup. kad ga ima obilno.: Anatomija moći. 1891.

a zbog eksploatacije (višak vrijednosti kojega proizvede radnik prisvaja vlasnik kapitala). EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ukratko.državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju što bi isključivalo eksploataciju. a sposobni su zahvatiti i dio outputa onih čiji je altruizam istinski i snažan. na ovaj ili onaj način. razloge isticanja vlastitog. Uostalom. nimalo pragmatički cilj političke ekonomije). Riječ je o alokaciji. zbog vanjskih manifestacija tih i takvih proturječnosti (riječ je o ekonomskim krizama hiperprodukcije koje su rezultat sukoba privatnog i društvenog interesa) mora zamijeniti. O EKONOMIJI. tako da "altruiste" čeka izumiranje.1. borba za resurse jest jednostavno funkcija njihove insuficijencije. sebičnog interesa i ponašanja valja tražiti. Npr. i prema Marxovom i Lenjinovom dictumu. kada ne bi postojao vlastiti interes što bi ljudi maksimalizirali. izvrgao potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju. te naumivši razotkriti zakone ekonomskog kretanja ljudskog društva (novi. u stanju su zadržati sve što proizvedu. druga ekonomija. kapitalistička se ekonomija doživljava kao arena u kojoj preživljavaju najsposobniji. a s njom i tezu da samo rad stvara bogatstvo. No. more kritike i negativni stav prema kapitalističkoj ekonomiji nije spriječio izricanje nekih sasvim izravno izrečenih komplimenata. tvrdi marksistička politička ekonomija. Privatni se interes našao na optuženičkoj klupi. Ukratko. drugi mehanizam alokacije. Predani egoisti. neprekidno "sve revolucionira. kako u prirodi tako i ljudskom društvu. koja će se obavljati u uvjetima društvene . kapitalizmu se ne odriče sposobnost razvijanja proizvodnih snaga te se tvrdi da kapital. u oskudici. naslijedivši teoriju radne vrijednosti. rušeći 11 . kapitalističku ekonomiju. Riječ je o neumoljivom procesu. a zbog svog "nagona za apsolutnim bogaćenjem" koji vodi u "strasni lov na vrijednost". zbog unutarnjih razarajućih snaga (pri tome se misli na akumulaciju pri porastu organskog sastava kapitala koja. Sukladno ovakvom načinu razmišljanja (ekstremna "laissez faire" ekonomika). I naglasimo. nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu i privatnom interesu izgrađenu ekonomiju). tržište je najbolji i najefikasniji oblik društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnomu svijetu. i oni u prirodi i oni na tržištu. na čemu bi inzistirali? Marx je. Dakle.

bijaše prvi među angloameričkim ekonomistima."14 Kako je ovdje dobro i točno anticipirana socijalistička stvarnost. 15 Marshall. pak.. MED. raznolikost proizvodnje i iskorištavanje i razmjenu prirodnih i duhovnih snaga. Prosveta. tom. ona istražuje onaj dio djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih stvari potrebnih za blagostanje. I stoga u svom "Kapitalu" uzvikuje: "Akumulirajte! Akumulirajte! U tome su sav Mojsije i proroci". Povijest ga je demantirala. metode znanosti o malim povećanjima ili diferencijalni račun i vraća je ovozemaljskom predmetu istraživanja. pa ćete je morati dati osobama nad osobama. vjeruje Marx. vjerujući da je tek razvijeni kapitalizam osjetljiv na socijalističke udare. K. O EKONOMIJI. godina) koji oko četrdeset godina. godine.nap. 14 Marx. nasilnom kraju. eksploatacija.. 13 Marx. može biti i gora (mislimo neproduktivnija) od one koju je "otkrila" i prokazivala marksistička politička ekonomija. 1890. 63. Riječ je o Alfredu Marshallu (Načela ekonomike."15 12 Ali. poslužimo se kategorijama Marxove teorije radne vrijednosti. 19. str.12 proširenje potreba. A. K. Dakle. Oduzmite stvari tu društvenu moć. 261. vodi kapitalizam njegovom prirodnom ili. autora) posjeduje društvenu moć u obliku neke stvari. razvitak proizvodnih snaga."13 Pa onda i jedna proročka misao: "Svaka individua (u okviru kapitalističke ekonomije . Zagreb. str. Centar za kulturnu djelatnost. 1979. 1987. sve do svoje smrti 1924. On pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje. str. "Politička ekonomija ili ekonomika je proučavanje ljudskog roda u običnom toku života. Ugrađuje u nju. 12 . Beograd.1. 25.: Osnovi kritike političke ekonomije I.: Načela ekonomike. EKONOMICI I EKONOMISTIMA sve prepreke koje ometaju razvitak proizvodnih snaga.: Isto. Nakon velikog kritičara ekonomija ide u susret čovjeku zahvaljujući kojemu dobiva (novo) ime a kapitalistička ekonomija novog i jakog zagovornika. prema vlastitim riječima.

Mnogi su čak skloni da preuveličavaju njegove loše strane i da ga okrivljuju za neznanje i patnje koje su posljedica ili tiranije i ugnjetavanja u prošlim vremenima. O EKONOMIJI. sadrži mnoge istine koje će vjerojatno važiti dokle god ima svijeta. Isto. među mnogim ekonomistima raste neka vrsta kivnosti protiv slobodnog poduzetništva. I tako sada. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Marshall odaje priznanje Ricardu i njegovim sljedbenicima jer su razvili teoriju slobodnog poduzetništva odnosno slobodne konkurencije "koja. autora) koji . su stjecanje znanja zbog njega samog ali i njegova praktična primjena u društvenom životu. a zbog pravednosti i opće sreće. a ne znanost i umijeće. I bolje se opisuje širokim izrazom "ekonomika" nego užim izrazom ‘politička ekonomija’. trebalo zabraniti svakoj privatnoj osobi da posjeduje neko sredstvo za proizvodnju te da se posjedovanje ograniči samo na sredstva koja služe za vlastitu uporabu."17 Raspravljajući o kamati od kapitala (kamata je nagrada za čekanje) Marshall eksplicite dovodi u pitanje praktični zaključak da bi. ili krivog poimanja i zloupotrebe ekonomske slobode.nap. da se smanji njegova moć da čini zlo i da se poveća njegova moć da čini dobro. kada su veće iskustvo. čista i primijenjena.obrađujući slične probleme u različitim zemljama . te je ona "znanost.1. str. str. Njihov je rad bio čudesno potpun unutar uskog područja koje je pokrivao… Velik dio ostalog njihovog rada ograničen je odviše isključivim razmatranjem posebnog stanja tadašnje Engleske. 47-48. 31. ekonomika se kloni političkih problema. 16 17 Isto. više slobodnog vremena i veća materijalna sredstva omogućili da se slobodno poduzetništvo stavi pod nešto veći nadzor. a ta je ograničenost uzrokovala reakciju.unose u svoje radove nepristranu želju da utvrde istinu…"16 Ciljevi ekonomike. Između te dvije krajnosti nalazi se većina ekonomista (Marshall očigledno sebe ovdje nalazi i svrstava . njenih istraživanja. Međutim. 13 .

proizvod onih koji njima rukuju. 357. naime. Nezaposlenost. u slučaju Marxa. koja ne bi bila kapitalistička. Velika će ekonomska kriza. autora) da radna snaga uvijek proizvodi višak iznad nadnica i prirodnog trošenja kapitala korištenog da pomogne radnoj snazi. pokazati svu ranjivost kapitalističke ekonomije. učiniti nešto s lošim funkcioniranjem kapitalističke ekonomije. Nećemo je prepričati. međutim. zahtijevao i kritičku analizu Marxovog učenja o vrijednosti.1. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ovaj je negativni stav prema ekonomiji. 18 19 Isto. te da se nepravda nanesena radništvu sastoji u tome da taj višak koriste drugi… Nije točno da je predenje u tvornici. za nagradu za čekanje. 358. zaključak bio zaodjeven u tajanstvene hegelijanske fraze. je problem koji Keynes pokušava riješiti. Isto." 18 Prema tomu.nap. 14 . dakle. nema sumnje da ćemo neumoljivom logikom biti prisiljeni da priznamo da nema opravdanja za kamate. ima ne samo teorijskog već i živog takmaca . pa je prema tome predenje proizvod različitih vrsta rada i čekanja. O EKONOMIJI. Valjalo je. taj stari problem. jer je zaključak sadržan u pretpostavci. a ne rada i čekanja."19 U Marshalla ne nedostaje vjere i pouzdanja u kapitalističku ekonomiju. riječ dobija John Maynard Keynes. Priznamo li da je pređa rezultat samo rada. nakon odbitka prirodnog trošenja strojeva. a sam taj kapital je proizvod rada i čekanja. vremenima kapitalističke ekonomije (koja. str. s kojima je 'očijukao' kao što nam to sam kaže u svom Predgovoru. U tim. "Tvrdili su (Marx. doista teškim. kapital i usluga koju on čini nije i ne može biti besplatno dobro ali… "snaga Rodbertusovih i Marxovih suosjećanja s patnjama siromašnih uvijek zaslužuje naše poštovanje… iako je. Rodbertus i drugi . str. To je proizvod njihova rada zajedno s radom poslodavca i nižih rukovoditelja i korištenog kapitala.socijalističku ekonomiju).

Centar za kulturnu djelatnost. 213. Ali izvan toga je teško izvući očite prednosti za sustav državnog socijalizma koji bi obuhvatio većinu vidova gospodarskog života zajednice.: Opća teorija zaposlenosti. 1951. no to uopće ne isključuje niz kompromisa i putova kojima javne vlasti surađuju s privatnim poduzetnicima. Nije preuzimanje vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ključna stvar koju država mora učiniti. Centar za kulturnu djelatnost."21 Naime. J. ukoliko štednja premaši postojeće investicije smanjit će se potrošnja te se gomilaju zalihe. Macmillan and Co. Tako se ravnoteža može postići na visokoj razini proizvodnje i zaposlenosti.M. potrebne mjere podruštvljavanja moguće je uvoditi postupno i bez prekida općih društvenih zasada. str."22 20 Vidjeti: Keynes. smanjuje se broj zaposlenih. kamate i novca. 1987.. kamate i novca. 121. Zagreb.. J. str. Ovo će trajati sve dotle dok se štednja i investicije ne uravnoteže i to. naravno na razini nepotpune zaposlenosti. 15 . "Stoga zamišljam da će se podruštvljeno investiranje u priličnoj mjeri pokazati jedinim načinom kako osigurati približno punu zaposlenost. kamate i novca. godina) naziva umjereno konzervativnom jest činjenica da ona ukazuje na ključno značenje uspostave neke centralne uprave nad pitanjima koja su do sada bila prepuštena poduzetništvu pojedinaca.. London. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Razlog zbog kojeg svoju teoriju (Opća teorija zaposlenosti. O EKONOMIJI. i to takvo povećanje koje bi proizišlo iz društvenog trošenja financiranog zajmovima.20 On smatra. Država će postići sve što se od nje traži ako može odrediti ukupnu količinu resursa koju valja posvetiti povećanju sredstava i osnovnu stopu povrata za njihove vlasnike.. Osim toga. "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći. Terapija se nameće sama po sebi.M.F.: The Life of John Maynard Keynes. Zagreb. 1936. Treba suzbiti štetno djelovanje štednje i to na način da država investira. str. R. 21 Harrod. 22 Keynes.1. a rečeno u jednom pismu Rooseveltu. 213.: Opća teorija zaposlenosti. 1987. smanjuje se proizvodnja.

1992. vrlo važnu. 14. Riječ je o neoliberalnim ekonomistima . vjeroispovijesti i mišljenja. a koje nije isto tako prakticiralo nešto usporedivo slobodnom tržištu u organiziranju pretežnog dijela ekonomske aktivnosti. ovi suvremeni apostoli laissez-fairea. 25 Isto. tvrdi Keynes. str. ostavljeno privatnoj poduzetnosti i inicijativi. Friedmana. M. Hayeka i M.: Kapitalizam i sloboda."23 No. djelokrug vlasti mora biti ograničen. Zagreb."25 No. Njezina osnovna funkcija mora biti zaštita naše slobode… Oslanjajući se prije svega na dobrovoljnu suradnju i privatnu poduzetnost u ekonomskim i drugim aktivnostima možemo osigurati da privatni sektor bude ograničenje moći državnog sektora i djelotvorna zaštita slobode govora. Ne poznajem ni jedno društvo koje je u većoj mjeri obilježeno političkim slobodama. Globus . 16 . očigledno se ne može dovesti u pitanje cjelokupni sustav kapitalističkog individualizma.. O EKONOMIJI.spomenimo F. upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti od uključivanja države u proces alokacije. 214." 23 24 Isto. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Ako kapitalistička ekonomija zahtijeva proširenu ulogu države. nije za neke ekonomiste dovoljno prostrano. 21. Ovi suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja. U tim će područjima još uvijek vrijediti uobičajene prednosti individualizma.Školska knjiga. str. str. niti ovo široko polje. pohvalu slobodnom tržištu. bez obzira na ne mali broj kritičara i njihovu veću ili manju radikalnost keynesijanska revolucija jest trag kojeg se mora slijediti kako bismo došli do "glavne struje moderne ekonomske znanosti. kapitalističkoj ekonomiji: "Povijesni se dokazi slažu u pogledu odnosa između političke slobode i slobodnog tržišta. Friedman. "ostaje vrlo široko polje djelovanja za očitovanje privatnog poduzetništva i odgovornosti pojedinca. "Prvo. Naime.1."24 I dozvolimo Friedmanu da izrekne još jednu.

W. dakako. str."26 Ovdje se. Ona postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka (tržište) i "vidljiva" Keynesova ruka (država). afirmativno misli o kapitalističkoj ekonomiji.: Ekonomija. 17 .. MATE. 26 Samuelson. A. Nordhaus. 1992. misli o ekonomici? Ona je "proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima. EKONOMICI I EKONOMISTIMA Što jedan od njenih tumača. P.1. Samuelson. O EKONOMIJI. P.. 3. Zagreb.

.

POTRAŽNJA I PONUDA 2.1.1. uz ostale neizmijenjene uvjete. Međutim. vrijedi i obrnuto. Dakako. dakle. ovisiti o njegovoj ili njezinoj cijeni. na izuzetno važan odnos potraživane količine nekog dobra i njegove cijene. POTRAŽNJA I PONUDA 2. veća njegova potraživana količina.27 Zakon potražnje će ustvrditi da ako je niža cijena nekog dobra bit će. čimbenik najveće specifične težine jest cijena dobra. Neprijeporna je činjenica da će potraživana količina nekog dobra ili usluge. Usredotočimo se. zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnja jednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svih individualnih potražnji za nekim dobrom). Naravno. POTRAŽNJA 2. Zakon potražnje odnosno ovaj zakoniti. obrnuto razmjerni. u najvećoj mjeri. 19 .1.2. Zakon potražnje Brojni čimbenici određuju potrošačev plan i spremnost na kupovinu. odnos između cijene dobra i potraživane količine ilustrirajmo sljedećim primjerom: 27 Pod potražnjom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su potrošači spremni kupiti pri određenim cijenama istog dobra.

Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 1. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 a) b) c) d) e) Slika 1.2. Krivulja potražnje bilježi reakcije potraživane količine na promjene cijene. 20 .

može izazvati povećanje ili smanjenje potražnje promatranog dobra. naravno.2. komplemenata i nezavisnih dobara detaljnije ćemo obrazložiti prilikom analize križne elastičnosti potražnje. povećati ili smanjiti potražnju za dobrom. Stanovništvo je. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Pitanje supstituta. Neke su. Naime. o cijenama drugih dobara. U tom smislu govorimo o supstitutima i komplementima. također ima utjecaja na potražnju promatranog dobra.2. a koji također ima signifikantnog utjecaja na potražnju. Očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra. dakle. 21 . pak. Dohodak. jesu ukusi ili preferencije potrošača. Cijene drugih dobara. necjenovnih determinanti potražnje. Necjenovne odrednice potražnje Ako je cijena dobra stalna veličina promjene nekih čimbenika. njegovo povećanje ili smanjenje. Stoga su poznate kao "demand shifters" odnosno kao necjenovne odrednice potražnje. ukusima potrošača te njihovim očekivanjima. Detaljnija objašnjenja o tome pružit će analiza dohodne elastičnosti potražnje. Različiti će ukusi isti dohodak distribuirati na sasvim različite načine. prije svega. ekonomske sile u stanju povećati ili smanjiti potražnju odnosno pomaknuti udesno ili. Čimbenik o kojem nećemo raspravljati. Veće stanovništvo. dohotku. Riječ je. Komplementarno dobro je dobro koje se troši zajedno s nekim drugim dobrom. ulijevo krivulju potražnje. mogu izazvati promjenu potražnje. veličini stanovništva. promjena dohotka potrošača može povećati ili smanjiti potražnju i zbog toga valja razlikovati normalna i inferiorna dobra. tzv. odnosno njihova promjena. znači i veću potražnju svih proizvoda i usluga. Vrijedit će i obrnuto. njegove raspoloživosti u budućnosti te njihovog očekivanog dohotka mogu. ceteris paribus.1. odnosno njegova veličina. Supstitut je dobro koje u potrošnji može zamijeniti neko drugo dobro. također od bitnog utjecaja na potražnju.

promjenu njegove potraživane količine dotle promjene necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje. niže buduće cijene.2. Prema tomu. uz ostale neizmijenjene uvjete. očekivane više cijene dobara ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da povećaju sadašnju potrošnju. manji očekivani dohodak će destimulirati aktualnu potrošnju i smanjiti spremnost kupaca da kupuju neko dobro. dok promjena cijene nekog dobra znači. Slika 2. Isti će učinak imati i očekivana nestašica ili nedovoljna opskrbljenost nekim dobrom. Obrnuto. 22 . POTRAŽNJA I PONUDA Primjerice.

28 Pod ponudom podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda (ponuda jednog ponuđača) i tržišna ponuda (zbroj svih individualnih ponuda nekog dobra).2.1. Zakon ponude Ako smo ranije ustvrdili da potraživana količina nekog dobra ovisi o njegovoj cijeni. 23 .2. Dakle. sada smo u stanju ustvrditi da i ponuđena količina nekog dobra ili usluge ovisi o njegovoj cijeni. veća ponuđena količina istog dobra.28 Na koji način cijena dobra određuje njegovu ponuđenu količinu ili kako glasi zakon ponude? Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara. uz ostale neizmijenjene uvjete. POTRAŽNJA I PONUDA 2. Dakako. i drugi čimbenici određuju proizvođačev plan ponude i njegovu spremnost da proizvodi. Vrijedi i obrnuto. upravno razmjerni. ali cijena dobra ponovo ima dominantnu ulogu. O krivulji ponude moguće je razmišljati kao o krivulji koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje provociraju određene ponuđene količine. PONUDA 2. odnos između cijene dobra i njegove ponuđene količine.2. i krivulja individualne i tržišne ponude registrirat će ovaj zakoniti.

2. kretanje niz krivulju ponude. manja ponuđena 24 . POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 2. iznimno se može dogoditi da nakon rastućeg dijela krivulje (veća cijena. stoga. Krivulja ponude je. Obrnuto. Viša cijena znači veću ponuđenu količinu i kretanje uz krivulju ponude. Promjena cijene dobra inducira kretanje duž krivulje ponude. veća ponuđena količina) uslijedi njen opadajući dio (veća cijena. niža cijena znači pad ponuđene količine i. Cijena dobra 5 4 3 2 1 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 a) b) c) d) e) Slika 3. a zbog djelovanja zakona ponude. Međutim. u pravilu pozitivnog nagiba ili rastućeg oblika.

Međutim. POTRAŽNJA I PONUDA količina). promjena bilo koje od njih dovest će do pomicanja ulijevo ili. cijene čimbenika proizvodnje. U tom se slučaju radi o regresivnoj krivulji ponude ili unatrag povijenoj krivulji ponude sa kojom ćemo se susresti kada budemo govorili o krivulji ponude rada. broj ponuđača. 2. kada je riječ o ponudi moguće je govoriti o supstitutima i komplementima. 25 . da cijena dobra u najvećoj mjeri utječe na njegovu ponuđenu količinu. Vrijedit će u pravilu i obrnuto. pak. Naglasimo. njeno povećanje ili smanjenje. s punim pravom. kapitala) značit će povećanje ponude budući da će proizođač biti u stanju smanjiti trošak proizvodnje. ovaj put u proizvodnji. očekivane promjene cijene dobra. Ako cijena nekog dobra miruje.2. udesno krivulje ponude odnosno izazvat će smanjenje ili povećanje ponude. Mada generalizacija nije moguća ustvrdit ćemo da u pravilu očekivani rast cijene dobra smanjuje njegovu aktualnu ponudu. Isti će učinak imati i pojava novih tehnologija.2. Crtajući krivulju ponude imali smo na umu važno ceteris paribus pravilo odnosno držali smo da su tzv. uz ostale neizmijenjene uvjete. Na ponudu nekog dobra mogu utjecati promjene cijena drugih dobara.2. utječu na spremnost proizvođača da proizvode. znači veću ponudu. Također. dakle. dakako. ponuda će se mijenjati ako promjene bilježe i njene necjenovne determinante kao što su cijene drugih dobara. Dakle. činjenicu da cijena nekog dobra determinira njegovu ponuđenu količinu dok necjenovne odrednice i njihove promjene (uz stalnu cijenu dobra) znače promjenu ponude. Broj ponuđača može utjecati na ponudu nekog dobra na način da veći broj ponuđača. tehnološki razvitak i očekivanja proizvođača. "supply shifters" ili necjenovne odrednice ponude date i nepromjenljive. Pad cijena čimbenika proizvodnje (pad cijene rada. Necjenovne odrednice ponude Definirajući zakon ponude pretpostavismo.

2. dakle. 2. u svakom slučaju. Međutim. rast ponuđene količine. cijena jest u stanju pomiriti ove snage i stvoriti ravnotežne uvjete. cijeni pri kojoj dragovoljno ponuđena količina odgovara dragovoljno potraživanoj količini i koja.3. Riječ je o ravnotežnoj cijeni. izjednačiti ponuđenu i potraživanu količinu nekog dobra. Pokušajmo otkriti ravnotežnu cijenu. suprotstavljena kretanja potraživane i ponuđene količine. s druge strane. 26 . jedina ima prilike potrajati duže vremena. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Istaknimo činjenicu da rast cijene izaziva pad potraživane količine i. Pad cijene izazvat će obrnuta. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 4. stoga.

Ako je aktualna cijena viša od ravnotežne očigledni višak dobra (ponuđena količina dobra veća je od potraživane) "gura" cijenu prema dolje. ne poznaje tržišne viškove ili manjkove. Ravnotežnu cijenu nazivamo i "cijenom čišćenja tržišta" budući da ona "čisti" tržište. Tržišni će višak dobra. dovesti do 27 . Cijena dobra 5 4 3 2 1 Potraživana količina 2 4 6 8 10 Ponuđena količina 10 8 6 4 2 Višak ili manjak +8 +4 0 -4 -8 Slika 5. naime. Ravnotežna cijena u konkretnom primjeru iznosi 3 novčane jedinice.2. POTRAŽNJA I PONUDA Tablica 3. zahvaljujući natjecanju proizvođača željnih rješavanja svojih viškova. Ravnotežna cijena.

Ona čisti tržište u tom smislu što ne poznaje tržišne viškove koji bi opterećivali proizvođače ali niti tržišne manjkove koji bi frustrirali potrošače. aktualna cijena niža od ravnotežne. Evidentni će tržišni manjak dobra. 28 . svi oni koji su u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to će i učiniti. Svi oni koji to nisu u stanju uraditi bit će isključeni iz njegove proizvodnje. dakako. POTRAŽNJA I PONUDA pada cijene i njenom kretanju ka ravnotežnoj razini. "gura". i u mogućnosti. Dakle. dobru čija raspoloživa količina pri cijeni jednakoj nuli premašuje njegovu potraživanu količinu. U tome je bit tzv. slobodne su odluke kupaca i prodavača u stanju etablirati ravnotežnu cijenu. cijenu prema gore. racionirajuće funkcije cijena. posredstvom nadmetanja kupaca. Samo u jednom slučaju cijena dobra jednaka nuli neće izazvati beznadežnu oskudicu dobra. svaki onaj koji je spreman. očigledni manjak dobra (potraživana količina veća je od ponuđene). potiskuje. Riječ je o tzv. poput plime. pak. platiti ravnotežnu cijenu steći će željeno dobro. Oni koji to nisu u stanju. izazvati rast cijene i njeno kretanje ka ravnotežnoj razini. slobodnom dobru.2. pretvorio u noćnu moru potpune anarhije. neće doći u njegov posjed. San kupca o tomu da su sva željena dobra besplatna vrlo brzo bi se. U svakom slučaju. Slično tomu. jer ne bi bilo racionirajuće funkcije cijena. Ako je. nasilja i kronične oskudice.

3.1.2. Ponajprije mijenjajmo veličinu potražnje uz stalnu veličinu ponude. dovest će do učinka povećanja cijene i povećanja količine. 29 . učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu nekog dobra. ceteris paribus. Rast potražnje. Cijena Tržišna potražnja Tržišna ponuda VIŠAK Količina 2. Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude Istražit ćemo. ukratko. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 6.

Cijena C C1 K1 K Količina 30 . Na djelu je.2. POTRAŽNJA I PONUDA Slika 7. Cijena C1 C K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do pada kako cijene dobra tako i njegove ravnotežne utržene količine. Slika 8. učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine. dakle.

izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra. u ovom slučaju.2. promjene tržišne potražnje. uz neizmijenjenu tržišnu ponudu. 31 . Slika 9. a efekti smanjenja cijene i količine posljedica su pada tržišne potražnje. Rast tržišne ponude. ceteris paribus. izazivaju istosmjerne i usklađene promjene cijene i količine dobra. Sljedeća će slika ilustrirati ova suprotna kretanja cijene i količine. Naime. efekt povećanja cijene i efekt povećanja količine vezan je uz povećanje tržišne potražnje. Cijena C C1 K K1 Količina U obrnutom će slučaju doći do rasta cijene dobra i pada njegove ravnotežne utržene količine. Na djelu je. Valja nam sada varirati veličinu tržišne ponude uz neizmijenjenu veličinu tržišne potražnje. učinak povećanja cijene i učinak smanjenja količine. POTRAŽNJA I PONUDA Prema tomu.

naravno. 32 . POTRAŽNJA I PONUDA Slika 10. Cijena C1 C K1 K Količina Dakle. djelovati učinak smanjenja cijene (zbog povećanja ponude) i učinak povećanja cijene (zbog povećanja potražnje). Naime. u ovom slučaju. Dakako.2. tržišna potražnja. Koje će posljedice po cijenu i količinu dobra imati istovremeno povećanje tržišne potražnje i tržišne ponude? Na cijenu će. učinak rasta ponude i potražnje jest povećanje ravnotežne količine. biti veće negoli da ga je izazvao samo rast ponude odnosno samo rast potražnje. pak. rast ili pad cijene. To će povećanje. Mogući su i složeniji slučajevi koji uključuju promjene tržišne potražnje i tržišne ponude. ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih učinaka odnosno o tomu da li se u većoj mjeri povećala tržišna ponuda ili. krajnji će rezultat. promjene ponude izazivaju istosmjerne promjene ravnotežne količine te inverzna kretanja ravnotežne cijene. Što se tiče promjene ravnotežne količine stvar je mnogo jednostavnija.

istom cilju – smanjenju cijene. međutim. privatni interes snažno reagira na promjene cijena. smanjiti. Pad ponude izaziva učinak smanjenja ravnotežne količine dok rast potražnje ima za posljedicu povećanje ravnotežne količine. POTRAŽNJA I PONUDA Zanimljiv je i slučaj istovremenog pada tržišne ponude i tržišne potražnje. Ona će se. ravnotežna će se količina dobra povećati. glede ravnotežne cijene. dakako. Vrijedi i obrnuto. Vježbe radi pokušajte grafički prikazati navedene. Za nju je karakteristična decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tržištu djeluju kao signali koji vode kako potrošače tako i proizvođače. U ovom. Ako je pad ponude veći od pada potražnje. Sustav cijena i alokacija resursa Tržišnom (u punom smislu te riječi) ekonomijom nitko ne upravlja. Međutim.2. ovisi o relativnoj snazi suprotstavljenih učinaka. Odluka o tomu što će se proizvoditi jest poglavito određena profitabilnošću proizvodnje. cijena će porasti. Vrijedi i obrnuto. Konačni rezultat. učinci suprotstavljeni. Ovo će povećanje ravnotežne cijene. I ovdje su. složenije slučajeve promjene ravnotežne cijene dobra i njegove ravnotežne količine. ravnotežna se količina dobra može povećati (ako je rast ponude veći od pada potražnje). glede promjene cijene. Ako je snažniji učinak povećanja količine (zbog rasta tržišne potražnje) od učinka smanjenja količine (zbog pada tržišne ponude).3. Rast tržišne ponude i pad tržišne potražnje smjeraju. 2. slučaju promjene ponude i potražnje smjeraju različitim promjenama količine. ali i smanjiti (ako je pad potražnje veći od rasta ponude). u svakom slučaju.2. Pad ponude i pad potražnje izaziva isti učinak po ravnotežnu količinu. Pad tržišne ponude praćen rastom tržišne potražnje izaziva dvostruki efekt povećanja cijene. biti veće od onoga povećanja što ga izaziva samo pad ponude odnosno samo rast potražnje. naravno. Naime. 33 .

nešto detaljnije. učinkovitijih tehnika proizvodnje. O njemu.. taj toliko ocrnjivan privatni interes i "motiv profita" igraju najvažniju ulogu u pozitivno intoniranim pričama o tržišnoj ekonomiji ili kapitalizmu. "Naprijed". Obrnuto. prvi kompjuter koji je čovjek izumio. Ali. poduzetništva i motiva profita što.d. što tržišna ekonomija ili sile tržišta predstavljaju onaj socioekonomski ambijent koji u najvećoj mjeri mobilizira jednu stranu ljudske genijalnosti – poduzetništvo. jedinstveni poticaj da se stalno povećava produktivnost.. ljepota je tržišne ekonomije. 29 Berger.: Kapitalistička revolucija. Zašto? Stoga. 34 . postaju dostupna širem krugu ljudi. sa svojim signalima putem cijena. pad cijene nekog dobra smanjit će profitabilnost njegove proizvodnje. stvaranje i upotreba novih. 59. Mnogi će ustvrditi da "sile tržišta predstavljaju najbolji.2. Zagreb. širi krug onih na kojima nastoji zaraditi. a time i volju proizvođača da ga proizvode.. Dobra. Nastojanje na ekonomskoj učinkovitosti. POTRAŽNJA I PONUDA Jednostavno. tržište je. proizvođači povećavajući proizvodnju reagiraju na mogućnost realizacije većeg profita. posredstvom sustava cijena. ako igra tržišnih sila (tržišne ponude i tržišne potražnje) poveća cijenu nekog dobra. Dio resursa posvećen proizvodnji dotičnog dobra potražit će atraktivnije – profitabilnije zaposlenje. Potjera za profitom ne završava samo na reakcijama na promijenjene cijene dobra. uistinu. po naravi stvari. d. L. str. zahvaljujući tomu. resursi (inputi) će biti realocirani na način da se poveća njihov angažman u proizvodnji dotičnog dobra. Naime. kasnije. 1995. tržišnih sila."29 Ta zaokupljenost poboljšanjem vlastite ekonomske sudbine. uz datu cijenu dobra profit je moguće povećati ako ste u stanju smanjiti trošak proizvodnje. Na ovaj način. do današnjeg dana nema mu premca u pružanju i informacija i poticaja dovitljivim pojedincima zaokupljenim poboljšanjem svoje ekonomske sudbine. Kao što je netko jednom primjetio. povećava se i profitabilnost njegove proizvodnje. stvaranje novih dobara i usluga dio su velike tržišne avanture – potjere i potrage za profitom. P.

Postojanje eksternalija. Osim javnih dobara. Naime. Monopolska je ili tržišna moć u stanju prigušiti profitabilni zov cijena.: Capitalism. koristi javno dobro. 1947. str.3. savršeno funkcioniranje sustava cijena te optimalna alokacija resursa podrazumijeva postojanje savršene konkurencije. Monopoliziranje ponude onemogućit će pojavu novih konkurenata i zakočiti realokaciju resursa. Signali koje šalju cijene ponekad nisu u stanju osigurati adekvatnu – efikasnu alokaciju resursa. Nadalje. Ovakovo ponašanje potrošača onemogućuje tržište u proizvodnji javnih dobara."30 2. reći ćemo. savršen. ne participirajući u proizvodnji javnog dobra. platili ili ne. Ovo vrijedi kada su u pitanju tzv. Tržište je. već da one postanu dostupne tvorničkim radnicama uz sve manje i manje truda. Riječ je o eksternim troškovima i eksternim koristima koje osjećaju oni koji nisu niti neposredni proizvođači niti potrošači nekog dobra. budući da ih cijene nisu u stanju registrirati. Otkazivanje sustava cijena No. Tipična tekovina kapitalizma nije da svilenim čarapama opskrbljuje kraljice. Slobodni je jahač osoba koja besplatno. međutim. POTRAŽNJA I PONUDA "Kraljica Elizabeta imala je svilene čarape. Iako je njihova proizvodnja potrebna i. Riječ je o dobrima koja svi. dakako.. 35 .2. Ono dohotke raspodje- 30 Schumpeter. sustav cijena nije. 67. Racionalno je biti slobodni jahač. racionalno je ne smanjujući privatnu potrošnju besplatno koristiti javna dobra. J. Socialism and Democracy. surov mehanizam.1. I još se jedan prigovor može uputiti sustavu cijena – tržištu uopće. koristimo. društveno poželjna ona nije profitabilna.2. New York. javna dobra. glatko funkcioniranje tržišta i mehanizma cijena dovode u pitanje i eksternalije. budući da javna dobra nisu isključiva (jednom proizvedena dostupna su svima) svi su njihovi potrošači potencijalni slobodni jahači. iskrivljuje snagu njihovog profitabilnog zova.

stoga. POTRAŽNJA I PONUDA ljuje sukladno količini. dakle. Sve nabrojeno predstavlja osnovu za državnu intervenciju. 36 . Dodajmo tomu i nestabilnost tržišta (uspostavljanje. Tržištu su. nakon što je zbog promjena ponude i/li potražnje narušena.2. kvaliteti i vrsti resursa koje posjedujete. što ono stvara značajnije razlike između bogatih i siromašnih. dakle. Ne čudi. Njena je namjera. O ovome detaljnije u okviru 10. poboljšati performancije tržišta. poglavlja "Država i tržište". nove ravnoteže na tržištu zahtjeva izvjesno vrijeme). inherentna razdoblja neravnoteže.

Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A . ELASTIČNOST POTRAŽNJE 3. Cjenovna elastičnost potražnje Različita se dobra razlikuju.1. U tom smislu govorimo o cjenovnoj elastičnosti potražnje. Pogledajmo što se događa s njegovim ukupnim prihodom.3. Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jest indikator postotnog reagiranja potraživane količine nekog dobra na postotnu promjenu cijene istog dobra. Prema tomu. i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Pretpostavimo da proizvođač u situaciji u kojoj je EC > 1 smanji cijenu svoga dobra sa 800 na 400 novčanih jedinica. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (Ukupni prihod = Količina · Cijena). 37 .1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. između ostalog. Postotna promjena cijene dobra A a) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači povećanje ukupnog prihoda. ustvrdit ćemo da je riječ o cjenovno elastičnoj potražnji: Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje u tom je slučaju veći od 1 (EC>1).1.

ako je EC > 1 svako smanjenje cijene znači povećanje ukupnog prihoda ali i vice versa.3. a UP2 = 3 · 400 = 1200. stabilnoj elastičnosti potražnje. U takovom slučaju je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak 1 (EC = 1). Prema tomu. riječ je o jediničnoj. b) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine. UP1 = 1 · 800 = 800. Dakle. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 11. Lako je uočiti da u uvjetima cjenovno elastične potražnje povećanje cijene znači smanjenje ukupnog prihoda. koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmijenjenom. 38 .

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 12. neizmijenjeni ukupni prihod. pad cijene ne tangira ukupni prihod. i rast cijene dobra značit će. c) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda. Ali. 39 . te da je riječ o cjenovno neelastičnoj potražnji. Zamjećujete.3. u uvjetima jedinične (cjenovne) elastičnosti potražnje. zaključit ćemo kako koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje (EC) jest manji od 1 ali i veći od 0 (0 < EC < 1).

Ovu izrazito neosjetljivu potražnju. Obratimo. međutim. dakle. koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje jednak je nuli. Kada potraživana količina nekog dobra uopće ne reagira na promjene vlastite cijene. nazivamo savršeno neelastičnom potražnjom. zamijetili smo da EC jest pozitivan broj koji se.3. Naime. Primjer proizvoda kojih je EC (gotovo) jednak nuli jesu lijekovi. neosjetljivu na promjene cijene. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 13. 40 . postotno povećanje potraživane količine jest manje od postotnog smanjenja cijene te je UP2 (600) < UP1 (800). Nije potrebito posebice naglasiti da će u uvjetima (cjenovno) neelastične potražnje rast cijene nekog dobra značiti i povećanje ukupnog prihoda proizvođača. Ovo su karakteristični slučajevi kada je u pitanju veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. pozornost i na one ekstremne slučajeve. Dakle. kreće između 0 i ∞.

tek teorijski moguću. Poraste li. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 14. vrlo mala. U drugom ekstremnom slučaju potraživana količina nekog dobra može biti izrazito osjetljiva na promjene cijene. smanji li se cijena za jednu lipu potraživana se količina beskonačno povećava.3. infinitezimalna postotna promjena cijene izaziva burne. Dakle. 41 . potražnju nazivamo savršeno elastičnom potražnjom. cijena nekog dobra za jednu lipu potraživana količina pada na nulu. primjerice. I obrnuto. snažne reakcije potraživane količine. Ovakvu.

Nadalje. Negativne predznake nećemo uzeti u obzir budući da EC. a drugi puta na novu. 42 . Prilikom izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje važno je uočiti da se postotne promjene cijene i potraživane količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 15. staru cijenu ili količinu. pokazuje reakciju opadajuće potraživane količine u slučaju rasta cijene i rastuće potraživane količine u slučaju pada cijene. izmijenjenu cijenu odnosno količinu. Ovako izbjegavamo moguću grešku da promjenu  2  cijene ili potraživane količine jednom obračunavamo na izvornu.3. pozitivni broj. promjena cijene (∆C) i potraživane količine (∆K)  C + C1  dovodi se u vezu s prosječnom cijenom  o  odnosno prosječnom  2   K + K1  količinom  o  .

dakako.K1 K= ∆K ⋅100 K 2 ( K o + K1 ) 43 . To će. ∆K • 100 Postotna promjena potraživane količine dobra A = K Ec = ∆C Postotna promjena cijene dobra A • 100 C ∆K (K o + K Ec = ∆C Co + C ) ⋅ ⋅ ( ) Možda će sljedeći primjer olakšati razumijevanje izračunavanja koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje. izazvati promjenu potraživane količine dobra A. Cijena Početna (izvorna) cijena Nova (izmijenjena) cijena Promjena cijene Prosječna cijena Postotna promjena cijene Potraživana količina Početna (izvorna) količina Nova (izmijenjena) količina Promjena količine Prosječna količina Postotna promjena količine 19 21 2 20 10% Co C1 ∆C = C1 .Co C= ∆C ⋅100 C (Co +C1 ) 2 42 38 4 40 10% Ko K1 ∆K = Ko . Neka poraste cijena dobra A.3. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Prema tomu. Izračunajmo koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje i istražimo što se dogodilo s ukupnim prihodom proizvođača dobra A.

što se veličine koeficijenta dohodne elastičnosti potražnje tiče. 19 = 798 UP2 = 38 .1. Dakle. dakako. Potražnja. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE ∆K ⋅ 100 10% Ec = K = =1 ∆C 10% ⋅ 100 C Riječ je o jediničnoj elastičnosti što znači da se ukupni prihod proizvođača neće promijeniti. odnosno ± Postotna promjena dohotka ± ∆K ⋅ 100 (K o + K1 ) / 2 .2. Dohodna elastičnost potražnje Dohodak je jedna od necjenovnih determinanti potražnje. sljedeći slučajevi: 44 . Koeficijent dohodne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje nekog dobra i postotne promjene dohotka potrošača.3. Stoga su karakteristični. Ed = ± ∆D ⋅ 100 ( Do + D1 ) / 2 Evidentno. reagira na promjene dohotka i u tom smislu govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje. Ed = ± Postotna promjena potražnje dobra A . koeficijent dohodne elastičnosti potražnje vodi računa o eventualnom negativnom predznaku koji nosi sa sobom smanjenje dohotka odnosno potražnje. 21 = 798 3. Provjerimo: UP1 = 42 .

ukoliko prosječni dohodak raste 2% godišnje. Zbog toga je Ed negativan broj što znači da je u pitanju negativna dohodna elastičnost. riječ je o dohodno elastičnoj potražnji odnosno dohodnoj elastičnosti.. Zato potražnja i jest dohodno neelastična. ali raste brže od dohotka. c) Ed < 0 Promjena dohotka ima za posljedicu promjenu potražnje suprotnog smjera. ukoliko je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje za dobrom A 1. ali i skuplji supstituti.2. Rezultat je jednak umnošku 2 · 1. Koristeći proračun dohodne elastičnosti potražnje u stanju smo projekcije prosječnog rasta dohotka pretvoriti u stope rasta potražnje za određenim dobrom. zamjenjuju superiorniji. Kao i u prethodnom primjeru sva dobra kojih je 0 < Ed < 1 nazvat ćemo normalnim dobrima.3. Inferiornim u tom smislu da ih. ukoliko dohodak raste. Ukratko. Npr.2% godišnje (naravno. potražnja će za dobrom A porasti 2. pad dohotka izazvat će nerazmjerno veći pad potražnje. Zanimljivo je. međutim. Zaključujemo. ukoliko dohodak raste.1). Obrnuto. Dobra kojih je koeficijent dohodne elastičnosti potražnje negativan broj nazivamo inferiornim dobrima. Rast dohotka izaziva pad potražnje odnosno pad dohotka znači rast potražnje. b) 0 < Ed < 1 U ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera. potražnja također raste. sva dobra kojih je Ed > 1 nazivamo normalnim dobrima. da pad dohotka znači i rast potražnje za inferiornim dobrima. 45 . Upravo stoga što su promjene dohotka i potražnje istog smjera. ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE a) Ed > 1 Promjena je potražnje istog smjera kao i promjena cijene.1 = 2. ali promjena potražnje bilježi veći postotak negoli promjena dohotka.

Sada. pada li cijena margarina smanjit će se i potražnja maslaca. postoji obrnuto razmjerni odnos između promjene cijene i promjene potražnje. 46 . Križna elastičnost potražnje Križna (unakrsna. postotne promjene potražnje i cijene su istoga smjera. O komplementima. supstituirati. transferzalna) elastičnost potražnje registrira promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B.3. kada je Ek < 0. Vrijedit će i obrnuto. Rezultat je negativan broj koji upućuje na komplementarnu narav promatranih dobara. ± Postotna promjena cijene dobra B ± ∆K A ⋅ 100 ( K 0 A + K1 A ) / 2 .1.3. Kada je koeficijent križne elastičnosti potražnje pozitivan broj. određeno postotno povećanje cijene benzina izazvat će i neko postotno smanjenje potražnje automobila. Ek = ± ∆CB ⋅ 100 (C0 B + C1 B ) / 2 Ek = Istražimo ponajprije slučaj pozitivne križne elastičnosti. raste li cijena margarina rast će i potražnja maslaca. Supstitucijski. razotkriva koeficijent križne elastičnosti potražnje (Ek). ± Postotna promjena potražnje dobra A . Situacija je to u kojoj promjena cijene jednog dobra uopće ne tangira potražnju drugog dobra. Ek > 0. Dobra kojih je koeficijent križne elastičnosti potražnje jednak nuli nazivamo nezavisnim dobrima. ili pak komplementarni karakter dobara. kada su u pitanju dobra koja se dopunjuju u potrošnji. Primjerice. Ranije je naznačeno da jedna od necjenovnih odrednica potražnje jest i cijena drugog dobra te da u svezi toga valja razlikovati supstitute i komplemente. dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3. Obrnuto. dakle. Primjerice. ili komplementarnim dobrima je riječ kada postoji negativna križna elastičnost potražnje. Pouzdan je to znak da je riječ o supstitutima. Savršena križna neelastičnost postoji kada je Ek = 0.

odnosno rast cijene izazvati isti postotni pad. odnosno rast ponuđene količine. ponuda je savršeno elastična a Ep = ∞. a 0 < Ep < 1. U tom će slučaju pad. Zanimljivi su i ekstremni slučajevi koje spomenusmo. Naime. Koeficijent elastičnosti ponude je pozitivan broj čija se vrijednost kreće između 0 i ∞. Krivulja savršeno elastične ponude je vodoravni pravac što znači da mali pad cijene dovodi ponuđenu količinu na nulu. a Ep > 1. i obrnuto. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cijene. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine manja od postotne promjene cijene. stabilno elastična. dakako. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE 3.2. Ukoliko je postotna promjena ponuđene količine jednaka postotnoj promjeni cijene. Vrijedi. a mali je rast cijene izuzetno povećava. ukoliko postoji cijena ispod koje proizvođač nije spreman ništa ponuditi i cijena po kojoj je proizvođač spreman ponuditi bilo koju zahtijevanu količinu. 47 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep)= Postotna promjena ponuđene količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A .3. U tom će slučaju rast cijene imati za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine. ponuda je elastična. ponuda je neelastična. ponuda je jedinično. a Ep = 1. Vrijedi i obrnuto. ELASTIČNOST PONUDE Istražiti (cjenovnu) elastičnost ponude znači ispitati reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjene njegove cijene. Određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene.

Ponuda je u takvom slučaju savršeno neelastična.3. 48 . Koeficijent elastičnosti ponude (Ep) može biti jednak nuli. ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 16. a njena je krivulja okomiti pravac.

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE Slika 17. 49 .3. Bez obzira raste li ili pada cijena ponuđena količina dobra ostaje fiksna.

.

Jevonsa. Granična (dodatna. A. Razlog je tomu činjenica da rast potrošnje nekog dobra nužno izaziva pad njegove granične korisnosti. Mengera. Temeljne su kategorije teorije granične korisnosti korisnost i granična (dodatna.Marshalla i drugih.1. marginalna) korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra. Gossena. Prema tomu. F. ali raste sve sporije. Böhm-Bawerka. marginalna) korisnost. Ovaj zakon. ovu jednostavnu činjenicu ilustrirat će sljedeći primjer u kojem su jedinice korisnosti koje određuju zadovoljstvo potrošača. Korisnost je ili ukupna korisnost subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra. Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost . S.Wiesera. odnosno njegovu korisnost proizvoljno određene. ∆ Količina S rastom potrošnje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste. TEORIJA GRANIČNE KORISNOSTI Teorija granične korisnosti djelo je mnogih ekonomista poput H. 51 . Evidentno.H. Ona istražuje i objašnjava potrošačevo ponašanje. potrošačev izbor. E. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. Granična je korisnost promjena odnosno povećanje ukupne korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra. riječ je o apstraktnom teorijskom konceptu. POTROŠAČEV IZBOR 4. K.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 4. Granične korisnosti. Dakle. kao uostalom sve granične veličine. Količina dobra A 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Ukupna korisnost 0 100 176 242 300 350 392 428 458 Granična korisnost31 100 76 66 58 50 42 36 30 Slika 18. upisujemo između redova kako bismo naznačili da je granična korisnost rezultat jediničnog povećanja potrošene količine.7 na 8 jedinica dobra A proizvodi graničnu korisnost od 30 jedinica korisnosti. jedinična promjena potrošnje . npr. 31 52 .4.s.

53 . Ova je činjenica poznata kao zakon opadajuće granične korisnosti ili kao I.4. zorno pokazuje da rast potrošnje nekog dobra znači pad njegove granične korisnosti.1. Slika 19. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. ali potrošač nastoji ne zaći u područje potrošnje koje znači negativnu korisnost. u tom slučaju njegova ukupna korisnost opada. 4. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog izbora potrošača . Naime. granična korisnost može biti i negativna.1. Potrošačeva ravnoteža Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost. POTROŠAČEV IZBOR Slika 19. odnosno potrošačevu ravnotežu.potrošačeve ravnoteže. Gossenov zakon. Naravno.

POTROŠAČEV IZBOR Tablica 5. Ove će kombinacije prikazati tablica 6. prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 6 392 7 428 8 458 9 482 10 500 Cijena dobra A = 12 Cijena dobra B = 6 Dohodak potrošača = 60 Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobra A i B koja pruža najveću. DOBRO B Količina Korisnost 0 0 1 60 2 114 3 162 4 204 5 244 6 282 7 318 8 352 9 384 10 414 54 . No.4. maksimalnu ukupnu korisnost.

4. Ali. 55 . Tablica 7. DOBRO A Količina Korisnost 0 0 1 100 2 176 3 242 4 300 5 350 Ukupna korisnost 414 452 458 446 414 350 DOBRO B Korisnost Količina 414 10 352 8 282 6 204 4 114 2 0 0 Evidentno. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 6. Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i predstavlja potrošačev optimalni izbor. DOBRO A Količina Trošak 0 0 1 12 2 24 3 36 4 48 5 60 Ukupni trošak 60 60 60 60 60 60 DOBRO B Trošak Količina 60 10 48 8 36 6 24 4 12 2 0 0 Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. potrošačevu ravnotežu. maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. koja predstavlja optimalni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu? Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti podatke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža maksimalnu ukupnu korisnost. koja je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna".

210. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene. 32 Dragičević. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći način: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B . Zagreb. II.. u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati između različitih dobara odnosno uživanja. Granična korisnost po novčanoj jedinici = Granična korisnost dobra Cijena dobra Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža. Gossenovog zakona koji kaže da. str. 1991. omogućuje određivanje potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj jedinici.32 Drugim riječima. Informator.: Ekonomski leksikon. "odnos između tih uživanja mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad uživanja prestanu". maksimaliziranje ukupne korisnosti. 56 . posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge.4. dakle. POTROŠAČEV IZBOR Teorija granične korisnosti. Na tragu smo II. A. Cijena dobra B Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimalnog izbora potrošača. znači izjednačavanje graničnih korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. međutim.

67 6. nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti.korisnost po novčanoj jedinici 8. 57 . Cijena dobra B 6. te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.korisnost po novčanoj jedinici 5 5.33 4.1.33 = = Granična korisnost dobra B .17 Količina 10 8 6 4 2 0 DOBRO B Granična korisnost 30 34 38 42 54 Gran. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači promjenu potrošačeve ravnoteže. Potrošač se prilagođava novim uvjetima i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost. uz ostale neizmijenjene uvjete.83 4.1.4.1. Ukoliko. POTROŠAČEV IZBOR Tablica 8. pad cijene dobra A. Ova kombinacija potrošnje znači maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici: Granična korisnost dobra A Cijena dobra A 6. poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju dobra B. primjerice.50 4.33 7 9 - Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o naravi kupljenih dobara.33 5. DOBRO A Količina 0 1 2 3 4 5 Granična korisnost 100 76 66 58 50 Gran.33 6. Međutim.

U slučaju da cijena istoga dobra iznosi 5 novčanih jedinica istražimo koliki je potrošački probitak. u stanju realizirati potrošački probitak ili potrošački višak. treće 7. druge jedinice 8. 58 . te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed). kupujući. Ukoliko bismo. može značiti povećanje potrošnje obaju dobara. događa da je vrijednost (novčani iznos koji smo spremni izdvojiti za nabavku dobra) veća od cijene (novčanog iznosa koji doista plaćamo prilikom kupovine istog dobra). Nova. Potrošački probitak Teorija granične korisnosti implicira da gotovo svaka naša kupovina znači "dobar" posao. pozitivan broj. Naime.1. na tragu subjektivnog fenomena korisnosti. dakle.2. baš kao i kod promjena cijena. u pravilu.4. posljednje koju namjeravamo kupiti. POTROŠAČEV IZBOR Rast dohotka. uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra. Cijena jest onaj novčani iznos koji kupac stvarno plaća prilikom kupovine nekog dobra. Dakako. kupac je. 5 novčanih jedinica. Pretpostavimo da je vrijednost prve jedinice nekog dobra 9 novčanih jedinica. 4. Često se. ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju. četvrte 6 i pete. na višoj razini potrošnje. i ovdje su. moguće različite kombinacije. u slučaju obaju dobara. predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Potrošački probitak. pokušali definirati vrijednost nekog dobra zaključili bismo da vrijednost jest maksimalni novčani iznos kojega je kupac spreman platiti za izvjesno dobro. u duhu teorije granične korisnosti.

Potrošački je probitak područje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje (individualne) potražnje. u ovome slučaju. POTROŠAČEV IZBOR Slika 20. Međutim. stvarni iznos koji plaća iznosi 25 novčanih jedinica. Njegov je probitak. 59 .25 10 Potrošač je za pet jedinica nekog dobra spreman izdvojiti maksimalni iznos od 35 novčanih jedinica. Vrijednost Cijena Potrošački probitak 35 .4. 10 novčanih jedinica.

Δ Ukupna korist Granična korist = Δ Količina Granična korist je promjena (povećanje) ukupne koristi zbog jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.1. naravno. ukupna korist je identična pojmu vrijednosti. Krivulje ukupne i granične koristi se ponašaju na isti način kao i krivulje ukupne i granične korisnosti. Zamjećujete. i koju ljestvicu ili skalu korisnosti upotrijebiti. podsjećamo.3. ali i mogućnosti potrošača da dođe u posjed određene količine nekog dobra. POTROŠAČEV IZBOR 4. Granična korist jest novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za dodatnu jedinicu nekog dobra. Riječ je. Problem se može zaobići na način da se jedinice korisnosti zamijene novčanim jedinicama. To je novčani iznos kojim potrošač procjenjuje graničnu korisnost dodatne jedinice istog dobra.4. za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti spremni platiti (žrtvovati) sve manji i manji novčani iznos. Ukupna korist jest maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti (žrtvovati) za određenu količinu nekog dobra. . Ukupna korist mjeri spremnost. sa fiksnim dohotkom. 60 . o subjektivnom konceptu. Korist i potrošačeva ravnoteža Doista je teško mjeriti kako ukupnu tako i graničnu korisnost. Ovaj će maksimalni novčani iznos (ukupna korist) ovisiti ne samo o ukupnoj korisnosti već i o veličini dohotka potrošača. Zakon opadajuće granične koristi tvrdi da će ljudi. Pitanje je.

Racionalni će potrošač (racionalno je ponašanje potrošača temeljna pretpostavka teorije granične korisnosti) kupiti dodatnu jedinicu nekog dobra ukoliko je njegova granična korist veća od troška njegove kupovine. Ovo jednostavno znači da će potrošač ostvariti ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena. Jednostavno pravilo potrošačeve ravnoteže. POTROŠAČEV IZBOR Slike 21. glasi: Cijena = Granična korist . to i povećanje ukupne koristi biva sve manje i manje. Potrošena količina nekog dobra pri kojoj je cijena izjednačena s graničnom koristi jamči potrošaču najveću neto korist. Neto korist jest ukupna korist umanjena za trošak kupovine određene količine dobra. Ukupna korist Granična korist Količina Količina Budući da sa rastom potrošnje granična korist biva sve manja i manja. prema tomu. 61 .4.

te da potrošači nastoje izbiti maksimalnu korisnost iz svojih dohodaka. U tom smislu držimo da teorija granične korisnosti predstavlja dobru sliku.4. 62 . Zaključno o teoriji granične korisnosti Kritičari teorije granične korisnosti primjetit će da se potrošači ne ponašaju na način kako to opisuje teorija granične korisnosti. prihvatljiv opis onoga što se događa u stvarnom životu. potrošači ne izračunavaju granične korisnosti po novčanoj jedinici. Cijena i granična korist Neto korist Granična korist K K Dodajmo na kraju da je neto korist isto što i potrošački višak ili probitak. složit ćemo se s time. odnosno kada je cijena dobra jednaka graničnoj koristi. POTROŠAČEV IZBOR Slike22. Teorija granične korisnosti. potrošač je u stanju povećati neto korist. Njeno je učenje temeljeno na činjenici da većina potrošača jest konzistentna u svom ponašanju. Prema tomu. Kupovinu valja zaključiti kada je potrošački probitak ili neto korist maksimalna. Doista.1. odnosno potrošački probitak kupujući dodatnu jedinicu istog dobra. uvijek kada granična korist dobra premašuje njegovu cijenu. pokušava objasniti potrošačev izbor. međutim. Kupujući.4. 4.

I ovdje ćemo potrošača staviti u situaciju da bira i izabere optimalne količine dobra A i B.4. crta proračuna povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i B koje u potpunosti iscrpljuju potrošačev dohodak. naime. a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica.2. da je cijena dobra A 12 novčanih jedinica. Drugim riječima. nedostupne potrošnje. pitanje optimalne alokacije potrošačevog dohotka tretira i teorija krivulje indiferencije. Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačeve ravnoteže. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Pitanje potrošačevog izbora. predstavlja granicu između potrošaču dostupne i. uz dani dohodak i cijene dobara. Pretpostavit ćemo. kao i u prethodnom slučaju. Kombinacija potrošnje a) b) c) d) e) f) Dobro A 0 1 2 3 4 5 Dobro B 10 8 6 4 2 0 63 . ograničenja potrošačevog izbora prikazat ćemo pomoću crte proračuna. Tablica 9. Crta proračuna. cijena dobra B 6 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4.

Ukoliko se potrošač nalazi u području dostupne potrošnje. y = Ca Ka + Cb Kb /: Cb (Ca) (Cb) (Ka) (Kb) (y) = = = 12 6 60 . potrebito voditi računa su: Cijena dobra A Cijena dobra B Količina dobra A Količina dobra B Dohodak potrošača Prema tomu. odnosno kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak u stanju smo odrediti i pomoću jednadžbe proračuna odnosno budžeta. Promjenljive veličine (varijable) o kojima je.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 23. neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak. ali ne i na crti proračuna. Tek kombinacije potrošnje koje se nalaze na crti proračuna znače potrošnju dohotka u cijelosti i bez ostatka. 64 . Limite potrošačevog izbora. pri tome.

Kb = 10 . mijenja potrošnja jednog dobra (dobro B zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja drugog dobra (dobro A . odnosno udaljava crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava. Veličina realnog dohotka bitno utječe na crtu proračuna. međutim.. Realni dohodak pokazuje  Cb  koliko to jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog dohotka.2 . 65 . ponovimo to. naravno. odredili smo kombinacije potrošnje koje se na crti proračuna nalaze kao točka a i točka f. Crta proračuna i realni dohodak Obratimo. Riječ je o kvocijentu nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B  y (Cb). Pomoću nje smo. 0 = 10 Kb = 10 . Ukoliko su cijene dobara fiksna veličina. i obrnuto.2. pretpostavimo li da je količina dobra A 0 i 5. Ovaj kvocijent   jest realni dohodak. Npr. Vrijedi. 5 = 0 i 4. POTROŠAČEV IZBOR y Ca = ⋅K a + K b Cb Cb y Ca Kb = − ⋅ Ka Cb Cb . rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje. u stanju odrediti sve kombinacije potrošnje koje iscrpljuju potrošačev dohodak.nezavisna varijabla). pažnju na prvi kvocijent u jednadžbi proračuna.2 . U našem će primjeru jednadžba proračuna glasiti: 60 12 − ⋅ Ka 6 6 K b = 10 − 2 K a . Kb = Jednadžba proračuna pokazuje kako se.4.1. odnosno koje se nalaze na crti proračuna. pri datim cijenama dobara i dohotku potrošača.

6 = 0 Slika 24. 0 = 12 Kb = 12 -2 . 2 = 8 itd.4. Kb = Odredimo kombinacije potrošnje koje će se nalaziti na novoj crti proračuna. POTROŠAČEV IZBOR Pretpostavimo da se uz neizmijenjene cijene povećao dohodak te da sada iznosi 72 novčane jedinice. Kb = 12 -2 . . 72 12 − Ka 6 6 Kb = 12 .2 Ka . Kb = 12 -2 . 1 = 10 Kb = 12 -2 . 66 .

prije nedostupnog. ceteris paribus. Kb = U odnosu na izvorni primjer relativna cijena (sada iznosi 1) upola je manja (iznosila je 2). b = = . Ustvrdit ćemo. nove granice potrošnje. POTROŠAČEV IZBOR Rast realnog dohotka. omogućava osvajanje novog.2. U obrnutom slučaju. Veličina relativne cijene ili oportunitetnog troška određuje kut crte proračuna. Vrijedi i vice versa. a vrijedit će. U konkretnom Cb 6 slučaju potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od dvije jedinice dobra B. pomoću jednadžbe proračuna. područja potrošnje. a dohodak 60. potrošač će Ca 12 2 nabavkom jedinice dobra B žrtvovati pola jedinice dobra A. uz ostale neizmjenjene uvjete. naravno. U našem primjeru on iznosi a = = 2 .2. Zamijetili ste da su u posljednjem primjeru crte proračuna paralelne. Crta proračuna i relativna cijena Posvetimo pozornost drugom kvocijentu u jednadžbi proračuna  Ca    . stoga što su u oba slučaja relativne cijene iste i iznose 2.1 Ka. Utvrdimo. 4. a i pokazati. To je. 67 . Neka cijene dobra A i dobra B iznose 6 novčanih jedinica. oportunitetni je trošak najbolja alternativa koju C 6 1 smo propustili realizirati. Prema tomu.4. da većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte proračuna. Kvocijent cijena dvaju dobara jest relativna cijena ili oportuni Cb  C 12 tetni trošak. i obrnuto. U tom slučaju 60 6 − Ka 6 6 Kb = 10 .

vrijedi i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Kb = 10 .1 = 9 Kb = 10 .0 = 10 Kb = 10 . Kao što rekosmo. budući da je oportunitetni trošak upola manji.4.3 = 7 Kb = 10 .2 = 8 Kb = 10 .4 = 6 itd.10 = 0 Slika 25. razmjerno je manji i kut nove crte proračuna. Doista. Kb = 10 . 68 .

Krivulja indiferencije Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije je krivulja koja povezuje sve one kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju ravnodušnim. Dakle. krivulja indiferencije je i granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon (koja znači manju ukupnu korisnost u odnosu na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti). POTROŠAČEV IZBOR 4. Dakako. Prema tomu.2. 69 . Slika 26. potrošač je ravnodušan budući da sve kombinacije potrošnje koje povezuje krivulja indiferencije znače za potrošača istu ukupnu korisnost. Valja odmah reći da se iza pojma indiferencije krije koncept ukupne korisnosti.4. postavlja se pitanje zbog čega kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji ravnodušnosti ostavljaju potrošača indiferentnim.3.

POTROŠAČEV IZBOR Slika 27.4. Slika 28. krivulje indiferencije koje su udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava bit će superiorne u odnosu na one niže čija je udaljenost od ishodišta koordinatnog sustava manja. Budući da je potrošač skloniji većoj potrošnji i većoj ukupnoj korisnosti. Karta preferencija predstavlja niz ili seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka od njih predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti. 70 .

U ovom će. navedena dobra savršeni supstituti krivulja ravnodušnosti pretvara se u crtu. konveksni oblik ukoliko su dobro A i dobro B savršeni supstituti. ekstremnom. U tom će slučaju krivulja indiferencije dobiti oblik slova L. 71 . slučaju kartu preferencija prikazati sljedeća slika: Slika 29. Ukoliko su.4. Dobro B 6 5 4 3 2 1 1 2 3 4 5 6 Dobro A Krivulja će indiferencije zadobiti naročiti oblik (drukčiji od konveksnog) kada su dobro A (desna cipela) i dobro B (lijeva cipela) savršeni komplementi. a vi ste spremni jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B. POTROŠAČEV IZBOR Krivulja ravnodušnosti će izgubiti svoj standardni. dakle. I obrnuto.

Veću će ukupnu korisnost od jednog para cipela (jedne lijeve i jedne desne cipele) nuditi dva para cipela (dvije lijeve i dvije desne). odnosno tri i tako dalje para cipela.1.3. vrijedit će i obrnuto. 4. vrijedit će da je duž cijele krivulje ravnodušnosti promjena ukupne korisnosti jednaka nuli (∆ Ukupna 72 . Dobro B 3 2 1 1 2 3 Dobro A Naročiti nas oblik krivulje ravnodušnosti navodi na zaključak da jedna lijeva i jedna desna cipela čini potrošača jednako sretnim kao jedna lijeva i koliko god želite desnih cipela. Naravno.4. POTROŠAČEV IZBOR Slika 30. Budući da je krivulja indiferencije građena na pretpostavci da smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje jednog dobra ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog rasta potrošnje drugog dobra. Granična stopa supstitucije i krivulja indiferencije Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobra B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan.2.

Slika 31. POTROŠAČEV IZBOR korisnost = 0). Budući da je ovdje riječ o geometrijskom prikazu potrošačevog ponašanja i izbora.4. Tangenta će odrediti i ∆ Kb i ∆ Ka. budući da određuje odnose smanjenja potrošnje jednog i povećanja potrošnje drugog dobra koji znače istu ukupnu korisnost. te valja zanemariti (kao što je i učinjeno) negativni predznak koji se javlja u brojniku ove jednostavne formule. Granična je stopa supstitucije dvaju dobara uvijek pozitivan broj. Nameće se zaključak kako granična stopa supstitucije dvaju dobara. Kako. određuje kut krivulje indiferencije. ∆ Kb Smanjenje količine dobra B Granična stopa supstitucije = = ∆ Ka dvaju dobara Povećanje količine dobra A . Naime. međutim. potrebito je kroz točku krivulje indiferencije (za koju želimo odrediti graničnu stopu supstitucije) povući tangentu. odrediti ∆ Kb i ∆ Ka. 73 .

5 1  = =  .4. kreće li se niz krivulju indiferencije. krećemo li se niz krivulju indiferencije. Granična stopa supstitucije doista određuje kut krivulje indiferencije i to na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut krivulje indiferencije.5  B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao ravnodušan (slika 31). a vrijedi i obrnuto. POTROŠAČEV IZBOR Slika 32. U točki a krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi  ∆ Kb  5 2 = = 2 . pokazuje tendenciju pada. Potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra  ∆ K a 2 . raspolaže sa sve manje jedinica dobra B. granična stopa supstitucije. I drugo. U točki b krivulje indiferencije granična stopa supstitucije iznosi 1  ∆ K b 2 . Logično je to budući da potrošač. te se smanjuje i količina dobra B koju je potrošač voljan žrtvovati po jediničnom povećanju potrošnje drugog dobra. Potrošač je sada spreman žrtvovati tek jednu  5 2 2  ∆ Ka polovicu dobra B po jediničnom povećanju potrošnje dobra A (slika 32). Dvije stvari valja uočiti. 74 .

Potrošačeva ravnoteža Pomoću crte proračuna i krivulje indiferencije u stanju smo odrediti potrošačevu ravnotežu . Slika 33. Granicu potrošačevog izbora ilustrirat će crta proračuna koja tangira krivulju indiferencije u točki b (slika 34). Kao u našem posljednjem primjeru cijena dobra A i B iznosi 6 novčanih jedinica a dohodak potrošača 60 novčanih jedinica. POTROŠAČEV IZBOR 4.4. Pretpostavimo postojanje jedne krivulje indiferencije (slika 33).optimalni izbor potrošača.4. 75 .2.

pak. Budući da kut krivulje indiferencije određuje granična stopa supstitucije dvaju dobara. odnosno oportunitetni trošak.4. Poželjnije. Potrošačeva je ravnoteža određena točkom tangiranja krivulje indiferencije i crte proračuna. Niže. zaključit ćemo da su u točki tangiranja izjednačene granična stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. "dobitna kombinacija" za potrošača jest 5 jedinica dobra B i 5 jedinica dobra A. POTROŠAČEV IZBOR Slika 34. Prema tomu. pravilo koje određuje potrošačevu ravnotežu. Kako. Prema tomu. superiornije krivulje indiferencije (u odnosu na ovu koju tangira svojom crtom proračuna) potrošača u danim uvjetima (dane cijene dobara i dani dohodak) nisu dostupne. njegov optimalni izbor prema teoriji krivulje indiferencije glasi: 76 . a kut crte proračuna relativna cijena dobara. međutim. glasi propozicija optimalnog izbora potrošača prema teoriji krivulje indiferencije? Što je to izjednačeno u točki tangiranja najviše dostupne krivulje indiferencije i crte proračuna? U točki tangiranja izjednačeni su kutovi crte proračuna i krivulje ravnodušnosti. krivulje indiferencije (niže u odnosu na tangiranu) potrošaču nisu zanimljive budući da znače inferiornu potrošnju i manju ukupnu korisnost.

doći će ukoliko se promijeni dohodak potrošača i(li) ukoliko se promijeni relativna cijena dobara. povećan dohodak potrošača. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 Dobro A 77 . Promjena potrošačeve ravnoteže Do promjene potrošačeve ravnoteže. njegovog optimalnog izbora.4.5.2. Istražit ćemo ponajprije utjecaj promjena dohotka na potrošačevu ravnotežu. Pretpostavit ćemo da je. ceteris paribus. 6 4. Slika 35. Potrošač se prilagođava promjenama vodeći pri tomu računa i nastojeći izjednačiti graničnu stopu supstitucije dvaju dobara s njihovom relativnom cijenom. POTROŠAČEV IZBOR Granična stopa supstitucije dvaju dobara  ∆ Kb     ∆K  a   = Relativna cijena dvaju dobara  Ca     Cb  10 10 = 6 . Ovo će povećati područje dostupne potrošnje i potrošača "odvesti" na superiorniju krivulju ravnodušnosti.

4. a time i potrošačevu ravnotežu. Stoga crta proračuna rotira oko točke A na način koji (zbog rasta relativne cijene) povećava kut crte proračuna. Promjena cijena dobara mijenja njihovu relativnu cijenu. Dobro B Ravnoteža 2 Ravnoteža 1 A Dobro A Potrošač je zahvaljujući smanjenju cijene dobra B u stanju povećati kupljenu količinu dobra B. Ovo je najčešća situacija. Slika 36. Valja zaključiti kako su dobro A i dobro B normalna dobra. U tom slučaju takvo dobro jest inferiorno dobro. superiorniju krivulju ravnodušnosti uz (u ovom slučaju) smanjivanje potrošnje dobra A te povećanje potrošnje dobra B. ali valja podsjetiti da rast dohotka može dovesti i do pada potrošnje određenog dobra. Povećat će se relativna cijena. POTROŠAČEV IZBOR Nova potrošačeva ravnoteža (Ravnoteža 2) znači veću potrošnju i jednog i drugog dobra. Pretpostavimo da je smanjena cijena jedinice dobra B. 78 . Rezultat je premještanje potrošačeve ravnoteže na novu. a sa njom i kut nove crte proračuna. Navedena događanja i novu potrošačevu ravnotežu prikazat će slika 36 .

Učinak supstitucije jest promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče duž iste krivulje ravnodušnosti.2.4.1. Na osnovu sljedeće slike pokušat ćemo razdvojiti ova dva različita učinka. Dobro B Ravnoteža 2 Učinak dohotka Učinak supstitucije P Ravnoteža 1 Učinak supstitucije Učinak dohotka A Dobro A 79 . POTROŠAČEV IZBOR 4. Slika 37. nižu krivulju indiferencije. pak.5. Učinak dohotka jest ona promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobra) koja potrošača pomiče na višu ili. Učinak dohotka i učinak supstitucije Djelovanje promjene cijene dobra (relativne cijene dvaju dobara) moguće je razdvojiti na dva učinka: učinak dohotka i učinak supstitucije.

Kada je. Mada točku P potrošač ne izabire kao svoj optimalan izbor ona je vrlo korisna glede razdvajanja učinka dohotka i učinka supstitucije. pokazuje zakoniti. On povećava potrošnju dobra B te istovremeno smanjuje potrošnju dobra A. Ovaj skok omogućava povećanje blagostanja potrošača kao posljedice pada cijene dobra B. a na osnovu prethodnog primjera. kada je u pitanju potrošnja dobra B. podsjećamo. R1 (Ravnoteža 1). se razlikuje od prethodne utoliko što smo u nju ucrtali hipotetsku crtu proračuna (paralelnu s novom crtom proračuna) koja inferiornu krivulju indiferencije tangira u točki P.2. skok s točke P na točku R2 jest posljedica učinka dohotka. POTROŠAČEV IZBOR Slika 37. Improvizirajmo.4. Efekt dohotka ublažava pad potrošnje dobra A. Neka u početku cijena dobra B bijaše 10 novčanih jedinica. obrnuto srazmjerni odnos između cijene dobra i njegove potraživane količine. 80 . Riječ je o skoku s inferiorne na superiornu krivulju indiferencije. istovremeno popis potrošačevih ravnoteža određenih njegovom crtom proračuna i krivuljom indiferencije. učinak dohotka i učinak supstitucije imaju isti smjer – oba povećavaju potrošnju dobra B. kretanje od točke R1 do točke P (dakle. Zamjećujete da. Nasuprot tomu. kretanje duž iste krivulje indiferencije) jest posljedica učinka supstitucije. Krivulja potražnje.2. 4. Naime. u pitanju potrošnja dobra A ova su dva efekta suprotnih smjerova. Ona je. Promjene potrošačeve ravnoteže i krivulja potražnje Na osnovu prethodnog primjera u stanju smo konstruirati krivulju potražnje potrošača za dobrom B. pak.5. Ona je. Uz datu cijenu dobra A potrošačevu je ravnotežu predstavljala točka tangiranja crte proračuna i krivulje indiferencije.

Potom je cijena dobra B smanjena i iznosi 4 novčane jedinice. značila potrošnju 10 jedinica dobra B. pretpostavimo. Učinak dohotka i učinak supstitucije povećat će potrošnju dobra B na. 40 jedinica dobra B. POTROŠAČEV IZBOR recimo.4. Ponovimo prethodno rečeno na sljedećoj slici: Slika 38. 81 . Dobro B 40 R2 R1 10 Dobro A Na osnovu poznatih nam podataka izvedimo krivulju potražnje za dobrom B.

Veblenov efekt se odnosi na situaciju u kojoj pad cijene ne izaziva očekivani rast potraživane količine već upravo obrnuto. Dodatna je pretpostavka ovog paradoksa mala kupovna moć (niski realni dohodak) stanovništva. Te su iznimke od pravila da. ceteris paribus.4. veća cijena znači manju potraživanu količina i obrnuto. poznata kao Giffenov paradoks i Veblenov efekt. inferiorno dobro) izazove rast njegove potraživane količine. Giffenov paradoks se odnosi na mogućnost da rast cijene dobra slabije kvalitete (tzv. 82 . POTROŠAČEV IZBOR Slika 39. Pad cijene dobra i njegova veća dostupnost aktivira snobovski efekt te se njegova potraživana količina smanjuje. Na djelu je zakon potražnje. znači njegovu veću potraživanu količinu. Viša cijena znači manju potraživanu količinu. ceteris paribus. a niža cijena dobra. Ekonomska teorija poznaje i neka odstupanja od zakona potražnje. Cijena dobra B 10 4 Potražnja 10 40 Potraživana količina dobra B Naš se racionalni potrošač ponaša na dobro nam poznati način.

∆ Kb = Granična korisnost dobra A . dakle. Uvažimo li ovaj zahtjev vrijedit će da je . te da daju identične rezultate. Valja se prisjetiti da je granična korisnost. ostaje ista. smanjenje ukupne korisnosti zbog smanjenja potrošnje dobra B ima se nadoknaditi odgovarajućim povećanjem ukupne korisnosti zbog povećanja potrošnje dobra A. ∆ Kb Krivulja indiferencije inzistira na tom da je ∆Ukupna korisnost=0. ∆ Ka + Granična korisnost dobra B . POTROŠAČEV IZBOR 4. ∆ Ka . Proizlazi da su ove različite teorije i različita objašnjenja potrošačevog ponašanja kompatibilna. primjerice. ukoliko potrošač ostaje ravnodušan. je: Podijelimo li obje strane gornje jednadžbe s ∆ Ka dobit ćemo da 83 . dobra A jednaka povećanju ukupne korisnosti zbog jediničnog povećanja potrošene količine dobra A. ∆ Ka Poveća li potrošač potrošnju i dobra A i dobra B onda je .4. Teorija granične korisnosti i teorija krivulje indiferencije usporedba Ranije je rečeno da se iza pojma ravnodušnosti krije ukupna korisnost. povećanje ukupne korisnosti bit će jednako: ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A . Granična korisnost dobra A = ∆ Ukupna korisnost ∆ Ka Ukoliko potrošač povećava potrošnju dobra A. ∆ Ukupna korisnost = Granična korisnost dobra A .6. Dakle.2. promjena ukupne korisnosti jednaka je nuli. Ukupna korisnost.Granična korisnost dobra B .

međutim.4. nešto mlađa. POTROŠAČEV IZBOR . U sljedećem koraku valja podijeliti obje strane jednadžbe s graničnom korisnošću dobra B. Prema tomu. teorija krivulje indiferencije dati iste rezultate. - ∆ Kb ∆ Ka Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B ∆ Kb ) valja zanemariti. ∆ Kb ∆ Ka = Granična korisnost dobra A . postoji čvrsta veza između ovih teorija. Krenimo od potrošačeve ravnoteže onako kako je vidi teorija krivulje indiferencije: Granična stopa supstitucije = Relativna cijena . Potrebito je. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije (kategoriju koja pripada teoriji krivulje indiferencije) izraziti pomoću granične korisnosti (kategorije koja pripada teoriji granične korisnosti). Granična korisnost dobra A Cijena dobra A = Granična korisnost dobra B Cijena dobra B • Granična korisnost dobra B Granična korisnost dobra A = Granična korisnost dobra B⋅Cijena dobra A Cijena dobra B : Cijena dobra A 84 . jer to činimo ∆ Ka uvijek kada je u pitanju granična stopa supstitucije dvaju dobara.Granična korisnost dobra B . dokazati da će teorija granične korisnosti i. Negativni predznak (Očigledno.

85 . Dokaz je to da navedene teorije ne proturiječe jedna drugoj. Dapače. Gossenovog zakona. riječ je o kompatibilnim teorijama s jednakim rezultatima. = Cijena dobra A Cijena dobra B Jednostavni nas je postupak doveo do II.4. POTROŠAČEV IZBOR Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B . odnosno potrošačeve ravnoteže temeljene na učenju teorije granične korisnosti.

.

207. 1993.. str.: Economics. M. stotinu i više godina.33 Ovako poduzeće definira 1889. Netko ili neki to moraju učiniti.o. (reprint). 33 Lorković. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.1. Parkin. Ona na najbolji mogući način imaju koristiti ograničene i dragocjene resurse kojima raspolažu. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. PODUZEĆE I NJEGOVI OBLICI "Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće". New York. str. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5.34 Da bi nastalo poduzeće i da bi krenula proizvodnja dobra ili pružanje usluga potrebno je sjediniti proizvodne sile (nabaviti i organizirati čimbenike proizvodnje ili inpute). mnogo okolišanja ustvrdit ćemo (a sukladno klasičnoj ili tradicionalnoj teoriji poduzeća) da je cilj poduzeća maksimaliziranje profita. Istovremeno. Poduzeća postoje kako bi se uhvatila u koštac s nestašicom. 98. B. netko ili neki snose rizik poslovanja. Zagreb. Bez. 34 87 . dakle.. godine naš ekonomist Blaž Lorković. I mada navedena definicija obuhvaća bitne značajke poduzeća navest ćemo još jednu. Ovo nastojanje da se na najbolji mogući način koriste inputi može se (gotovo) identificirati s nastojanjem poduzeća da maksimalizira profit.: Počela političke ekonomije.5.o. Addison-Wesley Publishing Company.. 1990. mlađu: "Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge".

5. Poduzeća se rađaju i nastaju da bi proizvodila maksimalni. poduzeće ima obvezu plaćati usluge inputa koje koristi. odnosno cijenu inputa kojega kupuje. profit. 88 . dakle. Nimalo laka zadaća. Naše je poduzeće. ispoštovati pravila igre (cijene) koje nameće tržište. ukoliko ste monopsonist. grubo rečeno. lišeno tržišne moći (ono je preuzimatelj cijene) i nije u stanju utjecati na cijenu dobra kojega proizvodi. postoje poduzeća koja posjeduju tržišnu moć. Pod tržišnim ograničenjima podrazumijevamo uvjete pod kojima poduzeće kupuje inpute i prodaje output – dobra ili usluge. Stopa je nataliteta. događa da ukupni trošak bude veći od ukupnog prihoda te da poduzeće ostvari gubitak. Poduzeće inpute kupuje po istoj cijeni kao i njegovi konkurenti. Ta plaćanja su poznata kao ukupni trošak poduzeća. prodajući proizvedeno poduzeće ostvaruje primanja koja su poznata kao ukupni prihod. PROIZVOĐAČEV IZBOR Naime. Ali. bilo monopsonska) poznaje granice. i tržišna moć (bilo monopolska. najveći mogući u datim uvjetima. poduzeća maksimalizirati pozitivnu razliku između ukupnog prihoda i ukupnog troška – profit. niža cijena će značiti manju kupljenu količinu nekog inputa. Na drugoj strani. U trci za profitom poduzeća se sučeljavaju s. kada ste u situaciji određivati cijenu dobra kojega proizvodite vrijedit će da viša cijena znači manju prodanu količinu. dakle. Valja. u svakoj ekonomiji vrlo visoka. Riječ je o monopolskoj moći kada ste u mogućnosti manipulirati cijenom dobra kojega proizvodite i prodajete. u oba slučaja. Često se. odnosno monopsonskoj moći kada manipulirate cijenom dobra ili inputa kojega kupujete. naime. Naime. tržišnim i tehnološkim ograničenjima. Ili. dvije prepreke. Život poduzeća nije nimalo lak. Riječ je o tzv. Cilj je. Poduzeće koje se na tržištu natječe s mnogobrojnim konkurentima nema drugog izbora do prodavati svoje dobro po istoj cijeni kao i ostali proizvođači. Poduzeća umiru i nestaju budući da to nisu u stanju. Naravno. ali i stopa mortaliteta. Slična je situacija kada se poduzeće javlja kao kupac na tržištu čimbenika proizvodnje.

35 Vidjeti: Parkin. M. 1990. 89 . naravno. Problem (inženjerske naravi) kojega poduzeće mora riješiti jest biti tehnološki efikasan. str. ali ne i uvijek dostatna.35 Ponajprije. Poduzeću za proizvodnju nekog outputa stoji. Tehnika proizvodnje je kapitalno intenzivna kada je relativno veći angažman kapitala i relativno manji angažman rada. odnosno troškove koji transakciju uopće čine mogućom. Tehnološki neefikasna. 223-224. Ali. Radno intenzivne tehnike proizvodnje pretpostavljaju relativno veću upotrebu rada i relativno malu količinu kapitala. Addison-Wesley Publishing Company.5. Rekosmo ranije da su poduzeća organizacijski oblik sposoban na najbolji mogući način boriti se protiv nestašice i ekonomski racionalna opcija korištenja ograničenih i tako dragocjenih resursa. Tehnološka efikasnost je pretpostavka. ali ne i vice versa. unaprijed poznati i propisani postupak sa svim strankama ekonomizira navedene troškove. PROIZVOĐAČEV IZBOR Kada je riječ o tehnološkim ograničenjima valja znati da svaki mogući način pretvaranja inputa u output jest tehnika proizvodnje. Standardni. cijene čimbenika proizvodnje. New York. ekonomske efikasnosti.: Economics. da bi se poduzeće kvalificiralo za realizaciju maksimalnog profita odabrana tehnika proizvodnje mora biti ne samo tehnološki već i ekonomski efikasna. poduzeća su u stanju bitno smanjiti troškove transakcija. naime.. u pravilu. troškovi pregovaranja i postizanja sporazuma te troškovi osiguranja realizacije sporazuma. Nekoliko je razloga tomu. Ekonomska efikasnost postoji kada je ukupni trošak proizvodnje određenog outputa sveden na minimum. Troškovi transakcija su troškovi pronalaženja poslovnog partnera. ekonomska efikasnost uvijek i nužno znači tehnološku efikasnost. tehnika proizvodnje nikada nije i ne može biti ekonomski učinkovita. O tomu hoće li tehnološka efikasnost prerasti u ekonomsku odlučuju. Zaključimo. Tehnološka efikasnost postoji kada poduzeće nije u stanju povećati output bez istovremenog povećanja inputa. na raspolaganju nekoliko tehnika proizvodnje.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Nadalje, poduzeća u pravilu proizvode velike outpute. Stoga su u stanju koristiti prednosti masovne, velikoserijske proizvodnje. Riječ je o ekonomiji razmjera koja obara trošak po jedinici proizvedenog dobra zbog povećanja broja proizvedenih dobara. I konačno, poduzeće organizira i koristi prednosti timskog, zajedničkog ili kooperativnog rada. Riječ je o složenoj kooperaciji koja podrazumijeva unutarnju, tzv. sinkronu podjelu rada. Svaki se član tima specijalizira u obavljanju sasvim određene, ograničene zadaće što ima sinergijski, blagotvorni učinak po output poduzeća. 5.1.1. Oblici poduzeća Gotovo je nezaobilazna podjela poduzeća na jednovlasničko ili inokosno poduzeće (proprietorship), partnersko ili ortačko poduzeće (partnership) i dioničko društvo (corporation). Jednovlasničko je poduzeće, u punom smislu te riječi, privatno poduzeće. Ono je vlasništvo jedne osobe. Temeljno je obilježje ovog poduzeća da njegov vlasnik za obveze poduzeća odgovara neograničeno. Neograničena odgovornost (unlimited liability) znači da vlasnik poduzeća odgovara za dugove poduzeća cjelokupnom svojom imovinom. Ovo se poduzeće brzo prilagođava promjenama na tržištu. Razlog tomu je njegova vrlo jednostavna upravljačka struktura. Naime, sve relevantne odluke donosi vlasnik poduzeća. Fleksibilnost je vrlo značajno obilježje i prednost ovog oblika poduzeća. Postoje, naravno, i određeni nedostaci. Profit jednovlasničkog poduzeća u cijelosti pripada vlasniku (to, dakako, nije loše), ali i sav rizik poslovanja pada na teret njegove cjelokupne imovine. Spomenimo, međutim, i pitanje sukcescije. Evidentno, vlasnik udahnjuje život svom poduzeću. Stoga, na žalost, nije rijetkost da zajedno s vlasnikom umre i poduzeće.

90

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Partnersko poduzeće je vlasništvo dviju ili više osoba – partnera. Partnerski sporazum mora riješiti pitanje načina upravljanja poduzećem te pitanje podjele profita između partnera. Važno je reći da je svaki od partnera zakonski odgovoran za sve dugove poduzeća. Riječ je, dakle, o zajedničkoj neograničenoj odgovornosti (joint unlimited liability). Profit jednovlasničkog i partnerskog poduzeća smatra se dohotkom vlasnika inokosnog poduzeća, odnosno dohotkom suvlasnika partnerskog poduzeća te se kao takav i oporezuje. Dioničko društvo jest moguće najpoznatiji, ali ne i najčešći, oblik poslovne organizacije. O ovom ćemo poduzeću detaljnije progovoriti nešto kasnije. Sljedeći oblik poduzeća je državno poduzeće (goverment firm). Riječ je o poduzeću kojega je vlasnik država i kojim upravlja vlada (država). Dakako, riječ je najčešće, o komunalnim poduzećima – opskrba vodom, gradski prijevoz, odvoz smeća, itd. I na kraju, neprofitno poduzeće (not for profit firm) – nešto poput "drvenog željeza". Riječ je o poduzeću koje, zbog ovog ili onog razloga, posluje na način da izjednači prihod i trošak. 5.1.2. Dioničko društvo "Korporacija (dioničko društvo) je genijalni način realizacije individualnog profita bez individualne odgovornosti".36 Dakle, bez osobnog angažmana dioničar može ostvariti profit (dividendu), ali odgovornost, mada ograničena, ipak postoji. Naime, loše poslovanje dioničkog društva i eventualni stečaj znači da njegovi suvlasnici mogu izgubiti tek ona novčana sredstva koja su uložili u

36

Wonnacott, P, Wonnacott, R.: Microeconomics, John Wiley and sons, New York, 1990.

91

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dioničko društvo kupivši određeni broj dionica. Dioničko društvo, dakle, ne ugrožava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika. Međutim, differentia specifica dioničkog društva jest način formiranja dioničkog kapitala (temeljnog kapitala). Veli se da je dioničko društvo gotovo savršeni način prikupljanja i oblikovanja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraćati. Dionički kapital nastaje prodajom vrijednosnih papira – dionica.37 Ona predstavlja pravnu potvrdu o suvlasništvu u dioničkom društvu i pravo na udio (dividenda) u financijskom rezultatu dioničkog društva. Ovisno o vrsti dionice ona može nositi i pravo glasa glede pitanja upravljanja dioničkim društvom. U pravilu jedna dionica znači jedan glas. Dakako, prodajom dionica dioničar može ostvariti povrat uloženih sredstava bilo u nominalnom, uvećanom ili, na žalost, i umanjenom obliku. "Za velika poduzeća najprikladnija su dionička društva. Risiko dioničara nije velik, pošto svaki jamči tek onim iznosom na koji dionica glasi, a drugih obveza ne prima nikakovih; nada u lijep dobitak znatna je. Za to će se i manje imućni lako odlučiti da kupe jednu ili više dionica. Kad treba gotovine, može dionicu prodati, često se prodaje uz dobitak; prodajom prestaje dakako svaka odgovornost."38

37

Zanimljivo, Marx dioničko društvo doživljava kao nužnu polaznu točku za pretvaranje kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više privatno vlasništvo izdvojenih proizvođača već udruženih proizvođača, dakle, u neposredno društveno vlasništvo. Isto tako, dioničko je društvo polazna točka za pretvaranje svih funkcija u procesu reprodukcije, koje su dosad još bile vezane sa vlasništvom na kapitalu, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. Radi se, dakle, o ukidanju kapitala kao privatnog vlasništva u granicama samog kapitalističkog načina proizvodnje. Vidjeti: Marx, K.: Kapital, BIGZ – Prosveta, Beograd, 1973., str. 1504.-1505. Stvarna događanja neće potvrditi u narednih stotinu i više godina ove Marxove stavove. Dionička društva nisu privatno vlasništvo učinili suvišnim, a još manje su ga ukinula.

38

Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba "Braća hrvatskog zmaja" i Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str. 103-104.

92

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Kada je riječ o osnivanju dioničkog društva valja spomenuti tzv. simultano i sukcesivno osnivanje. Simultano osnivanje dioničkog društva znači da osnivači preuzimaju sve dionice društva (dakako i obvezu uplate preuzetih dionica). Sukcesivno osnivanje dioničkog društva znači da se dionice, odnosno njihov dio nude javnosti posredstvom javnog poziva za upis dionica (offer by prospectus). I na kraju: dioničko društvo o svojoj posebnoj naravi mora obavijestiti javnost. Tako u nas nakon tvrtke slijedi d.d., u Njemačkoj AG (Aktiengesellschaft) u Francuskoj SA (Societe Anonyme), u Engleskoj PLC (Public Limited Company), u Sjedinjenim američkim državama Inc. (Incorporated), itd.
5.1.2.1. Vrste dionica

Spomenut ćemo dvije vrste dionica, a ovisno o sadržaju prava koja dionice daju svojim imateljima. Redovne ili obične dionice (common shares) su pismene isprave o uloženim sredstvima u temeljni kapital dioničkog društva i predstavljaju idealni dio vlasništva nad dioničkim društvom. One mogu glasiti na ime i na donositelja. Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima redovne dionice svojim vlasnicima daju pravo glasa u glavnoj skupštini, pravo na isplatu dividende te pravo na isplatu dijela likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice (preferred shares) osiguravaju neka povlaštena prava u odnosu na obične dionice. Recimo, prioritet prilikom isplate dividende, prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno stečajne mase. Dodajmo kako povlaštena dionica nosi pravo na unaprijed poznatu dividendu pa se stoga bez prava glasa mogu izdati

93

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

samo povlaštene dionice.39 Razlog tomu je činjenica da su imatelji povlaštenih dionica prije vjerovnici negoli suvlasnici dioničkog društva. Isprava o dionici se sastoji od sljedećih dijelova: plašt dionice, kuponski arak i talon. Na plaštu dionice ima biti naznačena nominalna vrijednost dionice – njezin nominalni iznos (novčani iznos na kojega dionica glasi), oznaka vrste dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja dionice, tvrtka ili ime osobe na koju dionica glasi, odnosno naznaka da glasi na donositelja, itd. Kuponski arak služi za naplatu dividendi. Ukoliko imate sreću vrijedno izrezivati kupone i naplaćivati dividendu, ostat ćete bez kupona te ćete pomoću talona podići novi kuponski arak.
5.1.2.2. Cijena dionice 5.1.2.2.1. Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

Već je rečeno da jednom uloženi novčani iznos dioničar ne može dobiti natrag. "On nema nikakvo pravo na nj, on ima pravo samo na alikvotni dio dobiti. No u kapitalističkom društvu svaka novčana suma dobija sposobnost donositi kamatu: obratno, svaki prenosivi periodični dohodak (…) smatra se kamatom nekog kapitala i dobija cijenu, koja je ravna iznosu kapitaliziranom po datoj kamatnoj stopi."40 Prema tomu, svaki se dohodak, koji je relativno stalan i osiguran, može kapitalizirati, odnosno predstaviti kao potomak ili kamata novčanog kapitala određene veličine. Kapitaliziranje dohotka obavlja se na način da se dohodak izjednači s kamatom te se uz postojeću kamatnu stopu izračunava novčani kapital (kamatonosni kapital) koji odbacuje kamatu jednaku
39 40

Vidjeti: Zakon o trgovački društvima, Informator, Zagreb, 1993., str. 56,57. Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

94

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

dohotku.41 Kapitalizirati dohodak ne znači drugo doli podijeliti ga s postojećom kamatnom stopom (k') i pomnožiti sa sto. Dohodak kojega valja kapitalizirati jest očekivana dividenda. Stoga, cijena (tečaj) dionice zavisi prvo od veličine profita, odnosno dividende i drugo, od prosječne kamatne stope.42 Prema tomu, cijena dionice = dividenda ⋅ 100 . k'

Ukoliko dividenda koju odbacuje neka dionica iznosi 100 novčanih jedinica, a prosječna ili tržišna kamatna stopa 5%, cijena dionice je 2000, odnosno: cijena dionice = 100 ⋅ 100 = 2000 . 5

Vlasnik dionice spreman je prodati dionicu za 2000 novčanih jedinica jer će tih 2000 uloženih u banku donositi (uz kamatnu stopu od 5%) kamatu jednaku dividendi (100). Kako kupac, pak, dionice dobija dividendu jednaku kamati koju bi ostvario uloživši novce (2000) u banku, dionica "vrijedi" 2000.43 kamata ⋅ 100; otuda kamatonosni kapital kamata kamatonosni kapital = ⋅ 100 k'
k' (kamatna stopa ) = Vidjeti: Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 129.

41

42 43

"Slobodan novčani kapital konkurira dakle kao takav, to jest kao kamatonosni kapital, za plasiranje u dionice, kao što u svojoj pravoj funkciji kao zajmovni kapital konkurira za plasiranje u zajam sa stalnom i određenom kamatnom stopom. Konkurencija oko ovih različitih mogućnosti plasiranja približava cijenu dionice cijeni plasmana sa stalnom kamatom i prihod dioničara od industrijskog profita svodi se na kamatu." Hilferding, R.: Financijski kapital, Kultura, Beograd, 1958., str. 128.

95

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Međutim, do istog rezultata možemo doći i pomoću nominalnih veličina – nominalne vrijednosti dionice i nominalne stope prinosa (dividendne stope). Dividendna stopa je postotak dividende koji se odnosi na 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Ona, dakle, pokazuje koliko novčanih jedinica dividende dioničar ostvari na svakih 100 novčanih jedinica nominalne vrijednosti dionice. Prema tomu, dividendna stopa (d') = Iz ovoga slijedi da je dividenda = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . 100 dividenda ⋅ 100 . nominalna vrijednost dionice

Dakle, cijenu dionice (supstituiramo li brojnik u prvoj formuli gornjim izrazom) možemo izračunati na sljedeći način: cijena dionice = nominalna vrijednost dionice ⋅ d ' . k'

Pretpostavimo li da je nominalna vrijednost dionice 1000 novčanih jedinica, d' 10%, a k' 5% cijena dionice (baš kao i u prethodnom slučaju) iznosi 2000, odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 10 = 2000 . 5

Cijene dionica su iste (2000) budući da dionica nominalne vrijednost 1000 donosi dividendu od 100.

96

Ukoliko.2..5 = 500 . Ažio je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog papira premašuje njegovu nominalnu vrijednost. zamjećujete.5% cijena dionice jest 500. 5. One su al pari. moguće provjeriti pomoću sljedeće formule: 97 .   1000 Disažio (disagio) je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada je cijena vrijednosnog papira manja od njegove nominalne vrijednosti.1. Cijena dionice kao eskontirana dividenda Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica te ste ih uložili u banku na rok od godinu dana uz kamatnu stopu od 10%. U konkretnom slučaju ažio  1000  iznosi 100%  ⋅100  . dakako. Ako je d' 2.2. a disažio 50%  ⋅100  . Evidentno. po isteku godine dana raspolagat ćete sa 1100 novčanih jedinica. a cijena dionice jednaka je nominalnoj vrijednosti. dividendna stopa (d') padne ispod kamatne stope (k') cijena dionice će pasti ispod njene nominalne vrijednosti. cijena dionice (2000) je veća od nominalne vrijednosti (1000).5. Pojavio se ažio (agio). 5  500  Dividenda sada iznosi 25. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 5 = 1000 . PROIZVOĐAČEV IZBOR Ali.  1000  Ukoliko se d' izjednači s k' cijena dionice iznosi 1000. 5 Dividenda sada iznosi 50. odnosno cijena dionice = 1000 ⋅ 2. Ovo je.2.

 100  Obrnemo li stvari. (1+r). sadašnja ili eskontirana vrijednost neke buduće svote novca jest iznos koji uložen uz odgovarajuću kamatnu stopu raste do veličine budućeg iznosa. 100 10   . Naše će formule doživjeti izvjesne promjene. Zakomplicirajmo slučaj pretpostavljajući da vaše novce uz neizmijenjenu kamatnu stopu ulažete u banku na rok od dvije godine.12 98 . (1+r)2 = 1000 . Eskontiranje ćemo obaviti na sljedeći način: Sadašnji iznos = Budući iznos 1210 1210 = = = 1000 . 1. gdje r = k' .21 = 1210. odnosno Budući iznos = Sadašnji iznos . PROIZVOĐAČEV IZBOR Budući iznos = Sadašnji iznos . 1 +  = 1000 1. Priznat ćete. (1 + r ) 1. Dakle.1 = 1100 . 1.5. Budući iznos = 1000 . prethodni je primjer bio vrlo jednostavan. Provjerimo: Budući iznos 1100 = = 1000 . Sadašnji iznos = Eskontiranje jest svođenje nekog budućeg iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili veličinu. Iznos kojim ćete raspolagati po isteku dvije godine bit će 1210.12 = 1000 .21 (1 + r ) 2 1. u situaciji smo ustvrditi da 1100 novčanih jedinica kojima ćemo raspolagati po isteku godine dana "vrijedi" danas 1000 novčanih jedinica. 1.1 Ovaj je postupak poznat kao eskontiranje ili diskontiranje.

dakle. str. Očekuje se da će dioničko društvo vlasniku dionice. pretpostavimo sljedeći jednostavni slučaj. New York. Addison-Wesley Publishing Company. dakle. Cijena dionice (sadašnji iznos)= dividenda (budući iznos ) (1 + r ) = 1100 1. potencijalni dioničari očekuju da će kupljena dionica donositi određenu dividendu i to svake godine. PROIZVOĐAČEV IZBOR Opća.1) (1. (1 + r ) n Ali. 216.1 (1.1 2 3 n 1. na sadašnju vrijednost svedena očekivana dividenda. Međutim. M. isplatiti dividendu od 1100 i nakon toga ništa – dividenda izostaje.. Kamatna stopa će i dalje iznositi 10%. formula kojom izračunavamo eskontiranu vrijednost novčanog iznosa investiranog n godina u budućnosti glasi: Sadašnji iznos = Budući iznos nakon n godina . nitko neće platiti više od 1000 novčanih jedinica za mogućnost da nakon godine dana prisvoji 1100 novčanih jedinica – ukoliko je kamatna stopa 10%... Ali. Neka ta dividenda iznosi 10. Cijena dionice 45 99 . Ukoliko se očekuje da će dioničko društvo loše poslovati te da dividende neće biti cijena dionice će biti jednaka nuli.. + + / : 1. a kamatna stopa 10%.1 = 1000 .44 CD45 = 10 10 10 10 10 + + + . vjerojatno se pitate kakove veze ima eskontiranje s cijenom dionice.. Odgovor će reći da cijena dionice i nije drugo doli eskontirana.: Economics.. godinu dana po kupovini dionice.1) (1.1) (1. Pruži li vam se mogućnost kupiti istu dionicu po cijeni nižoj od 1000 napravit ćete "dobar posao" budući da će u tom slučaju dividenda biti veća od kamate..1) n +1 44 Vidjeti: Parkin. 1990... Dakako.5.

cijene dionica osciliraju (ponekad i dramatično) ovisno o procjenama očekivanih dividendi. k' r k' 100 Evidentno.. moguće je od rezultata zanimljiviji brojnik i nazivnik prethodnog kvocijenta. Dakle.1) (1.1 1.. očekivanjima upravlja manja ili veća profitabilnost dioničkog društva.. 2 3 4 1.1) jest r.1 CD – CD = 10 0.. Budući da dioničko društvo dividendu isplaćuje iz ostvarenog profita.. PROIZVOĐAČEV IZBOR CD 10 10 10 10 = + + + .1) (1.1) (1.1 1. priča o cijeni dionice kao kapitaliziranoj dividendi i cijeni dionice kao eskontiranoj dividendi ima isti (pod određenim pretpostavkama) kraj.1) n +1 Oduzmite ovu jednadžbu od prethodne jednadžbe. Dakle. Kupci dionica posebnu pozornost posvećuju kvocijentu cijene dionice i dobitka (dividende) po dionici – P/E ratio (price-earnings 100 ..5. Brojnik (10) jest očekivana dividenda..1 CD = 10 10 = 100 CD = 0. a nazivnik (0. + . Naravno. formula vam je poznata. CD CD 10 = /⋅ 1..1 1.1 Prema tomu.1 (1. CD = dividenda dividenda dividenda = = ⋅ 100 . sadašnja ili eskontirana vrijednost vječne dividende od 10 novčanih jedinica (uz kamatnu stopu od 10%) jest 100 novčanih jedinica... No.

Niski. kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno nisku cijenu u odnosu na zaradu koju ona donosi. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog društva smanjiti. uz neizmijenjene veličine ostalih čimbenika proizvodnje. Neprijeporno. zemlja) promjenljivog karaktera. Promjene ukupnog proizvoda. Ukupni proizvod Ukupni je proizvod ukupno proizvedena količina nekog dobra. granični proizvod i prosječni proizvod. 5. a raste veličina rada. povećavati veličinu svih zaposlenih čimbenika. PROIZVODNJA U KRATKOM VREMENSKOM RAZDOBLJU Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje je razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu tek nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje (rad. u dugom roku proizvođač je u stanju mijenjati. Odgovor na pitanje što se događa ukoliko proizvođač povećava veličinu angažiranog rada. 5.5. Dakle. dat će ukupni proizvod. kapital). pak. PROIZVOĐAČEV IZBOR ratio). Visoki kvocijent znači da su ulagači spremni platiti relativno visoku cijenu dionice u odnosu na dividendu koju ona donosi.2. ilustrirat će krivulja ukupnog 101 . kapital.1. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. Razlog tomu su očekivanja da će se profit dioničkog poduzeća povećati. P/E ratio pokazuje novčani iznos potreban za "kupovinu" jedinice dobitka (dividende).2. povećanje angažiranog kapitala (akumulacija kapitala) zahtijeva više vremena nego povećanje inputa rada. pod pretpostavkom da se veličina kapitala i zemlje ne mijenja.

PROIZVOĐAČEV IZBOR proizvoda. Krivulja ukupnog proizvoda predstavlja. moguće i nemoguće proizvodnje.5. te promjenljivu veličinu rada. u datim uvjetima (fiksna veličina kapitala i zemlje te promjenljive količine rada). Područje iznad krivulje ukupnog proizvoda jest područje nemoguće i proizvođaču nedostupne proizvod102 . Tablica 10. krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output u kratkom vremenskom razdoblju. također. Riječ je o najvećem mogućem proizvodu uz fiksnu veličinu kapitala i zemlje. Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Slika 40. Prema tomu. granicu između.

5. odnosno povećanje ukupnog proizvoda uslijed jediničnog povećanja promjenljivog inputa. Ili. Granični proizvod kapitala = ∆ Ukupni proizvod ∆ Kapital Granični proizvod zemlje = ∆ Ukupni proizvod ∆ Zemlja 103 . Ukoliko poduzeće varira inpute rada zadržavajući veličine ostalih angažiranih čimbenika (kapital. moguće je govoriti o graničnom proizvodu kapitala (kada su inputi zemlje i rada fiksni. a raste input kapitala) te graničnom proizvodu zemlje (kada su inputi rada i kapitala fiksni. Granični proizvod Granični (dodatni.2. a raste input zemlje). Tehnološka efikasnost znači. tek one veličine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda predstavljaju i znače tehnološku efikasnost. Područje ispod krivulje jest područje moguće proizvodnje. Međutim. proizvodnje koju proizvođač može realizirati. da proizvođač nije u stanju povećati vlastiti output bez istovremenog povećanja inputa. zemlja) neizmijenjenima granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada. marginalni) proizvod nekog promjenljivog. Ukoliko se. to je promjena.2. varijabilnog čimbenika proizvodnje jest proizvod dodatno angažirane jedinice tog varijabilnog čimbenika. proizvođač nalazi ispod svoje krivulje ukupnog proizvoda on jest tehnološki neefikasan.5. naime. on neadekvatno koristi čimbenike proizvodnje kojima raspolaže. dakle. PROIZVOĐAČEV IZBOR nje. Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad Sukladno tomu.

Tablica 11.5. 104 . Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 5. Ukupni proizvod Rad Prosječni proizvod rada = Prosječni proizvod kapitala = Ukupni proizvod Kapital Prosječni proizvod zemlje = Ukupni proizvod Zemlja Upotpunimo našu tablicu i podacima o prosječnom proizvodu rada. Prosječni proizvod Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje. te izračunajmo granični proizvod rada.3. PROIZVOĐAČEV IZBOR Vratimo se prethodnomu primjeru.2.

PROIZVOĐAČEV IZBOR Tablica 12. Granični proizvod dodatno zaposlenog radnika biva manji od graničnog proizvoda prethodno zaposlenog radnika. Međutim. Možda će sljedeća slika. Kada granični proizvod raste raste i prosječni. a zatim pad graničnog proizvoda (rada). Pad graničnog proizvoda dovodi i do logičnog pada prosječnog proizvoda. Prosječni proizvod prati kretanje graničnog proizvoda. s tim u svezi.25 3. Uzrok je tomu početni rast.5. uspješno dopuniti prethodni komentar.6 Zaključimo kako povećanje jednog inputa (rada) uz nepromijenjene veličine drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda. Zanimljiv je i važan odnos između graničnog i prosječnog proizvoda (rada). biva sve sporiji i sporiji. 105 . Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Granični proizvod rada 5 7 3 2 1 Prosječni proizvod rada 5 6 5 4. nakon početnog ubrzavanja (progresije). taj rast.

Zakon opadajućih prinosa Oblikom krivulje ukupnog proizvoda upravljaju dvije značajne ekonomske pojave. Istovremeno. kao i u našem primjeru. vrijedit će sljedeće pravilo: kada je granična veličina (u ovom slučaju granični proizvod) veća od prosječne. Rastući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) veći od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog 106 . povećanje promjenljivog inputa ponajprije izaziva snažan rast ukupnog proizvoda. 5.4. a vrijedi i vice versa. granični proizvod rada raste. Upravo stoga. ova posljednja raste. Naime.2. PROIZVOĐAČEV IZBOR Slika 41.5. U presjecištu krivulja graničnog i prosječnog proizvoda rada prosječni proizvod rada bilježi svoj maksimum. kada su u pitanju granične i prosječne veličine. Uopće. Tu pojavu nazivamo rastući granični prinosi. krivulje ukupnog proizvoda različitih proizvodnih procesa imaju sličan oblik i u pravilu se ponašaju na identičan način.

Ukupni ćemo trošak podijeliti na fiksni (stalni) i varijabilni (promjenljivi) trošak. 5. Dakle. Gossenov zakon) tako smo sada u stanju zaključiti kako.5. 5. zaključismo kako povećana potrošnja nekog dobra nužno obara njegovu graničnu korisnost (zakon opadajuće granične korisnosti ili I. sve sporiji i sporiji. rast promjenljivog čimbenika proizvodnje. Daljnji. povećana uporaba nekog čimbenika proizvodnje smanjuje njegov granični proizvod (zakon opadajućih prinosa).zakonom opadajućih prinosa. Što se. ceteris paribus.3.1. zbog činjenice da granični proizvod rada opada. sučeljava se s ovom neugodnom činjenicom . analizirajući potrošačev izbor.3. Kriterij ove podjele ukupnog troška jest sposobnost troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda. ali je taj rast. svaki proizvođač koji povećava jedan input zadržavajući veličine ostalih čimbenika neizmijenjenima. Ova pojava dominira kratkim vremenskim razdobljem. granični trošak i prosječni trošak. TROŠKOVI Dosadašnja je analiza istraživala reakciju ukupnog. Kao što ranije. graničnog i prosječnog proizvoda na rast i povećanje jednog (promjenljivog) čimbenika proizvodnje. izaziva pojavu opadajućih graničnih prinosa. Ukupni trošak Terminološki proizlazi da ukupni trošak jest trošak svih upotrijebljenih čimbenika proizvodnje. 107 . te je nazivamo i zakonom opadajućih prinosa. međutim. Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika. međutim. PROIZVOĐAČEV IZBOR čimbenika. Ukupni proizvod može i dalje rasti (kao u našem primjeru). prije ili kasnije. događa sa troškovima ukoliko variramo veličinu ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje implicira poznavanje kategorija kao što su ukupni trošak. uz fiksne veličine ostalih inputa.

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Prema tomu, fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog proizvoda. Fiksni trošak je trošak svih fiksnih inputa. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne mijenja se bez obzira kako se mijenjala veličina ukupnog proizvoda. Fiksni je trošak potpuno neosjetljiv na promjene ukupnog proizvoda.46 Varijabilni trošak je trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog proizvoda. To je trošak svih varijabilnih, promjenljivih inputa. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, odnosno kada proizvodnja nije započela ili je (privremeno) prekinuta, varijabilni je trošak jednak nuli. Kada proizvodnja krene ili se nastavi, javlja se varijabilni trošak, te njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda može biti proporcionalan, degresivan ili progresivan. Tablica 13.
Rad 0 1 2 3 4 5 Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Fiksni trošak 30 30 30 30 30 30 Varijabilni trošak 0 10 20 30 40 50 Ukupni trošak (UT=FT+VT) 30 40 50 60 70 80

Ukupni trošak jest zbroj fiksnog i varijabilnog troška. Kada je ukupni proizvod jednak nuli, ukupni se trošak sastoji isključivo od svoje fiksne komponente.

46

Koristimo, dakle, koncept apsolutno fiksnog troška.

108

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 42.

Kako je ukupni trošak zbroj varijabilnog i fiksnog troška, okomita razlika između krivulja ukupnog i varijabilnog troška jest fiksni trošak. 5.3.2. Granični trošak Granični je (dodatni, marginalni) trošak, jednostavno rečeno, trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra. Ili, granični je trošak promjena ili povećanje ukupnog troška kao posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod
109

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Testirajmo formulu na poznatom nam primjeru. Tablica 14.
Ukupni proizvod 0 5 12 15 17 18 Ukupni trošak 30 40 50 60 70 80 Granični trošak 2* 1,43 3,33 5 10

* Granični trošak =

∆ Ukupni trošak ∆ Ukupni proizvod

10 = 5 =2

5.3.3. Prosječni trošak Prosječni trošak, trošak po jedinici ukupnog proizvoda, dijeli se na prosječni fiksni trošak, prosječni varijabilni trošak i prosječni ukupni trošak. Prosječni fiksni trošak jest fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Fiksni trošak Prosječni fiksni trošak = Ukupni proizvod Prosječni varijabilni trošak jest varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

110

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Varijabilni trošak Prosječni varijabilni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak jest ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak = Ukupni proizvod Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak. Tablica 15.
Ukupni proizvod Fiksni trošak Varijabil ni trošak Ukupni trošak Prosječni fiksni trošak Prosječni varijabil ni trošak Prosječni ukupni trošak

ali i

0 5 12 15 17 18

30 30 30 30 30 30

0 10 20 30 40 50

30 40 50 60 70 80

6 2,5 2 1,76 1,66

2 1,67 2 2,35 2,78

8 4,17 4 4,11 4,44

111

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

Slika 43.

Prosječni fiksni trošak s rastom ukupnog proizvoda bilježi snažan i stalan pad. Ovakvo je ponašanje prosječnog fiksnog troška očekivano i logično budući da se isti iznos fiksnog troška ima dijeliti s rastućim outputom. Krivulje su prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška krivulje karakterističnog "u" oblika. Naime, i prosječni varijabilni i prosječni ukupni trošak ponašaju se na identičan način. Ponajprije padaju, a potom rastu. Istaknimo činjenicu da prosječni varijabilni trošak dosiže svoj minimum prije prosječnog ukupnog troška. Razlog ovakvog ponašanja prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška, te karakterističnog oblika njihovih krivulja jest ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem - zakon opadajućih prinosa. Podsjetimo se činjenice da prosječni proizvod rada u početku raste (na djelu su rastući granični prinosi), a potom s rastom inputa rada njegov prosječni proizvod opada (djeluje zakon opadajućih prinosa). Prosječni (varijabilni i ukupni) trošak prati promjene prosječnog proizvoda rada na način da opada kada prosječni proizvod 112

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

raste, a raste kada prosječni proizvod opada. Međutim, iako se ponašaju na sličan način prosječni ukupni trošak bilježi svoj minimum pri većem outputu nego prosječni varijabilni trošak. Zbog čega? Uzrok toga jest jednostavna činjenica da prosječni ukupni trošak jest zbroj prosječnog varijabilnog i prosječnog fiksnog troška. Naime, nakon svog minimuma (koji se događa pri istom outputu koji znači maksimalni prosječni proizvod rada) prosječni varijabilni trošak raste, ali će prosječni ukupni trošak i dalje padati sve dok je pad prosječnog fiksnog troška veći od rasta prosječnog varijabilnog troška. Granični trošak također u početku opada, a potom raste. I njegovo je ponašanje posljedica djelovanja zakona opadajućih prinosa. Ukoliko je, naime, potrebito sve više jedinica varijabilnog inputa kako bi se proizvela dodatna jedinica outputa jasno je da će trošak proizvodnje te dodatne jedinice rasti. Ali, primjećujemo, i ovdje vrijedi pravilo koje uređuje odnos graničnih i prosječnih veličina. Kada je granični trošak manji od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), ovaj posljednji opada. Kada je, međutim, granični trošak veći od prosječnog (varijabilnog i ukupnog), prosječni raste. Upravo stoga, krivulja graničnog troška siječe krivulje prosječnog varijabilnog i prosječnog ukupnog troška u njihovim minimumima. 5.4. DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE Zakon opadajućih prinosa upravlja ekonomskim događanjima u kratkom vremenskom razdoblju. U dugom je vremenskom razdoblju poduzeće u stanju varirati veličine svih angažiranih čimbenika proizvodnje. Istovremena i u istom postotku izvršena promjena svih inputa znači promjenu razmjera poduzeća. Razmjer se poduzeća udvostruči kada poduzeće udvostruči veličinu svih čimbenika proizvodnje kojima raspolaže. Dakako, promjene razmjera poduzeća imaju značajnih posljedica po njegov ukupni proizvod i trošak.

113

5. PROIZVOĐAČEV IZBOR

5.4.1. Prinosi razmjera "Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća".47 U svezi toga valja razlikovati tri moguća slučaja. Rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) postoji kada je postotno povećanje ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja svih inputa. Ekonomija razmjera, dakle, znači i redukciju prosječnog ukupnog troška. Rast poduzeća, povećanje njegovog razmjera može, dakle, povećati ukupni proizvod uz smanjenje prosječnog ukupnog troška zahvaljujući blagodatima veće specijalizacije i podjele rada. Recimo već sada kako prirodni monopol može nastati zbog uspješnog korištenja rasta, odnosno povećanja razmjera poduzeća. Stalni ili konstantni prinosi razmjera znače da je postotno povećanje ukupnog proizvoda jednako postotnom povećanju čimbenika proizvodnje. Ovakva će situacija značiti neizmijenjeni prosječni ukupni trošak. Npr. izgradnja novog pogona identičnog već postojećem dovest će do takvog povećanja outputa koje neće tangirati veličinu prosječnog ukupnog troška. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera (diseconomy of scale) postoje kada postotno povećanje ukupnog proizvoda jest manje od postotnog povećanja inputa. Ovo izaziva rast prosječnog ukupnog troška. U pravilu, s ovom neugodnom činjenicom susrest će se svako poduzeće koje uporno povećava veličinu svojih inputa. Ako je potrebito navesti uzroke pojave disekonomije razmjera, onda je to najčešće hipertrofirani upravljački i kontrolni mehanizam poduzeća.

47

Parkin, M.: Economics,Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New Jork 1990., str. 243.

114

4. Naime. Prosječni ukupni trošak U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilne naravi.5. Krivulju ćemo prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju konstruirati sljedeći minimalni prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih razdoblja. na dugoročni prosječni ukupni trošak (ili. ako hoćete. dugoročni prosječni varijabilni trošak) i njegovo ponašanje. Krivulja prosječnog ukupnog troška identificira ekonomski efikasnu veličinu poduzeća 115 . također. Slika 44. PROIZVOĐAČEV IZBOR 5. Zbog toga se one i događaju pri različitim veličinama ukupnog proizvoda.2. da je ukupni trošak jednak varijabilnom trošku. krivulja dugoročnog prosječnog ukupnog troška pokazuje minimalni prosječni ukupni trošak pri različitim veličinama ukupnog proizvoda pod pretpostavkom da su svi inputi varijabilne naravi. Usredotočimo se. Vrijedi. Svaka od krivulja kratkoročnog prosječnog ukupnog troška znači promjenljive inpute rada te različite ali fiksne inpute kapitala i zemlje. Zbog toga fiksni trošak u dugom vremenskom razdoblju. međutim. Prema tomu. veći fiksni input kapitala i zemlje uz promjenljive inpute rada znači i veći ukupni proizvod. dakle. postaje varijabilan.

Slika 45. U tom će i takvom slučaju granični trošak biti jednak prosječnomu. PROIZVOĐAČEV IZBOR (veličinu koja garantira najmanji ukupni trošak) pri različitim veličinama ukupnog proizvoda. stalnih i opadajućih prinosa razmjera te dugoročnog prosječnog ukupnog troška. ukoliko. Opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera izaziva rast prosječnog ukupnog troška budući da je rast ukupnog proizvoda manji od rasta svih čimbenika proizvodnje. ukupni proizvod raste brže od rasta svih čimbenika proizvodnje.5. Ukoliko je riječ o stalnim. dakle. prosječni će ukupni trošak ostati neizmijenjen budući da je rast outputa razmjeran rastu svih inputa. rastući će prinosi razmjera značiti da je dugoročni granični trošak manji od dugoročnog prosječnog ukupnog troška. Gornja slika zorno ilustrira odnos između rastućih. 116 . Ukoliko je na djelu ekonomija razmjera. prosječni će ukupni trošak opadati. Budući da je odnos između graničnog troška i prosječnog ukupnog troška u dugom vremenskom razdoblju isti kao i u kratkom vremenskom razdoblju. Vratimo se odnosu između prinosa razmjera i dugoročnog prosječnog ukupnog troška. konstantnim prinosima razmjera. Granični će trošak biti veći od prosječnog ukupnog troška.

U tom slučaju moguće su različite kombinacije količine kapitala i rada uz isti trošak (tablica 16.6. a cijena jedinice kapitala 10 novčanih jedinica.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6.1. kombinaciju inputa koja garantira proizvodnju određenog outputa uz minimalni ukupni trošak. slika 46). PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . CRTA IZOTROŠKA Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja maksimalnog profita jest minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne tehnike proizvodnje. Pretpostavimo da ste u nabavku čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) spremni uložiti 120 novčanih jedinica. Optimalni izbor proizvođača. 6. Output određene veličine moguće je proizvesti koristeći različite kombinacije čimbenika proizvodnje. 117 . Pod pretpostavkom da sve alternativne kombinacije inputa ili tehnike proizvodnje (koje sve znače proizvodnju outputa iste veličine) jesu tehnološki efikasne. Cijena jedinice rada neka iznosi 20. valja otkriti onu kombinaciju ili tehniku koja proizvodi dani output uz najmanji ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . prikazat ćemo na grafički način.

Pomoću jednadžbe izotroška u stanju smo. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Jednadžba izotroška Jednadžba izotroška pokazuje kako se.6. Kapital 12 10 8 6 4 2 0 Rad 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 120 120 120 120 120 120 120 a) b) c) d) e) f) g) Slika 46. uz dani ukupni trošak i cijene čimbenika proizvodnje.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 16. poznavajući veličinu ukupnog troška i 118 .1.1. 6. mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).

input će kapitala biti jednak nuli. Uvrstimo li poznate elemente jednadžba će izotroška glasiti: K= 120 20 R − 10 10 K = 12 . Kada je riječ o jednadžbi izotroška potrebito je voditi računa o sljedećim varijablama: Cijena rada (Cr) = 20 Cijena kapitala (Ck) = 10 Količina kapitala (K) Količina rada (R) Ukupni trošak (UT) = 120 Prema tome. Na taj način odredismo točku a crte izotroška. 119 . PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . odrediti sve kombinacije inputa koje će se nalaziti na crti izotroška odnosno koje znače isti ukupni trošak.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE cijene inputa. Ukoliko je input rada jednak nuli. Ukoliko input rada iznosi šest. tada će input kapitala biti K = 12-2⋅0 = 12.6. UT = Cr ⋅ R + Ck ⋅ K /: Ck UT Cr = ⋅R+K Ck Ck K= UT Cr − ⋅R Ck Ck . Na taj smo način odredili onu kombinaciju inputa koja je na crti izotroška označena kao točka g. Provjerimo: K = 12 .2 R .2 ⋅ 6 = 0.

Kvocijent Udvostručimo cijenu kapitala. kao i cijena rada. dakle. Odredimo. a vrijedi i obrnuto. koji nalazimo u jednadžbi izotroška.1. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . sve kombinacije inputa koje znače isti ukupni trošak. u novim uvjetima. Relativna cijena inputa ili relativna cijena rada (budući da je cijena rada u brojniku relativne cijene inputa) upola je manja (sada iznosi 1) negoli u prethodnom slučaju (iznosila je 2). U tom će slučaju jednadžba izotroška glasiti: K = 120 − 20 R 20 20 K=6-R . mora biti razmjerno. U našem primjeru relativna cijena čimbenika proizvodnje  C 20  iznosi 2  r =  .6. Apriori ćemo ustvrditi kako veličina relativne  Ck 10  cijene inputa određuje kut crte izotroška i to na način da većoj relativnoj cijeni inputa odgovara veći kut. upola manji.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE 6. Kut crte izotroška.2. Relativna cijena inputa i crta izotroška Cr . jest relativna Ck cijena inputa. Neka ona. sukladno našoj tvrdnji. iznosi 20 novčanih jedinica. K=6-0=6 K=6-1=5 K=6-2=4 K=6-3=3 K=6-4=2 K=6-5=1 K=6-6=0 120 .

a vrijedi. 6. nepotpuna. naravno. doista vrijedi tvrdnja da kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa.1. ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. Dvije će crte izotroška biti paralelne tek ukoliko su njihove relativne cijene inputa jednake. Ck=10) izgledati ovako: 121 . Udaljenost crte izotroška od ishodišta koordinatnog sustava determinira veličina ukupnog troška. Prema tomu. karta izotroškova predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne. kako rekosmo.6. u našem će slučaju (Cr=20. i vice versa. Karta izotroškova.3.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 47. Prema tomu. Većoj relativnoj cijeni rada odgovara veći kut crte izotroška. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Karta izotroškova Pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška.

Upotpuniti ga znači u analizu uvesti i pojam izokvante. Pretpostavimo postojanje nekoliko tehnika proizvodnje od kojih svaka daje ukupni proizvod iste veličine.2. 6. IZOKVANTA . 122 .6.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slika 48.KRIVULJA ISTIH KOLIČINA Instrumentarij razotkrivanja ekonomski efikasne tehnike proizvodnje još uvijek nije potpun. Izokvanta jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod. Izokvanta zorno ilustrira činjenicu da je output određene veličine moguće proizvesti korištenjem najrazličitijih kombinacija rada i kapitala. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . odnosno tehnika proizvodnje.

smanjenje ukupnog proizvoda ima biti kompenzirano odgovarajućim povećanjem inputa rada i adekvatnim povećanjem 123 .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Tablica 17. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Naglasimo činjenicu da duž cijele krivulje istih količina vrijedi jednostavno pravilo da je promjena ukupnog proizvoda jednaka nuli (∆Ukupni proizvod = 0). s tim u svezi. Tehnika proizvodnje a b c Kapital 8 4 2 Rad 3 4 7 Na osnovi podataka iz gornje tablice moguće je konstruirati izokvantu. Dakle. Slika 49. eventualno smanjenje inputa kapitala i.6.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ukupnog proizvoda. a da pri tome njegov ukupni proizvod ostane neizmijenjen. 6. Kroz točku izokvante (točku u kojoj želimo odrediti graničnu stopu supstitucije kapitala radom) valja povući tangentu. 124 . Granična stopa supstitucije kapitala radom jest pozitivan broj koji određuje kut izokvante u svakoj njenoj pojedinoj točki.1. 2.6. proizvođač će biti voljan odustati od angažmana 2 jedinice kapitala po jediničnom povećanju inputa rada. a što neće niti povećati niti smanjiti njegov output.2. npr. Granična stopa supstitucije kapitala radom Granična stopa suptitucije kapitala radom pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada.. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . a tangenta će odrediti potrebite veličine ∆K i ∆R. Ova nas konstatacija nužno vodi do pojma granične stope supstitucije kapitala radom. Izračunava se kao kvocijent odgovarajućeg smanjenja kapitala (∆K) i povećanja rada (∆R). Zanemarite negativni predznak! Ukoliko granična stopa supstitucije kapitala radom iznosi.

EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Slike 50. Svaka od njih predstavlja drukčiju veličinu ukupnog proizvoda.2. Karta izokvanti Kartu izokvanti čini niz krivulja istih količina. Logična i očekivana pojava budući da je proizvođač. a vrijedi i obrnuto. kada raspolaže sa sve manjim inputom kapitala. krećemo li se niz izokvantu primjećujemo da granična stopa supstitucije opada.2. Manja udaljenost znači manji ukupni 125 . smanjenje inputa kapitala nužno izaziva pad granične stope supstitucije kapitala radom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Naročiti (konveksni) oblik izokvante rezultat je djelovanja zakona opadajuće granične stope supstitucije kapitala radom.6. Drugo. zaključimo kako granična stopa supstitucije određuje kut izokvante na način da većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara veći kut. te su različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava. u mogućnosti žrtvovati sve manje i manje količine kapitala po jediničnom povećanju inputa rada kako bi osigurao neizmijenjeni output. Dakle. 6. Ponajprije.

budući da znači veći angažman inputa.3. Tehnika proizvodnje a b c Trošak kapitala (K ⋅ Ck) 8 ⋅ 10 = 80 4 ⋅ 10 = 40 2 ⋅ 10 = 20 Trošak rada (R ⋅ Cr) 3 ⋅ 20 = 60 4 ⋅ 20 = 80 7 ⋅ 20 = 140 Ukupni trošak 140 120 160 126 . Tablica 18.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE proizvod. PRAVILA EKONOMSKI EFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Prisjetimo se tehnika proizvodnje koje pretendiraju na naslov ekonomski efikasne tehnike. veći ukupni proizvod. Mi smo u stanju koristeći naše novo oruđe (crta izotroška i izokvanta) odrediti onu kombinaciju rada i kapitala koja pri datom outputu minimalizira ukupni trošak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . 6. dakako. Slika 51. a veća.6.

rezultat dati i geometrijski prikaz proizvodnje uz minimalni ukupni trošak. Isti će. a  Ck   ∆K  kut izokvante granična stopa supstitucije kapitala radom   .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Prema tomu. Kut crte izotroška određuje relativna cijena inputa  r  . Naime. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška. Slika 52. Što je. Prema  ∆R  tomu. međutim. dobitna kombinacija proizvođača jest kombinacija b (4 jedinice rada i 4 jedinice kapitala). međutim.6. izjednačeno u točki tangiranja izokvante i crte izotroška? Kako glasi pravilo proizvodnje uz najmanji ukupni trošak? U točki su tangiranja izjednačeni kutovi crte izotroška i C  izokvante. ukoliko želi biti ekonomski efikasan proizvođač mora izjednačiti: Granična stopa supstitucije kapitala radom = Relativna cijena inputa 127 .

Zanemarimo li negativni predznak. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . Smanjenje ukupnog proizvoda zbog smanjenja jednog inputa (kapitala.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE ∆K ∆R = Cr Ck 12 20 = 6 10 Ovo je temeljno pravilo moguće predstaviti i na drugi način.48 -Granični proizvod kapitala · ∆K = Granični proizvod rada · ∆R /:∆R − Granični proizvod kapitala⋅∆ K ∆R =Granični proizvod rada/: Granični proizvod kapitala - ∆K ∆R = Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala .) uvijek biva kompenzirano adekvatnim povećanjem ukupnog proizvoda uslijed povećanja drugog inputa (rada). Prema tomu.6. ∆ Ukupni proizvod = Granični proizvod rada ⋅ ∆ Rad. 128 . npr. a to uvijek učinimo kada je u pitanju granična stopa supstitucije kapitala radom. Bez obzira kako se mijenjali inputi kapitala i rada duž krivulje iste količine. ∆K Granični proizvod rada = ∆ R Granični proizvod kapitala ∆ Ukupni proizvod ∆ Rad 48 Granični proizvod rada = Otuda. vrijedi pravilo da je ∆ Ukupni proizvod = 0. Isto vrijedi ukoliko povećavate inpute kapitala. uspjeli smo graničnu stopu supstitucije predstaviti kao kvocijent graničnog proizvoda rada i graničnog proizvoda kapitala.

49 C Granični proizvod rada = r / ⋅Granični proizvod kapitala Granični proizvod kapitala Ck C Granični proizvod rada = r ⋅ Granični proizvod kapitala/ : Cr Ck Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala = Cr Ck 129 . = Cr Ck Upotrijebljena je tehnika proizvodnje ekonomski efikasna ukoliko uspije izjednačiti granični proizvod po novčanoj jedinici različitih inputa. C Granični proizvod rada = r Granični proizvod kapitala Ck Jednostavni će nas matematički postupak49 dovesti i do trećeg (alternativnog) uvjeta minimaliziranja ukupnog troška: Granični proizvod rada Granični proizvod kapitala . Granični proizvod kapitala moći ćemo ustvrditi da proizvođač čini optimalni izbor (odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje) tada kada izjednači kvocijent graničnih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK .EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Ukoliko u temeljnoj propoziciji proizvodnje uz minimalni ukupni  ∆K Cr  ∆K trošak zamijenimo kvocijentom =  kvocijent  ∆R  ∆R Ck  Granični proizvod rada .6.

zahtijeva izjednačavanje graničnog proizvoda po novčanoj jedinici angažiranih čimbenika proizvodnje ili izjednačavanje granične stope supstitucije kapitala radom i njihove relativne cijene. 130 . proizvodnoj. vladaju potrošnjom. zakon opadajućih prinosa (gomilanje jednog inputa. nastoji zadani output proizvesti uz minimalni ukupni trošak. dakle. pak. uz neizmijenjene veličine ostalih. PROIZVODNJA UZ NAJMANJI UKUPNI TROŠAK . što jest pretpostavka realiziranja maksimalnog profita. a na drugoj.6. Zamjetna je. Na jednoj je strani zakon opadajuće granične korisnosti (s rastom potrošnje nekog dobra nužno opada njegova granična korisnost). Potrošačeva je namjera maksimalizirati ukupnu korisnost i u tom smislu on nastoji izjednačiti granične korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara ili graničnu stopu supstitucije dvaju dobara sa njihovom relativnom cijenom. Uzrok je tomu sličnost zakona koji dominiraju. Proizvođač.EKONOMSKI EFIKASNA TEHNIKA PROIZVODNJE Zanimljiva je usporedba potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora. odnosno proizvodnjom. nužno obara njegov granični proizvod). Minimaliziranje ukupnog troška. sličnost propozicija potrošačevog i proizvođačevog optimalnog izbora.

jednostavnosti radi. SAVRŠENA KONKURENCIJA Ekstremni. Za savršenu se konkurenciju često zna reći kako je gotovo tek teorijski moguća. Savršena konkurencija i monopolistička konkurencija znače postojanje velikog broja poduzeća od kojih svaki proizvodi tek mali dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. TRŽIŠTE DOBARA 50 Uobičajena je podjela tržišta dobara. posebice kada je u pitanju formiranje cijene njegovog dobra i određivanje veličine outputa. Naime. te su u stanju uvijek kupiti po najnižoj cijeni). b) postojanje velikog broja kupaca.7. tj. 50 Pojam dobra. tržišnih struktura na savršenu konkurenciju. najoštriji oblik konkurencije naziva se savršena konkurencija. c) ničim ograničenu mobilnost svih resursa pa dakle. monopolističku konkurenciju i oligopol. a oligopol razumijeva postojanje malog broja ponuđača nekog dobra. Monopol označava postojanje tek jednog poduzeća. 7. d) savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača o svim relevantnim tržišnim podacima (i proizvođači i potrošači su upoznati s cijenama dobara i inputa. Kriterij ove podjele jest poglavito broj poduzeća (ponuđača) nekog sektora.1. savršena konkurencija ili tržište savršene konkurencije razumijeva: a) postojanje velikog broja proizvođača istog dobra. i poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište. TRŽIŠTE DOBARA 7. upotrebljavamo kao kraticu za izraz "dobra i usluge" 131 . Razlog tomu su izuzetno zahtjevni uvjeti njenog postojanja. monopol. Svaka od navedenih tržišnih struktura nameće poduzeću specifična pravila ponašanja.

Ponajprije. Ovaj je tip konkurencije posve neosoban – impersonalan. nije potrebito niti racionalno smanjiti cijenu ispod tržišne. Drugo. Kada je cijena zadana veličina. Horizont savršenog konkurenta moguće je. TRŽIŠTE DOBARA Ova temeljna obilježja savršene konkurencije pomoći će u razotkrivanju ostalih specifičnosti savršene konkurencije. Bio bi to samoubilački korak budući da bi.7. neznatni dio ukupnog proizvoda grane ili sektora. U savršenoj konkurenciji relevantne ekonomske parametre odeđuju impersonalne snage tržšta. prihvaćaju. dakle. Savršeni konkurent je preuzimatelj cijene (price taker). budući da postoji izuzetno veliki broj proizvođača identičnog proizvoda jasno je da svaki od savršenih konkurenata proizvodi mali. Razlozi su ovom mirenju sa sudbinom (barem kada je u pitanju cijena) dvojaki. cijeni. ostao bez kupaca i bio izguran s tržišta. tržišnoj. preuzimaju. Budući da ne posjeduje nikakvu tržišnu moć. "od šume ne vidite drvo". Naime. tržišnu cijenu. a savršeni konkurenti je. Naime. Tržište nameće cijenu (nju određuje tržišna ponuda i tržišna potražnja). sasvim sigurno. prikazati na sljedeći način: 132 . kupci su voljni kupiti dobro i po višoj. Naime. kada bilo koju veličinu outputa možete realizirati uz postojeću. Savršeni konkurent nije u stanju varirajući veličinu vlastitog outputa utjecati na cijenu dobra. savršeni konkurent ne posjeduje nikakvu kontrolu nad cijenom vlastitog dobra. tada je potražnja s kojom se suočavate savršeno elastična. savršeni konkurent ne može povećati cijenu iznad tržišne. Ovdje nema osobnog suparništva – ne u tom smislu da poduzeće mora voditi računa o ponašanju i reakcijama drugog ili drugih poduzeća kako bi odredilo vlastitu politiku ili ponašanje. nemajući drugog izbora.

jest zbroj svih primanja poduzeća koja ono realizira prodajom svojih dobara. granični i prosječni prihod savršenog konkurenta Sljedeća osobitost savršene konkurencije tiče se graničnog i prosječnog prihoda savršenog konkurenta.1. Ukupni prihod. Moguće ga je.7. utržene količine dobra i njegove cijene. marginalni) prihod je prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra. Ukupni prihod = Količina ⋅ Cijena Granični (dodatni. prema tomu. podsjećamo. Ukupni.1. izračunati na sljedeći način: Granični prihod = ∆ Ukupni prihod ∆ Količina 133 . dakle. TRŽIŠTE DOBARA Slika 53. To je. 7. odnosno povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja prodane količine dobara. promjena. Umnožak je to. dakle.

Prosječni prihod = Ukupni prihod = Cijena Količina Prema tomu. Granični prihod savršenog konkurenta = ∆ Količina ⋅ Cijena = Cijena . jednak cijeni dobra. Proizlazi da je prosječni prihod. Dakle. i to u svim tržišnim strukturama. 134 . cijenu određuje i nameće tržište). Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod Situaciju u kojoj se nalazi savršeni konkurent moguće je sada i detaljnije prikazati. u uvjetima i samo u uvjetima savršene konkurencije vrijedi da je cijena dobra jednaka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta. to je ∆ Ukupni prihod = ∆ Količina ⋅ Cijena. TRŽIŠTE DOBARA Budući da je savršeni konkurent u prilici svaku dodatnu jedinicu outputa realizirati po istoj cijeni kao i svaku prethodnu (podsjećamo.7. ∆ Količina Prosječni je prihod ukupni prihod po jedinici prodanog dobra.

a) Tržište b) Savršeni konkurent 7. Maksimaliziranje profita Zadaća je poduzeća. 135 . TRŽIŠTE DOBARA Slike 54. postoji druga opcija. te nije u mogućnosti da manipulirajući cijenom povećava profit. Profit jest razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.7. Međutim. Savršeni konkurent može manipulirati veličinom svog outputa. pa i savršenog konkurenta.realizirati u danim uvjetima maksimalni profit.1. Sasvim je sigurno da će on svoj output stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit.2. Preuzimatelj cijene nije u stanju kontrolirati cijenu svoga dobra. maksimalizirati profit .

To je situacija u kojoj poduzeće ne realizira profit.1. Gubitak se. javlja kada je ukupni trošak veći od ukupnog prihoda. 40 jedinica dobra.2. nakon druge prijelomne točke. Profit se javlja nakon prve prijelomne točke da bi nestao. prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška. dakako. ukupni trošak i profit Tablica 19. TRŽIŠTE DOBARA 7. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Kada je proizvedena i utržena količina dobara jednaka nuli.7. gubitak (negativni profit) je jednak fiksnom trošku i iznosi 25. Ukupni prihod. 136 . ali ni gubitak. Prijelomna točka (break even point).1. Output koji u datim okolnostima (tržišna cijena dobra iznosi 12) garantira maksimalni profit jest. očigledno. bio zamijenjen gubitkom.

granični prihod. granični trošak i profit Profitno-maksimalizirajući output moguće je odrediti i pomoću odnosa između graničnog prihoda i graničnog troška. 7. Granični trošak jest trošak proizvodnje dodatne jedinice dobra. savršeni konkurent ima razloga povećavati svoj output. veći dodatni trošak od dodatnog prihoda smanjuje profit. TRŽIŠTE DOBARA Slika 55.7. veći od dodatnog troška i za tu se razliku profit poduzeća povećava. naime. Granični prihod. Ukoliko je granični prihod (cijena dobra) manji od graničnog troška.2. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. Dodatni je prihod.2. Kada je granični prihod savršenog konkurenta odnosno cijena dobra.1. savršeni će konkurent smanjiti svoj output. Naime. Profit će se u takvom slučaju smanjiti upravo za onaj iznos za koji granični trošak premašuje cijenu dobra . veća od graničnog troška. 137 .

Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni prihod 0 120 240 360 480 600 720 840 Granični prihod 12 12 12 12 12 12 12 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Granični trošak 9 8 9 10 14 19 24 Profit -25 5 45 75 95 75 5 -115 Usredotočimo se na odnos između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška. Dakako da ne. Tablica 20. Pravilo maksimaliziranja profita u uvjetima savršene konkurencije glasi: Cijena = Granični trošak . postoji tada kada savršeni konkurent nema razloga niti povećavati niti smanjivati svoj output. pri outputu od 50 granični trošak (14) jest veći od graničnog prihoda (12).7. TRŽIŠTE DOBARA Profitno-maksimalizirajući output. dakle. odnos 138 . Dakle. Upravo stoga se profit smanjuje za 20 novčanih jedinica (2 ⋅ 10) i sa 95 pada na 75 novčanih jedinica. Po jedinici proizvedenog i utrženog dobra granični prihod je za 3 novčane jedinice veći od graničnog troška. Pri outputu od 10 jedinica granični prihod (12) jest veći od graničnog troška (9). Maksimalizirati profit u uvjetima savršene konkurencije znači proizvoditi onaj output pri kojem je cijena dobra (granični prihod) jednaka graničnom trošku. Zapitajmo se hoće li savršeni konkurent proizvesti output od 50. Naime. te se profit povećava za 30 novčanih jedinica (3 ⋅ 10 = 30). Ispitajmo njegovu djelotvornost. Ovo vrijedi (granični prihod je veći od graničnog troška) sve do outputa od 40.

Pretpostavimo da raspolažemo jedino podacima koje nudi gornja slika. TRŽIŠTE DOBARA između graničnog prihoda (cijene dobra) i graničnog troška upućuje na zaključak kako profitno-maksimalizirajući output jest 40. prosječni ukupni trošak odnosno njegova krivulja. istovremeno. Slika 56. omogućiti izračunavanje prosječnog i ukupnog (maksimalnog) profita. Kako dokazati da presjecište krivulja graničnog troška i graničnog prihoda jest doista točka maksimaliziranja profita? Kako dokazati da output od 40 jedinica dobra jest profitno-maksimalizirajući output? Potrebiti će dokaz pružiti i.7. 139 .

7.5 9. TRŽIŠTE DOBARA Tablica 21. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Ukupni trošak 25 115 195 285 385 525 715 955 Prosječni ukupni trošak 11.5 11.92 13.64 Slika 57.5 9. Prosječni profit je profit po jedinici realiziranog dobra.625 10.75 9. 140 .

Prosječni ukupni trošak Budući da prosječni ukupni trošak. prag rentabilnosti). Optimalna razina proizvodnje.5). i razlika između prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. Optimalni će output i dalje biti određen presjecištem krivulja graničnog prihoda (cijene) i graničnog troška. profitno-maksimalizirajuće) količine određuje veličinu (maksimalnog) profita kojega ostvaruje savršeni konkurent.1. prosječni profit jednak je 2. Profit = Prosječni profit ⋅ Količina Profit = 2. iznosi 9. 141 . u novim tržišnim uvjetima (tržišna cijena iznosi 9. omogućit će tek poslovanje bez gubitka ali i bez profita (prijelomna točka.3. Umnožak prosječnog profita i utržene (optimalne.375 ⋅ 40 = 95 7. kao što gornja slika pokazuje.375. Površina osjenčanog pravokutnika pokazuje veličinu maksimalnog profita kojega realizira savršeni konkurent (slika 57). TRŽIŠTE DOBARA Profit Prosječni profit = Količina Međutim.7. pri optimalnom outputu određenom jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Prosječni profit = Prosječni prihod . ali on više neće značiti realizaciju maksimalnog profita. Pretpostavimo da tržišna cijena padne na razinu minimalnog prosječnog ukupnog troška. prosječni profit je.625. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao prijelomna točka U određenim uvjetima točka maksimaliziranja profita može postati prijelomna točka.

Optimalni output sada iznosi 30. TRŽIŠTE DOBARA Slika 58. Prag rentabilnosti znači jednakost ukupnog prihoda i ukupnog troška ali i prosječnog prihoda i prosječnog ukupnog troška. niti gubitak.7. svaki output. Zamjećujete. Ne postoji profit ali. na sreću. u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 142 . vodi poduzeće u gubitak. veći ili manji od optimalnog.

5. TRŽIŠTE DOBARA 7. Pretpostavimo da tržišna cijena iznosi 8. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška kao točka minimaliziranja gubitka Gurnu li tržišne sile tržišnu cijenu ispod razine minimalnog prosječnog ukupnog troška. savršeni će konkurent.1. Minimalni će gubitak jamčiti output određen jednakošću cijene (graničnog prihoda) i graničnog troška. Prosječni gubitak = Gubitak Količina 143 .7. realizirati gubitak. pri svim veličinama svog outputa. Slika 59. Prosječni gubitak jest gubitak po jedinici utrženog dobra.4.

1. Naime. pojava gubitka ne mora nužno značiti prekid proizvodnje. gubitak je jednak upravo fiksnom trošku budući da je tržište cijenu gurnulo na razinu minimalnog prosječnog varijabilnog troška (8.5. a to pokazuje i gornja slika. Moguće je da čudno zvuči.Prosječni prihod Prosječni gubitak = 9. Fiksni trošak. nije moguće izbjeći.5). Naime. doista svejedno hoće li nastaviti ili prekinuti proizvodnju. makar i privremenog. Gubitak = Prosječni gubitak ⋅ Količina Gubitak = 1.75 . prekidanja proizvodnje.7. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće suočeno s gubitkom ima na raspolaganju samo dvije opcije: nastaviti proizvoditi s gubitkom ili prekinuti proizvodnju. Prosječni gubitak = Prosječni ukupni trošak . iz navedenog primjera.25 ⋅ 20 = 25 7.8. prosječni je gubitak. savršenom konkurentu. međutim. U oba slučaja gubitak je jednak fiksnom trošku. Situaciju u kojoj se poduzeće našlo moguće je opisati na sljedeći način: 144 . koji proizvodi gubitak od 25 novčanih jedinica bit će svejedno hoće li nastaviti proizvodnju ili će je prekinuti. razlika između prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda. Prekidanje proizvodnje Pojava gubitka otvara pitanje. proizvodili ili ne. dakle. TRŽIŠTE DOBARA Međutim.5 = 1. Našemu je poduzeću.25 Umnožak prosječnog gubitka i utržene (u danim uvjetima optimalne) količine određuje veličinu (minimalnog) gubitka koji realizira savršeni konkurent.

TRŽIŠTE DOBARA Cijena (prosječni prihod) = Minimalni prosječni varijabilni trošak* 8.7.5 = 8. U tom slučaju ukupni prihod nije u stanju pokriti niti varijabilni trošak. Prema tomu. Količina dobra 0 10 20 30 40 50 60 70 Varijabilni trošak 0 90 170 260 360 500 690 930 Prosječni varijabilni trošak 9 8. dogoditi tada kada tržište nametne cijenu koja je manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška. 25 145 .5 13.5* 8.28 Nameće se zaključak kako će poduzeće neminovno prekinuti proizvodnju kada njegov gubitak bude veći od fiksnog troška.67 9 10 11. pretpostavke prekidanja proizvodnje su: Cijena (prosječni prihod) < Minimalni prosječni varijabilni trošak 8. naravno. To će se.5 Ukupni prihod 168 Gubitak 27 < > Varijabilni trošak 170 Fiksni trošak .4 8.5 Ukupni prihod = Varijabilni trošak 170 = 170 Gubitak = Fiksni trošak . 25 = 25 Tablica 22.

Pretpostavimo da ste kupljenu kartu za nogometnu utakmicu izgubili.7. Dakako. Trošak je potopljen kada ga nije moguće nadoknaditi. 7.7. imate li sreće.1. Stoga. Nastali potopljeni trošak ćete zanemariti52 i budući da ste vatreni navijač svoga kluba kupit ćete novu ulaznicu i. Fiksni (potopljeni) trošak se može ignorirati51 (u kratkom vremenskom razdoblju) te važnim postaje pokriće varijabilnog troška. 146 . ali gubitka manjeg od fiksnog troška. TRŽIŠTE DOBARA Prekid će proizvodnje u ovakvom slučaju smanjiti gubitak i svesti ga na fiksni trošak. 51 52 Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Krivulja ponude savršenog konkurenta Optimalni output savršenog konkurenta određen je presjecištem krivulja graničnog troška i graničnog prihoda (cijene). i u svakodnevnom se životu susrećemo sa potopljenim troškom.6. Potopljeni trošak Pitanje prekidanja proizvodnje moguće je povezati s pojmom potopljenog troška (sunk cost). Fiksni trošak se. Naime. poduzeće ne može privremeno prekinuvši proizvodnju izbjeći fiksni trošak. 7. u kratkom vremenskom razdoblju. fiksni – potopljeni trošak možemo zanemariti prilikom donošenja odluke o tome da li i koliko proizvoditi. može smatrati potopljenim troškom. Otuda proizvođači nastavljaju proizvoditi čak i kada ta proizvodnja znači pojavu gubitka.1. Ništa drugo vam i ne preostaje. veseliti se pobjedi svoga kluba.

savršeni konkurent bilježi gubitak jednak fiksnom trošku. Ukoliko cijena padne ispod razine minimalnog prosječnog varijabilnog troška.7. 147 . nužno se prekida proizvodnja i ponuđena količina je jednaka nuli. ali i ne mora značiti početak ponude budući da. Ovo vrijedi uz jedan značajan izuzetak. točka a na krivulji graničnog troška može. dakle. Naime. proizvodio ili ne. u ovoj situaciji. jer će sa svakim porastom cijene povećavati ponuđenu količinu. TRŽIŠTE DOBARA Slika 60. Nije. teško zaključiti kako krivulja ponude savršenog konkurenta jest identična s njegovom krivuljom graničnog troška.

7.8.1. Poduzeće ne može u dugom vremenskom razdoblju podnositi gubitak. dakle. Izlazak slijedi.7. TRŽIŠTE DOBARA Slika 61. Pitanje izlaska sa tržišta U dugom vremenskom razdoblju pojava gubitka nužno nameće pitanje napuštanja tržišta. ukoliko je Ukupni prihod < Ukupni trošak . odnosno cijena dobra kojega proizvodi savršeni konkurent biti manja od prosječnog ukupnog troška. Prosječni prihod (cijena) < Prosječni ukupni trošak 148 . U tome će slučaju prosječni prihod. Do izlaska sa tržišta će doći ukoliko je ukupni prihod manji od ukupnog troška.

Cijena Ponuda. TRŽIŠTE DOBARA Prema tomu. granični trošak C > PUT C< PUT Količina dobra 7. odnosno veća od prosječnog ukupnog troška. Slika 62. krivulja ponude savršenog konkurenta je identična sa krivuljom njegovog graničnog troška ali u onom području cijena u kojemu je cijena dobra jednaka.1.9. Dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije Pretpostavimo da tržišna cijena omogućuje savršenim konkurentima realizaciju profita.7. Podsjetimo se poznate nam situacije: 149 .

u dugom vremenskom razdoblju. Sasvim je sigurno da će profit privući nove konkurente. Međutim.7. dugoročna ravnoteža znači da je ekonomski profit savršenih konkurenata jednak nuli. te će proces dugoročnog prilagođavanja trajati sve dotle dok profit svih savršenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Drugim riječima. profit (pozitivna razlika 150 . dakle. a cijena je jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku savršenih konkurenata. Dugoročna ravnoteža znači da nema razloga niti za useljavanje niti iseljavanje poduzeća. Njihova će pojava. Naime. povećati tržišnu ponudu i izazvati pad cijene i profita. sretni kraj priče o savršenom konkurentu u kratkom vremenskom razdoblju. ista priča u dugom vremenskom razdoblju ima nešto drukčiji kraj. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzeća pad će cijene dovesti do pojave gubitka. Jedno od obilježja savršene konkurencije jest i činjenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju na tržištu. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. a) Tržište b) Savršeni konkurent Ovo je. TRŽIŠTE DOBARA Slike 63.

računovodstvo ove kupovine vrijedno bilježi te eksplicitni trošak zovemo i računovodstveni trošak. Implicitni trošak je trošak svih onih inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici poduzeća. Slike 64. dakle.7. Odgovor je jednostavan: normalni profit. i tada kada je ukupni prihod jednak ukupnomu trošku. Vjerojatno se pitate što to savršene konkurente i dalje zadržava na tržištu. Dakako. Eksplicitni ili računovodstveni trošak je trošak svih inputa koji nisu vlasništvo vlasnika poduzeća. To je trošak onih čimbenika proizvodnje koje poduzeće mora kupovati kako bi moglo funkcionirati. nije potrebito kupovati od drugih poduzeća. Implicitni trošak je trošak alternativne uporabe vlasnikovih inputa te ga nazivamo i oportunitetni 151 . potiče na proizvodnju kada je njihov ekonomski profit jednak nuli. dakle. TRŽIŠTE DOBARA između ukupnog prihoda i ukupnog troška) ćemo od sada zvati ekonomski profit. Normalni profit postoji. To je trošak čimbenika proizvodnje koje. Ukupni je trošak moguće podijeliti na (osim nama već poznate podjele na fiksni i varijabilni trošak) eksplicitni i implicitni trošak.

vlasnik ste poslovnog prostora i određena novčana sredstva ste uložili u poduzeće. gotovo svaki naš postupak izaziva neki oportunitetni trošak. novčana ste sredstva. U svakodnevnom životu. pretpostavimo nadalje. vaš poslovni prostor i novčana sredstva) mogli upotrijebiti i na drugi način. mogli ste iznajmiti poslovni prostor i ostvariti odgovarajuću najamninu. Prema tomu. umjesto u vlastito poduzeće. Dakle. Ukupni prihod = Ukupni trošak ( Eksplicitni trošak + Implicitni trošak ) Normalni profit 152 . Nadalje. mogli ste se zaposliti i. kao diplomirani ekonomist. Konačno. mogli uložiti u banku i realizirati odgovarajuću kamatu. Oportunitetni je ili implicitni trošak vrijednost najbolje alternative koju smo propustili realizirati. a posebno značenje oportunitetni ili implicitni trošak ima u ekonomskom životu. Pretpostavimo da ste pokrenuli nekakav "business". dakako. normalni profit (koji postoji kada je ukupni prihod jednak ukupnom trošku . Vi vodite vaše poduzeće.eksplicitnom i implicitnom) predstavlja onaj dio ukupnog prihoda koji pokriva upravo implicitni trošak. inpute u vašem vlasništvu (vaš rad. Vi ste. nerealizirana najamnina i kamata implicitni su ili oportunitetni trošak vaše odluke da imate svoje poduzeće. Ponajprije.7. budući da smo prisiljeni birati između različitih alternativa. TRŽIŠTE DOBARA trošak. propuštena plaća. realizirati odgovarajuću plaću.

Koristiti kapacitet znači. društveni interes to nalaže. kao vrijednost alternativnog dobra kojeg mogu proizvesti isti resursi. cijena dobra jednaka graničnom trošku (C = GT) resursi su alocirani na način da njihova (najbolja) alternativna uporaba znači proizvodnju iste vrijednosti. 153 . Alternativna uporaba resursa znači proizvodnju veće vrijednosti. savršeni konkurenti koriste upravo svoje kapacitete. valja konstatirati da dugoročna ravnoteža u uvjetima savršene konkurencije znači i jednakost cijene i minimalnog prosječnog ukupnog troška (C= min.7. te postoji alokacijska efikasnost. Pokušajmo alokacijsku efikasnost razumjeti na način da granični trošak shvatimo kao oportunitetni trošak. Dugoročno. vrjednijeg dobra. U ovom je slučaju nedovoljno resursa upotrijebljeno u proizvodnji dotičnog dobra. Potrebito je. Resurse nije potrebito realocirati. Kada je. Kada je cijena nekog dobra veća od njegovog graničnog troška (C>GT) govorimo o alokacijskoj neefikasnosti. Alokacijska neefikasnost postoji i kada je cijena dobra manja od graničnog troška njegove proizvodnje (C < GT). postoji alokacijska efikasnost. veći dio resursa uložiti u proizvodnju alternativnog. Na kraju. Alternativni angažman resursa znači proizvodnju manje vrijednosti. naime. TRŽIŠTE DOBARA Zaključimo kako normalni profit jest gorivo koje u dugom vremenskom razdoblju omogućava rad stroja savršene konkurencije. Ova nejednakost signalizira da je previše resursa upotrijebljeno u proizvodnji nekog dobra. dakle. Ne postoji alternativni angažman resursa koji bi značio proizvodnju veće vrijednosti.PUT). Resurse je potrebito realocirati na način da se više resursa angažira u proizvodnji dobra čija je cijena veća od graničnog troška. Dugoročna ravnoteža znači i jednakost cijene dobra i graničnog troška. upravo proizvesti onaj output koji minimalizira prosječni ukupni trošak. Kada je cijena dobra jednaka graničnom trošku (kao što je to slučaj na tržištu savršene konkurencije).

električne energije. Druga je monopol. do nastanka prirodnog monopola može doći i uslijed ekonomije razmjera. MONOPOL 7. Česti uzrok uspješnog povećavanja razmjera poduzeća jest izuzetno visoki fiksni trošak.2. izaziva pad prosječnog ukupnog troška. zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Ono je.2.1. licence. unatoč povećanju prosječnog varijabilnog troška. zahvaljujući neprekidnom obaranju prosječnog ukupnog troška. Monopol znači postojanje jednog proizvođača-ponuđača jedinstvenog dobra 53 koji je. sposobno. tržište opskrbiti odgovarajućim dobrom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj manjih poduzeća. TRŽIŠTE DOBARA 7. Pojam i oblici U lepezi tržišnih struktura savršena konkurencija jest jedna krajnost. Primjeri prirodnog monopola nastalog zbog ekonomije razmjera jesu distribucija plina. Obzirom na različite načine onemogućavanja konkurencije valja razlikovati zakonski (legalni) monopol i prirodni monopol.7. Međutim. na ovaj ili onaj način. vode itd. 154 . Zakonski monopol nastaje na osnovi zakonom utvrđenih povlastica (koncesije. znači značajno smanjenje prosječnog fiksnog troška koje. potisnuti sve konkurente sa tržišta i osvojiti monopolski položaj. 53 Riječ je o dobru koje nema bliskog supstituta. patenti). Prirodni monopol nastaje kada jedno poduzeće monopolizira prirodne resurse. u takvom slučaju. Povećavanje outputa. dakle. zbog toga što je postotno povećanje njegovog ukupnog proizvoda veće od postotnog povećanja angažiranih inputa. Poduzeće koje bilježi rastuće prinose razmjera (ekonomija razmjera) u stanju je.

naravno. "pravi" cijenu. i obrnuto. posjeduje tržišnu moć. potraživana će količina dobara biti veća. Krivulja tržišne potražnje je istovremeno i krivulja prosječnog prihoda monopola. Ukoliko zahtijeva nižu cijenu. 54 54 Podsjećamo da je Ec > 1 kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje potraživane količine koje znači rast ukupnog prihoda. određujući cijenu spušta niz krivulju tržišne potražnje) znači pozitivan granični prihod ukupni prihod monopola raste. određivati cijenu dobra. 155 . Ukupni. Vrijedi.prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra  ∆ Ukupni prihod    ∆ Količina  . povlaštenom položaju. njome upravlja zakon potražnje. odnosno cijene dobra. Krivulja tržišne potražnje je krivulja opadajućeg oblika. Zbog čega je to tako? Monopol.2. potražnja s kojom se on sučeljava jest tržišna potražnja (zbroj svih individualnih potražnji). postoje neka ograničenja. zahvaljujući svom posebnom. Dakako. On je u stanju. granični i prosječni prihod monopola Budući da je monopol jedini ponuđač nekog dobra. Zbog toga se granični prihod monopola . Naime.7.javlja kao razlika između povećanja ukupnog    prihoda uslijed povećanja realizirane količine dobara i smanjenja ukupnog prihoda uslijed smanjenja cijene dobra. Monopol je "price maker". Za razliku od savršenog konkurenta . Naime. Dok je u uvjetima savršene konkurencije cijena dobra bila jedanka graničnom i prosječnom prihodu savršenog konkurenta u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosječnom prihodu. ipak. odnosno njegovom veličinom. Sve dotle dok smanjenje cijene dobra (monopol se. monopol može birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom.2. Pri tome. te nižoj cijeni dobra odgovara veća potraživana količina. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno elastična odnosno Ec > 1. manipulirajući vlastitim outputom. Rezultat je manji od cijene dobra odnosno prosječnog prihoda. dakle. granični prihod monopola je manji od prosječnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA 7.preuzimatelja cijene (price taker-a) monopol određuje.

ukupni prihod monopola niti raste niti pada. Cijena 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 35 32 27 20 11 0 Granični prihod 11 9 7 5 3 1 -1 -3 -5 -7 -9 -11 156 . odnosno 0 < Ec < 1.7. Tablica 23. a Ec = 1. U tom području tržišna potražnja jest cjenovno neelastična. TRŽIŠTE DOBARA Kada je granični prihod monopola jednak 0. on je maksimalan. Kada smanjenje cijene dobra znači negativan granični prihod ukupni prihod monopola opada. U tom slučaju tržišna potražnja je jedinično ili stabilno elastična.

TRŽIŠTE DOBARA Slika 65. 157 .7.

koji. dakle.7. znači pozitivan granični prihod i cjenovno elastičnu potražnju. Koje je područje tržišne potražnje zanimljivo za monopol? U kojem će dijelu tržišne potražnje monopol potražiti svoj profitnomaksimalizirajući output? Nasuprot uvriježenom mišljenju bit će to onaj segment tržišne potražnje koji znači rast ukupnog prihoda. TRŽIŠTE DOBARA Slika 66. 158 . monopol zađe u područje cjenovno neelastične potražnje. Ukoliko. kojim slučajem. on će ga napustiti povećavajući cijenu i smanjujući output.

Odredimo output koji znači maksimalni ekonomski profit i to pomoću ukupnog prihoda i ukupnog troška.2.2.7. 159 . Cijena 12 11 10 9 8 7 6 Potraživana količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni prihod 0 11 20 27 32 35 36 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Profit -7 0 6 8 6 0 -10 Ekonomski se profit (pozitivna razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška) javlja nakon prve prijelomne točke i nestaje nakon druge. Neprijeporno. Ukupni prihod. TRŽIŠTE DOBARA 7. profitno-maksimalizirajući output jesu 3 jedinice dobra.3. ukupni trošak i profit Provjerimo tvrdnju da se profitno-maksimalizirajući output nalazi u onom segmentu tržišne potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec > 1. Maksimaliziranje profita 7.1. Tablica 24.3.

monopol će povećavati svoj ukupni proizvod sve dok je granični prihod veći od graničnog troška.2. ukupni 45 trošak 40 35 30 25 20 19 27 32 36 ukupni trošak ukupni prihod maksimalni profiit=8 15 10 5 7 11 1 2 3 4 5 6 profitno-maksimizirajući output Potraživana količina 7.7. output valja smanjivati sve dok se ne izjednače granični prihod i granični trošak. u danim uvjetima. analizirajući savršenu konkurenciju. 160 . Granični prihod. TRŽIŠTE DOBARA Slika 67. Monopol će. granični trošak i profit Output koji.3. Pravilo koje smo otkrili. Naime. Ukoliko je granični trošak veći od graničnog prihoda. vrijedi i u uvjetima monopola.2. Ukupni prihod. osigurava maksimalni profit moguće je locirati i pomoću graničnog prihoda i graničnog troška.

3 jedinice dobra.67 161 .5 7 7. TRŽIŠTE DOBARA ponovimo. Da bismo i slikom pokazali i dokazali kako output od 3 jedinice dobra jest profitno-maksimalizirajući potrebito je gornju tablicu dopuniti podacima o prosječnom ukupnom trošku. Tablica 26. Tablica 25. Proizvodnja te četvrte jedinice značila bi smanjenje profita za dvije novčane jedinice. naravno.33 6. Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod Ukupni trošak Granični trošak Profit 12 11 10 9 8 7 6 0 1 2 3 4 5 6 0 11 20 27 32 35 36 11 9 7 5 3 1 7 11 14 19 26 35 46 4 3 5 7 9 11 -7 0 6 8 6 0 -10 Profitno-maksimalizirajući output jesu. Količina 0 1 2 3 4 5 6 Ukupni trošak 7 11 14 19 26 35 46 Prosječni ukupni trošak 11 7 6. maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak graničnom trošku.7. Četvrtu jedinicu monopol neće proizvesti budući da je njen granični trošak (7) veći od graničnog prihoda (5).

monopolski položaj ne jamči trajnu i sigurnu realizaciju ekonomskog profita.7. To su. već spomenute. a maksimalni (ekonomski) profit (2. Presjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška ukazuje na profitno maksimilizirajući output. Za razliku od savršenog konkurenta koji je u dugom vremenskom razdoblju "osuđen" na normalni profit monopol može u dugom vremenskom razdoblju realizirati ekonomski profit. Međutim. tri jedinice dobra. Prosječni profit (prosječni prihod . a prosječni ukupni trošak 6. Naime. Pri tom. promjene (pad) tržišne potražnje mogu monopolu omogućiti tek ostvarenje normalnog profita. povlašteni.67.prosječni ukupni trošak) iznosi 2. Taj dugovječni ekonomski profit koji monopol realizira zahvaljujući činjenici da je zaštićen od pojave konkurencije nazivamo monopolski profit. optimalnom što se poslovnog rezultata tiče.67 ⋅ 3) iznosi 8. a mogu ga gurnuti i u gubitak. TRŽIŠTE DOBARA Slika 68. 162 . outputu cijena dobra iznosi 9.33.

određenom jednakošću graničnog prihoda i graničnog troška.4. izjednačavanje cijene (prosječnog prihoda) i minimalnog prosječnog ukupnog troška. pridonosi i činjenica da prijelomna točka u uvjetima monopola ne znači. odnosno ukupni prihod je jednak ukupnom trošku. pri optimalnom outputu.2.7. Granični trošak Prosječni ukupni trošak Svaki output. TRŽIŠTE DOBARA 7. Ali. 163 . Prijelomna točka u uvjetima monopola Ukoliko uslijed smanjenja tržišne potražnje njena krivulja. tangira krivulju prosječnog ukupnog troška monopol realizira tek normalni profit. Ekonomski je profit jednak nuli budući da je prosječni prihod jednak prosječnom ukupnom trošku. vodi ga u situaciju u kojoj je prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. čak i tada kada ostvaruje samo normalni profit monopol zahtijeva veću cijenu od minimalnog prosječnog ukupnog troška. veći ili manji od optimalnog K. vodi monopol u gubitak. Slika 69. između ostalog. Lošoj reputaciji monopola. za razliku od savršene konkurencije. Jedino K jamči jednakost prosječnog ukupnog troška i prosječnog prihoda te realizaciju normalnog profita.

Granični trošak Prosječni ukupni trošak Najviše što monopol u ovoj situaciji može učiniti jest minimalizirati gubitak. cijena (prosječni prihod) manja od minimalnog prosječnog varijabilnog troška monopol će.2. Točka minimaliziranja gubitka u uvjetima monopola Monopol neće izbjeći gubitak kada je pri svim razinama proizvodnje prosječni ukupni trošak veći od prosječnog prihoda. 164 . ukoliko je. TRŽIŠTE DOBARA 7. dakle. prekinuti proizvodnju.5. Minimalni gubitak osigurava optimalni output K (određen presjecištem krivulja graničnog prihoda i graničnog troška).7. Slika 70. makar i privremeno. baš kao i savršeni konkurent. Ukoliko je gubitak veći od fiksnog troška.

6. E. Podsjetimo. Viša cijena. Dakako. ceteris paribus. kada je monopol u pitanju taj jedinstveni odnos između cijene i ponuđene količine naprosto ne postoji. Monopol. New York 1991.2. Vrijedi i obrnuto. granični prihod Granični trošak C Potražnja1 Potražnja0 Granični prihod0 Granični prihod1 K0 K1 Količina 55 Vidjeti: Mansfield.55 Cijena . Međutim. W. 266. pri tome. znači veću ponuđenu količinu. Monopol i krivulja ponude Krivulja ponude savršenog konkurenta jednaka je s krivuljom njegovog graničnog troška. str.: Microeconomics.. 165 . TRŽIŠTE DOBARA 7.W. zahtijeva maksimalnu cijenu koju dopušta tržišna potražnja. bilo tržišne) pokazuje odnos između cijene nekog dobra i ponuđene količine. u različitim tržišnim situacijama. nastoji proizvesti onu količinu dobra koja znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška i. Norton & Company. Za razliku od savršenog konkurenta monopol nema krivulju ponude. Inc. Monopolova krivulja ponude ne postoji. ovo vrijedi ukoliko je cijena veća od minimalnog prosječnog varijabilnog troška savršenog konkurenta.7. Slika 71. krivulja ponude (bilo individualne. granični trošak.

7. bijaše riječ o monopolu s jedinstvenom cijenom. odnosno tržišnu moć. Ovo njegovo nastojanje ne implicira. 166 . biti u uvjetima savršene konkurencije. Uspješno diferenciranje cijena ili diskriminacija cijena pretpostavlja: 1. mora posjedovati monopolsku. Diskriminacija cijena nije moguća i ne može je. Proizvođač mora biti u stanju kontrolirati cijenu dobra.7. Naime. mada to posebno ne naglasismo. Dakako. ove razlike u cijenama nemaju opravdanje u različitim troškovima poslovanja. odnosno ponuđač mora biti u stanju procijeniti platežnu sposobnost kupaca i spremnost na kupovinu. TRŽIŠTE DOBARA Nepostojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine pokazuje i prethodna slika. može prakticirati diskriminaciju cijena. Proizvođač. međutim. 7. naravno. 2. jedna te ista cijena može. postojanje jedinstvenog odnosa između cijene dobra i ponuđene količine istog dobra. Monopol je konzistentan u svome nastojanju da proizvodi output koji izjednačava granični prihod i granični trošak. On. Monopol i diskriminacija cijena Do sada. dakle. Dobro ili usluga koja se namjerava prodavati po različitim cijenama ne može biti namijenjenja preprodaji. značiti najrazličitije ponuđene količine. Moguća bi preprodaja vrlo brzo dovela do etabliranja jedinstvene cijene 3. Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima. međutim.2. odnosno novčani iznos koji su pojedini kupci ili skupine kupaca voljni platiti za dobro ili uslugu. kada je riječ o monopolu. Monopol s jedinstvenom cijenom je monopol koji zahtijeva istu cijenu za svaku jedinicu svog outputa. Monopol.

TRŽIŠTE DOBARA U stvarnom svijetu potrošači ne ulaze u prodavaonice s istaknutim novčanim iznosima koje su spremni platiti za pojedina dobra ili usluge. U ovoj je situaciji cijena u svakom pojedinom slučaju jednaka vrijednosti dobra. prosječni prihod Granični prihod K 167 . A Ekonomski profit C B Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . jednostavnosti radi pretpostavit ćemo da monopol uspijeva savršeno diskriminirati cijene. Savršena diskriminacija cijena O savršenoj diskriminaciji cijena govorimo kada proizvođač od svakog kupca zahtijeva maksimalni novčani iznos kojega je on spreman platiti. Potrošački višak biva pretvoren u profit proizvođača. Sljedeći će grafički prikazi pojasniti učinke savršene diskriminacije cijena. odnosno usluge.2. monopol poseže za diskriminacijom cijena budući da ona povećava njegov profit. U stvarnom svijetu diskriminacija cijena nije savršena.1.7. Slika 72. 7. Ali. Prema tomu.7.

Ekonomski profit Granični trošak Prosječni ukupni trošak Tržišna potražnja . zamjećujete da potrošači koji su spremni platiti jedinstvenu cijenu C ostvaruju potrošački probitak kojega prikazuje površina trokuta ACB. Na taj. svaka jedinica outputa znači jednakost cijene i graničnog prihoda. Slika 73. TRŽIŠTE DOBARA Riječ je o situaciji koju dobro poznajemo. Razlog tomu jest činjenica da se smanjenje cijene (koje rezultira povećanjem potraživane količine) odnosi samo na dodatno utrženu jedinicu dobra. proizvodi output K. granični prihod K K1 Savršena diskriminacija cijena briše razliku između cijene i graničnog prihoda. Monopol.7. poznati nam. a ne i na sve prethodne jedinice. prosječni prihod. Baš kao u savršenog konkurenta i u monopola koji savršeno diskriminira cijene vrijedi da je cijena = prosječni prihod = granični prihod. 168 . pridržavajući se pravila da izjednači granični prihod i granični trošak. Ali. način maksimalizira svoj profit. Stoga.

Svaki od savršenih konkurenata prihvaća tržišnu cijenu kao danu i proizvodi onaj output pri kojemu je granični trošak jednak cijeni dobra. Ravnotežna će cijena i output biti određeni presjecištem krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude.8. Uvest ćemo u igru njegovu krivulju graničnog prihoda. ponajprije. ali povećanje profita.2. Potom ćemo isti sektor monopolizirati pretpostavivši da umjesto velikog broja ponuđača postoji samo jedan. plaćaju cijenu veću od one koja bi se formirala u uvjetima savršene konkurencije. alokacijski efikasnim outputom. odnosno savršena konkurencija. povećanju profita pridonose i oni kupci koje je jedinstvena cijena i pravilo izjednačavanja graničnog prihoda i cijene izbacilo "iz igre". Usporedba monopola i savršene konkurencije Usporediti monopol i savršenu konkurenciju znači. 7.7. usporediti cijene koje nastaju u ovim različitim tržišnim strukturama. posredovano savršenom diskriminacijom cijena. Monopol će proizvesti output pri kojemu je 169 . znači proizvodnju većeg. TRŽIŠTE DOBARA Monopol proizvodi ukupni proizvod K1 koji znači (baš kao i u savršenog konkurenta) jednakost cijene dobra i graničnog troška. krivulja tržišne ponude je istovremeno i krivulja graničnog troška. Pretpostavit ćemo da je. Samo posljednji kupac plaća cijenu jednaku graničnom trošku. alokacijski efikasnog outputa pri kojem je cijena izjednačena s graničnim troškom. prije svega. Ali. neki sektor gospodarstva podvrgnut savršenoj konkurenciji. osim posljednjeg. b) Moguće ironično. Sada svi kupci. ali i većim. Učinci su savršene diskriminacije cijena dvojaki: a) Potrošački probitak se pretvara u profit. Ne zaboravimo. Zaključimo: savršena diskriminacija cijena rezultira većim profitom. te outpute koje odbacuje monopol.

te odrediti maksimalnu cijenu koju tržišna potražnja može podnijeti. Slika 74. monopolska cijena (CM) jest veća od graničnog troška 4. Nije teško zaključiti da: 1.7. monopolska cijena (CM) jest veća od cijene koju odbacuje savršena konkurencija (CK) 2. monopolski output (KM) jest manji od konkurencijskog outputa (KK) 3. osim alokacijske neučinkovitosti te proizvodne neučinkovitosti – nekorištenja kapaciteta [čak i u situaciji realizacije normalnog profita cijena je veća od minimalnog prosječnog ukupnog 170 . Međutim. TRŽIŠTE DOBARA granični prihod izjednačen s njegovim graničnim troškom. cijena formirana u uvjetima savršene konkurencije (CK) jednaka je graničnom trošku.

nije se teško složiti sa tvrdnjom da pojavom monopola društvo uvijek gubi. a koje je cilj realizacija monopolskog profita. izaziva dodatne troškove. Riječ je o traganju za rentom. zbog inertnog i hipertrofiranog upravljačkog i kontrolnog mehanizma može bolovati od X neefikasnosti. a monopolska cijena može biti niža od konkurencijske. Zaštićeno od konkurencije. Ocjenjujete li nečiji monopolski položaj zapitajte se da li je netko monopol zbog toga što je "loš" ili je. Lobiranje radi carinske zaštite od inozemne konkurencije samo je jedan primjer "rent seeking-a". poznata nam ekonomija razmjera. Monopol. u određenim slučajevima. a zbog zaštićenosti od konkurencije. monopoli očigledno nisu izumrla vrsta. Izgradnja i održavanje barijera koje štite monopolski položaj može biti zaista skupa. aktivnosti koja. mogu monopolski output. TRŽIŠTE DOBARA troška (c > min. ali i ekonomije cilja (economies of scope). 171 . U ovom je dijelu priče monopol neprijeporno negativni junak priče ("bad guy"). to nije sve. odnosno ponašanju usmjerenom na izgradnju monopolskog položaja i njegovu zaštitu. PUT)] monopolu se može prigovoriti i tzv. zasnivanju na diverzifikaciji dobara. odnosno proširenju asortimana proizvodnje. Ekonomije cilja jesu smanjenje prosječnog ukupnog troška kao posljedica povećanja broja različitih dobara koja poduzeće proizvodi. Ovaj se oblik neefikasnosti ne odnosi na poznatu činjenicu da monopol smanjuje output kako bi povećao cijenu već je Harvey Leibenstein veže uz činjenicu da se uz date inpute ne proizvodi maksimalni mogući output. dakako. Ali. Razlika između aktualnog outputa uz datu tehnologiju i angažirane inpute te mogućeg.7. evidentno. Naime. Razlozi za to vjerojatno postoje. Doista. "rent seeking behavior". Međutim. većeg outputa jest X neefikasnost. Ekonomije cilja se. Isti se inputi koriste za proizvodnju većeg broja dobara (komplementarnih u smislu njihove jeftinije proizvodnje). uljuljkano u sigurnost monopolske pozicije poduzeće se spušta ispod krivulje ukupnog proizvoda. taj monopolski položaj osvojen na "dobar" način. pak. učiniti većim od onog konkurencijskog.

Krivulja tržišne ponude je nastankom monopola pretvorena u njegovu krivulju graničnog troška. odnosno njihova kombinacija (farmaceutska industrija. itd. monopol igra pozitivnu ulogu. zamjećujete. uspoređujući savršenu konkurenciju i monopol. proizvodnja bijele tehnike. ekonomija razmjera ili ekonomije cilja. Sve to.) obara prosječni ukupni trošak. a monopolski output veći od konkurencijskog. Granični je trošak u tom slučaju nužno manji od prosječnog ukupnog troška. 172 . Slika 75. unatoč tomu što nije ostvarena alokacijska efikasnost. a uspješno korištenje ekonomija razmjera i cilja ilustrirat će sljedeća slika. u nekim slučajevima. Ali.7. Prema tomu. TRŽIŠTE DOBARA U prethodnom smo primjeru. Tržišna ponuda Cijena Granični trošak CK CM Tržišna potražnja Granični prihod KK KM Količina U ovome je slučaju monopolska cijena niža od konkurencijske. pretpostavili da monopoliziranje tržišta nije tangiralo troškove.

ne postavlja nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći s tržišta. dakako. slobodno pojavljuju na tržištu i uključuju u tržišnu utakmicu. dakle. Gornja definicija ne obuhvaća sva bitna obilježja monopolističke konkurencije. 7.3. bez ikakvih ograničenja. ponajprije. monopolistički konkurent dominira jednim segmentom tržišta i u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog dobra. NESAVRŠENA KONKURENCIJA Stvarni svijet doista nije niti savršeno konkurentan niti u potpunosti monopoliziran. tržišna moć jest posljedica malog broja ponuđača i činjenice da svaki od njih proizvodi značajni dio ukupnog proizvoda grane. podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dviju krajnosti-savršene konkurencije i monopola.1. U prvom. riječ je o monopolističkoj konkurenciji. većeg od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje određenu tržišnu moć. Budući da proizvodi jedinstvenu verziju dobra. Drugo. Nesavršena.3. Stvarna su tržišta. Monopolistički konkurenti proizvode slično. Razmotrit ćemo dva oblika nesavršene konkurencije. radi se o oligopolu. konkurenti. TRŽIŠTE DOBARA 7.7. ne identično dobro. monopolistička konkurencija. baš kao savršena konkurencija. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. baš kao i monopol. činjenicu da se monopolistički konkurent sučeljava. dakle. Savršena konkurencija i monopol prije su apstrakcije negoli realnost. Monopolistička konkurencija Monopolistička je konkurencija takav tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Novi se. imperfektna konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali. Valja dodati. U drugom slučaju. s opadajućom krivuljom potražnje. tržišna moć jest posljedica diferencijacije proizvoda. sposobnost da variranjem outputa utječe na cijenu dobra. 173 .

dakle. 7. Zbog toga su i događanja na ovom tipu tržišta vrlo zanimljiva. proizvodi onaj output pri kojem je granični prihod izjednačen s graničnim troškom. On. Pretpostavimo da zbog povoljnih tržišnih uvjeta monopolistički konkurenti realiziraju ekonomski profit. 174 . monopolistička je konkurencija mješavina obilježja svojstvenih kako za savršenu konkurenciju tako i monopol.3. Ovakvo ponašanje nameće opadajuća krivulja potražnje s kojom se monopolistički konkurent sučeljava.1.7. TRŽIŠTE DOBARA Zamjećujete.1. Slika 76. Kratko vremensko razdoblje Monopolistički konkurent poštuje isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol. Predstavimo situaciju u kojoj se nalazi jedan od monopolističkih konkurenata.

sasvim sigurno. monopolistički konkurent realizira ekonomski profit čiju veličinu predstavlja svojom površinom osjenčani pravokutnik. Granični trošak Prosječni ukupni trošak 175 .1. nove konkurente.3.2. Prema tomu. uopće na tržištu monopolističke konkurencije postaje prilično tijesno. Ova je idilična situacija. ekonomski profit koji realiziraju monopolistički konkurenti privući će.7. TRŽIŠTE DOBARA Poduzeće izgleda i ponaša se kao monopol. međutim. potražnja za proizvodima starosjedioca se smanjuje. Slika 77. Dugo vremensko razdoblje Dugo vremensko razdoblje aktivira ono obilježje monopolističke konkurencije koje se tiče slobodnog pojavljivanja novih konkurenata na tržištu. Naime. neodrživa u dugom vremenskom razdoblju. Gubitak će izazvati iseljavanje poduzeća. 7. odnosno cijena veća od prosječnog ukupnog troška pri optimalnom K. Nova će poduzeća privući dio kupaca. Budući da je prosječni prihod. a drastičniji pad potražnje (pomicanje krivulje potražnje ulijevo i prema dolje) može dovesti i do pojave gubitka. dugoročna ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije znači da je ekonomski profit jednak nuli. Ovo će napuštanje tržišta trajati sve dotle dok monopolistički konkurenti ne ostvare jedino i samo normalni profit. Ekonomski profit se smanjuje.

Čisti oligopol razumijeva proizvodnju istog dobra. Drugim riječima. Cijena dobra savršenog konkurenta jednaka je graničnom trošku. i dobrim supstitutima. TRŽIŠTE DOBARA Ekonomski je rezultat isti kao u savršenoj konkurenciji. razlike ipak postoje. Ponekad nije moguće realizirati prihvatljivo niski prosječni ukupni trošak bez proizvodnje izuzetno velikog outputa. prijelomna točka u uvjetima monopolističke konkurencije znači manji output i veću cijenu nego prijelomna točka u uvjetima savršene konkurencije. U tom smislu valja razlikovati diferencirani oligopol i čisti oligopol. Uopće. istovremeno. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra. Kapacitet je. Najčešće je to ekonomija razmjera. međutim. Nadalje. Ali. Monopol i monopolistička konkurencija. proizvoditi normalni profit u savršenoj konkurenciji znači proizvoditi onaj output koji znači i minimalni prosječni ukupni trošak. mali broj proizvođača može postojati i zbog činjenice da je za pojavu na nekom 176 .7. neiskorištenog kapaciteta. Oligopol Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra.2. Realizirajući normalni profit monopolistički konkurent proizvodi output koji je manji od onoga koji znači minimalni prosječni ukupni trošak. naime. dakle. I monopolistički konkurent i savršeni konkurent moraju se dugoročno zadovoljiti normalnim profitom.3. onaj output koji znači minimalni ukupni trošak po jedinici proizvedenog dobra . 7. Brojni su uzroci formiranja oligopola.minimalni prosječni ukupni trošak. Nadalje. Cijena koju određuje monopolistički konkurent veća je od graničnog troška. Riječ je o ponešto različitim dobrima ali. Na takvom tržištu će postojati manji broj velikih proizvođača. znači pojavu suvišnog. savršeni konkurent koristi upravo svoj kapacitet.

itd. Prvi je tzv. On je "price searcher". On traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata. Poduzeće koje je preuzelo vodstvo u cijenama. Bitno obilježje oligopola jest mali broj proizvođača i. Problem međusobne ovisnosti. također. On je "price maker". Vodstvo u cijenama i tajni sporazumi Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu. određuje cijenu. Očigledno. dominantno poduzeće.3. Budući da je pod budnom paskom svojih konkurenata. problem strategijske interakcije rješava se na način da jedno poduzeće. Situaciju u kojoj se nalaze oligopolisti nazivamo strategijska interakcija. ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova. situacija je ovdje znatno složenija negoli u monopolu. prihvaćaju cijenu dominatnog poduzeća te. najčešće ono najveće. vodstvo u cijenama. preuzme vodstvo u cijenama. patenata. s tim u svezi. Ono određuje i mijenja cijenu. a ostali ga u tome slijede. ali i za suradnju. 7. Ovakvi su 177 . profit i output svakog poduzeća u oligopolu ovisi o postupcima njegovih konkurenata. Oligopol može biti i posljedica insuficijentnih zaliha sirovina. TRŽIŠTE DOBARA tržištu potrebito uložiti izuzetno velik (financijski) kapital. Manja poduzeća.7.2. Međutim. Strategijska je interakcija naročiti oblik međusobne ovisnosti poduzeća u oligopolu koja nalaže takvo ponašanje (posebice kada je u pitanju cijena dobra i veličina outputa) koje vodi računa o očekivanim postupcima i reakcijama svih konkurenata. Monopol "pravi".1. maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku. postojanje relevantne tržišne moći svakog od oligopolista. oligopolist mora biti znatno oprezniji prilikom određivanja cijene. Ovdje ima mjesta i za sukob. Drugi način određivanja cijene u oligopolu jest tajno (budući da je najčešće ilegalno) ili javno dogovaranje i sporazumijevanje. proizvode output koji znači jednakost graničnog prihoda i graničnog troška.

TRŽIŠTE DOBARA sporazumi (predmet kojih su najčešće cijena. Ostali to relativno brzo otkrivaju te dolazi do odgovarajuće reakcije koja znači i raskid. povećani profiti i zaštita od pojave eventualne konkurencije. prestanak sporazuma.7. povećavajući output iznad dogovorene kvote. zakon zabranjuje već stoga što se on iznutra krši. te podjela tržišta) mogući budući da se u oligopolu radi o malom broju zainteresiranih stranaka (poduzeća) koje su potpuno svjesne međusobne ovisnosti. Često se događa da ovakvi aranžmani nisu dugoga vijeka. Jedno ili više poduzeća počinje kršiti sporazum snizujući cijenu ispod dogovorene. Tako formirana cijena jest monopolska cijena. 178 . Ne samo zbog toga što ih. Prednosti sporazuma su očigledne: smanjena nesigurnost. Ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu sporazuma (javnog ili tajnog). najčešće. te ukoliko ga se pridržavaju posljedice (cijena i output) mogu biti iste kao da je riječ o monopolu. Slika 78. a sve u cilju povećanja vlastitog profita. veličina outputa. Ona će biti određena presjecištem krivulja zajedničkog (ukupnog) graničnog troška i graničnog prihoda.

B. i B.B.3. i B. a tvoj partner to odbije učiniti. vjerojatni počinitelji niza provala u proteklih nekoliko mjeseci. i B.2. znaju da ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene provale mogu biti.2. budu uhićeni prilikom pokušaja provale. pa i ona najnaivnija predstavlja konfliktnu situaciju u kojoj svaki od sudionika nastoji promovirati vlastiti interes. U tom smislu svaki igrač.3. Istražitelj stoga smjesti A.A.B. Slično je i s igrom koju igraju poduzeća u oligopolu. Svaka igra. odvija u prilično neugodnom ambijentu.A." Zatvorenici. Tijekom istrage ustanovi se da su A. međutim. dakle.7.A. ne mogu komunicirati i. poštujući pravila igre. pretpostavljate. 7. Teorija igara može se. U tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije godine zatvora. budući da je odbio priznati. nema. Teorija igara Teorija je igara teorija koja analizira donošenje odluka u situacijama u kojima postoji sukob interesa. ima na raspolaganju različite strategije (načine igre) kako bi osigurao povoljan ishod igre.2. Prije nego razmotrimo ekonomsku primjenu teorije igara (na primjeru najjednostavnijeg slučaja oligopola. duopolu) odigrajmo igru poznatu kao zatvorenikova dilema. Zatvorenikova dilema Igra se. osuđeni samo za posljednju provalu.B. vjerojatno. dobit ćeš zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. a partnera. zbog nedostatka dokaza.A.2. Čvrstih dokaza. u odvojene prostorije te obama veli sljedeće: "Ukoliko priznaš ranije počinjene provale. dakako. i B. čeka zatvorska kazna od osam godina.1. Ukoliko obojica priznate bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora. TRŽIŠTE DOBARA 7. nemaju puno razloga vjerovati jedan drugomu. A. Prilično složena situacija budući da A. 179 . upotrijebiti i za analizu strategijske interakcije ali i za analizu najrazličitijih problema društvenih znanosti.

ne prizna. 180 . Istražitelj će riješiti slučaj provala koje su počinili A. u svakom slučaju. A. B. 4 god. ne prizna. strategije Priznati Priznati A.B. a oni će u zatvoru odsjediti svaki po četiri godine. 8 god. matematičar. odnosno ravnoteža ove igre jest priznanje obaju zatvorenika. B.A. 2 god. prizna.B.A.A.A.? Ukoliko B. A. A. Matrica isplata pokazuje rezultate svih mogućih strategija obaju igrača.A. A. Na koji način razmišlja zatvorenik A. 1 god. prizna. Oba zatvorenika priznaju 2. Nash. i B. Prema tomu. I njemu se isplati priznati.B. Ukoliko. Dakle. B. 4 god. A. 2 god.B. tada se meni isplati priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek jednom godinom zatvora. odnosno strategije. Niti jedan zatvorenih ne prizna 3. Stoga su mogući samo sljedeći ishodi: 1. bez obzira što učinio drugi zatvorenik. U potpuno je istoj situaciji i na isti način rezonira zatvorenik B.. konačni rezultat.B. B.B. A. s punih osam godina.B. pak. B. B. meni se isplati priznati. 1 god. B. a B. prizna tada.A.B.B. neprijeporno. strategije Ne priznati Ne priznati B.A. Svaki je od igrača odigrao igru.B. ne prizna 4. vodeći računa isključivo o 56 John F. Ravnotežu u ovome slučaju nazivamo nesuradnička ili Nash-ova56 ravnoteža.B.7. koji prvi razvija ovaj ravnotežni koncept. 8 god.A.A. TRŽIŠTE DOBARA U igri sudjeluju dva igrača kojima su na raspolaganju svega dva načina igre. i ja moram priznati kako bih izbjegao osam godina zatvora.B.

2. već je istovremeno i riječ o dominantnoj strategijskoj ravnoteži. TRŽIŠTE DOBARA vlasititom interesu. Dominantna strategijska ravnoteža postoji tada kada. Oba poduzeća varaju 3. veći ekonomski profit. Ali.: Economics. grubo rečeno. Pretpostavimo da su poduzeća tajno podijelila tržište i dogovorila cijenu. baš kao u zatvorenikovoj dilemi. str. dakle.2. Varati znači pokušati sniženjem cijene ispod dogovorene zauzeti veći dio tržišta te realizirati. sljedeće četiri situacije: 1. na račun konkurenta. ova igra je samo dokaz da ponekad vođeni vlastitim. Inc. I ovdje su. ona je ne samo nesuradnička (zbog očiglednih razloga). varati) i pridržavati se sporazuma. poduzeća B ne vara 4. sebičnim interesom ne realiziramo najbolji rezultat. 7.2. poduzeće B vara. Poduzećima su na raspolaganju dvije strategije: izigravati sporazum (ili. ne varati. Oba poduzeća ne varaju 2. nastojeći izboriti najpovoljniji ekonomski rezultat. "Dominantna strategija je strategija koja ostaje ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi igrač".. Matrica isplata može odbaciti sljedeće rezultate (predstavljene u obliku profita i gubitka): 57 Parkin. mogu birati između dvije moguće strategije. Moguće su .7. u pitanju dva igrača koji.3. Igra u duopolu Duopol čine dva poduzeća. kao i u zatvorenikovoj dilemi. Addison-Wesley Publishing Company. New York 1990. 181 . Naime. 357. Poduzeće A vara. Ali. oba igrača na raspolaganju imaju dominantnu strategiju. M.. ravnoteža zatvorenikove dileme je doista specifična.57 Vjerojatno ste pomalo iznenađeni ravnotežom zatvorenikove dileme. dakle. Poduzeće A ne vara.

Zajedničkom interesu treba. vremena da bi se profilirao. Svaki "niski udarac". Na isti način razmišlja i ponaša se poduzeće B. tada onaj koji izigrava sporazum realizira ekonomski profit od četiri milijuna gurnuvši istovremeno svog konkurenta u gubitak od dva milijuna novčanih jedinica. imaju dovoljno. mora varati. ukoliko poduzeće B ne vara. naime. Na taj način ono izbjegava gubitak i uspijeva realizirati normalni profit. U tom slučaju poduzeće A realizira profit od četiri milijuna nanijevši.7. I opet. Ponavljanje igre otvara mogućnost da se druga strana kazni za "nekorektno" ponašanje. Poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati. A naša ga poduzeća. Ukoliko poduzeće B vara poduzeće A. poduzeću B gubitak od dva milijuna. sporazum ekonomski je profit obaju poduzeća jednak nuli. pak. ali i Nash-ova ili nesuradnička ravnoteža ove igre znači da će oba poduzeća ući u rat cijenama i ostvariti tek normalni profit. dakako. ako se jedno poduzeće pridržava dogovorene cijene a drugo ne. varati. na sreću ili nesreću. Dominantna strategijska. tu doista nema dileme. istovremeno. Izigravaju li. I konačno. Zatvorenici su svoju igru mogli odigrati samo jednom. Igra koju oni igraju ima veliki broj produžetaka. 182 . oba igrača imaju na raspolaganju dominantnu strategiju. TRŽIŠTE DOBARA Ne varati Poduzeće B-strategije Varati A B A B Poduzeće A strategije Ne varati Varati +2 A +2 B -2 A +4 B +4 -2 0 0 Ukoliko oba poduzeća odluče poštovati sporazum svaki realizira ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Poduzeću A se isplati. I njegova najbolja strategija je varati. Pokušajmo je otkriti. Njihov će ekonomski profit biti jednak nuli budući da je iznova privatni interes nadmašio zajednički interes.

te da ostvaruju ekonomski profit od dva milijuna novčanih jedinica. Jedna je od njih. "milo za drago" strategiju (tit-for-tat strategy). Oxford University Press. igračima je na raspolaganju čitav niz strategijskih poteza.4. dakle. ZAKLJUČNO O TRŽIŠTU DOBARA 7. Prema tomu. i suradnička ravnoteža koja će značiti da su oba igrača (poduzeća) tijekom vremena naučila surađivati. T. međutim. On pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem. ova složenija (budući da uključuje ponavljanje) varijanta zatvorenikove dileme može imati mnogo ravnoteža. 1960.7. Svaki igrač u svoju strategiju može uključiti i tzv. Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća U odgovoru na pitanje je li neka grana ili sektor bliže savršenoj konkurenciji ili monopolu može pomoći koeficijent koncentracije četiriju poduzeća.1.: The Strategy of Conflict. New York. Koeficijent četiriju (ili osam) poduzeća je najčešća mjera koncentracije grane ili sektora. TRŽIŠTE DOBARA svaki prekršaj može biti uzvraćen. primjerice. može očekivati da na napad odgovorite još snažnijim napadom. vaš konkurent snizi cijenu vi možete odgovoriti još većim obaranjem cijene. Strategijski potez je potez koji stvara sliku o tome što vaši konkurenti mogu od vas očekivati u određenoj situaciji.58 Ukoliko. Od vas se. Uopće. Milo za drago strategija jednostavno znači odigravati u sadašnjoj rundi ono što je drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi.4. 7. 183 . Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća = Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća Vrijednost prodaje grane ⋅ 100 58 Vidjeti: Schelling. Izračunava se kao postotak vrijednosti prodaje četiriju najvećih poduzeća.

Na četiri najveća poduzeća otpada tek mali dio (1% npr.7. trošak Ekonomski profit Cijena >min. trošak Monopolistička konkurencija Veliki broj poduzeća Diferencirano dobro Monopolistički konkurent ima određeni utjecaj na cijenu Oligopol Nekoliko poduzeća Identično ili diferencirano dobro Oligopolist ima značajni utjecaj na cijenu Monopol Jedno poduzeće Jedinstveno dobro Monopol određuje cijenu 184 .PUT Cijena>Gran. Sljedeća će tablica pokušati. usporedimo osnovna obilježja analiziranih tražišnih struktura. TRŽIŠTE DOBARA Visoki postotak.) koeficijent koncentracije četiriju poduzeća jest relevantni pokazatelj prisutnosti konkurencije u nekoj grani ili sektoru. Dopunjen još nekim podacima (veličina tržišta. PUT Cijena>Gran. oligopol. na koncizan način. Tablica 27. ukazuje na odsutnost konkurencije budući da četiri najveća poduzeća realiziraju 90% vrijednosti prodaje dane grane. pružiti potrebitu informaciju. 7. slobodan ili otežan ulaz u granu itd. Pregled osnovnih obilježja (savršena konkurencija. Savršena konkurencija Velik broj poduzeća Identično dobro Savršeni konkurent nema utjecaja na cijenu Dugoročna ravnoteža Normalni profit Cijena=min. 90% npr. monopol) Kraj razmatranja tržišnih struktura jest prilika da se podsjetimo i da. Niski postotak ukazuje na snažnu konkurenciju. trošak Monopolski profit Cijena>min. PUT Cijena=Gran..PUT Cijena>Gran. trošak Normalni profit Cijena> min.2.4.) vrijednosti ukupne prodaje. monopolistička konkurencija.

platiti višu cijenu dobra kako bi uživali u njegovoj raznolikosti. oligopol ili monopolistička konkurencija. Kada je prirodni monopol u pitanju. iste zapremine motora i iste boje. istoga kroja i iste boje. Naime. a potrošači će. koncept savršene proizvođači nastoje proizvesti dobro uz recimo i to. konkurencije jest idealan. Prema tomu. zamislite da smo prisiljeni kupovati isti automobil. ne može biti najbolja tržišna ne može biti primijenjena u 185 . savršena konkurencija nije i struktura za proizvodnju svakog dobra i svakoj grani proizvodnje. Zamislite situaciju u kojoj smo svi u situaciji kupovati isto odijelo. najniži trošak i cijenu. Ali. Ali. proizvodnji nekih dobara će najbolje odgovarati prirodni monopol. TRŽIŠTE DOBARA Performancije su savršene konkurencije najbolje. kada je u pitanju monopolistička konkurencija. Ili. oligopolu nije moguće odreći već navedene prednosti ekonomije razmjera i prednosti eventualne diferencijacije proizvoda. savršenu konkurenciju nije moguće „instalirati" u svim granama proizvodnje. nije moguće negirati prednosti ekonomije razmjera koje on nosi sa sobom.7.

.

dakle. znati da financijski kapital predstavlja novčana sredstva kojima se mogu kupiti elementi kapitala-realnog kapitala. alati. Pojam zemlja obuhvaća ne samo zemlju kao takvu već i sva prirodna bogatstva kao što su šume. Poduzetništvo je sposobnost stvaranja novih. zgrade. kapital. PODJELA ČIMBENIKA Ekonomska teorija poznaje četiri inputa. dakle. To su rad. a ostali su čimbenici proizvodnje pasivni. ravijanja postojećih dobara i usluga ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. Kaže se kako poduzetništvo jest aktivni čimbenik.1. sjedinjuje proizvodne sile (organizira čimbenike proizvodnje – formira i upravlja poduzećem). ali i sasvim konkretnih kapitalnih dobara.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. ali i zalihe gotovih proizvoda. zemlja i poduzetništvo. vode itd. Ekonomist pojam kapital upotrebljava u smislu realnog kapitala-najrazličitijih. Zemlja ili uopće prirodni resursi dar su prirode. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE 8. najrazličitiji uređaji i oprema. rudna bogatstva. Kapital obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara. Valja. Kapital. strojevi. odnosno čimbenika proizvodnje. novčana sredstva. poluproizvoda i sirovina čine kapital. Rad predstavlja fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara. preuzima rizik 187 . naime. Poduzetnik. ne znači novac. U tom se smislu upotrebljava pojam financijskog kapitala. Dakle.

8. Kamata obuhvaća sve oblike dohotka od kapitala. od tržišta outputa (dobara) utoliko što su sada poduzeća (proizvođači dobara i usluga) na strani potražnje. 188 . nestrpljivi priskrbiti profit time što će najbolje zadovoljiti potrebe potrošača. a poduzeća ih kupuju. Domaćinstva. vlasnik kapitala kamatu. Ponuđena količina nekog inputa bit će veća (uz neke iznimke na koje ćemo upozoriti) ukoliko je veća njegova cijena. Oni odbijaju egzistenciju planiranu izvana. Poduzetnici su. a domaćinstva (kupci dobara i usluga) na strani ponude. nije za bojažljive i nesklone riziku. 8. odlučnim. Ali. Poduzetnik. Tržište. onaj ekonomski. u prvi mah. naravno. Vlasnik rada ostvaruje plaću. naravno. odnosno proces njihove proizvodnje. jest zajednički naziv za sve dohotke primljene na ime upotrebe zemlje i prirodnih resursa. i 59 Pravila maksimaliziranja profita – output i input analiza. prije svega. a vlasnik zemlje rentu. dakle. naravno. nude čimbenike proizvodnje kojima raspolažu.2. kombinirajući čimbenike proizvodnje sukladno marginalističkim načelima (o kojima smo i o kojima ćemo govoriti59) nastoji realizirati profit. Vrijedi. pak. Plaća obuhvaća sve dohotke od rada. dakle. Renta. Vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju odgovarajuće dohotke. ova promjena ne tangira djelovanje zakona ponude i potražnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE poslovanja (poduzetnik je “risk-taker”) te inovacijama unapređuje bilo dobro ili uslugu. FORMIRANJE CIJENE I DOHOTKA ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tržište inputa razlikuje se. Riječ je o samosvojnim. marljivim i discipliniranim ljudima koji stoje iza svojih postupaka – uspjeha i neuspjeha.

Slika 79.8. Potraživana količina nekog inputa bit će veća ukoliko je manja njegova cijena. 189 . Dohodak = C ⋅ K. Tržište inputa određuje i dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. tržište čimbenika proizvodnje određuje cijenu inputa na isti način kao što tržište dobara i usluga određuje cijenu outputa. Baš kao što veličina ukupnog prihoda ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za nekim dobrom. Dohodak vlasnika inputa jednak je umnošku cijene inputa (C) i utržene količine (K). Vrijedi i obrnuto. Prema tomu. tako i veličina dohotka vlasnika inputa ovisi o (cjenovnoj) elastičnosti potražnje za inputom. Zamjećujete sličnost između izračunavanja ukupnog prihoda poduzeća i dohotka vlasnika nekog čimbenika proizvodnje. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE obrnuto. Ukoliko je potražnja za čimbenikom cjenovno elastična. tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja potraživane količine čimbenika koje znači povećanje dohotka vlasnika čimbenika.

190 . Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dostatan za induciranje. promjene cijene ne tangiraju veličinu dohotka. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ukoliko je potražnja za nekim inputom stabilno elastična. Ekonomska je renta. Transfernu zaradu možemo smatrati oportunitetnim troškom čimbenika proizvodnje. Vrijedi i obrnuto. "kruh nad pogačom". tada će smanjenje cijene čimbenika dovesti do takvog povećanja njegove potraživane količine koje će značiti smanjenje dohotka vlasnika čimbenika. dohodak se vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova: transferne zarade i ekonomske rente. za razliku od transferne zarade. nije potrebit da bi se čimbenik zadržao u sadašnjoj uporabi. transferna zarada je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi. Ekonomska je renta dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade. Slika 80. U pravilu. kako se to zna reći. Ukoliko je potražnja cjenovno neelastična.8. izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Ili. To je onaj dio dohotka koji.

Kada neki input sadašnjim angažmanom realizira onaj dohodak koji može ostvariti i svojom najboljom alternativnom uporabom (kada je sadašnji dohodak jednak oportunitetnom trošku čimbenika). Veličina ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude. Neelastična će ponuda značiti veću ekonomsku rentu. dakle.8. kada je. Ponuda takvog čimbenika je savršeno elastična. tada se cjelokupni dohodak sastoji od transferne zarade. Slika 81. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ekonomska je renta onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene. a vrijedi i obrnuto. Transferna je zarada dio dohotka koji se smjestio ispod krivulje ponude. cjelokupni se dohodak sastoji isključivo od ekonomske rente. njegova ponuda savršeno neelastična. Kada neki čimbenik proizvodnje nema alternativne potrebe. 191 .

Poduzeća. koju će količinu nekog inputa angažirati poduzeće koje nastoji maksimalizirati profit. 8. naime. jer im oni omogućuju proizvodnju dobara i usluga koje su potrošači voljni kupiti.8. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 82. POTRAŽNJA ZA ČIMBENIKOM PROIZVODNJE Potražnja je za čimbenikom proizvodnje (bilo da je u pitanju rad. Odgovor na ovo krucijalno pitanje implicira poznavanje sljedećih kategorija: granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje i granični trošak čimbenika proizvodnje. 192 . derivirana potražnja. Potražnja je za nekim čimbenikom izvedena iz potražnje za dobrima ili uslugama koje je taj čimbenik u stanju proizvoditi. kapital ili zemlja) izvedena. Zapitajmo se. međutim.3. potražuju čimbenike proizvodnje.

Naime. o veličini dodatnog outputa koji proizvede dodatno angažirana jedinica inputa i drugo. ∆ Rad Ukoliko je jedino input kapitala promjenljive naravi njegov granični prihod proizvoda izračunavamo na sličan način: Granični prihod proizvoda kapitala = I konačno. granični prihod proizvoda nekog inputa jednak je umnošku njegovog graničnog proizvoda i graničnog prihoda. a ostali su inputi fiksnog karaktera. ∆ Zemlja ∆ Ukupni prihod . Prema tomu. u stanju ste izračunati granični prihod proizvoda rada: Granični prihod proizvoda rada = ∆ Ukupni prihod . ∆ Kapital Upozorimo odmah i na drugi mogući način izračunavanja graničnog prihoda proizvoda nekog inputa. granični prihod proizvoda ovisi o dvjema stvarima: prvo. jednostavno. Granični prihod proizvoda čimbenika = ∆ Ukupni prihod . o veličini dodatnog ukupnog prihoda koji nastaje prodajom dodatnog outputa. granični je prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica istog čimbenika. Granični prihod proizvoda zemlje = ∆ Ukupni prihod .8. ∆ Čimbenik Ili. Ukoliko povećavate inpute rada. 193 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični je prihod proizvoda nekog čimbenika promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika.

8. 194 . granični je trošak čimbenika proizvodnje trošak zapošljavanja dodatne jedinice istog čimbenika. Prosječni je trošak inputa. jednostavno. po logici stvari. ∆Ukupni trošak rada ∆ Rad ∆Ukupni trošak kapitala ∆ Kapital Granični trošak rada = Granični trošak kapitala = Granični trošak zemlje = ∆Ukupni trošak zemlje ∆ Zemlja Prosječni trošak nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni trošak tog čimbenika po jedinici istog čimbenika. jednak cijeni inputa. Granični trošak čimbenika= ∆ Ukupni trošak ∆ Čimbenik Ili. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda rada = Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda kapitala = Granični proizvod kapitala ⋅ Granični prihod Granični prihod proizvoda zemlje = Granični proizvod zemlje ⋅ Granični prihod Granični je trošak nekog čimbenika proizvodnje promjena ili povećanje ukupnog troška tog inputa kao posljedica jediničnog povećanja istog čimbenika.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Prosječni trošak rada = Ukupni trošak rada = Cijena rada Rad Ukupni trošak kapitala = Cijena kapitala Kapital Prosječni trošak kapitala = Prosječni trošak zemlje = Ukupni trošak zemlje = Cijena zemlje Zemlja 8.8. profitno maksimalizirajuća količina inputa jest ona koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i njegovog graničnog troška.3. smanjivati kada je granični trošak inputa veći od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Optimalna.1. Profitno maksimalizirajući input Sve dotle dok je granični prihod proizvoda nekog inputa (dodatni prihod koji donosi dodatno angažirana jedinica nekog inputa) veći od graničnog troška istog inputa (dodatnog troška dodatno zaposlene jedinice istog inputa) poduzeće će povećavati angažman tog inputa. Provjerit ćemo ovu tvrdnju na sljedećem primjeru: 195 . pak. Količina zaposlenog inputa će se.

8. Poduzeće neće zaposliti petog radnika budući da je granični prihod proizvoda njegovog rada (4) manji od njegovog graničnog troška (6). kapitala i zemlje) poduzeće nastoji izjednačiti granični prihod proizvoda nekog čimbenika proizvodnje sa njegovim graničnim troškom. Profitno su maksimalizirajući input četiri radnika. pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: 196 . Ukupni proizvod 0 10 18 24 28 30 Granični proizvod rada 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 20 36 48 56 60 Granični prihod 2 2 2 2 2 Granični prihod proizvoda rada 20 16 12 8 4 Rad 0 1 1 3 4 5 Cijena rada (plaća) 6 6 6 6 6 6 Ukupni trošak rada 0 6 12 18 24 30 Granični trošak rada 6 6 6 6 6 ∆ Ukupni profit 14 10 6 2 -2 Analiza odnosa graničnog prihoda proizvoda rada i graničnog troška rada pokazuje da će proizvođač zaposliti četiri radnika. Zapošljavanje tog petog radnika ima za posljedicu smanjivanje ukupnog profita za dvije novčane jedinice. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 28. Prema tomu. Određujući veličinu angažiranog inputa (rada.

TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje = Granični trošak čimbenika . Tržište je outputa savršeno konkurentno. te se sučeljava sa savršeno elastičnom krivuljom ponude. a Granični proizvod rada ⋅ Cijena dobra = Vrijednost graničnog proizvoda rada U našem se primjeru. U ovim naročitim uvjetima. cijena dobra kojeg on proizvodi (2 novčane jedinice) jednaka je njegovom graničnom prihodu (2 novčane jedinice). granični je prihod proizvoda čimbenika proizvodnje jednak vrijednosti graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. proizlazi da je krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom proizvodnje jednaka s krivuljom graničnog prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje. budući da je granični prihod jednak cijeni dobra.savršeni konkurent. granični prihod proizvoda rada transformirao u vrijednost graničnog proizvoda rada. proizvodnje Budući da je maksimalna cijena koju je poduzeće spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg inputa jednaka graničnom prihodu proizvoda tog istog inputa. Poduzeće je jedan od mnogobrojnih kupaca rada i nije u stanju utjecati 197 . Granični proizvod rada ⋅ Granični prihod = Granični prihod proizvoda rada. Ono je preuzimatelj cijene i na tržištu inputa. Naše je poduzeće u situaciji da svaku iduću jedinicu rada plaća po istoj cijeni kao i svaku prethodnu. Međutim. prije nego podatke iz naše tablice pretočimo u grafički prikaz potrebito je učiniti još nekoliko napomena. Podsjećamo.8. Međutim. Naime. uvjetima savršene konkurencije. Vjerojatno ste zamijetili da je proizvođač u našem primjeru preuzimatelj cijene . i tržište je inputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji.

ne mora biti jedini kupac nekog inputa da bi raspolagalo određenom sposobnošću kontrole cijene inputa. prosječnog troška rada) određuje veličinu onog inputa koji garantira maksimalni profit.u stanju utjecati na cijenu inputa.2. Ukoliko poduzeće . Monopson Razmotrimo. Poduzeće. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE na cijenu rada. Stoga je cijena rada jednaka graničnom i prosječnom trošku rada. 8. Presjecište krivulja vrijednosti graničnog proizvoda rada (graničnog prihoda proizvoda rada) i graničnog troška rada (cijene rada.8.kupac inputa .3. i nešto složeniju situaciju koja znači da je poduzeće . Slika 83.ima određenu tržišnu moć. međutim. Monopson je takvo tržište na kojem postoji samo jedan kupac (u ovom slučaju čimbenika proizvodnje) baš kao što monopol znači postojanje jednog ponuđača nekog dobra. 198 . međutim.kupac inputa .

Zbog čega je granični trošak rada veći od cijene rada? Da bi privukao i zaposlio drugog radnika monopsonist mora ponuditi plaću od 15 novčanih jedinica. Granični trošak druge jedinice rada iznosi 20. Pretpostavimo da tržištem određene vrste rada dominira jedan veliki kupac. Uočili ste bitnu razliku u odnosu na preuzimatelja cijene.monopsonist. Varirajući količine kupljenog inputa ono određuje i cijenu istog inputa. Granični se trošak rada. Međutim. Granični je trošak rada veći od cijene i prosječnog troška rada. naravno. krivulja ponude rada jest 199 . Uostalom. Prema tomu. a cijena rada 15. razlikuje od cijene rada i prosječnog troška rada. Cijena rada (plaća) Ukupni trošak rada Granični trošak rada Prosječni trošak rada Granični prihod proizvoda rada Rad 0 1 2 3 4 5 10 15 20 25 30 0 10 30 60 100 150 10 20 30 40 50 10 15 20 25 30 60 50 40 30 20 Cijena rada i prosječni trošak rada su. već i zbog rasta plaće prvog radnika (za 5 novčanih jedinica). Ukoliko je kupac savršeni konkurent on se sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom i granični trošak rada jednak je cijeni rada i prosječnom trošku rada. iste veličine. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE monopsonsku moć. ako se drugomu radniku plaća 15 novčanih jedinica isto je toliko potrebito platiti i prvomu. međutim. ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude određenog inputa.8. ukupni trošak rada ne raste samo zbog zapošljavanja dodatne druge jedinice rada (uz plaću od 15 novčanih jedinica). Tablica 29.

a pri onom inputu koji maksimalizira profit.8. Monopsonist će zaposliti tri radnika isplativši svakomu plaću od dvadeset novčanih jedinica. Slika 84. 200 . TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE rastućeg oblika budući da je granični trošak rada veći od prosječnog troška rada. Optimalna razina zaposlenosti (koja znači maksimalni profit) jest ona pri kojoj je granični prihod proizvoda rada jednak graničnomu trošku rada. Sve dok je granični prihod proizvoda rada veći od njegovog graničnog troška monopsonist će zapošljavati dodatne jedinice rada i povećavati svoj profit. Veličinu plaće očitavamo na krivulji ponude rada.

Dakle. 201 . Ovakvo ponašanje ne znači. Naime. međutim. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Na sličan način se ponašaju i monopsonistički konkurent i oligopsonist. ne znači.8. slična je situacija što se zapošljavanja i cijene rada tiče na tržištima između savršene konkurencije i monopsona. tako je u monopsonu cijena inputa manja od njegovog graničnog prihoda proizvoda. Baš kao što je u monopolu cijena outputa veća od graničnog troška. Monopsonistovo ponašanje je konzistentno utoliko što u različitim situacijima nastoji zaposliti onu količinu inputa koja znači jednakost graničnog prihoda proizvoda inputa i njegovog graničnog troška. Zbog toga monopol proizvodi manje i uz višu cijenu negoli tržište savršene konkurencije i zbog toga monopson znači manju zaposlenost čimbenika i nižu cijenu čimbenika od one zaposlenosti i cijene koja se formira na savršeno konkurentnom tržištu čimbenika. i postojanje jedinstvenog odnosa između cijene inputa i potraživane količine istog inputa. Ta tržišta inputa na kojima kupac posjeduje određenu tržišnu moć nazivamo monopsonistička konkurencija i oligopson. I konačno. dakle. kada postoji monopson krivulja graničnog prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje prestaje biti krivulja potražnje za tim inputom. Pokušajte na osnovi prethodne slike odrediti koji bi broj radnika i uz koju plaću bio zaposlen pod pretpostavkom da je tržište rada podvrgnuto savršenoj konkurenciji. monopsonist nema krivulju potražnje baš kao što monopolist nema krivulju ponude. postojanje krivulje potražnje.

Ne postoji krivulja potražnje za radom. Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kojega nudi output analiza glasi: Granični prihod = Granični trošak.OUTPUT I INPUT ANALIZA 8. Jedna te ista cijena rada rezultira različitim veličinama angažiranog rada.8. Ovo pravilo doživljava sitnu korekciju na tržištu savršene konkurencije. PRAVILA MAKSIMALIZIRANJA PROFITA .4.1. Budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra savršeni konkurent maksimalizira profit proizvodeći onaj output 202 . ne postoji jedinstveni odnos između cijene rada i potraživane količine rada. Output analiza Koji output valja proizvesti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvođača izjednačen s njegovim graničnim troškom. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 85.4. 8. Prema tomu.

isto će pravilo glasiti: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Cijena rada. TRŽIŠTE ČIMBENIKA PROIZVODNJE pri kojem je cijena dobra izjednačena s graničnim troškom. Input analiza Koji input valja zaposliti da bi se maksimalizirao profit? Onaj pri kojem je granični prihod proizvoda nekog inputa izjednačen s graničnim troškom istog inputa. Ukoliko je dotični input rad. Dakle.8. transformira u vrijednost graničnog proizvoda rada te pravilo profitno maksimalizirajućeg inputa glasi: Vrijednost graničnog proizvoda rada = Granični trošak rada.2. zlatno pravilo maksimaliziranja profita koji nudi input analiza glasi: Granični prihod proizvoda rada = Granični trošak rada Ukoliko je tržište outputa podvrgnuto savršenoj konkurenciji. 203 . = Granični trošak. budući da je granični prihod savršenog konkurenta jednak cijeni dobra.4. granični prihod proizvoda rada se. ukoliko je tržište outputa savršeno konkurentno pravilo maksimaliziranja profita glasi: Cijena 8. Ukoliko je i tržište outputa i tržište inputa savršeno konkurentno.

.

učinka: učinak supstitucije i učinak dohotka. Rast cijene rada izaziva. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 205 . str. dva.1. Ukoliko cijena rada padne ispod plaće suzdržavanja. Daljnji rast cijene rada može. 1990. TRŽIŠTE RADA Zakon ponude djeluje. Addison-Wesley Publishing Company.1.. Inc. kada je u pitanju ponuđena količina rada. ponuda rada ne postoji. Međutim. bilo tržišnu) znači ponuditi radniku ili radnicima odgovarajuću cijenu rada.9. kako ranije rekosmo. Dakle. ovaj opći zakon poznaje i neke iznimke. većoj cijeni nekog čimbenika proizvodnje odgovarat će i veća ponuđena količina istog čimbenika. međutim. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 391. rast ponuđene količine rada. Rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu. izazvati pad ponuđene količine rada. a one se tiču.. ponude rada. prije svega. suprotna.: Economics. Ponuda rada Izazvati ponudu rada (bilo individualnu. 9. u pravilu i u prvi mah. New York. i na tržištu čimbenika proizvodnje. M. Vrijedi i obrnuto. 60 Vidjeti: Parkin.1. Ta najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se plaća suzdržavanja (reservation wage)60.

povećava se potražnja i za tom vrstom čovjekove aktivnosti. Ali. radnik je u situaciji birati između tržišne djelatnosti (prodaja rada) i netržišne djelatnosti (odmor. To je bit učinka supstitucije. Rast cijene rada povećava atraktivnost tržišne djelatnosti odnosno povećava oportunitetni trošak netržišne aktivnosti.9.prodajom rada. Sat odmora postaje sve skuplji i skuplji u smislu izgubljene sve veće i veće plaće. ponuđena količina rada opada. a pri višim cijenama rada do izražaja dolazi učinak dohotka. povećava potražnju za normalnim dobrima. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Grubo rečeno. rekreacija. te rast radnikovog dohotka (plaće) može izazvati pad ponuđene količine rada. Upravo stoga je krivulja ponude rada (individualna ali i moguće tržišna61) unatrag povijena. 206 . Iz tih razloga. obrazovanje). rast cijene rada dovodi do supstituiranja netržišne aktivnosti tržišnom djelatnošću . Uporni rast cijene rada. rast dohotka potrošača. 61 Tržišna je ponuda rada zbroj svih individualnih ponuda određene vrste rada. pri relativno visokim cijenama rada. Upravo stoga. ceteris paribus. Budući da slobodno vrijeme-netržišna djelatnost.jest normalno dobro. Prisjetimo se. moguće je ustvrditi da pri nižim cijenama rada djeluje učinak supstitucije. Učinak su supstitucije i učinak dohotka učinci sa suprotnim djelovanjem. Učinak se dohotka događa pri višim cijenama rada. Ponuđena količina rada raste.

Ukoliko je poduzeće isključivi ili jedan od malog broja poslodavaca. sučeljavaju s rastućom krivuljom rada ili vodoravnom krivuljom ponude rada. međutim. 9. povećavajući broj zaposlenih ili otpuštajući radnike. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 86. ravnotežnu cijenu i broj zaposlenih radnika određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i ponude. 207 .1. ono će biti u situaciji da svaku iduću zaposlenu jedinicu rada plati kao i onu prethodnu.kupci rada -. utjecati na cijenu rada.9. koje je podvrgnuto savršenoj konkurenciji. Ponuda rada je u tom slučaju savršeno elastična.2 Ravnoteža na tržištu rada Na tržištu rada. Sve u ovisnosti o tome posjeduje li poduzeće tržišnu moć odnosno sposobnost da utječe na cijenu čimbenika. Pojedina se poduzeća . Ukoliko je poduzeće tek jedan od mnogobrojnih kupaca rada. sučeljava se s rastućom krivuljom ponude rada i u stanju je.

u tom slučaju. granični prihod proizvoda rada jest umnožak graničnog prihoda i graničnog proizvoda rada. i granični prihod poduzeća. i potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. a) Poduzeće kupac .1. dakako. povećava proizvodnost rada (raste li prosječni proizvod rada) povećava se i granični proizvod rada. Ukoliko se. Raste potražnja za radom i krivulja potražnje se pomiče udesno. raste. Vrijedi i obrnuto.savršena konkurencija 9.1. 208 .9. ceteris paribus.savršeni konkurent b) Tržište rada . granični prihod proizvoda rada. Necjenovne odrednice potražnje Krivulja potražnje (iza koje se krije granični prihod proizvoda rada) doživljava pomake tada kada se mijenja potražnja za dobrom koje rad proizvodi (u tom slučaju raste ili pada granični prihod poduzeća) i kada se mijenja proizvodnost rada (u tom slučaju raste ili pada granični proizvod rada). a s njim i granični prihod proizvoda rada. Raste li cijena dobra ili usluge. uz ostale neizmijenjene uvjete. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 87. a sa njime. Raste.2. Podsjećamo. Vrijedi i obrnuto.

9. povećava se oportunitetni trošak rada na onim tržištima rada na kojima cijena rada ostaje ista.9. uz ostale neizmijenjene uvjete. a krivulja ponude se pomiče ulijevo. Zbog toga će mnogi radnici napustiti dosadašnja zaposlenja i potražiti posao na atraktivnijim tržištima rada. Vrijedi i obrnuto. Krivulja ponude rada pomiče se udesno. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 88. Vrijedi i obrnuto.2. te cijene rada (plaće) na drugim tržištima rada. Necjenovne odrednice ponude Na veličinu ponude rada utječe veličina radne snage. Dakle. raste li radna snaga. raste i ponuda rada.1. Rastu li plaće na nekim tržištima rada.2. Ukupni radni potencijal ili radna snaga obuhvaća sve zaposlene radnike i one osobe koje traže posao. Ponuda se rada smanjuje. 209 .

te stoga i manji broj članova sindikata.H.. mogu promicati i podržavati snažnu antimigracijsku politiku itd.. Smanjenje će ponude rada izazvati. povećanje cijene rada. cilj je sindikata poboljšati položaj svojih članova. Ovo posljednje sindikat može sprovesti smanjujući ponudu rada. To je moguće učiniti inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada. 62 Mabry. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 89. H.1. R.: Introduction to Economic Principles.. 1989.9. Sindikati. M. te nastojeći povećati cijenu rada. Ulbrich. Primjerice. 9..“62 Jednostavno rečeno. 203. moguć je dogovor s poslodavcima koji članstvo u sindikatu postavljaju kao uvjet mogućeg zaposlenja. ceteris paribus..3. 210 . McGraw-Hill Book Company. veća plaća znači i manji broj zaposlenih.. Uloga sindikata “Radnički sindikati su organizacije koje predstavljaju ekonomske interese radnika. Međutim. str. New York. s tim u svezi.

U tom smislu sindikat nastoji povećati potražnju za radom. znači nastojanje da se poveća potražnja za dobrima i uslugama u čiju su proizvodnju uključeni članovi sindikata (odgovarajuća propaganda tih i takvih dobara).2. TRŽIŠTE KAPITALA 9. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Ali.9. Sljedeća će tablica detaljnije opisati situaciju u kojoj se nalazite. itd. Potražnja za kapitalom Kao što granični prihod proizvoda rada određuje potražnju za radom tako i granični prihod proizvoda kapitala determinira potražnju za kapitalom. lobiranje u svezi donošenja takvih zakona koji će štititi domaću proizvodnju od inozemne konkurencije itd. drugih troškova.opcija koja znači i povećanje plaća i povećanje zaposlenosti. nemate. Profitno maksimalizirajući input kapitala jest onaj koji znači jednakost graničnog prihoda proizvoda kapitala i graničnog troška kapitala. te da ste u mogućnosti (posredstvom leasinga63) nabaviti kamion bilo koje nosivosti. pretpostavimo. Pretpostavimo da ste se odlučili baviti prijevozništvom. Kamion unajmljujete samo za jednu prijevozničku sezonu (recimo. 63 211 . postoji i druga opcija . godinu dana) i. Leasing podrazumijeva poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje na dogovoreno vrijeme na korištenje primatelju leasinga određenu stvar (kapitalno dobro) uz dogovorenu naknadu. osim troškova leasinga. podizanje radnog morala.1. 9. To ukratko.2..

Ukupni proizvod (Prevezene tone) 0 12 22 30 36 40 42 Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični proizvod kapitala 12 10 8 6 4 2 Ukupni prihod 0 480 880 1200 1440 1600 1680 Granični prihod 40 40 40 40 40 40 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 120 240 360 480 600 720 Granični trošak kapitala 120 120 120 120 120 120 Kamion od jedne tone nosivosti unajmljujete za 120 novčanih jedinica godišnje. Svaku dodatnu tonu nosivosti platit ćete idućih 120 novčanih jedinica. Neprijeporno.9. Kamion od šest tona nećete unajmiti budući da je njegov granični trošak (120) veći od graničnog prihoda proizvoda (80). RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Tablica 30. vašim će potrebama ponajviše odgovarati kamion od pet tona nosivosti. I sljedeća će slika potvrditi da je profitno-maksimalizirajući input kamion od pet tona nosivosti: 212 .

životni vijek svakog od njih neograničen. Kako. jednostavnosti radi. ukoliko potrebito kapitalno dobro ne možete unajmiti već morate kupiti? Neka cijena svakog kamiona iznosi deseterostruki iznos njegovog jednogodišnjeg leasinga i neka je. Do sada se odluka o angažiranju kapitala ne razlikuje od odluka o angažiranju rada. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slika 90. budući da ste ih uložili u banku. Granični prihod proizvoda kapitala Granična efikasnost kapitala = Granični trošak kapitala ·100 Granična efikasnost kamiona najmanje nosivosti iznosi  480  ⋅ 100 40%. Ovo kapitalno dobro nudi tijekom godine povrat   1200  uloženih novčanih sredstava u iznosu od 40% vlastite cijene. međutim. u ovoj novoj situaciji. odrediti profitno-maksimalizirajući input kapitala? Potrebito je izračunati graničnu efikasnost kapitala. donose kamatu od 10% godišnje.9. Investirate 213 . Što. Pretpostavit ćemo da posjedujete potrebita novčana sredstva i da vam ona.

Nosivost kamiona u tonama 0 1 2 3 4 5 6 Granični prihod proizvoda kapitala 480 400 320 240 160 80 Ukupni trošak kapitala 0 1200 2400 3600 4800 6000 7200 Granični trošak kapitala 1200 1200 1200 1200 1200 1200 Granična efikasnost kapitala 40% 33. Moguće je već sada nazrijeti pravilo koje će. budući da je tržišna kamatna stopa 10%. osigurati maksimalni profit: input kapitala (u ovom slučaju nosivost kamiona) valja povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE li dodatnih 1200 novčanih jedinica radi kupovine kamiona od dvije tone  400  nosivosti granična će efikasnost kapitala biti  ⋅ 100 33.3%. Maksimalni profit jamči onaj input kapitala (nosivost kamiona) koji znači jednakost granične efikasnosti kapitala i tržišne kamatne stope. Tablica 31.9.  1200  U oba slučaja.7% 20% 13. zarađujete više nego da ste novčana sredstva uložili u banku.3% 26. kada je u pitanju kupovina kapitala.3% 6.7% Tržišna kamatna stopa 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 214 .

Slika 91.2. te ste ih prisiljeni posuditi. Potražnja za zajmovima Situacija se neće promijeniti ukoliko ne posjedujete vlastita novčana sredstva za kupovinu kamiona.9. 9. Posuđeni novčani iznos ćete povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti na posuđeni iznos. Posuditi 215 .2. Posudit ćete upravo onu novčanu sumu pri kojoj je granična efikasnost kapitala (u koji namjeravate investirati) jednaka kamatnoj stopi. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE I opet se pokazuje da je kamion od pet tona nosivosti vaš optimalni izbor kada je u pitanju realizacija maksimalnog profita.7%) manja od tržišne kamatne stope (10%). U ovome bi slučaju oportunitetni trošak kupovine kapitalnog dobra (izgubljena godišnja kamata) bio veći od profita koji biste realizirali investirajući u kamion od šest tona nosivosti. Kamion od šest tona nosivosti nećete kupiti budući da je njegova efikasnost (6.

upravo ovo čekanje. aktivnosti koje generiraju korisnost vrednuju se više ukoliko ih prije možemo uživati. Upravo stoga. posrednu proizvodnju. u tom slučaju. odnosno štednja omogućuje tzv. Kamata je nagrada za čekanje. Međutim. Slika 92. dakle.2. cijene više sadašnju potrošnju od buduće. tvrdimo da potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferencije tada jednostavno ukazujemo na činjenicu da većina ljudi preferira sadašnja. Posuditi više znači opet. Uopće. oni koji se suzdržavaju od moguće sadašnje potrošnje. zaobilaznu.9. dakle. koji čekaju. za odgođenu potrošnju. moraju biti nagrađeni. ostvariti profit manji od maksimalnog budući da je sada granična efikasnost kapitala < k'. koji. a ne odgođena zadovoljstva.3. granična efikasnost kapitala > k'. Ponuda zajmova Potrošači. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE manje znači realizirati manji profit od maksimalno mogućeg budući da je. krivuljom potražnje (individualne i tržišne) za kapitalom i zajmovima upravlja granična efikasnost kapitala. Prema tomu. Kada. 216 . u pravilu. štede. 9.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Umjesto da sve resurse koristi u proizvodnji potrošnih dobara društvo jedan dio resursa angažira u proizvodnji kapitalnih dobara. Ukoliko. Proizvedeni kapital omogućuje. Ovo vrijedi kako za individualnu tako i tržišnu ponudu zajmova. snažnoj savršenoj konkurenciji.4. Slika 93.2. dakako. kamatna stopa. Na veličinu štednje utječe čitav niz čimbenika: tekući dohodak. 9. Ravnoteža na tržištu zajmova Tržište je zajmova podvrgnuto.određuje presjecište krivulja tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova. očekivani dohodak. veću proizvodnju potrošnih dobara. 217 . ceteris paribus. životna dob i. raste kamatna stopa bit će veća i ponuđena količina zajmova. Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu tržišnu kamatnu stopu .9. na ovaj posredni način. pretpostavimo.

županija raspolaže tek ograničenom količinom zemlje tako i Republika Hrvatska (kao i svaka druga država) posjeduje ograničenu količinu raspoloživog zemljišta. ugljena itd. TRŽIŠTE ZEMLJE Zemlja je specifični čimbenik proizvodnje. njezina je količina ograničena. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Pojedino je poduzeće. drugo. 9. Kao što svaka općina. 218 . Ono se sučeljava sa vodoravnom krivuljom ponude zajmova i nema. u mogućnosti pozajmiti bilo koji novčani iznos uz danu tržišnu kamatnu stopu. dakako. itd. potencijalni dužnik. zaliha nafte. nikakvog utjecaja na veličinu kamatne stope. Slike 94. ona je imobilna i. Ponajprije.9.3..

moći zakupiti potrebitu. npr. Slika 95.9. željenu količinu zemlje uz postojeću. na savršeno konkurentnom tržištu poljoprivrednog zemljišta npr.. sučeljava sa savršeno elastičnom ponudom zemlje.3.) ostaje ista. Ravnoteža na tržištu zemlje Unatoč tomu što je ponuda svakog tipa zemlje savršeno neelastična poduzeće . Ponuda zemlje Budući da je količina bilo koje vrste zemlje na bilo kojoj lokaciji ograničena i fiksna. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE 9. 219 . Zakupac se. tržištem određenu rentu.1.potencijalni zakupac .3. moguće je ustvrditi da je ponuda zemlje savršeno neelastična. 64 Renta je cijena koja se plaća za upotrebu tuđe zemlje. Bez obzira na visinu rente 64 ponuđena količina zemlje (u užem gradskom području Zagreba. 9. dakle.2.će.

zbog istog razloga. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ČIMBENIKA PROIZVODNJE Slike 96. određuje visinu rente. Slika 96 b) upozorava na činjenicu da potražnja odnosno granični prihod proizvoda zemlje.9. ekonomska renta. ič ra n Σ g l je ja = z e m ažn a o tr v o d a p o iz iš n p r T r ž r ih o d p ni 220 . budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična. Cjelokupni dohodak vlasnika zemlje je.

odnosno vlada ima u ekonomskom životu nekoliko doista važnih funkcija. 10. Država obavlja preraspodjelu dohotka.10. Pareto optimalna alokacija resursa znači da ne postoji alternativni način alokacije koji bi omogućio veću proizvodnju makar i jednog dobra ili usluge. O četvrtoj funkciji bit će riječi u okviru makroekonomske problematike. DRŽAVA I REALOKACIJA RESURSA Država intervenira u gospodarskom životu. Usredotočimo se. 4. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojega ekonomija funkcionira. 1. DRŽAVA I TRŽIŠTE Država. Stvarno. 2. ona realocira resurse zbog činjenice da tržište nije u stanju osigurati alokacijsku efikasnost ili Pareto65 optimalnu alokaciju resursa. aktualno tržište je Pareto suboptimalno. a da pri tome veličina proizvodnje ostalih dobara 65 Vilfredo Pareto je talijanski ekonomist i sociolog.1. ona intervenira kako bi smanjila nezaposlenost i inflaciju. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus. 3. na drugu funkciju (ona je posljedica tržišne neučinkovitosti) i treću funkciju (riječ je o nastojanju države da raspodjelu učini ujednačenijom). Jedan od značajnih predstavnika marginalističke škole odnosno švicarske ili škole privredne ravnoteže. Država realocira resurse. 221 . u ovom trenutku. DRŽAVA I TRŽIŠTE 10.

Suparništvo se odnosi na jednostavnu činjenicu da. parkovi i slično.1. čije korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje njegovu ponudu. 222 . Nasuprot tomu. Bit problema sastoji se u tome da netko-neki pretpostave ili da je dovoljan 66 Postoje i tzv. "free rider" problem . omogućio poboljšanje nečijeg blagostanja bez istovremenog smanjenja blagostanja svih ostalih. svjetionici itd. povećanje nečije potrošnje određenog dobra znači smanjenje potrošnje istog dobra od strane druge osobe. konačno. Primjer takvih dobara su ceste. parkirališta. čisto javno dobro (npr. DRŽAVA I TRŽIŠTE i usluga ostane neizmijenjena i koji bi dakle. posredstvom tržišta izvedenoj. 10.1. pojava eksternalija 3. S tim u vezi najpoznatiji je tzv. Ukratko.) je dobro koje troše svi i nitko ne može biti isključen iz potrošnje tog i takvog dobra. jednom proizvedeno. dobra smještena između privatnog i čistog javnog dobra. ceteris paribus. čisto bismo javno dobro66 mogli opisati kao dobro čija proizvodnja zahtijeva sudjelovanje i doprinos većeg broja članova neke zajednice koje je.10. a ne samo onima koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji. sustav nacionalne obrane. isključivo pravo njegove potrošnje. Nekoliko je uzroka tržišne neefikasnosti odnosno Pareto suboptimalnosti: 1. budući da ne postoji način da se korištenje javnog dobra ograniči samo na one koji su bili angažirani u njegovoj proizvodnji i. nesposobnost tržišta da proizvodi javna dobra 2. miješana ili polujavna dobra.problem slobodnog jahača. proizvodnji. Specifična obilježja javnog dobra izazivaju ozbiljne prepreke u njegovoj. na raspolaganju svima. Isključivost privatnog dobra znači da kupac takvog dobra stiče ekskluzivno. Javna dobra Privatno dobro je dobro ili usluga koje troši jedna osoba. Osnovna obilježja privatnog dobra su suparništvo i isključivost. pojava monopola.

Ovakvo je ponašanje prije pravilo nego izuzetak budući da je isplativo. da je broj onih koji će se angažirati. Ukupna korist javnog dobra jest ukupni novčani iznos kojim neka osoba procjenjuje datu razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom. alokacijsku efikasnost. Zbog toga država igra ulogu realokatora. 10. te da njihov doprinos (istovremeno i njihov trošak) neće biti potrebit ili. sasvim nedovoljan pa je racionalno odustati od takvog projekta. Granična je korist javnog dobra novčani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra. i novčana sredstva.1. Ili. besplatno koristiti javna dobra. Prema tomu. ne smanjujući potrošnju privatnih dobara. pak. kada su u pitanju javna dobra i njihova proizvodnja. dakle.10. korist nije drugo doli novčana mjera korisnosti i identična je konceptu vrijednosti koji upotrijebismo prilikom analize potrošnje privatnih dobara i potrošačeve ravnoteže. Isplati se. ∆ Količina 223 . "free rider" je osigurao besplatno korištenje javnog dobra. Tržište. izračunati na sljedeći način: Granična korist = ∆ Ukupna korist . u boljem slučaju. Graničnu korist moguće je. Raste li količina javnog dobra povećava se i ukupna korist. ne sudjelujući u njegovoj proizvodnji. Dogodi li se suprotno.1. Zapravo. Ukupna i granična korist javnog dobra Odgovor na pitanje koja količina javnog dobra jest optimalna ili alokacijski efikasna implicira poznavanje ukupne i granične koristi. dakle. pa. nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili je. to je promjena ili povećanje ukupne koristi uslijed jediničnog povećanja količine javnog dobra. prema tomu. koristi javno dobro. te pokušava osigurati. posredstvom tržišta proizvedena količina javnih dobara manja od one koja znači alokacijsku efikasnost. DRŽAVA I TRŽIŠTE broj onih koji će participirati u proizvodnji javnog dobra.1. "free rider" je osoba koja besplatno.

Ovo vrijedi kako za graničnu individualnu korist tako i graničnu društvenu korist. 10. raste li razina opskrbljenosti javnim dobrom granična korist opada. Zamjećujete.2.10. Neka u našoj zamišljenoj ekonomiji postoje tek dva korisnika javnog dobra .1. Količina javnog dobra Ukupna korist .B Ukupna društvena korist Granična društvena korist 0 1 2 3 4 5 0 14 24 30 32 30 14 10 6 2 -2 0 12 22 30 36 40 12 10 8 6 4 0 26 46 60 68 70 26 20 14 8 2 224 . DRŽAVA I TRŽIŠTE Raste li potrošnja javnog dobra.benefit analiza) odrediti alokacijski efikasnu količinu javnog dobra. Analiza troškova i koristi Sljedeći će primjer pokazati kako pomoću analize troškova i koristi (cost .A Granična korist .1. Kao što ukupna društvena korist predstavlja zbroj svih individualnih ukupnih koristi tako granična društvena korist jest zbroj svih graničnih individualnih koristi.A Ukupna korist .B Granična korist . Tablica 32. granična korist se ponaša na isti način kao i granična korisnost.osoba A i osoba B.

5 3 3. a) b) c) Granična društvena korist (A+B) 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0.5 4 4.10.5 5 Količina javnog dobra 225 .5 1 1.5 2 2. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slike 97.

c) pokazuje da je granična društvena korist javnog dobra okomiti zbroj graničnih individualnih koristi. na ovu optimalnu razinu proizvodnje. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 97. alokacijski efikasnu količinu javnog dobra ukazuje i odnos između graničnog troška i granične društvene koristi. Međutim.10. 226 . To je stoga što potrošnja javnog dobra od strane jedne ili više osoba ne onemogućava i ne umanjuje potrošnju svih ostalih osoba. Količina javnog dobra 0 1 2 3 4 5 Ukupna društvena korist 0 26 46 60 68 70 Granična društvena korist 26 20 14 8 2 Ukupni trošak 0 8 22 42 68 100 Granični trošak 8 14 20 26 32 Neto korist 0 18 24 18 0 -30 Neto je korist razlika između ukupne društvene koristi i ukupnog troška. Tablica 33. U naš ćemo primjer uvesti i trošak kako bismo bili u stanju odrediti točku alokacijske efikasnosti. Maksimalnu neto korist bilježe dvije jedinice javnog dobra.

Država i eksternalije Riječ je o slučajevima kada aktivnosti (proizvodnja. negativna eksternalija ili eksterna disekonomija postoji tada kada netko svojom proizvodnjom ili potrošnjom opterećuje troškom “susjednu stranu”. 10.2. Primjeri eksternog troška. potrošnja) nekih gospodarskih subjekata uzrokuju tzv. prosuti trošak.10. eksterne učinke (koristi ili troškove) koji tangiraju druge gospodarske subjekte. Eksterni trošak. dakle. Optimalna razina opskrbljenosti javnim dobrom znači.1. maksimalnu neto korist odnosno jednakost granične društvene koristi i graničnog troška. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 98. Eksternalija je trošak ili korist koju osjećaju oni koji nisu neposredno uključeni u ekonomsku transakciju koja ih izaziva. 227 .

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

negativne eksternalije, prosutog troška ili eksterne disekonomije jesu buka, zagađivanje zraka, voda, itd, itd.. Međutim, postoji i eksterna korist, prosuta korist, pozitivna eksternalija ili eksterna ekonomija. U pitanju je npr. zadovoljstvo što ga pruža pogled na susjedov lijepo obrađen vrt, korist koju donosi cijepljenje protiv nekih bolesti (čak i ako niste cijepljeni), korist koju kvalitetni sustav obrazovanja donosi čitavoj zajednici, itd., itd.. Tržište nije u stanju izići na kraj s eksternalijama. Cijene, naime, ne reflektiraju činjenicu da postoje eksternalije. Negativne se eksternalije, ukratko, mogu opisati kao uzročnik tržišne neefikasnosti u smislu prevelike proizvodnje. Zvuči čudno. Ali, anticipacija nekih negativnih učinaka proizvodnje, koje tržište ne registrira (zagađivanje zraka, npr.), bi, sasvim sigurno, povećalo troškove proizvodnje te smanjilo proizvodnju takvih dobara (istovremeno i zagađivanje zraka). Međutim, i pojava pozitivnih eksternalija dovodi u pitanje tržišnu efikasnost. Riječ je o nedovoljnoj proizvodnji, u odnosu na alokacijski efikasnu, dobara i usluga koje uključuju eksterne koristi. Kada bi, dakle, svi koji besplatno uživaju neku eksternu korist imali plaćati njeno korištenje proizvodnja bi takvog dobra bila sigurno veća. Državna realokacijska intervencija može smanjiti eksterne troškove i povećati eksterne koristi.
10.1.2.1. Porezi i alokacijska efikasnost

Na nereguliranom tržištu, bilo ono podvrgnuto i savršenoj konkurenciji, eksterni se trošak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih generiraju svojom proizvodnjom ili potrošnjom. Tržište primorava proizvođače i potrošače da vode računa jedino o privatnom trošku. Granični privatni trošak je trošak koji neposredno opterećuje proizvođača nekog dobra ili usluge. Granični društveni trošak jest zbroj graničnih privatnih troškova i graničnih eksternih troškova. U društvenom je interesu da svi troškovi (i oni privatnog i eksternog karaktera) 228

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

budu razmatrani i uključeni u odluke o alokaciji resursa. Tek tada može biti ostvarena alokacijska efikasnost. S tim u svezi, država može oporezovati proizvodnju opterećenu negativnim eksternalijama. Pretpostavimo da je porez jednak graničnom eksternom trošku. U tom će slučaju točka alokacijske efikasnosti biti određena presjecištem krivulja granične koristi (potražnja) i graničnog društvenog troška (ponuda). Slika 99.

Neregulirano tržište odbacuje količinu dobra KK uz cijenu dobra CK . Posredstvom poreza regulirano tržište proizvodi alokacijski efikasnu količinu KR (granični društveni trošak = granična korist) uz cijenu dobra CR. Ignoriranje negativnih eksternalija ima za posljedicu preveliku proizvodnju nekog dobra i suviše nisku cijenu istog dobra, ukratko, ignoriranje eksternih troškova vodi u Pareto suboptimalnu alokaciju resursa. Uvažavanje, pak, negativnih eksternalija ima za posljedicu smanjivanje outputa i povećavanje cijene dobra.

229

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

10.1.2.2. Subvencije i alokacijska efikasnost

Ranije ustvrdismo kako neregulirano tržište nije u stanju osigurati dostatnu, društveno prihvatljivu, alokacijski efikasnu količinu onih dobara koja uključuju pozitivne eksternalije. Tržište kao takvo, budući da nije u stanju registrirati eksterne koristi, angažira nedovoljnu količinu resursa u proizvodnji tih i takvih dobara. Kao i do sada, u određivanju alokacijski efikasne količine dobara, pomoći će nam analiza troškova i koristi. Granična privatna korist jest korist koju neposredno uživa potrošač nekog dobra. Budući da neka dobra pružaju korist i onima koji ih neposredno ne konzumiraju, granična društvena korist predstavlja zbroj graničnih privatnih koristi i graničnih eksternih koristi. Kako povećati proizvodnju i potrošnju dobara koja impliciraju pozitivne eksternalije? Država to može učiniti subvencionirajući proizvodnju takvih dobara. Subvencija je oblik transfernog plaćanja67 koje “služi za pokriće troškova kako bi se omogućila proizvodnja određenih proizvoda ili usluga”.68 Subvencionirajući javni gradski prijevoz, npr., gradske vlasti potiču potrošnju usluga javnog gradskog prijevoza istovremeno smanjujući gužvu na gradskim prometnicama, smanjujući zagađivanje zraka, itd. I opet je točka alokacijske efikasnosti odnosno alokacijski efikasna količina dobra određena presjecištem krivulja graničnog troška i granične društvene koristi, odnosno jednakošću graničnog troška i granične društvene koristi.

67

Transferna su plaćanja plaćanja bez adekvatne tekuće protuusluge. Riječ je o prijenosu dohotka s jednih subjekata na druge (socijalne pomoći, naknade za nezaposlene, subvencije itd.) 68 Poslovni rječnik, Masmedia, Zagreb, 1992., str. 566.

230

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 100.

Pretpostavili smo, jednostavnosti radi, da je granični privatni trošak jednak graničnom društvenom trošku. Otuda je na našoj slici jedna, standardna krivulja ponude. Relevantna krivulja potražnje jest granična društvena korist. Optimalna količina dobra, količina koja znači alokacijsku efikasnost jest KR (granična društvena korist = granični trošak). Zbog subvencioniranja optimalna je količina na rasplaganju uz jediničnu cijenu CR. Zamjećujete, okomita razlika između Co i CR predstavlja subvenciju po jedinici dobra.
10.1.2.3. Zaključno o eksternalijama - internalizacija eksternalija

Pojava će eksternog troška potaknuti državu da oporezuje djelatnost koja ga izaziva. Obrnuto, pojava eksterne koristi će ponukati državu da subvencionira djelatnost koja je generira. U oba slučaja država uspijeva internalizirati eksternaliju. Internalizirati eksternaliju znači učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i potražnje. Ili, internalizirati eksternaliju znači ugraditi eksternaliju u kalkulacije proizvođača i potrošača i učiniti je relevantnim dijelom njihovih poslovnih odluka.

231

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Subvencije i porezi nisu, međutim, jedini način internalizacije eksternalija. Internalizaciji eksternalija, u određenim okolnostima, može uvelike pridonijeti jasno određivanje vlasničkih prava. Zbog toga je precizno definiranje vlasničkih prava jedna od važnih zadaća države. Pretpostavimo da neko poduzeće, ispuštajući otpadne vode, zagađuje rijeku. Ukoliko, pak, korisnici vode imaju jasna prava na vodu određene kvalitete, oni će zahtijevati adekvatnu naknadu od zagađivača. Ako je naknada veća od troška, primjerice, ugradnje odgovarajućih filtera, poduzeće će, ugradnjom filtera, prestati zagađivati rijeku. Tržište, dakle, u određenim uvjetima, može samostalno internalizirati eksternaliju. Spomenimo, s tim u svezi, tzv. Coaseov teorem69. Coaseov teorem (prema Ronaldu Coase-u) tvrdi kako tržište može internalizirati eksternaliju ukoliko postoji mali broj zainteresiranih stranaka čija su vlasnička prava jasno, neupitno definirana. Zbog čega mali broj zainteresiranih stranaka? Zbog toga što tek u tom slučaju troškovi pregovaranja odnosno tzv. troškovi transakcije mogu biti prihvatljivo niski. Troškovi su transakcije svi troškovi koji neku transakciju uopće čine mogućom. Troškovi transakcije uključuju, primjerice, troškove lociranja poslovnog partnera, troškove pregovaranja o potrebitim elementima sporazuma, te troškove osiguranja realizacije dogovorenog sporazuma. Dakle, tek dobro definirana vlasnička prava i niski troškovi transakcija mogu osposobiti tržište da internalizira eksternaliju. U složenijim situacijama (visoki troškovi transakcija, veliki broj zainteresiranih stranaka i nedovoljno precizno definirana vlasnička prava) tržište, kao instrument internalizacije eksternalija, otkazuje. Država je, nadalje, u mogućnosti, kada je negativna eksternalija ekstremno velika, zabraniti proizvodnju koja ju generira. I konačno, država može ograničiti proizvodnju negativnih eksternalija. Ona, naime, može propisati način proizvodnje i potrošnje nekih dobara prisiljavajući proizvođače i potrošače da vode računa o eksternalijama koje izazivaju.
69

Vidjeti: Coase, R.: The Problem of Social Cost, Journal of Law and Economics, vol.3, October 1960.

232

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Npr., termoelektrane i drugi veliki potrošači ugljena mogu emitirati tek dopuštene količine sumpornog dioksida, automobili moraju imati ugrađene katalizatore itd., itd. 10.1.3. Država i (prirodni) monopol Unatoč tome što ponekad svojim ponašanjem stvara pretpostavke za nastanak monopola70 država nastoji zaštititi tržišnu konkurenciju. Ona to čini posredstvom antimonopolnog zakonodavstva. Riječ je o zakonskim propisima koji zabranjuju monopoliziranje te ograničavaju monopolsku moć. Posebice je, međutim, zanimljiv slučaj prirodnog monopola. Prirodni monopol, podsjećamo, etablira ekonomija razmjera ili rastući prinosi razmjera. Zahvaljujući tome što ukupni proizvod raste brže od angažiranih inputa prosječni ukupni trošak bilježi pad. Jedan je veliki proizvođač u stanju opskrbiti tržište nekim dobrom ili uslugom uz niži prosječni ukupni trošak nego veći broj malih proizvođača. Proizlazi da je prirodni monopol poželjna tržišna struktura kada je u pitanju proizvodnja određenih dobara i usluga (proizvodnja i distribucija električne energije, vode, plina, poštansko-telefonsko-telegrafskih usluga, itd). Razbijanje monopola, kada je o ovom specifičnom obliku monopola riječ, nije najbolje rješenje. Ono, naime, znači i gubitak pozitivnih posljedica ekonomije velikih serija - ekonomije razmjera. Ako nije dobro “demontirati” prirodni monopol onda, rješenje se nameće samo po sebi, je potrebito regulirati cijenu njegovog dobra ili usluge. Pokušajmo, između nekoliko opcija, pronaći optimalni način reguliranja cijene.

70

"Monopol rijetko može biti formiran unutar zemlje bez očite državne pomoći u obluku carina ili na neki drugi način". Friedman, M., Friedman, R.: Free to Choose, Avon, 1981., str. 45.

233

10. DRŽAVA I TRŽIŠTE

Slika 101.

Ukoliko ne bi bilo uplitanja države, prirodni bi monopol, uvažavajući pravilo maksimaliziranja profita (granični trošak = granični prihod), zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo output KM. Pri tomu bi, dakako, realizirao monopolski profit. Prirodni monopol neće dragovoljno, u datim okolnostima, povećati vlastiti output budući da to povećava granični trošak u odnosu na granični prihod i smanjuje profit. Država jest, međutim, u stanju nametnuti cijenu, te prirodni monopol pretvoriti u preuzimatelja cijene. Idealna, društveno poželjna situacija znači ukupni proizvod količine KI i cijenu CI. Pri toj (KI) razini proizvodnje je granični trošak jednak cijeni dobra (granični trošak = cijena), odnosno granični trošak jednak graničnoj koristi (granični trošak = granična korist). Ovaj način određivanja cijene (koji znači jednakost graničnog troška i cijene), nažalost, u našem primjeru, nije moguće primijeniti. Zamjećujete zbog čega. Cijena je, određena presjecištem krivulja potražnje i graničnog troška, manja od prosječnog ukupnog troška. Ovakva politika cijena vodi proizvođača u gubitak i stoga nije održiva.

234

10. kada bi uspijevalo realizirati Pareto optimalnu alokaciju resursa postojala bi potreba da se proizvedeni output distribuira na ujednačeniji i pravedniji način. Bogatstvo. prikazati pomoću Lorenzove krivulje. osim visokokvalificiranog rada. ne znači efikasnu alokaciju resursa (ona podrazumijeva jednakost cijene ili granične koristi i graničnog troška) ali je najbliže onom optimalnom. primijeniti pravilo prosječnog ukupnog troška. na primjeru zamišljene ekonomije. između ostalog. Ovakvo rješenje. posjedujete značajne količine kapitala i zemlje.1. dohodak je ono što zaradite. izuzetno delikatnu zadaću preraspodjele ukupnog dohotka nastojeći pronaći pravu mjeru između savršeno jednake raspodjele i tržišne raspodjele. dakako. a prirodni monopol realizira tek normalni profit. vrijedi i obrnuto. kao kompromisno rješenje. ovise o količini inputa kojima raspolažu. realizirat ćete i relevantni dohodak. vrijedi za raspodjelu bogatstva. predstavlja novčanu vrijednost cjelokupne imovine umanjene za obveze. Budući da je raspodjela čimbenika proizvodnje odnosno vlasništva nad njima doista nejednaka. Lorenzova krivulja Dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje. Raspodjelu ćemo dohotka i bogatstva. 235 . 10. To. nejednaka je i raspodjela dohotka. bogatstvo ono što posjedujete. u još većoj mjeri. preuzima. dakle. Država. Ukratko.2. Ukoliko. te cijenama čimbenika proizvodnje. Nažalost.10. proizvedena količina je KR. kada otkazuje određivanje cijene pomoću graničnog troška valja. DRŽAVA I TRŽIŠTE Međutim. DRŽAVA I PRERASPODJELA DOHOTKA Čak i kada bi tržište bilo alokacijski efikasno.2. Nije upitna potreba da se dio dohotka preusmjeri siromašnima i onima koji nisu u stanju brinuti o sebi. Država određuje cijenu CR (Prosječni ukupni trošak = Cijena).

60% obitelji ostvaruje 35% ukupnog dohotka. Kumulativno. 40% obitelji realizira 15% dohotka. dakle. Druga petina. 236 . Još je dramatičnija situacija (a to je sveprisutna ekonomska činjenica) što se raspodjele bogatstva tiče.10. Prva petina obitelji. realiziraju 5% ukupnog dohotka. a to su one s najnižim dohocima. Kumulativni postotak obitelji 20 40 60 80 100 Kumulativni postotak dohotka 5 15 35 60 100 Kumulativni postotak bogatstva 0 0 5 15 100 Sve su obitelji podijeljene u pet jednakih grupa. Pretposljednjoj petini pripada 25% dohotka. dakle. sljedećih 20% obitelji ostvaruje 10% dohotka. a oni sa najvišim dohocima (posljednja petina obitelji) zahvaća čak 40% ukupnog dohotka. DRŽAVA I TRŽIŠTE Tablica 34. U našem primjeru najbogatijih 20% obitelji posjeduje čak 85% ukupnog bogatstva. Sljedećih 20% obitelji realizira 20% dohotka.

Što je uzrok ovih značajnih razlika u dohocima? Spomenusmo već nejednaku raspodjelu čimbenika proizvodnje. Valja spomenuti i nejednaku distribuciju sposobnosti. Što je Lorenzova krivulja bliža crti savršene jednakosti. DRŽAVA I TRŽIŠTE Slika 102. Obrazovanje. to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija. 20% obitelji realizira 20% dohotka. Veća udaljenost crte jednakosti i Lorenzove krivulje zorno ilustrira veće nejednakosti u raspodjeli dohotka. jest jedan od značajnijih razloga nejednakih dohodaka. 40% obitelji 40% dohotka itd. Ljudi 237 .10. također. u našem primjeru) od savršeno jednake raspodjele. Crta koja iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o predstavlja savršeno jednaku raspodjelu. Lorenzova krivulja pokazuje otklon aktualne raspodjele dohotka ( i bogatstva. Dakle.

makar i na sažeti način. P. igrajući više ili manje uspješno ulogu suvremenog Robina Hooda. te pomažući posredstvom transfera (socijalna skrb i pomoć nezaposlenima) ugroženim skupinama stanovništva. Na veličinu dohotka može utjecati i mjesto življenja.. Tako je. država može smanjiti jaz između aktualne i savršeno jednake raspodjele.. Nordhaus.: Ekonomija.: Basic Economics.2.. Tržišna je raspodjela dohotka raspodjela bez ikakvog državnog uplitanja i korekcija.. a nije jednaka niti raspodjela šansi. str. Dyal.. pa čak i sreća.. 343. Otuda ovaj faktor 3 na kraju formule. 362. "Mate". Zagreb. godini. U tom smislu ona korigira tržišnu raspodjelu dohotka. J. N. Raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji (država vrši preraspodjelu dohotka posredstvom poreza i transfernih plaćanja) nazivamo raspodjela nakon poreza i transfera. Karatjas. Ukoliko se. odnosno dohodak jednak egzistencijalnom trošku za četveročlanu američku obitelj bio procijenjen na 14335 $71 u 1992.A. Oporezujući visoke dohotke.A. 10. npr. W. nastoji pomoći siromašnima i ujednačiti raspodjelu dohotka. str. DRŽAVA I TRŽIŠTE doista nisu jednaki. nije moguće zaobići problem siromaštva. 71 72 Samuelson. 1985. Macmillan Publishing Company.D. 2000.10. raspravlja o raspodjeli dohotka. Zanimljiv je način izračunavanja granice siromaštva u Sjedinjenim Američkim Državama:72 (trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 Neka istraživanja pokazuju da najsiromašnije američke obitelji troše jednu trećinu svog dohotka na nabavku hrane. New York. Raspodjela nakon poreza i transfera Država. granica siromaštva..2. 238 . Siromaštvo predstavlja onu veličinu dohotka koji nije u stanju pokriti troškove života na egzistencijalnoj razini.

DRŽAVA I TRŽIŠTE Učinke je redistribucijske politike države moguće prikazati Lorenzovom krivuljom tržišne raspodjele i raspodjele nakon poreza i transfera (slika 103). Slika 103. 239 .10. država porezima i transferima može značajno smanjiti jaz između aktualne (stvarne) raspodjele i savršeno jednake raspodjele. Dakle.

.

Makroekonomika. odnosno stopa ekonomskog rasta.naduti. te veličina bruto nacionalnog proizvoda. INFLACIJA Inflacija (lat. nezaposlenosti i bruto nacionalnog proizvoda. formiranje cijena dobara i usluga u različitim tržišnim strukturama. N. 241 . 1985. itd. inflare . međutim.: Basic Economics. 73 Dyal.ekonomiju u cjelini.. stopa inflacije. a stabilne cijene postoje tada kada prosječna razina cijena ili. proučava posebni ekonomski entitet . određivanje veličine outputa pojedinih dobara. jednostavno. 11. Proučavajući mikroekonomiku upotrebljavali smo. Deflacija predstavlja pad opće ili prosječne razine cijena. Karatjas. 176. A. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Naše je dosadašnje izlaganje bilo mikroekonomske provenijencije. Pojava suprotna inflaciji naziva se deflacija. str. Macmillan Publishing Company.1. Naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. J. određivanje cijena inputa.11. razina cijena miruje.potrošača i poduzeća. stopa nezaposlenosti. "mikroskop" kako bismo objasnili ponašanje individualnih ekonomskih subjekata . Kako bismo istražili funkcioniranje ekonomije upotrijebit ćemo "teleskop".. New York.. kako to slikovito vele Dyal i Karatjas73. U studij makroekonomike uvode nas pojmovi poput inflacije. vrijedni su pokazatelji "zdravstvenog stanja" ili makroekonomske performancije svake ekonomije.

.. Indeks potrošačkih cijena jest kvocijent vrijednosti standardne košare dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste košare dobara u prethodnom.. R. 293. str. Standardna košara dobara obuhvaća i sastoji se od najrazličitijih ali i izabranih artikala (u SAD oko 400 dobara i usluga) čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju. n označavaju pojedine artikle košare dobara. 1989..: Introduction to Economic Principles.. a a.. 74 Vidjeti: Mabry. a 0 baznu godinu.. Inc. jest indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Index . Dakako. 242 ... odnosno baznom razdoblju pomnožen sa sto. indeks potrošačkih cijena u baznom razdoblju iznosi 100.b.. New York... Vrijednost košare dobara tekuće godine ⋅ 100 Vrijednost iste košare u baznoj godini Indeks potrošačkih cijena = ili Indeks potrošačkih cijena74 = b C1a K 0a + C1b K 0 +. posredstvom kojega se prati i mjeri fluktuacija razine cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Najpoznatiji indeks cijena.+ C0n K 0n gdje 1 označava tekuću godinu.. H..H.+ C1n K 0n · 100 b C0a K 0a + C0b K 0 +.. Ulbrich.H. McGrawHill. Možda će sljedeći primjer eliminirati eventualne nedoumice.CPI).11.

2. Indekse potrošačkih cijena izračunasmo dijeleći vrijednost tipične potrošačke košare svake godine s njenom vrijednošću u baznoj godini. Godina 1.5%. u odnosu na petu godinu. 6.3 100 112. iznositi 11.5 Zamjećujete.Indeks potrošačkih cijena u tekućoj godini prošloj godini • 100 Godišnja stopa inflacije = Indeks potrošačkih cijena u prošloj godini Prema tomu.11. 243 . Prema tomu.87%.5%. zabilježena je godišnja stopa inflacije od 12. Kako. 3. stopa inflacije jest postotna promjena. 5.Razina cijena u prošloj godini • 100 Razina cijena u prošloj godini Godišnja stopa inflacije = ili Indeks potrošačkih cijena u . povećanje prosječne ili opće razine cijena. 4.9% a u šestoj godini 37. treća je godina bazna godina.9 137. u petoj 22. izračunati godišnju stopu inflacije u šestoj godini u odnosu na petu? Razina cijena u tekućoj godini . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 35. međutim. u našem će slučaju godišnja stopa inflacije zabilježena u šestoj godini. u odnosu na baznu godinu.5 122. Vrijednost košare dobara 18000 20000 24000 27000 29500 33000 Indeks potrošačkih cijena (CPI) 75 83. U četvrtoj godini.

još jedna. dok indeks potrošačkih cijena prati cijene tek nekih. da neka ekonomija proizvodi tek četiri dobra. Naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Godišnja stopa inflacije = 137 . mjera inflacije. sveobuhvatnija. Nasuprot tomu. Ukratko.5 − 122 . 244 . dakako.9 Postoji. reprezentativnih dobara i usluga deflator bruto nacionalnog proizvoda registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 Realni bruto nacionalni proizvod GNP-deflator = Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri vrijednost outputa (svih finalnih dobara i usluga proizvedenih tijekom godine) u cijenama tekuće godine. Pretpostavit ćemo. Riječ je o deflatoru bruto nacionalnog proizvoda.11. jednostavnosti radi. bruto nacionalni proizvod (Gross national product GNP) jest vrijednost. realni bruto nacionalni proizvod vrednuje output u stalnim cijenama. novčana. jedne godine.87% 122 . Deflator se bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-deflator izračunava kao kvocijent nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda pomnožen sa 100. međutim. svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom.9 · 100 = 11. u pravilu. odnosno cijenama baznog razdoblja ili godine.

5 2500 29600 Budući da je nominalni bruto nacionalni proizvod 35000.24. Gornja formula upućuje na to da je.24%.deflator 100 Deflacioniranje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Tablica 36.5 1500 1900 7600 900 18000 0.24 29600 U tekućoj je godini. u odnosu na baznu godinu. a realni 29600 deflator bruto nacionalnog proizvoda iznosi 118. prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18.24%. upotrebom GNP-deflatora.11. obavit ćemo na sljedeći način: Realni bruto nacionalni proizvod = Nominalni bruto nacionalni proizvod • 100 . odnosno stopa inflacije iznosi 18. Dobro A B C D Tekuća godina Količina Cijena Ukupno 1000 2 2000 4 2000 8000 20 1000 20000 5000 1 5000 35000 Bazna godina Cijena Ukupno 1. GNP-deflator = 35000 · 100 = 118. njegovo pretvaranje u realni bruto nacionalni proizvod čija je veličina oslobođena utjecaja promjene cijena.deflator 245 . Nominalni bruto nacionalni proizvod = Realni bruto nacionalni proizvod • GNP . realni bruto nacionalni proizvod moguće pretvoriti u nominalni i nominalni u realni. GNP .

Mnogi će. Riječ je o kvantitativnoj teoriji novca. nije jedini uzrok inflacije ali je. Riječ je o inflaciji potražnje (demand-pull teorija). Kvantitativna teorija novca Različite teorije pokušavaju objasniti inflaciju i uzroke inflacije. reći će oni. ekonomisti (oni monetarističkog usmjerenja) ustvrditi kako inflacija jest. te psihološkim teorijama inflacije. prije svega.1. Korijeni kvantitativne teorije novca sežu sve do 17. Spomenut ćemo troškovnu inflaciju (tzv.1. najvažniji. odnosno količina novca u optjecaju. Međutim. U ovom su slučaju prodavači "krivi" za pojavu inflacije. Novac. dakako. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. svakako. cost push teorija) koja uzroke inflacije vidi u rastu plaća i(li) drugih troškova proizvodnje. "krivci" mogu biti i kupci odnosno njihova prevelika (u odnosu na ponudu) potražnja. Upotpunimo ovaj kratak pregled i teorijom o strukturnoj inflaciji. stoljeća. Inflacija može. međutim. Suštinu kvantitativne ili količinske teorije novca moguće je predstaviti sljedećom jednostavnom formulom: P= M Q P = prosječna razina cijena M = količina novca u optjecaju Q = realni bruto nacionalni proizvod. a njezin je najpoznatiji današnji pobornik nobelovac Milton Friedman. Poznati su stariji zagovornici ove teorije. biti posljedica kombinacije različitih uzroka.11. David Hume i David Ricardo. monetarni fenomen. 246 . razmotrimo temelje ovakvog shvaćanja inflacije i njenih uzroka. Budući da ovo mišljenje držimo relevantnim. primjerice.

Isti će zaključak vrijediti ukoliko i brzinu novca pretvorimo u 247 . udvostručit ćete i razinu cijena. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema kvantitativnoj teoriji novca prosječna razina cijena ovisi (pretpostavimo da je Q fiksna veličina) o količini novca u nekoj ekonomiji. Ovo se jednostavno tumačenje jednadžbe prometa (koja vjeruje u stabilnost Q i v) naziva "sirova" kvantitativna teorija novca. Ukoliko pretpostavimo da su Q i v stabilne. međutim. "cambridge-ska jednadžba": P= M ⋅v . Možda će to jasnije predočiti tzv. Na lijevoj strani jednadžbe prometa (P · Q) nalazi se nominalni bruto nacionalni proizvod. Ukoliko pretpostavimo da je realni bruto nacionalni proizvod promjenljiva veličina koju tangira promjena količine novca. i obrnuto. tada povećanje količine novca u nekoj ekonomiji (uz neizmijenjenu brzinu novca) izaziva razmjerno povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. fiksne veličine. Poveća li se količina novca doći će do razmjernog povećanja prosječne razine cijena. povećanje količine novca mora izazvati razmjerno povećanje razine cijena odnosno nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. Uvedemo li u naše razmatranje i brzinu novca .11. uz ostale neizmijenjene uvjete. povećanje nominalnog bruto nacionalnog proizvoda rezultat povećanja ne samo prosječne razine cijena. Q Udvostručite li količinu novca. Već je sada moguće zaključiti da povećanje količine novca ne mora značiti razmjerno povećanje razine cijena.prosječni broj godišnje uporabe novčane jedinice (v) .u stanju smo formulirati jednadžbu prometa: P · Q = M · v. dakako. već i realnog bruto nacionalnog proizvoda. Vrijedi. U tom je slučaju.

te brzina novca opada. 11. ekstremnog keynesijanskog viđenja jednadžbe prometa. Naime. viša kamatna stopa potiče nastojanje da se "besposlena" gotovina plasira kao zajam. Pretpostavimo da je nominalni bruto nacionalni proizvod (P · Q) 200.000 . Niža kamatna stopa znači i manji oportunitetni trošak posjedovanja (inaktivne) gotovine. znatnog utjecaja na brzinu novca ima veličina kamatne stope. po veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda.1. Kakve će posljedice.000. poruke kvantitativne teorije novca valja shvatiti vrlo ozbiljno. imati udvostručenje količine novca? Ekstremno će monetarističko objašnjenje poći od pretpostavke da je brzina novca stalna i stabilna veličina.000. rast nominalnog bruto nacionalnog proizvoda i prosječne razine cijena ne mora biti razmjeran povećanju količine novca. predstaviti već naznačene razlike između ekstremnog monetarizma ("sirove" kvantitativne teorije). Ukratko. Ovo povećava brzinu novca. Ovaj odnos između kamatne stope i brzine novca slabi pozicije "sirove" kvantitativne teorije novca.1. M = 50. te kompromisne. znači i nižu kamatnu stopu. Ona je izvrsna slika onoga što očekuje one ekonomije koje neodgovorno povećavaju količinu novca u optjecaju. Budući da veća količina novca u nekoj ekonomiji. posredstvom jednostavnog primjera. a time i manju brzinu novca. Prema tomu. te će rast nominalnog bruto 248 . Iako je tvrdnja o razmjernom rastu količine novca i razine cijena upitna.11.1. umjerene interpretacije jednadžbe prometa (suptilnije varijante kvantitativne teorije novca). M·v 200. u pravilu.000 = P·Q 200. v=4. Različita tumačenja jednadžbe prometa Pokušat ćemo. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI promjenljivu veličinu.

neposredna veza između promjene količine novca i promjene nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. taj pad brzine neće u potpunosti neutralizirati rast količine novca.000 I konačno. M·v = 100.000 249 .000 · 4 P·Q 400.000 Prema ekstremnomu keynesijanskomu stajalištu povećanje količine novca ne tangira veličinu nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda biti razmjeran rastu količine novca. dakle. Razlog je tomu odgovarajući pad brzine novca izazvan padom kamatne stope. Međutim.000 · 3 P·Q 300. Doći će do izvjesnog. kompromisno objašnjenje računa s time da će udvostručena količina novca izazvati pad kamatne stope čija će posljedica biti i određeno smanjenje brzine novca.000 · 2 P·Q 200. Postoji. rasta nominalnog bruto nacionalnog proizvoda. ne i razmjernog povećanju količine novca. M·v = 100.11. M·v = 100.

Međutim. prije svega. stoga. niti kao dio radne snage. misli na nezaposlenost rada. žele raditi. koje. 250 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. Kada bi se prilikom izračunavanja stope nezaposlenosti vodilo računa i o ovoj kategoriji radnika. kada ekonomist govori o nezaposlenosti tada. NEZAPOSLENOST 11. moguće razlikovati četiri osnovna oblika nezaposlenosti: frikcijsku nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni ⋅ 100 Radna snaga Stopa nezaposlenosti jest izuzetno važan pokazatelj "zdravstvenog" stanja neke ekonomije odnosno uspješnosti makroekonomske politike. strukturnu nezaposlenost i cikličku nezaposlenost.11. Stopa i oblici nezaposlenosti Svaki čimbenik proizvodnje može biti nezaposlen. budući da su prestali aktivno tražiti posao.1. Radna snaga ili ukupni radni potencijal neke ekonomije jest zbroj zaposlenih.2. Različiti su uzroci nezaposlenosti. ali su prestale aktivno tražiti zaposlenje. stopa bi nezaposlenosti bila znatno veća. s tim u svezi. obuhvaća sve odrasle osobe koje nemaju posao i koje aktivno za njim tragaju. te je. pak. obeshrabrenih radnika. Stopa nezaposlenosti jest postotak nezaposlene radne snage. Nezaposlenost. ne smatraju nezaposlenima a. međutim. valja spomenuti kategoriju tzv. S tim u svezi. Zaposlenost je predstavljena brojem onih odraslih osoba (osoba u radnoj dobi) koje imaju posao. Riječ je o osobama koje nemaju zaposlenje. sezonsku nezaposlenost.2. Valja napomenuti da se obeshrabreni radnici. ali i nezaposlenih radnika.

sezonska i strukturna nezaposlenost nisu i ne moraju biti predmetom makroekonomske politike. pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem. Njen je osnovni uzrok činjenica da je potrebito izvjesno vrijeme kako bi se uskladile želje i potrebe onih koji traže i nude posao. većina poduzeća smanjuje potražnju za svim inputima uključujući i rad. a povećati potražnju za drugima.) čine sezonsku nezaposlenost. Sve osobe koje. 251 . sezonska i strukturna nezaposlenost nastaju iz prirodnih i moguće neizbježivih uzroka u dinamičnoj ekonomiji. građevinskih radnika itd. nažalost. ciklička nezaposlenost zaslužuje njezinu punu pozornost. Ovaj tip nezaposlenosti. Ukoliko makroekonomska politika uspije spriječiti fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. međutim. Ruku pod ruku s općim padom poslovne aktivnosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda ide i povećana. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Frikcijska nezaposlenost obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje. ukoliko uspije osigurati stabilan rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. ali ne i odgovarajuća ponuda. zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla (poput krznara. Naime. Strukturna se nezaposlenost javlja zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage. frikcijska. Cikličku nezaposlenost uzrokuje. Promjene ukusa potrošača i tehnološki razvitak mogu reducirati potražnju za nekim zanimanjima. Zbog općeg pada potražnje za dobrima i uslugama. Ciklička se nezaposlenost javlja u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. dakle. tada uspijeva eliminirati i cikličku nezaposlenost. tzv. ne treba posebice zabrinjavati. pad agregatne potražnje i. s tim u svezi. Osobe koje obavljaju sezonske poslove moraju. Sezonska se nezaposlenost javlja zbog sezonskih promjena. Potražnja postoji. obuhvaća radnike "između dvaju zaposlenja" ili osobe pred prvim zaposlenjem. ciklička nezaposlenost. pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. Uzrokuje ju pad agregatne ili ukupne potražnje. te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao. turističkih radnika. računati s time da izvjesno vrijeme neće imati posla.11. Dok frikcijska. koji. Žrtve ovako promijenjenih odnosa ponude i potražnje pripadaju strukturnoj nezaposlenosti. dakle.

Ukratko. kriminala. M. smanjivanje vrijednosti tzv. odnosno stopa nezaposlenosti svedena na nulu. međutim. riječ je o punoj zaposlenosti. Osim one neposredne . odnosno prirodne stope nezaposlenosti. ljudskog kapitala 76. itd. prirodna stopa nezaposlenosti ili puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojih uzrok nije ciklička fluktuacija realnog bruto nacionalnog proizvoda.11. Makroekonomska politika usmjerena na povećanje agregatne potražnje može eliminirati jedino cikličku nezaposlenost. a stopa nezaposlenosti se. Ova različita tumačenja pune zaposlenosti. Vidjeti: Parkin. nezaposlenost izaziva i niz posrednih problema (rast siromaštva. AddisonWesley Publishing Company. upućuju na jednostavnu činjenicu da puna zaposlenost.: Economics. Osnova ovakvog tumačenja pune zaposlenosti i prirodne stope nezaposlenosti jest mišljenje da rast agregatne potražnje neće smanjiti niti strukturnu niti sezonsku nezaposlenost. strukturna i sezonska) mora postojati i nije ju moguće izbjeći. Njegova vrijednost predstavlja onaj novčani iznos koji. New York. donosi isti dohodak kao i osoba određenih znanja i vještina. naziva prirodna stopa nezaposlenosti. Izvjesna nezaposlenost (samo frikcijska ili frikcijska. odnosno prirodna stopa nezaposlenosti ne znače da je nezaposlenost. pri datoj kamatnoj stopi.pad realnog bruto nacionalnog proizvoda. 252 . 1990. ali i sezonska i strukturna nezaposlenost.75 Brojne su štete koje gospodarstvu nanosi nezaposlenost. Neki će ekonomisti ustvrditi da puna zaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti postoji tada kada je prisutna frikcijska. 75 Neka istraživanja pokazuju da prirodna stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi između 5 i 6%. u tom slučaju.). OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti. 76 Ljudski kapital je vrijednost čovjekovog obrazovanja i potrebitih vještina.

Uspije li makroekonomski autoritet suzbiti inflaciju. Proizlazi.2. Ovakvo je objašnjenje odnosa između inflacije i nezaposlenosti doista uznemiravajuće. Phillipsova krivulja Phillipsova krivulja (prema britanskom ekonomistu A.W.2. U dugom će se vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirati na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o promjeni stope inflacije. Slika 104. ustvrditi kako izravni. obrnuto razmjerni odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti (predstavljen Phillipsovom krivuljom) vrijedi tek u kratkom vremenskom razdoblju. Phillips-u) tvrdi kako između inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto razmjeran odnos. Dakako. Suvremena će ekonomska pozicija. vrijedi i obrnuto. 253 . Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti. naime. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11. međutim. cijena uspješnog reduciranja nezaposlenosti jest visoka stopa inflacije. Obrnuto.11. da smo tek u mogućnosti birati između dvaju zala. ima se pomiriti s velikom nezaposlenošću.

U dugom roku aktualna razina cijena jest jednaka očekivanoj stopi inflacije. U dugom vremenskom razdoblju. prirodnoj stopi 254 . OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Slika 105. jednaka očekivanoj. Naša je kratkoročna Phillipsova krivulja napravljena na osnovi očekivane stope inflacije od 4%. stopa je nezaposlenosti veća od prirodne stope (Nc). te je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti.11. odnosno postoji puna zaposlenost. kada posloprimci i poslodavci imaju dovoljno vremena prilagoditi se neočekivanim promjenama cijena. a vrijedi i obrnuto. u kratkom vremenskom razdoblju. Ukoliko je stopa inflacije. (4%) stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (Na). pak. Ponovimo. Podudaranje očekivane i aktualne razine cijena znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti (slika 105). Nasuprot tomu. Ukoliko je. niža razina cijena od očekivane znači veću nezaposlenost od prirodne. stopa inflacije veća od očekivane (6%) značit će stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope (Nb). stopa inflacije manja od očekivane (2%).

Prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. vrijednost se intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. koje se. Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa. odnosno izbjegavamo mogućnost da se vrijednost 255 . dvostrukog računanja.11. Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se. ne koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje njihov konačni potrošač. najčešće tijekom jedne godine.3. dakle. Na taj način izbjegavamo pogrešku tzv. Slika 106. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja. koriste u proizvodnji drugih dobara i usluga. kao inputi. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nezaposlenosti mogu biti pridružene najrazličitije stope inflacije (slika 106). 11. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD Ponovimo.

dakle. znači ekonomski rast. Realna stopa rasta u 1996. Potencijalni bruto nacionalni proizvod jest dugoročni trend realnog bruto nacionalnog proizvoda. Bruto nacionalni proizvod se.+ Kn · Cn Dakako.. dakle. GNP = K1 · C1 + K2 · C2 + K3 · C3 + .77 Ovo nas obilježje realnog bruto nacionalnog proizvoda. upozorismo na razliku između nominalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda. . ovisi o fazi poslovnog ciklusa.Realni GNP u 1995. Poslovni ciklus uzrokuje devijacije aktualnog realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni bruto nacionalni proizvod. promjena prosječne razine cijena itekako utječe na veličinu bruto nacionalnog proizvoda. unatoč većim ili manjim oscilacijama. bilježi tendenciju rasta. koje. kao što znamo. Realni bruto nacionalni proizvod. Razlika između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda jest jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Pojava GNP-jaza znači da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti..11. izračunava kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena. Jaz između potencijalnog i realnog bruto nacionalnog proizvoda može biti pozitivan i negativan što. dakle. On predstavlja onu vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti odnosno da postoji puna zaposlenost. vodi po pojma potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. Upravo stoga. može biti prezaposlena (stopa nezaposlenosti manja od prirodne 77 Realni GNP u 1996. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI pojedinih dobara ili usluga javi više no jednom u računu bruto nacionalnog proizvoda. Realni bruto nacionalni proizvod. mjeri vrijednost finalnog outputa u stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosječne razine cijena.godini = ____________________________________________________ · 100 Realni GNP u 1995. dakako. 256 . Ona.

izabrali smo pristup dohotka. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda Mogući su različiti pristupi kada je u pitanju mjerenje bruto nacionalnog proizvoda. 257 . Odlučimo li se za donji kružni tok. značiti isti rezultat. Obratimo pozornost na gornji kružni tok.1. Slika 107. Oba će pristupa. nažalost. On omogućuje mjerenje bruto nacionalnog proizvoda na osnovi pristupa trošenja.3. Bit pristupa trošenja (expenditure approach) i pristupa dohotka (income approach) objasnit će sljedeći jednostavan grafički prikaz. 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI stope) ali. dakako.11. i nezaposlena (stopa nezaposlenosti veća od prirodne stope).

11. poluproizvoda i sirovina smanjile su se. finalnih dobara i usluga.1. kategorija trošenja ne obuhvaća kupovine novih kuća i stanova. Smanje li se.1. automobili itd. za razliku od uobičajenog poimanja. 258 .Im) Potrošnja (C) obuhvaća sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. i investicije. tako i outputa. međutim. međutim. Pristup trošenja Ovaj pristup. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Agregatno trošenje = Agregatni dohodak = Vrijednost finalnog outputa (GNP) 11. Dakle. Povećaju li se zalihe gotovih proizvoda. mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih. ponovimo. pak. ekonomist. zalihe gotovih (ali ne i prodanih) proizvoda. najrazličitijih uređaja i opreme. mlijeka. alata. poslovnih i tvorničkih zgrada) od strane poduzeća. te trajnih potrošnih dobara (čiji je vijek trajanja duži od godine dana) kao što su televizori. te sirovina (tijekom promatrane godine) povećane su i investicije. investiciju shvaća kao kupovinu finalnih dobara radi njihove uporabe u proizvodnji ili zbog povećanja zaliha. hladnjaci. ceteris paribus. Ova.3. Bruto su privatne domaće investicije (I) ona vrsta trošenja koja znače nabavku realnog kapitala ili kapitalnih dobara. Važno je istaknuti činjenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica. i promjene zaliha i to kako inputa. Riječ je o najrazličitijim dobrima poput kruha. Postoje četiri kategorije trošenja te je strukturu vrijednosti bruto nacionalnog proizvoda moguće prikazati na sljedeći način: GNP = Potrošnja + Bruto privatne domaće investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz GNP = C + I + G + (EX . olovaka itd. Uključimo ovdje kupovine kapitalnih dobara (strojeva. državnih obveznica i slično nemaju tretman investicija. ali i kupovine novih kuća i stanova od strane domaćinstava. poluproizvoda. Veličinu ove vrste trošenja tangiraju.

Transferna plaćanja nisu. transferna plaćanja. kao dio bruto nacionalnog proizvoda. radi se o domaćim investicijama. njegovo investicijsko trošenje nema obilježje domaće investicije. naime. Ukoliko poduzeće investira u inozemstvu. Oduzmete li amortizaciju od bruto privatnih domaćih investicija.11. Riječ je i o privatnim investicijama. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Zbog čega bruto investicije? Zbog toga što ukupne ili bruto investicije uključuju sva novonabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju poslužiti za zamjenu ostarjelog. stoga. funkcioniranje obrazovanja itd. Zamjećujete.Im) predstavlja razliku između vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im). Ove posljednje predstavljaju čisti dodatak postojećoj zalihi realnog kapitala. Isključena su. državne su investicije dio državne potrošnje. Naime. Državna potrošnja (G) obuhvaća onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znači nabavku različitih finalnih dobara i usluga od strane države. amortiziranog dijela realnog kapitala. 259 . provedbu zakona. kupujući kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu. dobit ćete neto privatne domaće investicije. I konačno. Neto izvoz (Ex . namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i. ih ne uzimamo u obzir prilikom izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Domaća investicija jest ona koja znači nabavku domaćih kapitalnih dobara. istrošenog. Transferna su plaćanja razlog što je državna potrošnja. Jednostavno stoga što ova kategorija trošenja isključuje državno investiranje. međutim. Dakako. događa se to onda kada je uvoz veći od izvoza. neto izvoz može biti i negativan. manja od proračunskih sredstava koja državi stoje na raspolaganju. Riječ je o onom trošenju koje ima osigurati obranu zemlje.

Stoga ih. Pristup dohotka Pristup dohotka predstavlja bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije. jedan njegov dio može biti namijenjen štednji (S) i.2. 260 . Zapitajmo se. naime. svakako. na koje se to načine zarađeni dohodak može upotrijebiti. dohodak države. dijelom biti potrošen (C). Amortizacija nije dio profita budući da je namijenjena nadoknadi utrošenog realnog kapitala. bit će oporezovan. GNP = Plaća + Renta + Kamta + Profit + Amortizacija + Neizravni porezi dohodne komponente nedohodne komponente Postoji i alternativni način korištenja pristupa dohotka. Tri su moguća načina njegova korištenja. a ne dohodak domaćinstava odnosno vlasnika čimbenika proizvodnje. Neizravni porezi predstavljaju. Bruto nacionalni proizvod jest zbroj plaća. kamata i profita kojima valja dodati i dvije nedohodne komponente amortizaciju i neizravne poreze.3. Neizravni porezi su porezi koje potrošači plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga. Zbog njihova postojanja potrošači plaćaju više nego što proizvođači prime za prodano dobro ili uslugu.11. a da bismo izjednačili agregatno trošenje i agregatni dohodak. valja dodati dohodnim komponentama bruto nacionalnog proizvoda. prema tomu. renti. Agregatni dohodak će. Ona predstavlja svojevrsnu štednju poduzeća i važnu nedohodnu komponentu bruto nacionalnog proizvoda. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI 11.1. dakako.

Povećamo li obje strane jednadžbe za iznos uvoza (Im) jednadžba će glasiti: I + G + EX = S + T + Im. pristup dohotka nudi i sljedeću jednadžbu: GNP = C + S + T C = Potrošnja S = Štednja T = Neto porezi 78 (Bruto porezi . Prema tomu.11.3. To je dohodak koji domaćinstvima neke ekonomije stoji na raspolaganju za potrošnju i štednju.Transferna plaćanja).bruto nacionalnog proizvoda.Im = S + T. Jednakost pristupa Pristup trošenja i pristup dohotka dva su različita mjerenja iste veličine . prihode. Raspoloživi dohodak jest agregatni (ukupni) dohodak umanjen za neto poreze.3. Neto porezi su bruto porezi umanjeni za transferna plaćanja.1. Neizravni porezi neizravno terete poreznu snagu poreznih obveznika kroz smanjenje potrošnje. 261 . Budući da se potrošnja (C) javlja na obje strane jednadžbe vrijedit će da je I + G + EX .Im = GNP = C + S + T. C + I + G + EX . Izravni (osobni) porezi izravno terete poreznu snagu (dohotke. imovinu) poreznih obveznika. 11. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Prema tomu. 78 Zbroj neizravnih i izravnih (osobnih) poreza predstavlja bruto poreze. Naznačimo već sada kako zbroj potrošnje i štednje (C+S) predstavlja raspoloživi dohodak.

GNP) i bruto domaćeg proizvoda (Gross domestic product . 548. Stabilnu razinu vode. N. str.: Economics.1989. državnu potrošnju i izvoz sa aktualnom štednjom. I = S "Zadaća je makroekonomske teorije razumjeti ekonomske sile koje utječu na ta curenja i ubrizgavanja kako bi mogla predvidjeti promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda i razviti politike koje stabiliziraju fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda. Rekosmo ranije da bruto nacionalni proizvod jest novčana vrijednost finalnog outputa koji neka ekonomija proizvede tijekom jedne godine. Valja izjednačiti aktualne investicije.GDP). Boston .. D. 262 . Pretpostavimo da je veličina realnog bruto nacionalnog proizvoda predstavljena razinom vode u posudi u koju s jedne strane voda dotiče a. a desna je strana jednadžbe (S + T + Im) odgovorna za gubitak vode."79 11. Ukoliko je dotok vode veći od njenog otjecanja. na drugoj ističe. U obrnutom će slučaju realni bruto nacionalni proizvod opadati. Pri tome. odnosno povećavat će se realni bruto nacionalni proizvod.3. Inc.2. rast će njena razina. stabilni realni bruto nacionalni proizvod osigurava jednakost "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im) vode. Dodajmo i to da bruto nacionalni proizvod jest vrijednost 79 Hyman. lijeva strana jednadžbe (I + G + EX) predstavlja dotok vode.11. Od bruto nacionalnog proizvoda do raspoloživog dohotka Na početku pokušajmo uočiti razliku između bruto nacionalnog proizvoda (Gross national product . Irwin. Pretpostavimo li da je neto izvoz jednak nuli (vrijednost izvoza jednaka vrijednosti uvoza) te da je državna potrošnja jednaka neto porezima proizlazi da štednja mora biti jednaka investicijama. istovremeno... OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poruka je jednostavna. neto porezima i uvozom.

Amortizacija = NNP Oduzmete li od neto nacionalnog proizvoda (NNP) neizravne poreze dobit ćete onaj dio bruto nacionalnog proizvoda (GNP) koji se isključivo sastoji od njegovih dohodnih komponenti. Riječ je o neto privatnim domaćim investicijama. Taj dio bruto nacionalnog proizvoda nazivamo nacionalni dohodak (National income NI) NNP . On. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI finalnog outputa proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji su vlasništvo neke zemlje i njezinog stanovništva. Riječ je. mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog čimbenicima koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje. Prema tomu. amortizirane elemente realnog kapitala. dakle. Dakle. valja razlikovati zarađeni od primljenog dohotka. neto nacionalni proizvod (Net national product NNP) obuhvaća samo ono investicijsko trošenje koje znači stvarno povećanje zalihe realnog kapitala. Bruto domaći proizvod (GDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji.11. GNP . razlika između GNP-a i GDP-a jest neto investicijski dohodak (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju iz drugih zemalja umanjene za profite i dividende koje zemlja plaća stranim investitorima). o bruto privatnim domaćim investicijama. razlika između bruto i neto nacionalnog proizvoda jest amortizacija. Nasuprot tomu. GDP ± Neto investicijski dohodak = GNP Bruto nacionalni proizvod (GNP) računa s onim investicijskim trošenjem koje ima i zadaću nadoknaditi utrošene. 263 . dakle.Neizravni porezi = NI Da bismo mogli učiniti sljedeći korak k raspoloživom dohotku.

4. ali su primljeni. Istovremeno. Ukoliko od nacionalnog dohotka (NI) oduzmete zarađene. PI . POSLOVNI CIKLUS Usporedba realnog i potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda ukazuje na cikličku narav ukupne ekonomske aktivnosti. posredstvom transfera. primjerice. raspodijeljeni dioničarima itd. ne i primljeni dohodak + Transferna plaćanja = PI Zamjećujete. ali ne i primljen. Do raspoloživog dohotka (Disposable income . valja oduzeti osobne poreze. NI -Zarađeni. Od osobnog dohotka (PI). mirovine. u razdobljima visoke nezaposlenosti kada država. ali ne i primljene dohotke. Poslovni ciklus predstavlja periodične ali i nepravilne fluktuacije realnog bruto nacionalnog proizvoda i ostalih makroekonomskih veličina kao što su zaposlenost i cijene. 11. Riječ je.PI).DI) preostaje samo jedan korak. itd). dohotka koji su primila domaćinstva neke ekonomije. Radi se o transfernim plaćanjima (naknade na ime nezaposlenosti. o korporacijskim profitima koji nisu. o doprinosima za socijalno osiguranje.11. te dodate nezarađene. Događa se to. kamate na javni dug. u pravilu. osobni dohodak može biti veći od nacionalnog dohotka.Osobni porezi = DI Raspoloživi dohodak (DI). neki dohoci nisu zarađeni u tekućoj proizvodnji. u obliku dividende. predstavlja onaj dohodak kojim domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti potrošnji i štednji. 264 . ali primljene dohotke. dobit ćete osobni dohodak (Personal income . pokušava poboljšati položaj ugroženih dijelova stanovništva. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Neki dohodak može biti zarađen. kao što mu i ime kaže.

Kontrakciju možemo označiti kao recesiju . To su ekspanzija.11. naravno.. Riječ je o fazi koja se javlja nakon što je dotaknuto dno poslovnog ciklusa (često se ekspanzija koja slijedi nakon snažne kontrakcije naziva oporavak) i traje sve dok ekonomska aktivnost ne dosegne vrhunac odnosno vrh. Vrh znači da je realni bruto nacionalni proizvod najviši u odnosu na potencijalni output. Spomenimo i depresiju koja se najčešće definira kao snažniji oblik kontrakcije negoli je recesija. Kontrakcija je faza poslovnog ciklusa u kojoj realni output (GNP) bilježi pad. ali ih je lako uočiti. kontrakcija i dno. nije lako predvidjeti. vrh. Vrh predstavlja i prekretnicu ciklusa budući da nakon njega slijedi kontrakcija. Slika 108. 265 .razdoblje od najmanje dva uzastopna tromjesečja u kojima realni bruto nacionalni proizvod bilježi pad.. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI Poslovni se ciklus sastoji od četiriju faza koje. O ekspanziji govorimo kada realni bruto nacionalni proizvod raste. Moguće je najbolje objašnjenje razlike između recesije i depresije sljedeća konstatacija: ".

Jedna od važnijih. te postoji puna zaposlenost.80 Kada. The Brookings Institution. 266 . Poslovni ciklus i nezaposlenost Realni bruto nacionalni proizvod nije jedina veličina koja varira tijekom poslovnog ciklusa. čije nas promjene zanimaju.. 81 Okun..11. M. 192. ovaj otklon (pozitivan i negativan) realnog bruto nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalni predstavlja jaz bruto nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz. Nazvan prema prezimenu autora. te dno poslovnog ciklusa znači najveću stopu nezaposlenosti. Washington. Kada je realni bruto nacionalni proizvod jednak potencijalnom stopa je nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. New York.: The Political Economy of Prosperity. str. Spomenimo. A. Vrh poslovnog ciklusa znači najmanju nezaposlenost (stopa nezaposlenosti pada ispod prirodne stope. A. zakon se bavi pitanjem odnosa između stope nezaposlenosti i realnog bruto nacionalnog proizvoda. američkog ekonomiste Arthura Okuna81.1. s tim u svezi. Karatjas. N. Macmillan Publishing Company. J. 1970. izgubite zaposlenje tada je to depresija". 1985.. Između pojedinih faza poslovnog ciklusa i nezaposlenosti postoji jasna i pravilna veza..: Basic Economics. jest nezaposlenost. govorimo o dnu. Okunov zakon tvrdi da svakih 2% pada realnog bruto 80 Dyal. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste. u kontrakcijskoj fazi. kada vi. U fazi ekspanzije stopa nezaposlenosti bilježi pad. D. Pad realnog outputa ispod potencijalnog GNP-a izaziva pojavu i cikličke nezaposlenosti. a zaposlenost je veća od pune zaposlenosti). Okunov zakon. Ponovimo. međutim.C. 11. realni bruto nacionalni proizvod pokaže najveći otklon od onoga što je moguće proizvesti. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI kada vaš susjed ostane bez posla tada je to recesija.4.

Stagflacija je gospodarsko stanje koje je obilježeno istovremenim postojanjem stagnacije i inflacije.4. Međutim. Poslovni ciklus i inflacija Kako se inflacija ponaša tijekom poslovnog ciklusa? Ovisi li stopa inflacije o poslovnom ciklusu ili. s visokim stopama inflacije. pak.11. prati inflacija. OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POJMOVI nacionalnog proizvoda. pa čak i nulte. U takva "aritmična" stanja ubrajamo stagflaciju i slampflaciju. Naime. u odnosu na potencijalni. izuzetke. a kontrakcija nižu. Riječ je. dakle o kontrakciji koju. stope rasta realnog bruto nacionalnog proizvoda idu. valja napomenuti i to da prije rečeno pravilo poznaje i. ruku pod ruku. tijekom vremena. Ekspanzija znači višu stopu inflacije. znači povećanje stope nezaposlenosti za 1%. postoji signifikantna veza između stope inflacije i faze poslovnog ciklusa. 11. njezine promjene ne ovise o pojedinim fazama poslovnog ciklusa? U pravilu. moguće su promjene stope inflacije koje ne prate ritam poslovnog ciklusa. Niske.2. 267 . ne tako rijetke. Slampflacija je gospodarsko stanje čije je bitno obilježje pad realnog bruto nacionalnog proizvoda i visoka inflacija. stopu inflacije. iznimno. eventualno i negativnu.

.

Model. Ili.1.1. Agregatna potraživana količina dobara i usluga jest planirano realno trošenje tipa C + I + G + (EX . kontrakcije.1. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ključni su pojmovi makroekonomskog modela koji ćemo predstaviti agregatna potražnja. zbroj svih trošenja različitih ekonomskih agenata (domaćinstva.Im) pri danoj razini cijena.Im) Agregatna je potražnja pojam koji koristimo kako bismo objasnili odnos između agregatne potraživane količine (potraživane količine realnog GNP-a) i prosječne razine cijena. između ostalog. inozemni kupci) radi kupovine različitih finalnih dobara i usluga. poduzeća. odnosno veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena. GNP = C + I + G + (EX . agregatna ponuda i makroekonomska ravnoteža. nezaposlenosti i inflacije.12. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. Krivulja agregatne potražnje Podsjetimo. AGREGATNA POTRAŽNJA 12. 12. bruto nacionalni proizvod (GNP) jest. agregatna potraživana količina 269 . država. odnosno makroekonomska analiza ponude i potražnje ima olakšati razumijevanje pojave ekspanzije.

pak. mjerene GNP-deflatorom. Kao i krivulja individualne ili. Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane količine. Višoj razini cijena. tržišne potražnje i krivulja je agregatne potražnje opadajuća krivulja. izražen kao realni GNP. mjerene realnim bruto nacionalnim proizvodom. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA predstavlja zbroj finalnih dobara i usluga potraživanih od svih kupaca. krivulja je agregatne potražnje opadajućeg oblika zbog triju ključnih razloga: 270 . uslijed promjene razine cijena. Naime. većem GNPdeflatoru odgovara manja agregatna potraživana količina odnosno manja potraživana količina realnog GNP-a.12. Slika 109. Objašnjenje je ovog obrnuto razmjernog odnosa između razine cijena i potraživane količine realnog GNP-a znatno složenije negoli objašnjenje obrnuto razmjernog odnosa između cijene i potraživane količine nekog dobra koji postoji kod individualne i tržišne potražnje.

Pretpostavimo da posjedujete 1000 novčanih jedinica. pad razine cijena znači. odnosno izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine. Izračunava se kao kvocijent nekog novčanog iznosa i razine cijena. Ukoliko razina cijena poraste. 1000 ⋅ 100 = 800 125 271 . Dodatna će kupovna moć. što depozitnog novca. za 25%. povećanje kupovne moći budući da se povećala količina realnog novca kojim raspolažete. Ukoliko razina cijena raste. Učinak realnog bogatstva Rast cijena može umanjiti realno bogatstvo nacije i reducirati potraživanu količinu realnog GNP-a. 82 83 Količina novca u optjecaju ostaje neizmijenjena. uz ostale neizmijenjene uvjete 82. Pad kupovne moći. dodatna količina realnog novca povećati vašu potrošnju. I ostali će koristiti blagodati veće količine realnog novca što će imati za posljedicu veći potraživani realni GNP. ceteris paribus. Obrnuto. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. smanjivanje količine realnog novca. vaših je 1000 novčanih jedinica sada u stanju kupiti ono što ste prije mogli kupiti za 800 83 novčanih jedinica.12. Vaša je novčana aktiva u stanju pribaviti više dobara i usluga negoli je to bila u stanju prije pada cijena. smanjit će se količina realnog novca koji posjedujete za 25%. smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo raspolaže. Dakle. izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje. Realni novac predstavlja količinu dobara koju određeni novčani iznos može kupiti. što gotovog.

Potrošači. Učinak realne kamatne stope Rast GNP-deflatora može povećati kamatne stope i. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. te investicijsko trošenje. Smanjena kupovna moć znači manju ponudu kredita .zajmovnih fondova . Vrijedi. Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati atraktivnijim. naime.12. jeftinijim inozemnim dobrima. "Jeftini krediti" povećavaju agregatnu potraživanu količinu. Rast cijena. dakako. smanjiti agregatnu potraživanu količinu. Rezultat je smanjenje potraživane količine realnog GNP-a. te se povećava agregatna potraživana količina. i obrnuto. obara kupovnu moć stanovništva. Obrnuto. ceteris paribus. dakako. s tim u svezi. smanjuje količinu realnog novca i. Učinak vanjske trgovine Rast razine cijena u nekoj zemlji učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana. pad deflatora bruto nacionalnog proizvoda (pad cijena) ima za posljedicu rast izvoza i pad uvoza. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine realnog bruto nacionalnog proizvoda. te rast uvoza. Ovakva situacija znači pad izvoza.i njihovu veću potražnju. 3. skuplja inozemna dobra supstituiraju jeftinijim domaćim dobrima. 272 . Povećana kupovna moć znači veću ponudu kredita i njihovu manju potražnju. povećava količinu realnog novca i kupovnu moć stanovništva. Pad cijena. "Skupi krediti" smanjuju potrošnju domaćinstava. Rezultat su niže realne kamatne stope. Rast potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa.

Brojni su. međutim.1.12. čimbenici koji izazivaju promjenu agregatne potražnje. odnosno pomicanje (ulijevo ili udesno) krivulje agregatne potražnje. Slike 110. Riječ je o promjenama koje znače kretanje uz ili niz krivulju agregatne potražnje. u sprezi s učinkom realne kamatne stope. Promjene agregatne potražnje Promjene razine cijena. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12. te učinkom vanjske trgovine. izazivaju promjene agregatne potraživane količine.2. Navest ćemo neke od najvažnijih uzroka povećanja ili smanjenja agregatne potražnje: 273 .

uz ostale neizmjenjene uvjete. Pesimistička će. Veće stanovništvo znači i veću agregatnu potražnju pri svim razinama cijena. Dodajmo. Očekivani profit Očekuje li poslovni svijet rast profita u budućnosti tada raste i agregatna potražnja. znači i povećanje agregatne potražnje. Veći broj ljudi.12. znači i rast agregatne potražnje. te brojnim drugim dobrima i uslugama. vrijedi i obrnuto. Rast poreza. izazvati pad agregatne potražnje. izaziva pad raspoloživog dohotka. vrijedi i vice versa. Očekivana inflacija Očekivani rast cijena u budućnosti izaziva povećanje agregatne potražnje. ceteris paribus. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 1. 2. stanovima i kućama. Pad poreza. Naravno. odjećom. praćen rastom raspoloživog dohotka. raste njihova spremnost da kupuju u sadašnjosti. Veličina stanovništva Povećanje broja stanovnika neke zemlje. vrijedi i obrnuto. pak. očekivanja izazvati. 274 . znači pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno rast agregatne potražnje. 4. 3. ceteris paribus. naime. Porezi Rast poreza će. Očekuju li potrošači povećanje cijena različitih dobara i usluga u budućnosti tada. ceteris paribus. znači i veću potražnju za hranom. pod pretpostavkom da se ostale okolnosti ne mijenjaju. Naime. ceteris paribus. 5. pad agregatne potražnje. Državna potrošnja Veća državna potrošnja. a time i agregatne potražnje. optimistička očekivanja glede realiziranog profita u budućnosti povećavaju potražnju za novim kapitalnim dobrima. Dakako.

i odgovarajuće promjene kamatnih stopa i. koje su posljedica promjene razine cijena. uz ostale neizmijenjene uvjete. povećati agregatnu potražnju. Pad će kamatnih stopa. dodatni. Pad raspoloživog dohotka. Rast količine novca izaziva tendenciju pada kamatnih stopa.12. Međutim. Novčana masa ili količina novca Većoj količini novca u optjecaju odgovara veća agregatna potražnja. a time i na agregatnu potražnju. međutim. izaziva rast raspoloživog dohotka i agregatne potražnje. na novčanu masu. Promjene količine novca izazivaju. Agregatna će potražnja pasti ukoliko. odnosno količinu novca u optjecaju utječe monetarna politika koju provodi centralna banka. ceteris paribus. izazivaju rast ili pad agregatne potraživane količine. S druge strane. Kao što ćemo imati prilike vidjeti. Pomoću određenog instrumentarija (instrumenata monetarne politike) centralna je banka u stanju povećavati ili smanjivati količinu novca u optjecaju. izazvan padom državnih transfera. znači i manju agregatnu potražnju. promjene kamatanih stope nezavisne od promjena GNP-deflatora izazivaju promjene agregatne potražnje pomicanje krivulje agregatne potražnje. uz ostale neizmjenjene uvjete. Kamatne stope Ranije ustvrdismo da promjene realnih kamatnih stopa. 8. kamatne stope zabilježe rast. stoga. sekundarni impuls promjeni agregatne potražnje. Rast transfernih plaćanja. 275 . Transferna plaćanja Poput poreza i transferna plaćanja neposredno utječu na veličinu raspoloživog dohotka. 7. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 6. Vrijedi i obrnuto. pad novčane mase ili količine novca izaziva pad agregatne potražnje.

Puna zaposlenost. Krivulje dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Agregatna ponuda jest odnos između agregatne ponuđene količine i razine cijena. predstavljene GNP-deflatorom. odnosno znači postojanje prirodne stope nezaposlenosti.2.2. 276 . AGREGATNA PONUDA 12. Iskorišteni kapacitet znači onaj output pri kojem je prosječni ukupni trošak sveden na minimum. 12.1. mjerenog realnim GNP-om. jedinstvena razina dugoročne agregatne ponude. pod utjecajem promjena razine cijena. Valja razlikovati dugoročnu i kratkoročnu agregatnu ponudu. Stoga je krivulja dugoročne agregatne ponude okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda. promjene kamatnih stopa jedan od najvažnijih uzroka rasta ili pada agregatne potražnje. Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa. Budući da za svakog proizvođača postoji samo jedna veličina ukupnog proizvoda koja minimalizira njegov prosječni ukupni trošak i budući da postoji samo jedna prirodna stopa nezaposlenosti. s druge strane. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Promjene su količine novca u optjecaju i. s tim u svezi izazvane. Agregatna ponuđena količina jest količina realnog GNP-a ponuđena od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena.12. postoji i samo jedna. Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost. isključuje cikličku nezaposlenost.

12. Dugoročna je agregatna ponuda savršeno neelastična. promjene cijena outputa praćene odgovarajućim promjenama cijena inputa ne tangiraju veličinu realnog outputa. Naime. Primjerice. dugoročna agregatna ponuđena količina ne reagira na promjene razine cijena. njegov output ostaje neizmijenjen. Dakle. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 111. Očigledno. Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne ponuđene količine dobara i usluga (realnog GNP-a) i razine cijena (GNPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa. konstantne veličine. Krivulja kratkoročne agregatne ponude registrira promjene ponuđene količine realnog GNP-a uslijed promjene GNP-deflatora. a posebice cijene rada (plaće). u dugom vremenskom razdoblju postoji značajna felksibilnost i međusobna prilagodljivost cijena. 277 . poveća li se cijena outputa nekog poduzeća za 5% uz istovremeno povećanje cijene inputa od 5%.

U takvoj situaciji rast cijena finalnih dobara i usluga izaziva povećanje proizvodnje i smanjenje nezaposlenosti. uz neizmijenjene cijene inputa. Zbog čega je krivulja kratkoročne agregatne ponude rastućeg oblika? Zbog čega višoj razini cijena odgovara veća agregatna ponuđena količina? Pretpostavimo da rastu cijene finalnog outputa (GNP-deflator). Pri tome se angažiraju i suvišni. izmijenjenim uvjetima maksimalizirali profit i izjednačili granični trošak s novim višim cijenama dobara i usluga.12. zapošljavaju novi radnici te smanjuje nezaposlenost. Naglasimo činjenicu da su u kratkom vremenskom razdoblju cijene inputa (rada. odnosno izjednačit će kratkoročnu i dugoročnu agregatnu ponudu i stopu nezaposlenosti svesti na prirodnu stopu nezaposlenosti. 278 . a cijene inputa ostaju neizmijenjene. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 112. navodi proizvođače na povećanje outputa kako bi u novim. sirovina) gotovo fiksnog karaktera. Rast cijena finalnih dobara i usluga. do tada neiskorišteni kapaciteti. Daljnji rast cijena dovest će realni GNP na razinu potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda.

strojevi. 1. 12. zbog razumljivih razloga. ceteris paribus. sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji) povećat će se i agregatna ponuda. Stopa nezaposlenosti je manja od prirodne stope . Važna je. Zaliha kapitala Poveća li se zaliha. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko cijene i dalje rastu ponuđena količina realnog GNP-a jest veća od potencijalnog GNP-a.odnosno postoji zaposlenost veća od pune zaposlenosti. 3. Zbog toga daljnje povećanje cijena finalnog outputa ima za posljedicu malo ili nikakvo povećanje realnog outputa. Radna snaga Poveća li se ukupni radni potencijal povećat će se. oprema. Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude Navest ćemo najznačajnije čimbenike koji izazivaju promjene kako dugoročne tako i kratkoročne agregatne ponude odnosno pomicanje krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude.2. Više kompetentnih. o "pregrijanoj ekonomiji". Mora li se posebice napominjati da vrijedi i obrnuto? 279 . Sirovine Otkriju li se novi i bogati izvori sirovina povećat će se proizvodni kapacitet ekonomije. dakako. a s njime i agregatna ponuda.2. i kvaliteta radne snage. odnosno fond raspoloživih kapitalnih dobara (zgrade. Proizvođači prelaze granicu vlastitih kapaciteta i približavaju se granici vlastitih fizičkih mogućnosti. obrazovanih ljudi značit će i veću agregatnu ponudu. Riječ je.12. 2. i agregatna ponuda.

Rastu agregatne ponude pogoduje. Promjena nekog od navedenih čimbenika imat će za posljedicu jednaku i simultanu promjenu dugoročne i kratkoročne agregatne ponude. tj. 5. u pravilu. povećanje agregatnog outputa. 280 . klimatski uvjeti imaju naročiti značaj kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja.12. povećanje stope nezaposlenosti i pad agregatne ponude. Naravno. ceteris paribus. značajno povećanje udjela neke ili nekih grana uz dramatično smanjenje udjela druge ili drugih sektora u realnom outputu ekonomije znači. ali razvitak koji zahvaća široku lepezu dobara i usluga znači i rast agregatne ponude. Tehnološki napredak Tehnološki razvitak. Klima Povoljni klimatski uvjeti značit će. dakle. postupna i sporija promjena sastava realnog GNP-a. 6. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 4. Promjene sastava realnog GNP-a Dramatične promjene sastava agregatnog outputa.

1. Promjene kratkoročne agregatne ponude Dva su čimbenika u stanju utjecati na promjene kratkoročne agregatne ponude ne tangirajući pri tome dugoročnu agregatnu ponudu. 12. Vrijedi i vice versa. povećava ukupni trošak proizvođača i smanjuje njihov output pri svim razinama cijena.12.2. ceteris paribus. Cijene rada Promjene plaća neposredno utječu na ukupni trošak proizvođača i na veličinu njihovog outputa. 281 . Rast plaća. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 113.3.

Zaključimo kako smanjenje cijena inputa (rada i sirovina) potiskuje krivulju kratkoročne agregatne ponude prema dolje i udesno dok povećanje cijena inputa gura krivulju kratkoročne agregatne ponude prema gore i ulijevo. Dakle. pak. smanjuje troškove proizvodnje i povećava kratkoročnu agregatnu ponudu. Rast cijena sirovina. Pad cijena sirovina. ne tangiraju dugoročnu agregatnu ponudu. u dugom 282 . Zamjećujete. promjene cijena inputa. Slika 114. znači pad kratkoročne agregatne ponude. koje imaju sposobnost pomicanja krivulje kratkoročne agregatne ponude. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 2. ceteris paribus.12. Podsjećamo da dugo vremensko razdoblje računa s fleksibilnim (prilagodljivim) cijenama. Cijene sirovina Promjene cijena sirovina imaju isti utjecaj na kratkoročnu agregatnu ponudu kao i promjene cijena rada.

12. Međutim. Na njima može postojati nejednakost tržišne ponuđene i potraživane količine. Rezultat je neizmijenjeni agregatni output. 283 . AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA vremenskom razdoblju promjene cijena inputa praćene su adekvatnim promjenama cijena outputa. Presjecište krivulja agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežnu razinu cijena i realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža ne znači ravnotežu na svim pojedinačnim tržištima. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine.12. Pojedina tržišta (tržišta nekih dobara i usluga) mogu biti nebalansirana. makroekonomska ravnoteža znači da u prosjeku agregatna ponuđena količina odgovara agregatnoj potraživanoj količini.3. Slika 115.

AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Ukoliko je razina cijena viša od one ravnotežne ponuđena agregatna količina premašuje agregatnu potraživanu količinu. Neplanirano povećanje zaliha prisilit će proizvođače da prihvate niže cijene i smanje outpute. povećanje outputa i smanjenje nezaposlenosti. te rast cijena omogućava proizvođačima povećanje outputa. Prilagođavanje agregatne ponuđene količine i agregatne potraživane količine ima za posljedicu rast cijena. Kada je razina cijena niža od one ravnotežne. agregatna potraživana količina premašuje agregatnu ponuđenu količinu. i rast nezaposlenosti. Agregatni višak dobara i usluga "gura" razinu cijena prema dolje. poput plime. podiže razinu cijena.3. U takvim je okolnostima stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. 284 . između ostalog. Agregatni manjak dobara i usluga. Neplanirano smanjenje zaliha.1.12. Rezultat ovog usaglašavanja ponuđenog i potraživanog GNP-a je. 12. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotežni realni GNP (određen presjecištem krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude) jednak potencijalnom GNP-u.

Makroekonomska ravnoteža u uvjetima zaposlenosti veće od pune zaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja znači zaposlenost veću od pune zaposlenosti pa. Presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi se desno od krivulje dugoročne agregatne ponude.2. dakle. odnosno inflacijski jaz bruto nacionalnog proizvoda.12.3. 285 . Razlika između većeg ravnotežnog realnog GNP-a i manjeg potencijalnog GNP-a jest inflacijski GNP jaz. i stopu nezaposlenosti manju od prirodne stope jest situacija u kojoj je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog odnosno od dugoročne agregatne ponuđene količine. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 116. 12. odnosno potencijalnog GNP-a.

286 . dakle. Recesijski GNP jaz jest razlika između većeg potencijalnog GNP-a i manjeg ravnotežnog realnog GNP-a. Makroekonomska ravnoteža u uvjetima nezaposlenosti Makroekonomska ravnoteža koja uključuje nezaposlenost i koja. Ovo znači pojavu recesijskog GNP jaza. odnosno recesijskog jaza bruto nacionalnog proizvoda. znači postojanje stope nezaposlenosti veće od prirodne.3.12. nastaje kada se presjecište krivulja agregatne potražnje i kratkoročne agregatne ponude nalazi lijevo od potencijalnog GNP-a.3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 117. Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja pri onoj veličini realnog GNP-a koja je manja od potencijalnog GNP-a. odnosno od krivulje dugoročne agregatne ponude. 12.

prije svega. nefleksibilne. rigidnost plaća te nefleksibilnost drugih troškova onemogućuju brzo uspostavljanje makroekonomske ravnoteže pri punoj zaposlenosti u uvjetima "pregrijane ekonomije" (kada rast agregatne potražnje ravnotežni realni GNP učini većim od potencijalnog GNP-a).M. kamate i novca (The General Theory of Employment. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Slika 118. dakle. Najznačajnije životno djelo J. te da zbog toga samokorigirajuće snage tržišta nisu u stanju samostalno (kada agregatna potražnja padne) realizirati punu zaposlenost. Interest.3. Keynesa je Opća teorija zaposlenosti. 12. Keynesijanski model makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su cijene inputa. godine 287 . prekomjerne nezaposlenosti.12.4. Isti uzrok. Keynesijansko 84 objašnjenje makroekonomske ravnoteže Keynesijanska ekonomika tvrdi. plaće rigidne. 84 John Maynard Keynes (1883-1946) poznati britanski ekonomist i najpoznatije ime suvremene makroekonomske teorije. kao što smo na prethodnim stranicama imali prilike vidjeti. da se makroekonomska ravnoteža može realizirati i u uvjetima velike. and Money) objavljeno 1936.

Prema Keynesovu dictumu potrebita je državna intervencija kako bi se spriječile dramatične posljedice. te osigurati visoku razinu zaposlenosti i proizvodnje. Posredna. U obama slučajevima državna terapija ima povećati agregatnu potražnju. u smislu povećanja agregatne potražnje. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA U prvom slučaju. intervencija znači smanjivanje poreza kako bi se iniciralo povećanje privatnih komponenti agregatne potražnje . prije svega. 288 . plaće i ostali troškovi (cijene inputa) ne opadaju. a u drugom ne rastu dovoljno brzo i snažno kako bi omogućili relativno brzu i jednostavnu restauraciju makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti. Neposredno stimuliranje agregatne potražnje znači povećanje državne potrošnje (G). pak. Slika 119.12. može biti neposredna i posredna. Državna intervencija. pada agregatne potražnje.potrošnje (C) i investicija (I).

budući da on drži (rečeno u jednom pismu Rooseveltu) "apsolutno najvažnijim povećanje nacionalne kupovne moći".5. Macmilann and Co. 289 .: The Life of John Maynard Keynes. odnosno izjednačiti agregatnu potraživanu količinu i potencijalni bruto nacionalni proizvod.. Poznat i kao "francuski Adam Smith". kao što ranije naznačismo.svi prodavatelji se pojavljuju kao kupci i svi se kupci pojavljuju kao prodavatelji. jednostavna tvrdnja znači da: a) ukupni dohodak zarađen proizvodnjom nekog outputa mora biti jednak vrijednosti tog outputa b) u ekonomiji ne postoji gubitak kupovne moći . Ricarda. Vrijeme je vraćanja tržišta u ravnotežu toliko kratko da ga je čak moguće i zanemariti. 86 Jean Baptiste Say (1767-1832) francuski ekonomist. Saya i drugih. R. prirodne su snage tržišta (u obliku međusobno prilagodljivih cijena) u stanju ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek iznova vraćati punoj zaposlenosti. Povećanje je agregatne potražnje izazvano odgovarajućom fiskalnom politikom (povećanje državne potrošnje i/ili smanjenje poreza) u stanju promovirati punu zaposlenost. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže Klasično objašnjenje čije je podrijetlo u učenju Smitha..3. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Keynesovu teoriju.ljudi štede samo u onoj mjeri u kojoj i investiraju i c) pojedinci proizvode različita dobra i usluge samo zbog postojanja njihove potražnje za dobrima i uslugama . s tim u svezi. 85 Harrod. 121.F. Keynesovo učenje akcentira značenje i ulogu agregatne potražnje.. tvrdi da ekonomija gotovo uvijek funkcionira na razini potencijalnog bruto nacionalnog proizvoda odnosno u uvjetima pune zaposlenosti. Sayov 86 zakon tržišta koji kaže da ponuda stvara vlastitu potražnju. 1951. Spomenimo. Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže polazi od pretpostavke da su plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne. str.12.85 zovu ekonomika potražnje. jedno od poznatijih imena klasične škole političke ekonomije. te su stoga u stanju osigurati punu zaposlenost. Prema tomu. London. Ova. 12.

uslijed pojave nezaposlenosti.12. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog pada agregatne potražnje. Učinak smanjenja agregatne potražnje Klasični model makroekonomske ravnoteže pretpostavlja da će. 623.5. MA 1989.Irwin.87 Proces restauracije makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1. Inc. N. Richard D. 2. omogućiti rast kratkoročne agregatne ponude i. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. Slika 120.3. 290 .: Economics. 87 Vidjeti: Hyman. Boston. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 12..1. s tim u svezi. Nova. pad cijena inputa. Postojeća ravnoteža pri punoj zaposlenosti (R1) biva poremećena budući da dolazi do pada agregatne potražnje. str. D. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači pad realnog GNP-a (on postaje manji od potencijalnog) te rast nezaposlenosti..

12. MA 1989. kada makroekonomska ravnoteža pri punoj zaposlenosti biva poremećena zbog rasta agregatne potražnje. Učinak povećanja agregatne potražnje Klasično objašnjenje makroekonomske ravnoteže tvrdi da će. 12.2. omogućiti pad kratkoročne agregatne ponude i.. uslijed pojave zaposlenosti veće od pune zaposlenosti. s tim u svezi. 4. Richard D. Rast nezaposlenosti . Inc.88 88 Vidjeti: Hyman. D.javlja se. 624. Slika 121.. te se ravnoteža.5. N. Realni GNP raste sve dok ne dostigne razinu potencijalnog. vraćanje ravnotežnog realnog GNP-a na razinu potencijalnog. u uvjetima pune zaposlenosti. str. uspostavlja u točki R 2. naime.3. rast cijena inputa. Boston.Irwin. 291 . uzrokuje pad nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. Kao posljedica pada plaća i pada cijena drugih inputa raste kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA 3.: Economics. i ciklička nezaposlenost.

Postojeću ravnotežu u uvjetima pune zaposlenosti (R1) remeti rast agregatne potražnje 2. 3. 292 . a zaposlenost veća od pune zaposlenosti. Zaposlenost veća od pune zaposlenosti (stopa nezaposlenosti je manja od prirodne) izaziva rast nominalnih plaća i cijena ostalih inputa. AGREGATNA POTRAŽNJA I AGREGATNA PONUDA Samokorigirajući proces. privremena makroekonomska ravnoteža (R') znači da je ravnotežni realni GNP veći od potencijalnog. Nova se ravnoteža (opet u uvjetima pune zaposlenosti) uspostavlja u točki R2. Kao posljedica rasta plaća i ostalih čimbenika proizvodnje smanjuje se kratkoročna agregatna ponuda i realni GNP. Nova. Realni GNP pada sve dok se ne izjednači s potencijalnim GNP-om. proces ponovnog uspostavljanja makroekonomske ravnoteže u uvjetima pune zaposlenosti moguće je opisati na sljedeći način: 1.12. 4.

zadaća istražiti koje su komponente agregatnog trošenja funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda. Prema tomu. investicije (I). Našu ćemo pozornost. usmjeriti na pojedine komponente agregatnog trošenja: potrošnju (C). raspoloživi je dohodak temeljna odrednica ne samo potrošnje već i štednje domaćinstva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Na prethodnim smo stranicama imali prilike vidjeti kako agregatna ponuda i agregatna potražnja određuju agregatni finalni output (realni GNP) i razinu cijena.model agregatnog trošenja . 13. životna dob članova domaćinstava. Naime. očekivani (budući) dohodak. na sljedećim stranicama. držeći razinu cijena stalnom veličinom. utjecaj promjena realnog bruto nacionalnog proizvoda na sastavnice agregatnog trošenja. državnu potrošnju (G) i neto izvoz (Ex . Svakako najvažnija odrednica potrošnje domaćinstva jest njegov raspoloživi dohodak. Naša je. 293 . Uvodeći novi model makroekonomske ravnoteže . POTROŠNJA Potrošnja predstavlja najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja. Na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz čimbenika: kamatne stope.13. odnosno bruto nacionalnog proizvoda. istovremeno. kao što rekosmo ranije. odluka o tome koliko štedjeti. dakle.Im). Ona. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. ono što određuje veličinu potrošnje istovremeno određuje i veličinu štednje. obuhvaća sve kupovine (osim kupovina novih kuća i stanova) finalnih dobara i usluga od strane domaćinstava neke ekonomije. itd.istraživat ćemo.1. Međutim. odluka je o tome koliko raspoloživog dohotka namijeniti potrošnji.

Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja ∆ Raspoloživi dohodak Rast raspoloživog dohotka izaziva rast ne samo potrošnje već i štednje. u pravilu i u prosjeku. upravno razmjerni odnos. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Ovaj temeljni psihološki zakon potrošnje podržat će i prosječna i granična sklonost potrošnji. Potrošnja Prosječna sklonost potrošnji = Raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji jest potrošnja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. 294 . povećavaju svoju potrošnju kada njihov dohodak raste. odnosno povećanje potrošnje kao posljedica jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Ili. Prosječna sklonost potrošnji jest kvocijent potrošnje i raspoloživog dohotka.1. Prosječna sklonost potrošnji pokazuje prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka. Funkcija potrošnje i funkcija štednje Između potrošnje i raspoloživog dohotka postoji pozitivni. granična sklonost potrošnji jest promjena. Funkcija potrošnje počiva na pretpostavci da ljudi. Taj odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka nazivamo funkcija potrošnje. ali ne u onoj mjeri u kojoj dohodak raste.13.1.

Budući da je raspoloživi dohodak jednak zbroju potrošnje i štednje. štednja je negativna. O pozitivnoj štednji govorimo kada je potrošnja manja od raspoloživog dohotka. Prosječna sklonost štednji jest kvocijent štednje i raspoloživog dohotka. odnosno povećanje štednje uslijed jediničnog povećanja raspoloživog dohotka. Ili. Granična sklonost štednji = ∆ Štednja ∆ Raspoloživi dohodak Funkciju ćemo potrošnje i funkciju štednje prikazati na primjeru jednog pretpostavljenog domaćinstva: 295 . Prosječna sklonost štednji pokazuje štednju po novčanoj jedinici raspoloživog dohotka.13. Štednja Prosječna sklonost štednji = Raspoloživi dohodak Granična je sklonost štednji štednja koja proizlazi iz dodatne novčane jedinice raspoloživog dohotka. Kada je potrošnja veća od raspoloživog dohotka. proizlazi da je štednja jednaka razlici raspoloživog dohotka i potrošnje. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Funkcija štednje jest odnos između štednje i raspoloživog dohotka. granična sklonost štednji jest promjena.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 37.13 0.93 0.13.84 Prosječna sklonost štednji -0.87 0. U tom je slučaju štednja negativna. Raspoloživi dohodak 0 10 20 30 40 50 Potrošnja 7 14 21 28 35 42 Štednja -7 -4 -1 2 5 8 Prosječna sklonost potrošnji 1. Zbroj potrošnje i štednje jednak je raspoloživom dohotku.  DI   DI   DI  Rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne sklonosti štednji.40 1.7. Ona takvom ostaje sve dok je potrošnja domaćinstva veća od raspoloživog dohotka.05 0.40 -0. Uzrok je tomu granična sklonost potrošnji i granična sklonost štednji.7 ∆ Raspoloživ i dohodak 10 296 .3. a granična sklonost štednji 0. Potrošnja (C) + Štednja (S) = Raspoloživi dohodak (DI) Podijelimo li obje strane ove jednadžbe s raspoloživim dohotkom (DI) rezultat će potvrditi naš gornji navod: C + S = DI / : DI Prosječna sklonost potrošnji  C  S   DI    + Prosječna sklonost štednji   = 1   . U našem primjeru granična sklonost potrošnji iznosi 0. Granična sklonost potrošnji = ∆ Potrošnja 7 = = 0.05 0. a zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji iznosi jedan.16 Izvjesna potrošnja domaćinstva postoji i tada kada je raspoloživi dohodak jednak nuli.07 0.

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Granična sklonost štednji = ∆ Štednja 3 = = 0. vrijedi i obrnuto. rast raspoloživog dohotka znači i rast prosječne sklonosti štednji.3) veća od prosječne sklonosti štednji i. dodatna novčana jedinica raspoloživog dohotka može biti potrošena ili. ušteđena. stoga. te granične sklonosti štednji i prosječne sklonosti štednji u skladu s nama već poznatim odnosom između graničnih i prosječnih veličina. Trećega nema. Naime.7) manja od prosječne sklonosti potrošnji.13.3 ∆ Raspoloživi dohodak 10 Granična je sklonost potrošnji (0.Granična sklonost potrošnji .Granična sklonost štednji. 297 . Dakako. Upravo stoga. Ovakav je odnos između granične sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti potrošnji. kada granična veličina jest veća od prosječne ova posljednja raste. Podsjećamo. pak. rast raspoloživog dohotka izaziva pad prosječne sklonosti potrošnji. odnosno Granična sklonost štednji = 1 . Prema tomu. Baš kao što je zbroj prosječne sklonosti potrošnji i prosječne sklonosti štednji jednak 1 tako vrijedi i da je: Granična sklonost potrošnji + Granična sklonost štednji = 1 . Granična je sklonost štednji (0. Granična sklonost potrošnji = 1 .

SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slike 122. 298 . naime. povezuje sve točke u kojima je potrošnja (mjerena ordinatom) jednaka raspoloživom dohotku (mjerenim apscisom).13. a) uveli smo pravac koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. U slici 122. Taj pravac.

jest autonomna potrošnja (Ca). vrijedi i obrnuto. Na slici 122. Ovaj dio potrošnje.7 + 0.7 DI S = . Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka moguće je. korespondirajuća funkcija štednje.0. Ukoliko je funkcija potrošnje C = 7 + (0. 299 . dakle.C. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Prije točke izjednačenja potrošnja premašuje raspoloživi dohodak te je štednja negativna. Većoj graničnoj sklonosti potrošnji odgovara veći kut a. prikazati i na sljedeći način: Potrošnja (C) = Ca + (Granična sklonost potrošnji ⋅ Raspoloživi dohodak) C = 7 + (0. Nakon točke izjednačenja (Potrošnja = Raspoloživi dohodak) potrošnja je manja od raspoloživog dohotka što omogućuje pojavu (pozitivne) štednje. glasi: Štednja (S) = DI .13.3 DI .7 ⋅ DI) Umnožak granične sklonosti potrošnji i raspoloživog dohotka izražava utjecaj raspoloživog dohotka na potrošnju. Jedan dio potrošnje postoji i tada kada je dohodak domaćinstva jednak nuli. budući da je S = DI . Domaćinstvo uspijeva (pomoću zajmova ili trošeći staru štednju) održati određenu razinu potrošnje čak i tada kada privremeno ostane bez dohotka. čija veličina ne ovisi o veličini raspoloživog dohotka. b) prikazana je funkcija štednje i to kao pravac čiji je kut jednak graničnoj sklonosti štednji. dakako.7 . Nameće se zaključak da veličina granične sklonosti potrošnji određuje kut funkcije potrošnje.7 ⋅ DI).

također. rast dohotka. dakako. Može li se. stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. Dakako. gotovo svi porezi rastu ukoliko naš dohodak.ukupnog raspoloživog dohotka. moguće je govoriti o funkciji agregatne potrošnje . Naime. Potrošnja i realni GNP .8 raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak (DI) jest razlika između agregatnog dohotka (GNP) i neto poreza (T). potrošnja svih domaćinstava predstaviti kao funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP-a)? Podsjetimo. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. GNP = C + S + T. i obrnuto.13.1. 1 Pretpostavimo da realni raspoloživi dohodak zahvaća realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda te da granična sklonost potrošnji iznosi 0. međutim.odnosu između realne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda. 300 . Razlog tomu je činjenica da su neto porezi (T). Istovremeno. odnosno bruto nacionalnog proizvoda znači pad transfernih plaćanja. Dakle. vrijedi i da je agregatna potrošnja (potrošnja svih domaćinstava neke ekonomije) funkcija agregatnog . odnosno zbroj potrošnje (C) i štednje (S). Budući da između raspoloživog dohotka i bruto nacionalnog proizvoda postoji stabilan odnos. Vrijedi.funkcija agregatne potrošnje Na primjeru jednog domaćinstva pokazasmo kako potrošnja domaćinstva jest funkcija njegovog raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak predstavlja stabilan dio bruto nacionalnog proizvoda. rast bruto nacionalnog proizvoda znači i rast neto poreza.2. odnosno bruto nacionalni proizvod raste.

8 1.4 realnog bruto nacionalnog proizvoda. graničnu sklonost potrošnji izračunavamo na sljedeći način: Zamjećujete. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Tablica 38.2 1. Kada je u pitanju funkcija agregatne potrošnje.4 ∆ Realni GNP 1 Svaka dodatna novčana jedinica realnog bruto nacionalnog proizvoda znači dodatnu realnu potrošnju od 0.13. 301 .4 novčane jedinice.6 2 1 realnog 2 bruto nacionalnog proizvoda granična sklonost potrošnji iznosi 0.8 realnog raspoloživog dohotka. budući da je realni raspoloživi dohodak Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 0.5 2 2.5 1 1. Slika 123. odnosno 0.4 0.5 Realna potrošnja (u milijardama) 0. Realni GNP (u milijardama) 1 2 3 4 5 Realni raspoloživi dohodak (u milijardama) 0.4 = = 0.

Kupovina.13. Podsjećamo. će biti realizirana ukoliko je granična efikasnost kapitala veća ili jednaka kamatnoj stopi. te promjene zaliha (gotovih proizvoda. kada individualno poduzeće odlučuje kupiti neko kapitalno dobro. INVESTICIJE Druga komponenta agregatnog trošenja jesu investicije.2. Ono što vrijedi na mikro razini vrijedi i na makro razini. Investicije razumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada. Upravo stoga je krivulja potražnje za investicijama neke ekonomije opadajućeg oblika. odlučuje o investiranju ono uspoređuje kamatnu stopu i graničnu stopu povrata kapitala . strojeva. Slika 124. alata. 302 .graničnu efikasnost kapitala. kada. poluproizvoda i sirovina). SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. dakle. najrazličitijih uređaja i opreme). odnosno investicija.

npr. pesimistička očekivanja će smanjiti potražnju i krivulju potražnje pomaknuti ulijevo.). poduzeća očekuju. dakako. u stanju izazvati povećanje ili smanjenje potražnje za investicijama. veličina realne kamatne stope determinira potraživanu količinu investicija. veličina amortizacije. Obrnuto. ceteris paribus. njihovo će planirano investicijsko trošenje biti veće pri svim veličinama realne kamatne stope. 303 . i obrnuto. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Krivulja potražnje za investicijama pokazuje odnos između realne kamatne stope89 i potraživane (realne) količine investicija. krivulja potražnje se pomiče udesno. Slično djelovanje na potražnju za investicijama ima.profitabilan. ceteris paribus. Prema tomu. veća su i ulaganja potrebita da se nadoknadi utrošeni kapital. pri datoj realnoj kamatnoj stopi. neki su čimbenici (očekivani profit. Prema tomu. Razlog je tomu jednostavna činjenica da pri nižoj (realnoj) kamatnoj stopi veći broj investicijskih projekata postaje isplativ . očekivani pad profita. 89 Realna je kamatna stopa nominalna kamatna stopa umanjena za stopu očekivane inflacije.13. veća kamatna stopa (nominalna) koči investiranje. optimistička očekivanja povećavaju potražnju za investicijama i pomiču krivulju potražnje udesno. Međutim. Učinak inflacije na razinu investiranja je suprotan učinku nominalne kamatne stope. U tom slučaju raste potražnja za investicijama. Međutim. ova dva suprotna utjecaja moguće je svesti na zajednički nazivnik i ustvrditi da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Potražnja za investicijama u velikoj mjeri ovisi o poslovnim očekivanjima. i obrnuto. Ukoliko. ekspanziju sljedeće godine te rast profita. Ukoliko je veći dio kapitala amortiziran. veličina amortizacije. Nižoj realnoj kamatnoj stopi odgovara veća potraživana količina investicija. primjerice. dakle. općenito. Vrijedi. Vrijedit će. Veća očekivana inflacija potiče investiranje.

suvišnih kapaciteta. Autonomnu zbog toga što njihova veličina nije ovisna o veličini realnog GNP-a. tretirati kao autonomnu komponentu agregatnog trošenja. ovisiti o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. budući da investicijske odluke u velikoj mjeri ovise o “pogledu u staklenu kuglu budućnosti” . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 125.očekivanom profitu. Budući da je. Možda očekujete da će investicije. međutim. budući da na potraživanu količinu investicija utječe realna kamatna stopa. Upravo stoga. da kapitalna dobra traju znatno duže od ostalih finalnih dobara i da se često koriste na način koji znači pojavu neiskorištenih. dakle. baš kao i potrošnja. odnos između investicija i realnog bruto nacionalnog proizvoda izuzetno složen i teško predvidljiv. povećanje realnog bruto nacionalnog proizvoda ne mora značiti i rast investicija.13. 304 . Investicije ćemo. Činjenica je. dakle. zadovoljit ćemo se tvrdnjom da investicije ne ovise o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda.

određuju političke odluke nadležnih skupština. Zbog toga ćemo i državnu potrošnju smatrati autonomnom komponentom (nezavisnom o promjenama realnog GNP-a) agregatnog trošenja. provedbu zakona. i državni proračun i proračune nižih teritorijalnih jedinica. Ustvrdimo kako između državne potrošnje i realnog bruto nacionalnog proizvoda ne postoji sustavna i lako uočljiva veza. itd. pa. funkcioniranje školstva. zdravstva. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 126. 305 .13. DRŽAVNA POTROŠNJA Država svojom potrošnjom nastoji osigurati obranu zemlje. 13. Državnu potrošnju.3. dakle.

306 .13. NETO IZVOZ Neto izvoz (Nx) predstavlja posljednji dio agregatnog trošenja. I autonomna su funkcija državne potrošnje i autonomna funkcija investicija predstavljene kao vodoravni pravci koji ilustriraju činjenicu da državnu potrošnju i investicije ne tangiraju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda.4. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 127. 13. Neto je izvoz negativan kada vrijednost uvoza premašuje vrijednost izvoza. Neto izvoz (Nx) jest razlika između izvoza (Ex) i uvoza (Im) neke zemlje.

ceteris paribus. izvozne mogućnosti Hrvatske. Obrnuto. Devalvacija. već inozemnog bruto nacionalnog proizvoda. 307 . Inozemni realni bruto nacionalni proizvod 2. i obrnuto. Vrijedi. izaziva pojeftinjenje izvoza izraženog u stranoj valuti. nepovoljni odnos cijena domaćih i stranih dobara značit će manji izvoz. Izvoz nije funkcija domaćeg. Njemačkoj itd. Veći inozemni realni GNP značit će. Valja ustvrditi da izvoz jest autonomna komponenta neto izvoza. Odrednice izvoza Nekoliko čimbenika determinira veličinu izvoza: 1. Raste li agregatni dohodak u Mađarskoj.1. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA 13. Posljedica je revalvacije poskupljenje izvoza izraženog u stranoj valuti. naime.rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane . Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih dobara 3. Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) povećava izvozne mogućnosti zemlje.13. Izvoz jest funkcija brojnih čimbenika ali ne i (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. Austriji.4. Suprotno tomu.smanjuje izvoz. rastu i primjerice. veći izvoz. Ukoliko su cijene domaćih dobara niže u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara. Tečajevi. naravno. izvoz će biti veći. revalvacija .

ceteris paribus. Uvoz će. Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda 3. Domaći realni bruto nacionalni proizvod 2. Odrednice uvoza Veličinu uvoza određuju sljedeći čimbenici: 1. ima za posljedicu rast uvoza. međutim.4. veličina uvoza ovisi o veličini domaćeg bruto nacionalnog proizvoda odnosno realni je uvoz funkcija domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Slika 128. Tečajevi. veći uvoz.13. Veći domaći realni GNP znači. ceteris paribus. veći uvoz. Rast domaćeg agregatnog dohotka. biti manji ukoliko su cijene domaćih dobara niže od cijena istih ili sličnih inozemnih dobara. Prema tomu. 13.2. uz ostale neizmijenjene uvjete. 308 . Više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara znače.

Devalvacija izaziva poskupljenje uvoza izraženog u domaćoj valuti. međutim. reagira na promjene (domaćeg) realnog GNP-a.13. da je i neto 309 . budući da rast realnog bruto nacionalnog proizvoda izaziva rast realnog uvoza. naime. 13. Zaključujemo. Funkcija neto izvoza Funkcija neto izvoza jest odnos između realnog neto izvoza i domaćeg realnog bruto nacionalnog proizvoda. postiže pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti.4. odnos između realnog uvoza i realnog bruto nacionalnog proizvoda (funkciju uvoza) moguće je prikazati na sljedeći način: Slika 129. Uvoz. Revalvacijom se. Pretpostavimo li da se povećava. rast vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (revalvacija) povećava uvoz. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Pad vrijednosti domaće valute u odnosu na strane (devalvacija) smanjuje uvoz. On je funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.3. (domaći) realni bruto nacionalni proizvod. Podsjećamo da je izvoz autonoman u odnosu na promjene (domaćeg) realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakle. uz ostale neizmijenjene uvjete. Obrnuto.

Slike 130.13. 310 . SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA izvoz (razlika između izvoza i uvoza) funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda.

rast će izvoza. SASTAVNICE AGREGATNOG TROŠENJA Kada je izvoz veći od uvoza. ceteris paribus. povećati neto izvoz pri svim razinama domaćeg realnog GNP-a. Nasuprot tomu. Rast realnog bruto nacionalnog proizvoda. Obrnuto. npr. ceteris paribus. nadolje i ulijevo. uz ostale neizmijenjene uvjete. devalvacija.13. izaziva rast uvoza pri neizmijenjenom izvozu. Funkcija neto izvoza (predstavljena je na slici 130. Neto je izvoz jednak nuli kada je izvoz jednak uvozu. te neto izvoz postaje negativan. b) može biti pomaknuta prema gore i udesno ili. 311 .. neto je izvoz pozitivan. Kao što je već rečeno. više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara) smanjuje neto izvoz i pomiče funkciju neto izvoza prema dolje i ulijevo. sve ono što povećava uvoz (revalvacija. Rast će inozemnog realnog bruto nacionalnog proizvoda ili. pak. smanjiti neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema dolje i ulijevo. povećati neto izvoz i funkciju neto izvoza pomaknuti prema gore i udesno. Slika 131. rast će uvoza.

.

te kako promjene agregatnog trošenja izazivaju i određuju promjene realnog bruto nacionalnog proizvoda. 14. a potom pomoću krivulje agregatnog trošenja. FUNKCIJA AGREGATNOG TROŠENJA Postoji sasvim određeni odnos između realnog GNP-a i planiranog (realnog) agregatnog trošenja. 313 . pri datoj razini cijena. međutim. nazivamo funkcija agregatnog trošenja. Funkciju ćemo agregatnog trošenja predstaviti ponajprije tablično. Taj odnos između realnog GNP-a i agregatnog trošenja.1. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Do sada smo odvojenu jednu od druge proučavali komponente agregatnog trošenja. Sada smo. u stanju analizirati kako svi sastavni dijelovi agregatnog trošenja zajednički određuju agregatno trošenje.14. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.

rast uvoza od 20 novčanih jedinica te. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Investi -cije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Izvoz (Ex) Uvoz (Im) Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 C+I+G+EX Agregatno trošenje (C+I+G+Nx) 50 50 50 50 50 50 50 20 40 60 80 100 120 140 270 340 410 480 550 620 690 250 300 350 400 450 500 550 Kao što zamijetismo ranije. 314 . Kada od ovog trošenja oduzmete uvoz. funkcije realnog bruto nacionalnog proizvoda. dakako. Stoga se njihove veličine mijenjaju s promjenom realnog bruto nacionalnog proizvoda. dobit ćete agregatno trošenje. državna potrošnja i izvoz) ne ovise neposredno o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. stoga i neto izvoz. te su predstavljene kao fiksne veličine. nalazi se trošenje tipa C+I+G+EX. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 39.14. potrošnja su i uvoz. Stotinu novčanih jedinica rasta realnog GNP-a izaziva rast potrošnje od 70 novčanih jedinica. Ostale komponente agregatnog trošenja (investicije. Agregatno trošenje jest zbroj svih sastavnih dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx). pad neto izvoza od 20 novčanih jedinica. pa. U pretposljednjoj koloni tablice 39.

onaj dio potrošnje koji ne ovisi o veličini realnog GNP-a. iznosi 30 novčanih jedinica (200-170). Prvu skupinu čine autonomna. Inducirano ili izazvano trošenje je trošenje čija veličina ovisi o veličini realnog GNP-a. Ovdje valja ubrojiti investicije. 315 . iznosi 200 novčanih jedinica. naravno. Gornja nas slika upućuje na zaključak da komponente agregatnog trošenja valja podijeliti u dvije skupine. Autonomno trošenje (Ca+I+G+EX). Ono obuhvaća inducirani dio potrošnje i uvoz. Autonomno trošenje je trošenje čija veličina ne ovisi o veličini realnog bruto nacionalnog proizvoda. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 132. državnu potrošnju. Izvjesna. potrošnja postoji i kada je realni GNP jednak nuli. izvoz. pri svim razinama realnog GNP-a.14. naime. ali i (autonomni) dio potrošnje. Autonomna potrošnja. samosvojna trošenja. u našem primjeru. To je.

određuje kut C+I+G+EX krivulje.7 novčanih jedinica. Granična sklonost potrošnji = ∆ Realna potrošnja 70 = = 0. Uvoz.7.5. 316 .2 = 0. Granična sklonost uvozu = ∆Uvoz 20 = = 0. svaka dodatna kuna realnog GNP-a znači dodatnu potrošnju od 70 lipa. bilježi rast od 20 novčanih jedinica. Prema tomu.2 ∆ Realni GNP 100 Dodatna kuna realnog GNP-a izaziva povećanje uvoza za 20 lipa.14. iznosi 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Inducirana potrošnja.7 0. Granična sklonost uvozu predstavlja dio dodatnog realnog bruto nacionalnog proizvoda koji društvo namjerava utrošiti na uvoz. pak. Dakle. od C+I+G+EX trošenja uvoz dobit ćete agregatno trošenje (C+I+G+NX). Ili. Razlika. ponavljamo.2. jedinično povećanje realnog GNP-a izaziva rast uvoza od 0. Ili. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = Granična sklonost potrošnji . to je promjena.Granična sklonost uvoz Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga = 0. između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu jest granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. U situaciji smo ustvrditi da granična sklonost uvozu iznosi 0. upozoravamo na to.2 novčane jedinice. odnosno povećanje uvoza uslijed jediničnog povećanja realnog GNP-a. Oduzmete li.7 ∆ Realni GNP 100 Granična sklonost potrošnji. granična sklonost potrošnji iznosi 0. po jediničnom povećanju realnog GNP-a. pri svakom povećanju realnog GNP-A od 100 novčanih jedinica.

sada možemo ustvrditi da granična sklonost trošenju (isključivo domaćih. granična sklonost trošenju. Ne zaboravimo. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga 90 predstavlja dio dodatnog realnog GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na domaća dobra i usluge. Graničnu sklonost trošenju moguće je. izračunati i na sljedeći način: Granična sklonost trošenju = ∆ Inducirano trošenje ∆ Realni GNP 50 = 100 = 0. svaka kuna porasta realnog GNP-a znači 0. dakle. međutim.5 kuna porasta induciranog. Poveća li se realni GNP za 100 novčanih jedinica inducirano trošenje (inducirana potrošnja . agregatno trošenje je zbroj induciranog i autonomnog trošenja. Dakle. Promjene induciranog trošenja su istovremeno i promjene agregatnog trošenja. 91 Ukoliko smo ranije ustvrdili da granična sklonost potrošnji (domaćih i inozemnih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+EX krivulje. u zemlji proizvedenih dobara i usluga) određuje kut C+I+G+NX krivulje. odnosno agregatnog trošenja. skraćeno. odnosno krivulje agregatnog trošenja.14.uvoz) reagira porastom od 50 novčanih jedinica.5. 317 . 90 91 Ubuduće.

pokazuje da ova jednakost odnosno makroekonomska ravnoteža postoji pri realnom GNP-u od 400. 14. 318 . Taj pravac.RAVNOTEŽNO AGREGATNO TROŠENJE O makroekonomskoj ravnoteži ili ravnotežnom agregatnom trošenju govorimo tada kada planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) jest jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. Tablica 39. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA . u svakoj svojoj točki izjednačava agregatno trošenje i realni GNP.2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 133. Grafički prikaz makroekonomske ravnoteže zahtijeva uvođenje pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutem od 45o. naime.14.

Ove će disproporcije.neplanirana promjena zaliha Presjecište pravca koji iz ishodišta koordinatnog sustava polazi pod kutom od 45o. izazvati neplanirane promjene zaliha ili neplanirano smanjenje ili povećanje investicija. Prije presjecišta.1.14. zalihe se. odnosno njihove promjene imaju smatrati investicijom. prije izjednačenja agregatnog trošenja i agregatnog outputa agregatno je trošenje veće od realnog GNP-a. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 134. 319 . 14. osim u točki ravnoteže. te krivulje agregatnog trošenja određuje makroekonomsku ravnotežu odnosno jednakost agregatnog trošenja i realnog GNP-a. Nakon točke ravnoteže realni je GNP veći od agregatnog trošenja. U točki su ravnoteže realni GNP i agregatno trošenje izjednačeni. Podsjećamo. Makroekonomska ravnoteža .2.

Realni će agregatni output rasti sve dok se ne izjednači s agregatnim trošenjem. Zalihe (gotovih proizvoda. povećanje realnog GNP-a.14. poluproizvoda i sirovina). niti rastu. Neplanirano smanjivanje zaliha (kada je agregatno trošenje veće od realnog GNP-a) potaknut će proizvođače na veću proizvodnju i. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 40. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Planirano agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Neplanirana promjena zaliha -150 -100 -50 0 +50 +100 +150 Slika 135. niti padaju kada je agregatno 320 . stoga.

ravnotežni realni GNP. dakle.tzv. Koristeći podatke iz tablice 39. moguće je objasniti i pomoću. Makroekonomska ravnoteža .I + G + EX = S + T + Im Makroekonomsku ravnotežu.I + G + EX = S + T + Im. Povećanje zaliha signalizira proizvođačima da valja reducirati proizvodnju. nama već poznatog koncepta "ubrizgavanja" (I + G + EX) i "curenja" (S + T + Im). Tablica 41. O njima je moguće razmišljati kao o autonomnim porezima budući da njihova veličina ne ovisi o veličini realnog GNP-a.14. Obrnuto. neplanirano povećanje zaliha (kada je agregatno trošenje manje od realnog GNP-a) imat će za posljedicu smanjivanje proizvodnje i realnog GNP-a. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Uvoz (Im) 100 200 300 400 500 600 700 20 20 20 20 20 20 20 80 180 280 380 480 580 680 100 170 240 310 380 450 520 -20 10 40 70 100 130 160 20 40 60 80 100 120 140 Sada smo u stanju uspoređujući (I + G + EX). 321 . konstruirajmo model čija je pretpostavka da razliku između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka čine fiksni neto porezi . i ravnotežni realni GNP osigurava sljedeća jednakost . Realni će GNP padati sve dok ne završi na ravnotežnoj razini. 14. pa. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA trošenje jednako realnom bruto nacionalnom proizvodu. te (S + T + Im) pri različitim veličinama realnog GNP-a odrediti ravnotežni realni GNP.2. Stabilni. paušalni porezi (lump sum taxes).2.

Obje su navedene veličine jednake (170) pri realnom GNP-u od 400 te. 322 .14. ravnotežni realni GNP iznosi 400. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 42. stoga. Realni GNP I G EX Ukupno S T Im Ukupno 100 200 300 400 500 600 700 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 50 50 50 50 50 50 50 170 170 170 170 170 170 170 -20 10 40 70 100 130 160 20 20 20 20 20 20 20 20 40 60 80 100 120 140 20 70 120 170 220 270 320 Makroekonomska ravnoteža postoji kada je planirano "ubrizgavanje" (I + G + EX) jednako planiranom "curenju" ( S + T + Im). Slika 136.

14.NX = S . inozemna štednja popunjava jaz između domaće štednje i zbroja investicija. zbroj investicija. dakle.30 Dakako. Jednadžba I + G + EX = S + T + Im može biti predstavljena na sljedeći način: (EX . AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prije točke ravnoteže. državne potrošnje i izvoza manji je od zbroja štednje. Kada je realni GNP veći od 400.40 .T) .Im) + ( G . makroekonomska ravnoteža može značiti (kao u našem primjeru) postojanje proračunskog deficita (državna potrošnja je veća od neto poreza) i deficitarnu.I .(G . kada je. Makroekonomska ravnoteža ne razumijeva jednakost pojedinih stavki "ubrizgavanja" i "curenja". državna su potrošnja i izvoz (I + G + EX) veće od štednje. 323 .30 = . Posljedica je rast zaliha. negativnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz). aktualni realni GNP veći od ravnotežnog.60 . Ova situacija ima za posljedicu pad i smanjivanje zaliha.30 = 70 .I .I . neto poreza i uvoza. neto poreza i uvoza.(Proračunski deficit) . Makroekonomska ravnoteža koja znači deficitarnu trgovačku bilancu (negativni neto izvoz) razumijeva da je : . određene presjecištem (I + G + EX) i (S + T + Im) pravaca. Promjene zaliha izazivaju odgovarajuće promjene agregatnog outputa koje aktualni realni GNP guraju prema ravnotežnoj razini. te proračunskog deficita. investicije. Deficitarna trgovačka bilanca = S .T) = S . Dakle.

izvoza i autonomne potrošnje) djeluju na agregatno trošenje poput plime ili oseke. ali koje ne mijenjaju njen kut. državne potrošnje. povećaju za 100 novčanih jedinica. Posljedica je rast ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.1. Pretpostavimo da je u odnosu na model predstavljen u tablici 39. a zbog očekivanja viših profita. I=60 Realni GNP Inducirano trošenje Autonomno trošenje 0 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 0 (C+I+G+NX) I=160 Autonomno trošenje 1 (I+G+EX+Ca) Agregatno trošenje 1 (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 50 100 150 200 250 300 350 200 200 200 200 200 200 200 250 300 350 400 450 500 550 300 300 300 300 300 300 300 350 400 450 500 550 600 650 324 . Tablica 43. Na svakoj razini realnog GNP-a one izazivaju jednako povećanje ili smanjenje agregatnog trošenja. Ovo će povećanje investicija povećati autonomno. došlo do povećanja jedne od komponenti autonomnog trošenja.3.14. Promjene autonomnog trošenja (investicija. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Agregatno trošenje i autonomno trošenje Promjene autonomnog trošenja izazivaju takve promjene agregatnog trošenja koje znače pomicanje krivulje agregatnog trošenja. PROMJENE AGREGATNOG TROŠENJA I RAVNOTEŽNOG REALNOG GNP-A Veličinu agregatnog trošenja određuju dva čimbenika: autonomno trošenje i granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Neka se planirane investicije.3. 14. ali i agregatno trošenje pri svim razinama realnog GNP-a.

Rast autonomnog trošenja povećava agregatno trošenje i pomiče krivulju agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. Pad će autonomnog trošenja smanjiti agregatno trošenje i njegovu krivulju pomaknuti prema dolje i udesno. naravno. i obrnuto. Novi ravnotežni realni GNP iznosi 600. Naglasimo činjenicu da je rast ravnotežnog realnog GNP-a (200) veći od rasta autonomnog trošenja (100).14. Također. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 137.5. u obama slučajevima. pad autonomnog trošenja uvijek ima za posljedicu veći pad ravnotežnog realnog GNP-a. 325 . Krivulje su agregatnog trošenja paralelne jer je. granična sklonost trošenju ista i iznosi 0. Vrijedit će.

Rast granične sklonosti uvozu. Granična porezna stopa (t) = ∆ Porez ∆ Realni GNP Povećanje granične porezne stope znači veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog bruto nacionalnog proizvoda. manju graničnu sklonost trošenju. obrnuto razmjeran. ceteris paribus. znači pad granične sklonosti trošenju. uz ostale neizmijenjene uvjete. znači manji raspoloživi dohodak. ceteris paribus. Obrnuto. Ovo. 326 . Vrijedi i obrnuto. dakako. granična sklonost trošenju = granična sklonost potrošnji .14. uz ostale neizmijenjene uvjete. Naime. granična sklonost potrošnji 2. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Utjecaj nam je prvih dviju determinanti granične sklonosti trošenju poznat. Granična porezna stopa pokazuje udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici realnog GNP-a. Agregatno trošenje i granična sklonost trošenju Veličina granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga. Odnos je između granične sklonosti trošenju i granične sklonosti uvozu.3. pad granične sklonosti potrošnji. izaziva pad granične sklonosti trošenju. granična sklonost potrošnji povećat će se i granična sklonost trošenju domaćih dobara. Vrijedi i obrnuto. i kut krivulje agregatnog trošenja određuju sljedeći čimbenici: 1. manju graničnu sklonost potrošnji i. pa. uz ostale neizmijenjene uvjete.2. dakle. Raste li.granična sklonost uvozu. granična sklonost uvozu 3. granična porezna stopa.

7  .   ∆ Potrošnja 70   ∆ Raspoloživi dohodak = 80 = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Uvedimo u naš izvorni model (tablica 39. Ravnotežno agregatno trošenje. Neto 1 porezi predstavljaju realnog GNP-a ili 20 % realnog GNP-a. Uvođenje induciranih (razmjernih) poreza nije poremetilo makroekonomsku ravnotežu. te graničnu sklonost potrošnji. porezna stopa = 100 Granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno ravnotežni realni GNP iznosi 400. možemo izračunati i na sljedeći način: 327 .875  .7 realnog bruto nacionalnog proizvoda  ∆ Potrošnja  70   ∆ Realni GNP = 100 = 0. odnosno ravnotežnog realnog GNP-a.875 raspoloživog dohotka. Međutim. istovremeno granična    sklonost potrošnji je 0.) inducirane poreze i pokažimo kako promjene granične sklonosti trošenju izazivaju promjene ravnotežnog agregatnog trošenja.2.14. kada je riječ o funkciji agregatne potrošnje. Granična 5 20 = 0. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (NX) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 20 40 60 80 100 120 140 80 160 240 320 400 480 560 100 170 240 310 380 450 520 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 250 300 350 400 450 500 550 Ovo je situacija koju poznajemo.    Uzrok su ove razlike inducirani porezi. Tablica 44.

[ GSP ⋅ (1 .71 34.t)] ⋅ Realni GNP.43 182. graničnu poreznu stopu i.14.0857) = 0.29 365.875 (1 .57% realnog GNP-a.8 328 .7. 8. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Investicije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.9143 = 0.85 51.42 60.2=0.5. Neto porezi su. stoga.28 42. udio poreza u realnom GNP-u. Budući da je DI = (1 . možda.t) ⋅ Realni GNP.0.58 640. Ili.7-0.00 91. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost potrošnji (GSP) ⋅ (1-t) = 0. međutim.14 25.0857. Granična porezna stopa neka iznosi 0.875 ⋅ 0.8 = 0. Izračunavamo je kao razliku između granične sklonosti potrošnji i granične sklonosti uvozu (0.86 274. ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 50 = = = 0.00 110 190 270 350 430 510 590 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Obratimo pozornost na (C) kolonu.15 548.72 457. Potrebito je. dakle.t)] = 0. Tablica 45. vrijedit će da je C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . ponoviti da je C = Ca + (GSP ⋅ DI).875 ⋅ 0.2) = 0.57 17. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Smanjimo. Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga (GST) iznosi 0.5).875 ⋅ (1-0.5.

Nakon pada granične porezne stope granična sklonost potrošnji.6 [ GSP (0.8) .14.7 realnog GNP-a.2) povećava se granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga. Provjerimo i drugu formulu: ∆ Inducirano trošenje ∆ Agregatno trošenje 60 = = = 0. s . granična sklonost potrošnji iznosi 0. Budući da granična sklonost uvozu jest. povećava se agregatno trošenje (C+I+G+NX) i ravnotežno agregatno trošenje. Promjene granične sklonosti trošenju ne tangiraju veličinu autonomnog trošenja.dakle. posljedice smanjenja granične porezne stope (t)? U obama slučajevima granična sklonost potrošnji iznosi 0. odnosno ravnotežni realni GNP.8. ∆ Raspoloživi dohodak ∆ Potrošnja Drugačije je.6. stalna veličina (0. 329 .GSU (0. a zbog rasta potrošnje. 0.6. međutim. ∆ Realni GNP 100 Prema tomu. Granična sklonost trošenju (GST) iznosi 0.8 realnog GNP-a. ∆ Realni GNP ∆ Realni GNP 100 Koje su. ravnotežno agregatno trošenje. ravnotežni realni GNP iznosi 500.875 raspoloživog dohotka.8 ⋅ Realni GNP. Granična sklonost potrošnji ∆ Realni GNP iznosi. Raste. bilježi rast i iznosi 0. kut krivulje agregatnog trošenja. ∆ Potrošnja 80 = = 0. S prvobitnih 0.8. u obama slučajevima. Zbog toga kvocijent ∆ Potrošnja ostaje isti. To je tako budući da je smanjenje poreza (zbog pada granične porezne stope) praćeno s povećanjem raspoloživog dohotka. ali i odgovarajućim povećanjem potrošnje. Uočili ste. Ili.5 ona skače na 0. u prvom slučaju. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Prema tomu.2) ]. stoga. C = 30 + 0.

Funkcija potrošnje je bila C = Ca + [ GSP ⋅ (1 . Granična je sklonost štednji iznosila 0. pri neizmijenjenom raspoloživom dohotku.875 raspoloživog dohotka.1143 realnog GNP-a. PARADOKS ŠTEDNJE Štedeći. Pretpostavimo da ste. 14. naplatiti odgovarajuću kamatu.4. dogoditi ukoliko svi postanemo štedljiviji? Hoće li rast štednje na razini neke ekonomije povećati njen agregatni dohodak . smanjili potrošnju i povećali štednju.realni bruto nacionalni proizvod? U prethodnom primjeru (tablica 45) granična sklonost potrošnji bijaše 0.125 raspoloživog dohotka odnosno 0. pojedinac ili domaćinstvo povećava svoj dohodak.14. Vaš će dohodak porasti budući da ćete na svoju štednju. Što će se. uloživši je u banku. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 138. međutim.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno C = 30 + 330 .

72 457.0. ∆ Štednja 11.15 38. stoga. Prema tomu. odnosno 0.30 + [ 0.Ca + [ GSŠ ⋅ (1 .85 51.43 = 0.43 182.72 27.0857) = 0.125 ⋅ 0.t) ] ⋅ Realni GNP odnosno S = . korespondirajuća funkcija štednje glasi: S = .43 ka   ∆ Raspoloživi dohodak = 91.1143 realnog    bruto nacionalnog proizvoda.28 42.0.7656 ⋅ (1 . a funkcija štednje S = . dogoditi ukoliko se.00 91.86 274. međutim. 331 .15 548. Predstavimo novu situaciju.0.29 365.125 ⋅ (1 .125 raspoloživog dohot  ∆ Štednja 11.43 Naime. poveća granična sklonost štednji i.0857) ] ⋅ Realni GNP.2344⋅ (1 0.42 60. U tom će slučaju funkcija potrošnje glasiti C = 30 + [ 0.57 17.125  .00 110 190 270 350 430 510 590 -18.29 15.125 ⋅ (1 .71 34.1143 ili ∆ Realni GNP 100 0.1143.9143 = 0.30 + [ 0.2344 raspoloživog dohotka.58 640. Realni GNP Neto porezi (T) Raspoloživi dohodak (DI) Potrošnja (C) Štednja (S) Investi -cije (I) Državna potrošnja (G) Neto izvoz (Nx) Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 100 200 300 400 500 600 700 8.14. Provjerimo navedene tvrdnje. Što će se.0.0857) ] ⋅ Realni GNP.57 -7.0857)] ⋅ Realni GNP.14 25. ceteris paribus. Tablica 46.875 ⋅ (1 . štednja? Povećajmo graničnu sklonost štednji na 0. = = 0.14 4.0857)] ⋅ Realni GNP. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA [0.58 50 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 260 320 380 440 500 560 620 Granična sklonost štednji doista iznosi 0.

58 120 Investicije (I) 60 60 60 60 60 60 60 Državna potrošnja (G) 60 60 60 60 60 60 60 Neto izvoz (Nx) 30 10 -10 -30 -50 -70 -90 Agregatno trošenje (C+I+G+NX) 250 300 350 400 450 500 550 Rast štednje je. odnosno 0. Granična sklonost trošenju iznosi 0. iznosi 0.57 17.71 34.85 51.0857) = 0.28 42.5.57 12.7 realnog GNP-a  ∆ 70  = 0. 332 .29 365. za posljedicu pad agregatnog dohotka odnosno ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. ceteris paribus. Rast štednje ima.72 457.00 Raspolo -živi dohodak (DI) 91.15 98. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Tablica 47.7 .00 Potrošnja (C) 100 170 240 310 380 450 520 Štednja (S) -8.   ∆100  Pad granične sklonosti potrošnji znači i pad granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga.58 640.7 ili 0.14.43 182.9143 = 0.7656 ⋅ 0. a ravnotežni realni GNP 400.7656 raspoloživog dohotka. kao što ranije rekosmo. uz ostale neizmijenjene uvjete. Realni GNP 100 200 300 400 500 600 700 Neto porezi (T) 8. izazvao pad granične sklonosti potrošnji i pad potrošnje.72 77.29 55. Granična sklonost potrošnji.86 34.86 274.7656 ⋅ (1 − 0.15 548.14 25.42 60.

a kada je u pitanju ekonomija znači pad agregatnog dohotka.14. Do paradoksa. ne bi došlo kada bi rast štednje bio praćen odgovarajućim rastom investicijskog trošenja. ceteris paribus. naziva se paradoks štednje. povećanja štednje. Pad ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda zbog. znači rast njegovog dohotka. Riječ je o paradoksu budući da rast štednje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Slika 139. međutim. U tom slučaju pad kuta krivulje agregatnog trošenja biva kompenziran rastom agregatnog trošenja i pomicanjem krivulje agregatnog trošenja ulijevo i prema gore. 333 . U našem se modelu ovaj paradoksalni rezultat javlja zbog toga što je autonomno trošenje stalna veličina. kada je o pojedincu riječ.

Povećanje je ravnotežnog realnog GNP-a veće od povećanja autonomnog trošenja. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14. Vrijedi. multiplikator. Slika 140. da je i smanjenje ravnotežnog realnog GNP-a uvijek veće od smanjenja autonomnog trošenja. Multiplikator autonomnog trošenja ili. te promjene granične sklonosti trošenju domaćih dobara i usluga izazivaju promjene agregatnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.14. Pogled će nas na sliku 140. jednostavno. 334 .5. podsjetiti da rast autonomnog trošenja pomiče krivulju agregatnog trošenja prema gore i ulijevo i to upravo za iznos povećanja autonomnog trošenja. dakako. MULTIPLIKATOR AUTONOMNOG TROŠENJA Do sada otkrismo da promjene autonomnog trošenja. Posljedica je toga povećanje ravnotežnog realnog GNP-a. Usredotočimo se iznova na odnos promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog GNP-a. pokazuje kvantitativni odnos koji postoji između promjene autonomnog trošenja i promjene ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Naime. 1 . međutim. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Multiplikator je broj kojim valja pomnožiti promjenu autonomnog trošenja (∆ Autonomno trošenje) kako bi se izračunao tzv. pokazuje da je: ∆ Ravnotežno agregatno trošenje = ∆ Ravnotežni realni GNP. ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje · Multiplikator ( Multiplikatorski učinak) Multiplikator je. Prema tomu. Tek kada bi granična sklonost trošenju bila jednaka nuli multiplikator bi bio jednak jedan.14. moguće izračunati i na sljedeći način: Multiplikator92 = 1 . granična je sklonost trošenju broj između 0 i 1.GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje ∆ Ravnotežni realni GNP ⋅ (1-GST) = ∆ Autonomno trošenje / : ∆ Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP • (1 − GST ) = 1 ∆Autonomno trošenje ∆Ravnotežni realni GNP 1 = ∆Autonomno trošenje 1 − GST 335 . ∆ Ravnotežni realni GNP = ∆ Autonomno trošenje + GST ⋅ ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Ravnotežni realni GNP . Multiplikator = ∆ Ravnotežni realni GNP ∆ Autonomno trošenje Prema tomu. U tom bi slučaju 92 Ravnotežno agregatno trošenje = Autonomno trošenje + GST⋅Ravnotežni realni GNP ∆Ravnotežno agregatno trošenje=∆Autonomno trošenje+GST⋅∆Ravnotežni realni GNP Prethodna slika 140. multiplikatorski učinak.Granična sklonost trošenju domaćih dobara i usluga Multiplikator je broj veći od jedan. odnosno promjena ravnotežnog realnog GNP-a (∆ Ravnotežni realni GNP).

1 − 0 .7.4 (bilo zbog povećanja granične porezne stope ili rasta granične sklonosti uvozu).5 (budući je granična sklonost potrošnji 0. Multiplikator će biti veći ukoliko je veća granična sklonost trošenju. multiplikator će biti: 1 = 1.4 ∆Ravnotežni realni GNP=Multiplikator (1. Pretpostavimo li da je granična sklonost trošenju 0. Ukoliko se investicije (ili bilo koja druga komponenta autonomnog trošenja) povećaju za 100 novčanih jedinica ravnotežni će realni GNP porasti za 200 novčanih jedinica.67) x ∆ Autonomno trošenje (100)=167 (Multiplikatorski učinak) 336 . Multiplikator = 1 − 0 . Manja granična sklonost trošenju znači i manji multiplikator. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA promjena ravnotežnog realnog GNP-a bila jednaka promjeni autonomnog trošenja.2). multiplikator će iznositi: Multiplikator = 1 = 2.14.67. a granična sklonost uvozu 0.5 U ovome će slučaju jedna kuna povećanja autonomnog trošenja značiti dvije kune rasta ravnotežnog realnog GNP-a. ∆ Ravnotežni realni GNP = Multiplikator (2) x ∆ Autonomno trošenje (100) = 200 (Multiplikatorski učinak) Smanji li se granična sklonost trošenju na 0.

.1. Pretpostavimo nadalje da je. Multiplikator autarkičnog gospodarstva Pretpostavit ćemo ponajprije da je riječ. U takvoj će ekonomiji vrijediti da je granična sklonost trošenju jednaka graničnoj sklonosti potrošnji.Granična sklonost potrošnji 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji. Multiplikator otvorenog gospodarstva Ostanimo pri pretpostavci da naša hipotetička ekonomija računa i dalje s paušalnim porezima. otvorimo ekonomiju i pretpostavimo postojanje granične sklonosti uvozu. o ekonomiji koja poznaje tek paušalne (autonomne) poreze.14.5. kao što zamjetismo ranije. te da je granična sklonost potrošnji + granična sklonost štednji = 1. U ovim jednostavnim uvjetima multiplikator se može izračunati na sljedeći način: 1 Multiplikator = ili. 14. budući da je riječ o zatvorenom. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 14.5.2. unatoč postojanju (fiksne) razlike između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka. autarkičnom gospodarstvu. 1 . granična sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka biti jednaka graničnoj sklonosti potrošnji od realnog GNP-a. 337 . U tom će slučaju. kako bismo model učinili sasvim jednostavnim. Međutim. granična sklonost uvozu = 0.

AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Novi.Granična sklonost trošenju.14. Budući da je državna potrošnja komponenta autonomnog trošenja. Koristeći sljedeće formule. Dakle. Varirajući veličinu vlastite potrošnje država je u stanju kompenzirati promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. i ravnotežnog realnog GNP-a) posredstvom promjena državne potrošnje i promjena poreza. multiplikatorski učinak investicija ili izvoza. FISKALNA POLITIKA Fiskalna je politika pokušaj države da ublaži fluktuacije agregatnog trošenja (pa. nešto složeniji uvjeti značit će da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost uvozu) + Granična sklonost štednji = 1 Granična sklonost potrošnji Prema tomu. primjerice.Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu = 1 .Granična sklonost trošenju . u stanju smo izračunati multiplikator otvorenog gospodarstva. 14. 1 Multiplikator = 1 . Granična sklonost štednji = 1 . njene promjene izazivaju iste posljedice po ravnotežni realni GNP kao i promjene ostalih komponenti autonomnog trošenja. dakle.6. .Granična sklonost trošenju 1 Multiplikator = Granična sklonost štednji + Granična sklonost uvozu ili. multiplikatorski učinak državne potrošnje isti je kao. Država može 338 .

kao instrumenta makroekonomske stabilizacijske politike. dakako. država će smanjiti svoju potrošnju kada je ekonomija pregrijana kako bi smanjila i možda eliminirala inflacijski GNP-jaz. efikasnost državne potrošnje. Međutim.1. Porezni multiplikator Porezni je multiplikator broj kojim treba pomnožiti promjenu (paušalnih) poreza kako bi se izračunala promjena ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. Pojava će recesijskog GNP-jaza ponukati državu da poveća svoju potrošnju kako bi povećala agregatno trošenje i realni GNP. Međutim. posredstvom državne potrošnje. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA pokušati. korigirati promjene agregatnog trošenja i osigurati onu razinu realnog GNP-a koja znači punu zaposlenost. rast autonomne potrošnje i rast agregatnog trošenja.9). autonomnim porezima. i obrnuto. Pretpostavimo da je riječ o paušalnim. Ukoliko paušalni porezi padnu za 10 novčanih jedinica. država na veličinu ravnotežnog realnog GNP-a može utjecati i posredstvom poreza. porezni multiplikator izračunavamo kao umnožak negativnog multiplikatora autonomnog trošenja i granične sklonosti potrošnji. Promjena autonomne potrošnje ovisi. naime. Koje su posljedice državne odluke da poveća ili smanji paušalne poreze? 14. Obrnuto. U praksi je. o graničnoj sklonosti potrošnji. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. Upravo stoga.6. nažalost. Vrijedi. raspoloživi će se dohodak povećati za 10 novčanih jedinica. promjena autonomne potrošnje neće biti jednaka promjeni raspoloživog dohotka koju je izazvala promjena paušalnih poreza.14. bitno smanjena budući da je često za donošenje (političkih) odluka koje mijenjaju državnu potrošnju potrebito izuzetno mnogo vremena.9. 339 . a autonomna potrošnja za 9 novčanih jedinica (10 ⋅ 0. Porezni je multiplikator negativan broj budući da smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog dohotka.

a granična sklonost uvozu 0. porezni je multiplikator (zanemarimo na trenutak njegov negativni predznak) manji od multiplikatora autonomnog trošenja. Valja zaključiti da država jest u stanju. a porezni multiplikator 3.2. Neka granična sklonost potrošnji iznosi 0. u cijelosti u potrošnju. Koje su posljedice odluke države da smanji paušalne poreze za 10 novčanih jedinica? Porezni multiplikator = - 1 1 1 ⋅ GSP = − ⋅ 0 . koja je rezultat smanjenja autonomnih poreza.33.realnog GNP-a. Kao što zamjećujete. Naime. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA 1 Porezni multiplikator = 1 . dakle. dok jedna kuna investicija ili državne potrošnje ide neposredno i u cijelosti u povećanje agregatnog trošenja . autonomnim porezima.3 ∆ Ravnotežni realni GNP = Porezni multiplikator (-3) ⋅ ∆ Autonomni porezi (-10) = 30 (Multiplikatorski učinak) Smanjenje autonomnih poreza od 10 novčanih jedinica izaziva rast ravnotežnog realnog GNP-a od 30 novčanih jedinica. Budući da je razlika između realnog GNP-a i raspoloživog dohotka fiksna.9.9 = − ⋅ 0 . ne ide. Multiplikator autonomnog trošenja iznosi 3. dotle dodatna kuna.7 0 . granična će sklonost potrošnji od raspoloživog dohotka i granična sklonost potrošnji od realnog GNP-a biti jednake veličine. Multiplikatorski je učinak autonomnih poreza manji od multiplikatorskog učinka komponenti autonomnog trošenja.Granična sklonost trošenju ⋅ Granična sklonost potrošnji Granična sklonost potrošnji Porezni multiplikator = 1 .14.9 = −3 1 − GST 1 − 0 . postojanje ekonomije s ugrađenim paušalnim. već samo onim dijelom koji je određen graničnom sklonošću potrošnji. varirajući veličinu paušalnih 340 .Granična sklonost trošenju Pretpostavimo.

(GSU = 0. Multiplikator = 1 − GSP( DI ) (1 − t ) − GSU [ 1 ] Multiplikator = 1 1 1 1 = = = = 1. Granična sklonost uvozu. s tim u svezi.9(1 − 0.9 (1 .5) = 0. Novi je element granična porezna stopa veličine 0. i veličinu induciranih poreza.5 (t=0. kao u prethodnom primjeru. 14. U naš ćemo model uvesti inducirane poreze i.0.45 − 0.2). neposredno utjecati na veličinu agregatnog trošenja i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda. mijenjajući veličinu granične porezne stope pa. iznosi 0. utjecati na veličinu multiplikatora autonomnog trošenja.33 1 − [0.9].14.2] 1 − 0. Multiplikator i granična porezna stopa Granična sklonost potrošnji i dalje iznosi 0.75 Do istog ćemo rezultata doći ukoliko koristimo nama već poznatu (opću) formulu: 1 Multiplikator = 1 .5 = 0. država može.25 0. Multiplikator je moguće izračunati na nekoliko načina. odgovarajuću graničnu poreznu stopu.9 raspoloživog dohotka [GSP(DI) = 0. Međutim.5) − 0.2.2] 1 − [0.45 341 .Granična sklonost trošenju Granična sklonost potrošnji od realnog bruto nacionalnog proizvoda [GSP( ) ] = GSP GNP (DI) (1 .2. dakle. Multiplikator će autonomnog trošenja doživjeti dramatičnu promjenu. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA poreza.5).6.t) = 0.9 ⋅ 0.

dakle. Stoga je i multiplikatorski učinak.14.45 .25 Multiplikator = 1 1 1 = = = 1. Multiplikator = 1 1 = = 1.0.25 0 .Granična sklonost uvozu Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa + Granična sklonost uvozu = 1 . to je uspješnije neutraliziranje udaraca koje ekonomiji nanose promjene autonomnog trošenja.1.5 = 0.Granična sklonost trošenju . Ako je GSP(DI) = 0. AGREGATNO TROŠENJE I MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA Granična sklonost trošenju (GST) = GSP(GNP) . odnosno pojava induciranih poreza bitno smanjila veličinu multiplikatora.5 + 0 .Granična sklonost trošenju Prema tomu.t) = 0. Inducirani se porezi javljaju kao amortizer koji prigušuje fluktuacije autonomnog trošenja. postoji još jedna mogućnost.9 tada je GSŠ(DI) = 0. odnosno reakcija ravnotežnog realnog GNP-a na promjene autonomnog trošenja znatno slabija.33 0 . GSŠ(GNP) = GSŠ(DI) (1 .2 0 .2 = 0.33 1 − GST 1 − 0 . Što je veća granična porezna stopa. 342 . veći inducirani porezi. 1 Multiplikator = GSŠ + t + GSU Provjerimo gornju formulu.75 Međutim. što su.GSU = 0.75 Pojava je granične porezne stope.1 ⋅ 0.05.05 + 0 . U našem modelu otvorene ekonomije s induciranim porezima vrijedi da je: (Granična sklonost trošenju + Granična sklonost) uvozu + Granična sklonost štednji + Granična porezna stopa =1 Granična sklonost potrošnji Granična sklonost štednji+Granična porezna stopa = 1 .

U ovakvim uvjetima dvostruko podudaranje želja doista bijaše problem. Prije pojave novca razmjena je imala oblik trampe-neposredne razmjene dobra za dobro. te su cijene svih dobara i usluga izražene u kunama i lipama. Vaši će vjerovnici očekivati od vas da svoje dugove. Kao što rekosmo.15. Funkcije novca su: sredstvo razmjene. obračunska jedinica. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. međutim. Ljudi koji nešto prodaju uvijek su spremni primiti novac u zamjenu za svoje dobro ili uslugu. Novac je opće prihvaćeni ekvivalent koji je svatko spreman primiti u zamjenu za dobro ili uslugu koju prodaje. a ljudi koji kupuju uvijek nude novac u zamjenu za dobro koje žele. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. a osigurava je upravo novac kao sredstvo razmjene. FUNKCIJE NOVCA Da biste znali što novac jest potrebito je poznavati njegove funkcije. u uvjetima novčane razmjene dvostruka koincidencija želja uvijek postoji. odgođenih. bez obzira kako nastali. dvostruko podudaranje želja. Novac olakšava razmjenu budući da osigurava tzv. On olakšava i ubrzava razmjenu. služi da bi se utvrdile cijene dobara i usluga. u stanju smo izračunati relativne cijene dobara i usluga. obračunska jedinica posredstvom koje izračunavamo cijene ne samo tekućih već i. Novac se javlja i kao standard odgođenih plaćanja. Novac kao obračunska jedinica. Zahvaljujući tomu. Novac kao sredstvo razmjene posreduje u razmjeni dobara i usluga. podmirite u 343 . odnosno odrediti oportunitetni trošak svake naše kupnje. Razmjena se mogla odigrati tek kada su se jedna nasuprot drugoj našle osobe koje potrebuju upravo ono dobro koje druga posjeduje. Novac je.1. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. U Hrvatskoj obračunska jedinica jest kuna djeljiva na 100 lipa. budućih transakcija.

2. istovjetnost kvalitete. NOVAC I MONETARNA POLITIKA novcu. 15. npr. a potom i kao obračunska jedinica. poput stoke. standard odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Razlog držanja novca. Najrazličitije su stvari. u najgorem slučaju. pri tome će. kao novca. unutarnju vrijednost.15. zlato su i srebro najpoznatiji predstavnici naturalnog novca. taj opće prihvaćeni medijator svih transakcija. 344 . duhana. pšenice. novčane zalihe mogu biti obezvrijeđene. Naturalni novac je novac koji posjeduje vlastitu. tako je i funkcija novca kao zalihe vrijednosti vezana s izvjesnim rizikom. Kao i prethodna. Marx će ustvrditi da novac nastaje tek tada kada ulogu općeg ekvivalenta preuzmu plemeniti metali . Riječ je o tržišnoj vrijednosti koju naturalni novac može realizirati mimo svoje funkcije kao sredstva razmjene. a sama funkcija novca kao zalihe vrijednosti dovedena je u pitanje. OBLICI NOVCA Naturalni ili robni novac bijaše prvi oblik novca. bile očigledne: laka prenosivost. upotrebljavane kao sredstvo razmjene. Međutim. svoje interese zaštititi odgovarajućom kamatnom stopom. U takvim će se vremenima ljudi rješavati novca tražeći boljeg konzervatora vrijednosti (nekretnine. itd.).zlato i srebro. potrebita mjera predostrožnosti kako bi se prebrodila moguća nestašica novca. njegovog povlačenja iz optjecaja jest činjenica da se on u svakom trenutku može pretvoriti u odgovarajuću količinu dobara i usluga. Prema tomu. ukoliko se očekuje pad vrijednosti novca zbog inflacije. trajnost. Prednosti su plemenitih metala.. služi i kao zaliha vrijednosti . djeljivost. Sredstvo razmjene. krzna. Definirati novac mimo njegovih funkcija nije moguće. U vremenima inflacije. kao sredstvo razmjene. novac je ono što funkcionira. Dakako. Štednja je. prije svega.konzervator vrijednosti.

Zlatno je polužni standard značio da se u optjecaju nalazi papirni novac (zlatni novac je. imala je zlatnu podlogu. etablirani nakon I. taj prvi oblik papirnog novca. dotle su je zlatno-polužni standard (gold bullion standard) i zlatno devizni standard (gold exchange standard). Banknota. godine. moraju u cijelosti imati zlatno pokriće. 92 Klasični je zlatni standard (gold specie standard) novčani sustav u kojem se u optjecaju nalaze zlatnici i papirni novac i koji je značio potpunu konvertibilnost papirnog u zlatni novac. Metalistička teorija. Papirni novac. te može i sama biti upotrijebljena kao novac. Konvertibilnost je ograničena utoliko što su vlasnici novca mogli u zlato pretvoriti tek onu količinu papirnog novca koja je odgovarala vrijednosti jedne zlatne poluge. 345 . rezervne valute (dolar. U tom smislu spomenimo metalističku (kao jednu od robnih teorija o novcu) teoriju te “currency teoriju”. u početku bijaše konvertibilan. drži da tek plemeniti metali mogu biti novac budući da posjeduju vrijednost neovisno o funkciji novca koju obavljaju. a koja je zamjenjiva za gotov novac (zlato). taj drugi oblik novca. svjetskog rata. koja glasi na donositelja. Trajao je sve do I. baš kao i u slučaju zlatno deviznog standarda. ipak ograničavali. povučen iz prometa) koji ima zlatno pokriće i to u obliku zlatnih poluga. u kojoj je zlatno polužni standard uveden 1925. odnosno dugovječnost klasičnog zlatnog standarda92 (gold specie standard) imala je i teorijskog traga. naime.44 kg. Dok je klasični zlatni standard jamčio konvertibilnost novčanica. funta). Konvertirati su se mogle samo devize koje su glasile na tzv. Riječ je o mjenici koju izdaje banka. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Dugovječnost naturalnog novca. Pristalice “currency teorije” smatraju da papirne novčanice (banknote). težina jedne zlatne poluge iznosila 12. ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca.15. U Engleskoj je. Zlatno devizni standard nije razumijevao obvezu konvertiranja domaćeg novca u zlato. svjetskog rata.

Ona pokazuje u kojoj je mjeri neka imovina sposobna pretvoriti se u sredstvo razmjene ili gotovi novac. apstraktnu računsku jedinicu koja je lišena svakog materijalnog sadržaja. a nalazi se na računima banaka. NOVČANA MASA Ukoliko likvidnost 93 upotrijebimo kao kriterij moguće je novac definirati na nekoliko načina. žiralni ili skripturalni novac) je novac koji. nominalistička će teorija novca podržati fiat novac i njegovu uporabu. 15. Fiat novac je novac bez ili gotovo bez unutarnje vrijednosti koji obavlja funkcije novca zahvaljujući državnoj odredbi. ovisi o količini novca u optjecaju. Današnje su valute (papirni i kovani novac) primjeri fiat novca. M1 ili novčana masa (money supply) obuhvaća najlikvidnija novčana sredstva. Depozitni novac (knjižni. spomenimo posljednji oblik novca . dakle.15. zlatni se standard napušta. o novcu koji nije konvertibilan za zlato. Riječ je. povući u gotovinu ili prenijeti na drugi način. ne posjeduje materijalni oblik. 346 .nevidljivi. jednostavnije. Javnost može izgubiti povjerenje u fiat novac ukoliko njegovu kupovnu sposobnost erodira stalna i snažna inflacija. I konačno. Ranije smo govorili o kvantitativnoj teoriji novca prema kojoj novac ne posjeduje vlastitu vrijednost i koja tvrdi da njegova vrijednost. za razliku od papirnog i kovanog novca. depozitni novac. ceteris paribus. dakle. ona sredstva koja se neposredno mogu upotrijebiti kao sredstvo razmjene. te se danas u optjecaju nalazi fiducijarni (lat. Riječ je o novčanim sredstvima koja deponent može. bez zapreka i bez prethodne obavijesti banci. Nominalistička teorija novca vidi u novcu simbol. radi se o svim kratkoročnim potraživanjima ili potraživanjima “po viđenju”. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Tijekom i nakon velike ekonomske krize (1929-1933). fiduciapovjerenje) ili fiat novac. Ili.3. Unatoč nekim lošim iskustvima. Novčani se agregat M1 ili novčana 93 Likvidnost označava unovčivost neke aktive.

smanjenje rezervi banke ili neka druga pojava. A. te depozita s rokom kraćim od jedne godine. I. Međutim.”94 15. međutim. “Danas gotovo sve monetarne statistike vode analize na osnovi tih triju osnovnih monetarnih agregata. Novčani je agregat M3 zbroj M2 i ograničenih depozita. M2 predstavlja zbroj M1 i tzv. BANKE I STVARANJE NOVCA .4.štednja diskvalificira. Šokman. Banka je depozitna ustanova koja prikuplja novčane depozite te ih plasira u obliku kredita. Impuls umnožavanju novca može biti povećanje depozita. 1992. Banke su u stanju kreirati novac zahvaljujući upravo postojanju depozitnog novca. bez obzira radi li se o štednim depozitima bez (a vista) ili kratkog roka. valja ubrojiti štedne depozite bez roka (po viđenju. Naime. “Near” novac ili kvazi novac sredstva su izrazite likvidnosti koja su. “near” novca. Gruba će podjela financijske ustanove podijeliti na depozitne i nedepozitne ustanove. prije svega.. njihova ih namjena . 60. Pokušajmo objasniti cijeli proces. namijenjena štednji. NOVAC I MONETARNA POLITIKA masa sastoji od gotovog novca (kovanog ili papirnog novca) i depozitnog novca.15. Informator. Ovdje. str.. 347 . Zagreb. Novčani je agregat M2 šira mjera novca. kao komponente novčane mase (M1).: Monetarno-kreditna politika.SEKUNDARNA EMISIJA NOVCA Financijske su ustanove ili financijski posrednici ustanove specijalizirane u prikupljanju novčanih fondova i njihovom (profitabilnom) plasiranju. a vista). 94 Perišin.

1992. po sili zakona. te je 100 novčanih jedinica deponirao u banku A.5 dolara. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Iskustvo je pokazalo da banke ne moraju imati 100%-tno pokriće svojih obveza. nadalje. Slikar će 60 novčanih jedinica deponirati u svoju banku.15. Osnovno će načelo bankarskog poslovanja reći da banka ne mora. manje od 2. Prema Parkinu96.4 na jedinicu depozita. str. imati pokrivene sve obveze likvidnim potraživanjima95. minimalna likvidnost banke i utvrđuje se visinom stope tzv.: Monetarno-kreditna politika. banku B. No. 717. budući da banka A upravo udovoljava pravilu rezerve likvidnosti. u obliku rezerve. minimalni postotak depozita banka ima držati u likvidnom obliku. “Visina rezerve likvidnosti koju svaka banka ima na svom računu kod centralne banke zakonska je obaveza banke da stalno održava određeni iznos sredstava u likvidnom obliku. Zagreb... I. Šokman. New York. Neka banka A odobri kredit od 60 novčanih jedinica osobi A. da je jedan od klijenata banke A odlučio smanjiti iznos gotovine kojom raspolaže. minimalne likvidnosti ili tzv. određeni. 97 Perišin. tipična američka banka..rezervu likvidnosti. Osoba A će 60 novčanih jedinica potrošiti kupivši dugo željenu umjetničku sliku. u svakom trenutku. Informator. 1990. Pretpostavimo. obliku rezerve likvidnosti. Svaka deponirana kuna iziskuje rezervu od 40 lipa. drži. mjesta panici nema budući da je ova rezerva dostatna za osiguravanje likvidnosti banke. 39. stvoriti višak rezerve ili dodatni kreditni potencijal od 60 novčanih jedinica. Ukoliko je ukupna rezerva banke veća od rezerve likvidnosti banka je višak novčanih sredstava (višak rezerve) u stanju plasirati u obliku kredita. M.: Economics. na svakih 100 dolara depozita. 348 . 96 Parkin. rezerve likvidnosti koju propisuje centralna banka”. Addison-Wesley Publishing Company. str. Pretpostavimo da rezerva likvidnosti svih banaka iznosi 40% depozita odnosno 0. A. Iznos ovih sredstava je neophodna. posjedovati određenu rezervu .97 Prema tomu. Banka B će 95 Ali. Ne ulazeći u detalje ustvrdimo kako banka mora. Ovaj će depozit. bankari znaju reći da je nelikvidnost banke isto što i požar u tvornici za preradu pamuka.

Neka bivši vlasnik osobnog računala primljeni novac deponira u banku C.96 19..4 250 Novi krediti 60 36 21. NOVAC I MONETARNA POLITIKA osobi B odobriti kredit od 36 novčanih jedinica (60-24).44 150 Nove rezerve 40 24 14. Dio pologa će banka C plasirati na način da odobri kredit osobi C od 21.96 100 349 .15.6 12. itd. itd. Osoba B će odobreni kredit upotrijebiti kupivši osobno računalo.64 12. Krediti koje banke mogu odobravati bivaju sve manji budući da rezerva likvidnosti iznosi 40% depozita (0. Proces će trajati sve dok novi depoziti proizvode višak rezervi. način: Tablica 48.4 8. Banka A B C D Ostale Ukupno Novi depoziti 100 60 36 21.4 na jedinicu depozita). Pokušajmo proces stvaranja novca posredstvom kreditne ekspanzije prikazati na sljedeći. možda pregledniji.6 32.6 novčanih jedinica.

za 150 novčanih jedinica. potencijalni) novčani multiplikator.5 98 Prema: Dyal. Karatjas. moguće je zaključiti da je depozit od 100 novčanih jedinica izazvao povećanje depozita za 250 novčanih jedinica.98 Nakon što se slegla prašina multiplikatorskog procesa.: Basic Economics. str. Macmillan Publishing Company. Naime. iznosi 2.15. Zašto? Zato što (jednostavni ili. dakle. a rezerve su povećane za 100 novčanih jedinica. novčani multiplikator se izračunava na sljedeći način: Novčani multiplikator = 1 Rezerva likvidnosti na jedinicu depozita( r ) = 1 r = 1 0.5. 4 = 2. u našem primjeru.A. N. 249. Novčana je masa (količina novca u opticaju) povećana za iznos novih kredita. New York.. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 141. 350 . 1985. J. kako ga još zovu. odobrenih kredita za 150 novčanih jedinica.

Ukoliko 100 novčanih jedinica bude povučeno iz bankarskog sustava. depoziti su povećani za 250 novčanih jedinica (100 ⋅ 2. Povećanje je količine novca (150) jednako povećanju odobrenih zajmova-kredita. odnosno količinu novca. može teći i u suprotnom smjeru. U tom slučaju multiplikatorski proces biva prijevremeno završen. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Kada. u obliku depozita.5 ⋅ 60 = 150 ∆M = 0 . te potencijalno (teorijski moguće) povećanje novčane mase iznosi 150 novčanih jedinica. Istina.5 ⋅ ( − 60) = −150] . U pravilu je stvarno povećanje novčane mase manje od potencijalnog. ali od njih valja oduzeti izvorni depozit (100) koji je stvorio višak rezerve. maksimalno mogućeg povećanja odnosno povećanja koje omogućava novčani multiplikator. Proces.5. Razlog je tomu jednostavna činjenica da se krediti koje su banke odobrile (zahvaljujući višku rezerve) ne moraju vratiti. Dakle. Oni mogu biti zadržani.5 = 250). doći će do smanjenja viška rezerve (-60) te će multiplikatorski učinak značiti da je novčana masa smanjena za 150 novčanih jedinica [2. tek novi depoziti stvoreni kreditnom aktivnošću banaka povećavaju novčanu masu. u banke stvarajući novi višak rezerve.4). 1 ∆ VR x ∆ VR ili r r 1 x 60 = 2. dakako. tada se novčana masa (količina novca u optjecaju) može maksimalno povećati 2.5 puta u odnosu na inicijalno povećanje viška rezerve (∆VR). u obliku gotovine.4 Promjena novčane mase (∆M) = Depozit je od 100 novčanih jedinica stvorio višak rezerve od 60 novčanih jedinica (budući da je r = 0. izvan računa banaka. novčani multiplikator iznosi 2. 351 .15. kao u našem primjeru. Banke stvaraju novac odobravajući kredite.

U međuvremenu je Narodna banka Hrvatske dobila novo ime. U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i odgovorna Hrvatskomu državnomu saboru. Illinois. te odgovara za realizaciju monetarne politike. A. podržava ciljeve ekonomske politike Republike Hrvatske. u svezi toga. S razlogom je nazivaju banka banaka budući da ona obavlja (primarnu) emisiju novca. odnosno da se ona potiče kada ekonomija zapadne u recesiju. broj 35. izdaje novčanice i kovani novac.”100 Riječ je o anticikličkoj monetarnoj politici.: The Money Market. kontrolira banke. 101 Vidjeti: Stigum. str. pri čemu ta podrška ne smije ugroziti stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu. 178.99 Centralna banka je “posebno respektabilna zbog značenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogući način monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s općom ekonomskom politikom. Centralna banka Republike Hrvatske je Hrvatska narodna banka. 1983. domaće i međunarodne likvidnosti zemlje. svibnja 1995. 1992. Homewood. te je sada Hrvatska narodna banka.15. Dow Jones-Irwin. Konkretnije. Hrvatska narodna banka samostalno utvrđuje zadatke monetarne i devizne politike te.. Narodne novine.101 Vidjeti: Zakon o Narodnoj banci Hrvatske. svojim djelovanjem. 26. Informator. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15. Hrvatska narodna banka odgovara za stabilnost valute i opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Zagreb. 99 352 . I. Ona. riječ je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na način da se ograničava posrednička aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira. 100 Perišin.: Monetarno-kreditna politika. M..5.. Šokman. utvrđuje količinu novca u optjecaju. CENTRALNA BANKA I MONETARNA POLITIKA Centralna je banka središnja monetarna ustanova svake zemlje. itd. utvrđuje opću likvidnost banaka.

Instrumenti monetarne politike Monetarna je politika pokušaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novčane mase ili količine novca u optjecaju. Riječ je o kupovinama i prodajama državnih vrijednosnih papira koje obavlja centralna banka kako bi utjecala na monetarnu bazu i posredstvom nje djelovala na količinu novca u optjecaju. količina novca pa i novčana zaliha imaju isto značenje. NOVAC I MONETARNA POLITIKA 15.1. Operacije na otvorenom tržištu Operacije su na otvorenom tržištu najsnažniji i najčešće korišteni instrument monetarne politike. 15.102 Monetarna baza ili novčana baza (poznata i kao primarni novac ili “high-powered money”) jest zbroj gotovog novca (novčanica i kovanog novca) u optjecaju i ukupnih rezervi banaka. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedeći instrumenti: operacije na otvorenom tržištu.1. Postoji sasvim određeni odnos između novčane baze i novčane mase.5. 102 353 . Prikazat će ga sljedeća slika: U ekonomistovom rječniku izrazi novčana masa. rezerva likvidnosti i eskontna stopa.1.15.5.

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Slika 142.

Prodaja državnih obveznica od strane centralne banke ima za posljedicu “prorjeđivanje”, odnosno smanjivanje novčane mase. Kupovinom državnih obveznica banke smanjuju vlastite rezerve. Primjerice, kada banke kupe državne vrijednosne papire u iznosu od 100 novčanih jedinica njihova se ukupna rezerva, ali i višak rezerve, smanjuje za isti iznos. Dolazi, očigledno, do kontrakcije monetarne baze (smanjuju se ukupne rezerve banaka), ali je moguća kontrakcija novčane mase znatno veća. Ukoliko je r=0,2, tada smanjenje viška rezerve od 100 znači potencijalno smanjenje novčane mase od 500 novčanih jedinica. 1 100   = −500 . Pad ukupnih rezervi banaka reducira  ∆M = ⋅ ∆VR = −   r 0 ,2 sposobnost bankarskog sustava da, posredstvom kredita, stvara novac. Međutim, kupac državnih obveznica može biti i javnost uopće. Pretpostavimo da ste upravo vi kupili državne obveznice vrijedne 100 novčanih jedinica. Plaćanje ste u cijelosti obavili pomoću depozita koji posjedujete u vašoj banci. Smanjenje depozita stavlja banku u gotovo isti položaj u kojem bi se našla da je sama kupila državne obveznice. Fina razlika ipak postoji. Ukupne rezerve banke i depozit bilježe isti pad - 100 novčanih jedinica. Pad depozita, međutim, izaziva pad rezerve

354

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica. ∆Depozit (100) ⋅ r (0 ,2) = 20 . Zbog toga smanjenje viška rezerve iznosi 80 novčanih jedinica.

[

]

[∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆VR(80)] .
U ovom je, dakle, slučaju smanjenje viška rezerve manje nego u slučaju kada se banke javljaju u ulozi kupaca državnih obveznica. Do smanjenja viška rezerve neće doći ukoliko kupljene vrijednosne papire platite gotovim novcem. U tom se slučaju, doduše, smanjuje monetarna baza, ali samo onaj njezin dio koji obuhvaća gotov novac u optjecaju. Prema tomu, prodaja državnih obveznica uvijek smanjuje novčanu bazu (bilo njezin gotovinski ili rezervni dio) i, stoga, ima za posljedicu smanjenje novčane mase. Centralna će banka kupovati državne obveznice kada je, po njenoj procjeni, potrebito povećati novčanu bazu odnosno novčanu masu. Neka centralna banka kupi od banaka državne obveznice u vrijednosti 100 novčanih jedinica. Prodajom državnih vrijednosnih papira banke povećavaju ukupne rezerve i višak rezerve za 100 novčanih jedinica. Ako je, kao u prethodnim slučajevima, r=0,2 i ukoliko su banke spremne ovako nastali višak rezerve plasirati u obliku kredita tada moguće povećanje novčane mase iznosi:

∆M =

1 100 ⋅ ∆VR = = 500 . r 0 ,2

I javnost se može pojaviti u ulozi prodavatelja državnih obveznica. I opet pretpostavimo da ste upravo vi centralnoj banci prodali državne obveznice u iznosu od 100 novčanih jedinica. Deponirajte dobiveni novčani iznos u vašu banku. Ukupne rezerve banke i depozit banke rastu za isti iznos - 100 novčanih jedinica. Međutim, vaš depozit povećava rezervu likvidnosti i to za 20 novčanih jedinica.

355

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

iznosi 80 novčanih jedinica

[∆Depozit(100) ⋅ r(0 ,2) = 20] . Zbog toga povećanje viška rezerve banke
∆Ukupne rezerve (100) - ∆ Rezerva likvidnosti (20) = ∆ VR (80) .

Povećanje je viška rezerve manje nego u slučaju kada banke neposredno prodaju državne obveznice. Naime, jedan dio vašeg depozita (20) ima poslužiti kao rezerva likvidnosti. Zbog tog je razloga i mogući multiplikatorski učinak manji u usporedbi s onim koji se javlja kada banke jesu u poziciji prodavati državne obveznice centralnoj banci. Do multiplikatorskog učinka neće doći ukoliko novčana sredstva, dobivena prodajom državnih obveznica, zadržite, u obliku gotovine, izvan bankarskog sustava. U tom će se slučaju povećati samo gotovinska komponenta i novčane baze i novčane mase. Valja zaključiti kako operacije na otvorenom tržištu izazivaju, u pravilu, multipliciranu ekspanziju odnosno kontrakciju novčane mase. Novčana jedinica koju centralna banka utroši kupujući državne obveznice povećava novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica. Isto tako, novčana jedinica koju centralna banka primi prodajući državne obveznice smanjuje novčanu masu za nekoliko novčanih jedinica.
15.5.1.2. Rezerva likvidnosti

Centralna je banka u stanju utjecati na veličinu viška rezerve, te veličinu (jednostavnog) novčanog multiplikatora posredstvom promjena rezerve likvidnosti. Dosada smo pretpostavljali da postoji jedna stopa rezerve likvidnosti. Dakako, u stvarnosti postoje različite stope za različite vrste depozita. Povećavajući rezervu likvidnosti odnosno stopu rezerve likvidnosti centralna banka reducira višak rezerve unutar bankarskog sustava, smanjuje njegov kreditni potencijal, smanjuje veličinu novčanog multiplikatora i, konačno, smanjuje količinu novca u optjecaju.

356

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

Smanjenje stope rezerve likvidnosti izaziva, naravno, suprotne učinke. Pretpostavimo da banke raspolažu sa 100 novčanih jedinica depozita. Ukoliko je r=0,4, tada rezerva likvidnosti iznosi 40 novčanih jedinica, a višak rezerve 60. U ovom se slučaju novčana masa može povećati za 150 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 60 = 2 ,5 ⋅ 60 = 150 0 ,4

Što će se dogoditi ukoliko centralna banka, ceteris paribus, smanji r? Neka on sada iznosi 0,2. Ukupne su rezerve banaka ostale neizmijenjene. Smanjila se, međutim, rezerva likvidnosti, a povećao višak rezerve. Rezerva likvidnosti iznosi 20, a višak rezerve 80. Pad stope rezerve likvidnosti nije omogućio samo rast viška rezerve, već i povećanje novčanog multiplikatora. Zahvaljujući tomu, maksimalno mogući rast novčane mase iznosi 400 novčanih jedinica.

∆Μ =

1 ⋅ 80 = 5 ⋅ 80 = 400 0 ,2

Promjene su stope rezerve likvidnosti relativno rijetke. Riječ je, naime, o vrlo snažnom instrumentu monetarne politike (njegove promjene utječu ne samo na veličinu viška rezerve, već i na veličinu novčanog multiplikatora) čije male promjene izazivaju snažne reakcije novčane mase. Uostalom, česte bi promjene stope rezerve likvidnosti bankarsko poslovanje učinile sasvim nesigurnim i nepredvidljivim.
15.5.1.3. Eskontna stopa

Eskontna ili diskontna stopa jest kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama. Povećavajući eskontnu stopu centralna banka može takvu vrst zajmova učiniti skupima, te može obeshrabriti banke da na taj način povećavaju svoje rezerve. Ovo, 357

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

dakako, smanjuje kreditnu sposobnost banaka. Valja dodati da rast eskontne stope djeluje i u smislu povećavanja aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. I ovo pridonosi smanjenju kreditne aktivnosti. Kada, pak, želi povećati novčanu masu centralna će banka sniziti eskontnu stopu, pojeftiniti kredite i povećati kreditnu ekspanziju. Promjene su eskontne stope poruka centralne banke o tome kakvu monetarnu (ekspanzivnu ili restriktivnu) politiku namjerava provoditi u budućnosti. Viša eskontna stopa signalizira da je plan provoditi tvrdu, restriktivnu monetarnu politiku čiji je cilj smanjenje novčane mase. Niža eskontna stopa upućuje na provođenje ležernije, ekspanzivne monetarne politike čija je zadaća povećanje količine novca u optjecaju. 15.5.2. Ekspanzivna monetarna politika Recesijski GNP jaz postoji kada je ravnotežni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom slučaju, opterećuje određena, veća ili manja, ciklička nezaposlenost. Na koji način eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, povećati agregatnu potražnju. U tom će smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo će učiniti na način da povećaju količinu novca u optjecaju. Rast novčane mase moguće je realizirati povećavajući višak rezerve kojim raspolaže bankarski sustav. Centralna banka to može učiniti na jedan od, nama poznatih, načina: kupujući državne obveznice, smanjujući rezervu likvidnosti ili snizujući eskontnu stopu. Cijeli se proces može prikazati na sljedeći način:103

103

Vidjeti: Dyal, J.,A.,Karatjas, N.: Basic Economics, Macmillan Publishing Company, New York, 1985., str. 253.

358

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

↑VR → ↑ M → ↓ k' → ↑ I → ↑ AP → ↑GNP . Rast viška rezerve (VR) povećava novčanu masu (M). Povećanje količine novca u optjecaju izaziva pad realnih kamatnih stopa (k’). Pad kamatnih stopa ima za posljedicu rast investicija (I) i agregatne potražnje (AP). Rezultat je, dakako, rast realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP). Zadaća je ekspanzivne monetarne politike vratiti ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a. Podsjećanja radi obratimo pozornost na sljedeću sliku. Slika 143.

Ekspanzivna monetarna politika povećava ne samo ravnotežni realni GNP, već i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi računa da povećanje novčane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno povećanje agregatne potražnje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajući rast cijena. Ova će opasnost biti to veća, što je

359

15. NOVAC I MONETARNA POLITIKA

recesijski jaz manji odnosno što je ekonomija bliža svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu. 15.5.3. Restriktivna monetarna politika Pojava će inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potražnja i ekonomija “ohladila”. Potrebito je smanjiti višak rezerve (VR) kako bi se reducirala količina novca u optjecaju (M). Prodaja državnih obveznica, povećanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest će do smanjenja novčane mase. Reducirana će novčana masa izazvati rast kamatnih stopa (k’) što će potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potražnje (AP) i ravnotežnog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).

↓ VR → ↓ M → ↑ k ' → ↓ I → ↓ AP → ↓GNP

15.5.4. Monetarizam Upravo opisasmo bit Keynesovog učenja o utjecaju novčane mase i njezinih promjena na agregatnu potražnju. Naime, prema Keynesovu učenju promjene novčane mase utječu na agregatnu potražnju isključivo posredstvom promjena kamatnih stopa.

360

do rasta investicija i agregatne potražnje. Ukoliko centralna banka poveća novčanu masu (kao što je učinila na prethodnoj slici). kao što već rekosmo. ljudi će jedan dio povećanih likvidnih novčanih sredstava.15. dakako. vrijednosne papire kao što su. 361 .M1) veća što je kamatna stopa manja. i agregatnu potražnju. naplatiti kamatu. Potražnja za novcem označava količinu novca koju stanovništvo želi držati u obliku gotovine ili depozitnog novca pri različitim kamatnim stopama. Međutim. Neki ekonomisti . pri kamatnoj stopi (k’0). te je potraživana količina likvidnih novčanih sredstava (gotovina i depozitni novac . a potom.drže da promjene novčane mase doista tangiraju kamatne stope. Ovo će dovesti do pada kamatne stope (k’1) i. posredno. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slika 144. Kamatna je stopa oportunitetni trošak držanja novca. primjerice. njihov je stav da promjene novčane mase imaju i neposrednog utjecaja na agregatnu potražnju. angažirati na način da zarađuje kamatu. Ljudi su voljni višak likvidnog novca ustupiti drugima i. dakle.monetaristi . obveznice. Kupovat će.

U kojoj će mjeri rast razine cijena (P) odnosno rast realnog GNP-a (Q) pridonijeti povećanju nominalnog GNP-a (P ⋅ Q). Prema tomu. ovisi o obliku krivulje kratkoročne agregatne ponude.15. uz pretpostavku da se v ne mijenja.. primjera radi.. Ukoliko. W. A. ↓ k' Monetaristički pristup: ↑ M ↑I ↑ AP →↑ GNP Najpoznatiji predstavnik i otac suvremenog monetarizma. M poraste za 5% tada će. Kao što znamo. Cincinnati 1988. također.: Economics -A Contemporary Introduction. 362 . NOVAC I MONETARNA POLITIKA Razliku između keynesijanskog i monetarističkog učenja pokušajmo prikazati na sljedeći način:104 Keynesijanski pristup: ↑ M →↓ k ' →↑ I →↑ AP →↑ GNP . str. kvantitativna teorija novca tvrdi da ukoliko je brzina novca relativno stabilna i predvidljiva tada jednadžba prometa (M ⋅ v = P ⋅ Q) pokazuje utjecaj promjena količine novca (M) na nominalni GNP (P ⋅ Q). Milton Friedman. 104 Vidjeti: McEachern. Prema monetarističkomu je učenju količina novca najvažnija odrednica agregatne potražnje. SouthWestern Publishing Co. nominalni GNP. 337. Monetaristička se filozofija oslanja na kvantitativnu teoriju novca. već će jedan njihov dio biti namijenjen kupovini različitih (trajnih) dobara. Ovo će neposredno povećati agregatnu potražnju. smatra da rast novčane mase neće dovesti samo do kamatonosnog angažiranja viška likvidnih sredstava. povećanje novčane mase povećava agregatnu potražnju čije povećanje izaziva rast nominalnog GNP-a. porasti za 5%.

Njezin je. ako se v mijenja. Ključno monetarističko pravilo. povećanje je nominalnog GNP-a u velikoj mjeri posljedica rasta razine cijena. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Slike 145. količina novca mora. kojega se valja pridržavati da bi ekonomija bila zdrava i stabilna. pratiti promjene realnog GNP-a. Rast će realnog GNP-a u tom slučaju biti praćen stabilnom razinom cijena. Zaključimo kako pristalice Keynesovog učenja daju prednost fiskalnoj politici kada je u pitanju upravljanje agregatnom potražnjom. Ili. Njihov je stav da je monetarna politika znatno manje efikasno oruđe makroekonomske politike. U obrnutom je slučaju rast nominalnog GNP-a u većoj mjeri posljedica rasta realnog GNP-a. 363 . nakon potrebitih prilagodbi. a te je promjene moguće anticipirati. naime. kaže da količina novca (pod pretpostavkom da je brzina novca stalna) mora rasti istim tempom kao i realni GNP.15. utjecaj na agregatnu potražnju tek posredan (preko kamatnih stopa) i stoga manje učinkovit i teško predvidljiv. Kada ekonomija funkcionira na granici vlastitih fizičkih mogućnosti.

u pravilu. i monetarna i fiskalna politika jesu u stanju utjecati na agregatnu potražnju. Glavni prigovor koji on upućuje fiskalnoj politici jest tzv. prema njihovomu dictumu. NOVAC I MONETARNA POLITIKA Nasuprot tomu. u velikoj mjeri. pad privatnih investicija. stoga. bivaju minorizirani padom osobne potrošnje ili padom privatnih investicija.15. Rast državne potrošnje “istiskuje” privatne investicije ili biva kompenziran. pak. Naime. monetaristi favoriziraju monetarnu politiku budući da ima. tada državna potrošnja smanjuje ili “istiskuje” osobnu potrošnju. Pad osobne potrošnje neutralizira rast državne potrošnje. Rast je državne potrošnje (G). Učinci rasta državne potrošnje. padom privatnih investicija. Monetarizam fiskalnoj politici dodjeljuje tek drugorazrednu ulogu. 364 . učinak istiskivanja. rast državne potrošnje rezultat državnog zaduživanja ono može izazvati rast kamatnih stopa i. po agregatnu potražnju i realni GNP. praćen ili padom osobne potrošnje (C ) ili padom privatnih investicija (I). snažan i predvidljiv utjecaj na agregatnu potražnju i nominalni GNP. i jedna i druga imaju svojih prednosti i nedostataka. Ukoliko je. Ukoliko je rast državne potrošnje financiran iz povećanih poreza. Svakako. Statistike pokazuju da niti jedna od ekstremnih pozicija nije u pravu.

New York. M. Efficiency.. and the International Sector. Richard D. Houghton Mifflin Company. Financial Markets. J. and the Market. Gardner. 1995.. W. Berger. Oxford. P. 10. Zagreb..: Macroeconomics. Baily..: Politička ekonomija. Dragičević. 3. Bilić. Inc. Lj.: Ekonomski leksikon. Irwin.: Tržište. 2. Baban. Zagreb.d. Macmillan Publishing Company. d.. D. W. A. 1991. Homewood. M.3. vol. Dyal. 365 . Daniel. Split. N.A..: Money and Banking. 7. Clarendon Press. 1987. October 1960. Zagreb. 1988.: The Problem of Social Cost. Buchanon. 4. N. Friedman. 6. Karatjas. R.. Informator. I. "Naprijed". Boston. Homewood.Irwin. Bronfenbrenner.. 1985. Školska knjiga. 1985. Pravni fakultet u Splitu. 9. Black. Sichel.: Macroeconomics. 1991.: Kapitalistička revolucija. T. L.P.: Basic Economics. BPI. A. 1991. 5.LITERATURA LITERATURA 1..: Ethics. Journal of Law and Economics. 8.. 1996. Coase.

R.o. J.. Avon. Dornbusch. 1988. Thurow. Heyne. R. Friedman. Hall. M. New York. J.: The Life of John Maynard Keynes. Penguin Books Ltd. F. Macmillan and Co. 1951. Hilferding. J. Lexington. R...: Macroeconomics ... 24. 21..B. Froyen. K. 1981. 1983. 1986. 17. "Mate" d. New York. J. Henderson. 20. Galbraith. Heath and Company. 1991. New York.: Free to Choose.: Anatomija moći. R. T. The Dryden Press. 23.. 13. S. R. Leftwich.: Introduction to Macroeconomics. Heilbroner. 22..: Ekonomija za svakoga. 12.Theory. D. R. London.. 1995. Macmillan Publishing Company. Friedman. L.. 16.: The Economic Way of Thinking.o. Eckert. Zagreb. D... H.: Macroeconomics-Theories and Policies.. 366 . W. 1986.. Norton & Company. R. Galbraith. Stvarnost. C.. K. Fischer. New York. 14...K.: The Price System and Resource Allocation. Performance and Policy. 1958.: Principles of Macroeconomics. 1984.. 19. R. L. Stvarnost.: Almost Everyones Guide to Economics.LITERATURA 11.: Financijski capital. 15. Macmillan Publishing Company. 18. Poole. R. Taylor. 1987. P.. Harrod.W.: Kapitalizam i sloboda. Zagreb. Mc Graw-Hill Book Company. Inc.Školska knjiga. R. Harmondsworth. W. 1981. J.. M. 1992.. Zagreb. Beograd... V. New York. Globus . Zagreb. Kultura. 1988.: Doba neizvjesnosti. Galbraith. Friedman.C. Schmalensee. E.

... Beograd.. New York.o.: Microeonomics. A. 1991. kamate i novca. Prosveta. 1989.LITERATURA 25..: Opća teorija zaposlenosti. Družba "Braća hrvatskog zmaja" i MATE d.: Monetarno-kreditna politika. 1998.o. New York. 32. N. Irwin.. tom 19. Zagreb.. Keynes. Inc. 1989. 367 .: Načela ekonomike..A Contemporary Introduction. 1979. 28. Marx. 1990. Centar za kulturnu djelatnost. Inc. Zagreb. A. Mabry.G.. A. New York. W. 30.. (reprint).o. 29. Parkin. 1992. W. Zagreb. Hyman. 31.: Modern Microeconomics . Lorković. 1994. E. "Mikrorad" d. The Dryden Press. J. Cincinnati. 37.Analysis and Applications. 1987. South-Western Publishing Co. 26. Šokman. Marshall. 35. K.: Principles of Economics. Boston. B. Hyman.H. Zagreb.: Uvod u ekonomiju. Perišin. M.W. Ulbrich. 1988. I. 1993. N. 33. Zagreb.. New York. Addison-Wesley Publishing Company. N. Mansfield. McEachern.Ekonomski fakultet Zagreb. 27. 1989. Kovačević. R. 36. H. M.: Počela političke ekonomije. Informator. Norton & Company..: Economics . Centar za kulturnu djelatnost.o. D. Mc Graw -Hill Book Company. 34. 1987..: Economics. Irwin.. D. MED. Inc. Mankiw.: Introduction to Economic Principles.: Economics. H. . B.: Osnovi kritike političke ekonomije I. Boston.

Oxford University Press.A. 1970. 46. R. Zagreb.: Istraživanje prirode i bogatstva naroda. M.: Economics. B. 2000. Sammuelson. Wonnacott. The Brookings Institution. Wonnacott. Okun. Zagreb. Truett.. O.. D. Masmedia.. John Wiley & Sons. Washington. Zagreb.B. Homewood. New York 1960. 26.C.: The Strategy of Conflict. Schiller. Beograd 1970. 1996. 1947. 41. Ricardo. St. 47. New York. Zagreb. L. 50.1995.. Zakon o trgovačkim društvima. T.: The Money Market. W. 368 Poslovni rječnik. 45. A. 43. Šik. New York. M. Globus. 1992.: Treći put. Schumpeter.LITERATURA 38. D. Kultura. 44.: The Political Economy of Prosperity. Zagreb. Informator. Zagreb. Stigum. 1983. A. Socialism and Democracy. Smith. McGraw-Hill.05. J. 1990. Truett. 48. "Mate". New York. 39. J.: Essentials of Economics.. P. Centar za kulturnu djelatnost. Louis 1987.. Times Mirrox/ Mosby College Publishing. 1993. P. Zakon o narodnoj banci Hrvatske. 42.: Microeconomics.: Načela političke ekonomije. D. 1983. Schelling. Dow Jones-Irwin. Nordhaus. 49..: Ekonomija. 40. 51..: Capitalism. R. Narodne novine. . broj 35. 1983.

6 centralizirana. Jeremy. Ronald. 26-27 relativna cijena dvaju dobara. 187-188 D Darwin. 222 crta izotroška. 266 dobra. 51 bruto nacionalni proizvod. 189 Coase.223. 7-8 pareto optimalna. 153. 65 vlasnika čimbenika proizvodnje. 117-118 crta proračuna. 347 centralna. Eugen. 222 slična. Charles. 10 bogatstvo. 94-101 ravnotežna. 258 komplementarna. 181 dominantna strategijska ravnoteža. 222 normalna. 265-266 devalvacija. 255 javna. 258. 235 Böhm-Bawerk. 232 Coaseov teorem. 260 nacionalni. 173 C cijena. 58 čišćenja tržišta. 264 raspoloživi. 263 osobni. 244 potencijalni. 244. 348 sekundarna emisija novca. 181 369 . 307. 303 analiza. 347 Bentham. 67 relativna cijena inputa. 228-231 amortizacija. 255 inferiorna. 221-222 pareto suboptimalna. finalna.POJMOVNO IMENSKO KAZALO POJMOVNO I IMENSKO IKAZALO A alokacija resursa. 114 diskriminacija cijena. 11 darvinizam (socijalni). 120 dohodak. agregatni. 224-227 Č čimbenici proizvodnje. 46 miješana. 309 disekonomija razmjera. 45 privatna.226. 27 dionice. 223 B banka. 166-169 dno. 203 output. 232 dominantna strategija. 45 intermedijarna. 9. 63-64 alokacijska efikasnost. 202 troškova i koristi. 257-261 nominalni. 256 deflacija. 241 deflator bruto nacionalnog proizvoda. 222 kapitalna. 264 realni. 244 depresija. 255-257 mjerenje. 259. 10 antimonopolno zakonodavstvo. 187. 256 realni. 6-7 decentralizirana. input.

16 ekonomska renta. 9 kapitalistička. 316-317 granična sklonost uvozu. 154. 224 granična efikasnost kapitala. 9 ciljevi. 233 ekonomika. 227 negativne. Friedrich. minimalni. 362 I indeks potrošačkih cijena. 258-259 bruto privatne domaće. 133-134 granični prihod proizvoda čimbenika proizvodnje. 16. 47-49 potražnje. 331 granična sklonost trošenju.187-188 investicije. 243 G Gossen. 304-305 370 . 229. 228 granični proizvod. 213 granična korisnost. 103-104 granični trošak. 6-7 tržišna. 223 granična porezna stopa. 114. 7-8.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO država. 56 granična društvena korist. 17 keynesijanska. 221 državna potrošnja. 33-34 oskudica i. Hermann Heinrich. 6-7. 246 F fiskalna politika. 51 inputi (vidjeti: čimbenici proizvodnje). 181 E ekonomija. 274 funkcija. 37-47 eskontna stopa. 326 granična sklonost potrošnji. 294. 9. 116. Thomas. 5 Hume. 171. 305-306 duopol. 72-73 granična stopa supstitucije kapitala radom. funkcije. David. 338 Friedman. 6. 227. Milton. 228. 229 pozitivne. 265 eksternalije. 8. 124 granični društveni trošak. ponude. 60. 241 godišnja stopa. 109-110 granični trošak čimbenika proizvodnje. 9. 193-194 granični privatni trošak. 33-34 ekonomija razmjera. 316 granična stopa supstitucije dvaju dobara. 295. 9 socijalistička. 16 Hobbes. 53. 289 laissez faire. 301. 13 definicija. 190-191 ekspanzija. 357 H Hayek. 143-144 elastičnost. 194 gubitak. 230 granična korist. 51 Gossenovi zakoni. 328 granična sklonost štednji. 259 funkcija. 228-229 granični prihod. 143-144 prosječni. 241-242 inflacija.

154 monopolistička konkurencija. 222 čista. 286-287 M M1. 187 karta izokvanti. 307 kvantitativna teorija novca. 285 jednadžba izotroška. 360-362 keynesijanska ekonomika i. granična. 248 jednadžba proračuna. 318 agregatno trošenje i. 275 korisnost. 187 realni. 256. funkcija. granična. 10 Marshall. 287 koeficijent koncentracije. 215. 347 makroekonomika. 246 J javna dobra. 265. Alfred. 198 monopsonistička konkurencija. 241 makroekonomska ravnoteža. 287 klasično objašnjenje. 352 ekspanzivna. 275 realna. 318 keynesijansko objašnjenje. 187 financijski. 70-72 Keynes. 14. 118-119 jednadžba prometa. 222 L Lorenzova krivulja.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO neto privatne domaće. 286 puna zaposlenost i. 51-52 Malthus. 180 Menger. 241 monetarizam. 353 restriktivna. 173 monopson. 283. 276 kapital. 214. 275 kontrakcija. 216 kamatna stopa. 154 prirodni. 346-347 M2. 247 različite interpretacije. 217. Karl. Thomas Robert. 289 nezaposlenost i. Karl. 303 kapacitet. 11 matrica isplata. 246. William Stanley. 266 inflacijski. 154. 183 količina novca u optjecaju. 362 monetarna politika. 347 M3. 125-126 karta izotroškova. 308 odrednice. 60 izvoz. 360 monopol. 263 potražnja. 153. 51 K kamata. 237 jaz bruto nacionalnog proizvoda. 60-223 ukupna. 121-122 karta preferencija. 222 miješana. 12-14 Marx. 285-286 recesijski. 15. 233 zakonski. 64-65 Jevons. 284-285 zaposlenost veća od pune i. 201 371 . 302 korist. 272. 358 instrumenti. 51. 51 mikroekonomika. 53 ukupna. John Maynard.

300-301 novčana baza. 19 agregatna. 176 čisti. 276 dugoročna agregatna. 188 suzdržavanja. 250 strukturna. 341 otvoreno gospodarstvo. 259. 20 agregatna. 350 porezni multiplikator. 173 neto investicijski dohodak. 330 Phillipsova krivulja. 23 zakon ponude. 205 neto korist. 353 oskudica. 344 porezi. 354 novčani multiplikator. 176 potražnja. 87 poduzetništvo. 19 zakon potražnje. 263 "nevidljiva ruka". 264 neizravni. 176 diferencirani. 326-327.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO multiplikator autonomnog trošenja. 266 Okunov zakon. 61. 263 neto. 19-20 oligopson. 263 Nashova ravnoteža. 53. 339 poslovni ciklus. 7-8 nezaposlenost. 260. 75 372 . 277-278 tržišna. 251 poduzeće. 187-188 ponuda. 276-277 elastičnost. 23 agregatna. 346. 309-310 P paradoks štednje. 337 granična porezna stopa i. 269-270 O Okun. 251 prirodna stopa. 264 N nacionalni dohodak. Arthur. 264 faze. 251 frikcijska. 265 potopljeni trošak. 181 nesavršena konkurencija. 24 agregatna. funkcije. 23 kratkoročna agregatna. 266-267 oligopol. 269 elastičnost. 342 izravni (osobni). 146 potraživana količina. 252 sezonska. 253-255 plaća. 343 oblici. 23 ponuđena količina. 226 neto nacionalni proizvod. 251 stopa. 261. 263 neto izvoz. 60. 9 osobni dohodak. autonomni. 19 tržišna. 201 potrošački probitak. 354 novčana masa (vidjeti također: količina novca u optjecaju). 334 autarkično gospodarstvo. 337-338 operacije na otvorenom tržištu. 250 ciklička. 339 inducirani. 306 funkcija. 321. 58 potrošačeva ravnoteža. 276 novac. 37-47 individualna. 47-48 individualna.

dominantna strategijska. bogatstva. 294. 307. 298 granična sklonost. 181 potrošačeva. 101 u kratkom razdoblju. 230 supstituti. 88 ekonomski. 103-104 prosječni. 210 siromaštvo. 238 proizvod. "milo za drago". 150-151 maksimalni. 152 prosječni. 318 Nashova. 265 renta. 187 ponuda. 188 revalvacija. 183 strategijska interakcija. 88 monopolski. 295 radna snaga. 26-27 preuzimatelj cijene (vidjeti: savršeni konkurent) prihod. 235-237 373 . 295. 293-301 autonomna. Adam. 246 problem slobodnog jahača. 300-301 funkcija. 294. 301. 238 raspoloživi dohodak. 235-237 dohotka. 162 normalni. 136. David. 114. 221-222 država i. Paul Anthony. 177 subvencija. 56. 114 opadajući. 294 nakon poreza i transfera. 331 prosječna sklonost. 264 ravnoteža. 238 granica. 76-77 suradnička. 142. 144 u dugom razdoblju. 298 granična sklonost. 283. 267 Smith. 328 inducirana. 9 Stagflacija. 316 prosječna sklonost. 315 agregatna. 104-105 ukupni. 163 prinosi razmjera. 140-141 S Samuelson. 101-102 proizvodnja. 10. 222-223 profit. 114. 356 Ricardo. 37. 295 funkcija. 17 savršena konkurencija. 133-134 prosječni. 238-239 tržišna. 114. 116 recesija. 221-222 prijelomna točka. 309 rezerva likvidnosti. 116 stalni. 181 makroekonomska. 116 rastući. 101 slampflacija. granični. prekidanje. 134 ukupni. 61. 250 raspodjela. granični. 132 sindikat. 267 strategija. 295. 183 tržišna. 153. 205 Š štednja. 46 R rad.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO potrošnja. 258. 133 realokacija resursa. 209. 53. 131-133 savršeni konkurent.

89. 89. 19 zaposlenost. 23 zakon potražnje. 318-319 Z zajam. 7-8 višak rezerve. čimbenika proizvodnje. 309 granična sklonost. 51 teorija igara. 126 tehnološki efikasna.209. 271 supstitucije. 259 transferna zarada. 101-102 ukupni radni potencijal (vidjeti: radna snaga). 132. 179. 364 X x neefikasnost. 151-152 prosječni. 232 ukupni. 89 realne kamatne stope. 89 ekonomski efikasna. granični. 206 istiskivanja. 187 dobara i usluga. 177-178 tehnika proizvodnje. 177 tržište. 197 trošak čimbenika proizvodnje. 230. 232 vodstvo u cijenama. 308 V "vidljiva ruka". 179 zemlja. 206 vanjske trgovine. 194 prosječni. 151 varijabilni. 171 transferna plaćanja. dugoročni. agregatno. 108 ukupni proizvod. 151 fiksni. 265 vrijednost. 272 realnog bogatstva. 351. 109-110 implicitni. 26-27 zatvorenikova dilema. 215-217 zakon opadajuće granične korisnosti.53 zakon opadajućih prinosa. funkcija. 345-346 U učinak. 58 vrijednost graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje. 107. 250 puna. 108 granični. 67. 345 oblici. 115 eksplicitni. 284-285 tržišna moć. 316-317 inducirano. 313-315 granična sklonost. 250 uvoz. 177 vrh. 155. 194-195 trošenje. 315-316 ravnotežno. 151-152 oportunitetni. 79. 187 zlatni standard. 252. 316 odrednice. 314-315 autonomno. 179 teorija krivulje indiferencije.POJMOVNO I IMENSKO KAZALO T tajni sporazum. 272 teorija granične korisnosti. 190 trošak. 110-111 transakcije. 171 374 . 354 vlasnička prava. 315 funkcija. 106-107 zakon ponude. 63 traganje za rentom. 131 ravnoteža. dohotka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful